infoenterprise europe

Broj 62, 7. svibnja 2012.

Nacrt proračuna EU-a za 2013. godi-nu, koji je Komisija predstavila 25. travnja, odražava izjave Europskog vijeća da se rast i povećanje zapo-slenosti u EU-u mogu ostvariti samo kombinacijom fiskalne konsolidaci-je i ulaganja u budući rast. Proračun EU-a predstavlja korisnu nadopunu nacionalnim naporima u tom smi-slu tako što ulaganja koncentrira na prioritetna područja definirana u eu-ropskoj strategiji rasta Europa 2020., uzimajući pritom u obzir tešku gos-podarsku situaciju i pritisak kojem su izloženi nacionalni proračuni.

Nacrt proračuna za 2013. zamrzava bu-duće izdatke: povećanje financijskih obveza (odnosno, budućih plaćanja) na razini je inflacije (dva posto). On ujed-no zamrzava i Komisijin administrativni proračun na razini znatno ispod razine inflacije. Osim toga, predviđa smanji-vanje Komisijinog osoblja za jedan po-sto što je prvi korak u ostvarivanju cilja: smanjivanja osoblja za pet posto u roku od pet godina. Istodobno, u nacrtu pro-računa predlaže se povećanje razine plaćanja za 6,8 posto. To izravno prido-nosi rastu i otvaranju novih radnih mje-sta u Europi.

Proračun EU-a mora ispuniti ugovor-ne obveze iz ove i prethodnih godina, kako prema zemljama članicama, tako i prema drugim primateljima. Iznos od 62,5 milijardi eura koji otpada na pla-ćanja predviđen je za rast koji bi omo-gućio otvaranje novih radnih mjesta u Europi.

Posebni napori poduzimaju se u od-nosu na Okvirne istraživačke programe (devet milijardi eura, što je 28,1 posto više nego u 2012.), Programe za jačanje konkurentnosti i inovacije (546,4 mili-juna eura, što je porast od 47,8 posto), strukturne i kohezijske fondove (49 mi-lijardi eura, porast od 11,7 posto) te cje-loživotno učenje (1,2 milijarde eura, po-rast od 15,8 posto).

Sveukupni nacrt proračuna za 2013. iznosi 150,9 milijardi eura u financij-skim obvezama, što je dva posto više nego prošle godine, u skladu sa sadaš-njom stopom inflacije. Na plaćanja ot-pada 137,9 milijardi eura, što predstav-lja porast od 6,8 posto. Ta su plaćanja logična posljedica ranijih financijskih obveza.

Kako poslovati s Francuskom

NacrT EUrOPSKOg PrOračUNa za 2013. gOdINU

Proračun EU-a za 2013. godinu planira izdatke od 150,9 milijardi eura. Ulaganja su koncentrirana na rast i povećanje zaposlenosti kroz fiskalnu konsolidaciju i ulaganja u budući rast

Ulaganje u rast i radna mjesta

Hrvatska gospodarska komora u suradnji s francuskim veleposlan-stvom organizira seminar Kako poslovati s Francuskom koji će se održati 22. svibnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori, na Roose-veltovom trgu u Zagrebu. Seminar je namijenjen hrvatskim tvrtkama koje već posluju s Francuskom ili onima koje imaju namjeru proširi-ti svoje poslovanje na to tržište. Na seminaru će se govoriti o specijal-nim zahtjevima koje pred hrvatske tvrtke stavlja francusko tržište, in-stitucijama i linkovima koji mogu biti od pomoći hrvatskim tvrtka-ma, sektorima moguće suradnje te problemima s kojima se susreću hr-vatske tvrtke. Na seminaru će pred-stavnici tvrtki koje već posluju u Francuskoj iznijeti svoja iskustva i dati savjete kolegama koji tek pla-niraju izaći na to veliko tržište. Za-interesirani se trebaju prijaviti do 18. svibnja na apetric@hgk.hr ili faks

01/4828 380. Sudje-lovanje na semina-

ru je besplatno, a radni jezik se-

minara je hr-vatski.

enterprise europe

U organizaciji Saveza za energetiku Zagreba i Hrvatske gospodarske ko-more-Europske poduzetničke mreže Hrvatske te uz generalno pokrovitelj-stvo Banco Popolare Croatia, u uku-pno 10 kategorija dodijeljene su prve hrvatske nagrade za razvoj zelenog gospodarstva - Greenovation, čime je odabrano i prvih 10 nositelja oznake Green Mark - Sign of Excellence.

Program Saveza za razvoj zelenog gos-podarstva odnosi se na cjelovito po-boljšanje performansi gospodarstva Hr-vatske kroz održivi razvoj, što uključuje učinkovito i održivo korištenje resursa, zaštitu okoliša i sprječavanje gubitka bi-ološke raznolikosti, razvoj novih zelenih usluga, proizvoda, tehnologija i meto-dologije proizvodnje te druge koncep-te koji čine štedno, zeleno i konkuren-tno gospodarstvo. Programom se želi sustavno poticati poslovne zajednice na razvoj štednog, zelenog i konkurentnog gospodarstva, a sustavom nagrađivanja izdvojeni su vodeći nacionalni progra-mi i projekti hrvatskih poduzetnika i no-vinara.

Objavom javnog poziva za dodjelu te godišnje nagrade pokazalo se kako hr-

vatska mala i srednja poduzeća aktiv-no rade na razvoju usluga, proizvoda i tehnologija u području zelenog gospo-darstva te time pridonose svojoj kon-kurentnosti, ali i konkurentnosti hrvat-skog gospodarstva u cijelosti, smatra predsjednik Saveza za energetiku Za-greba i direktor nagrade Greenovation Tomislav Marjanović. “Veći dio nomini-ranih, ali i dobitnika nagrade, svoje po-slovanje proširilo je na zemlje Europske unije. Važan prilog tome je i činjenica da oko trećine svjetskog zelenog tržišta otpada upravo na Europsku uniju. Zele-nom gospodarstvu treba pristupiti oz-biljno i uvidjeti da je riječ o ogromnom potencijalu rasta za mala i srednje veli-ka poduzeća”, ističe Marjanović.

Hrvatska gospodarska komora kroz projekt Europska poduzetnička mre-ža aktivno promiče zeleno gospodar-stvo, eko inovacije i obnovljive izvore energije, te smatramo da svi nomini-rani i dobitnici nagrada imaju veliku mogućnost dobivanja sredstava iz EU fondova, u čemu im i mi možemo po-moći, istaknula je Vesna Torbarina, vo-diteljica Europske poduzetničke mreže Hrvatske. “Uskoro se otvara novi natje-čaj Eko inovacije, koji financira Europ-

ska komisija, pa ćemo u HGK-u orga-nizirati info dan 14. svibnja, odmah po otvaranju natječaja”, dodala je Vesna Torbarina.

Nagrada Greenovation u kategoriji naj-bolji ukupni program hrvatskog zele-nog gospodarstva dodijeljena je grupa-ciji Biovega za projekt Grupacija Biovega - Biovega, Makronova, Planetopija i Bio-Zrno.

U kategoriji najbolji start-up hrvatskog zelenog gospodarstva nagrada je dodi-jeljena tvrtki Tehnoplast profili za projekt Industrijska proizvodnja pasivnih kuća, a u kategoriji najbolja usluga tvrtki Eko pri-jevoz za projekt EkoTaxi - Smanjenje CO2 emisija hibridnom tehnologijom. U kate-goriji najboljeg proizvoda nagrađena je tvrtka Knauf Insulation za projekt Knauf Insulation Ecose Technology. Najbolja ze-lena marketinška kampanja je ona Sa-vjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj i nji-hov projekt Green Building Professional - cjelogodišnji edukacijski program za ze-lenu gradnju i održavanje prostora s ciljem ostvarivanja uštede energije. U kategori-ji najboljeg web programa nagrađen je EPIEC za projekt Inovativni koncept pruža-nja usluge energetskog savjetnika po prin-

cipu mobilnog zelenog ureda. Odabrana je i najbolja menadžerica hrvatskog zele-nog gospodarstva. To je Jadranka Boban Pejić iz tvrtke Biovega. U kategoriji najboljeg novinara hrvat-skog zelenog gospodarstva proglašena su dva dobitnika - Jasmina Trstenjak iz Li-dera te Mladen Iličković s HRT-a. Najbolji tim su djelatnici tvrtke Ekoplanet i njihov

projekt Zbrinjavanje medicinskog otpada, a posebna nagrada za istaknuti nacional-ni doprinos razvoju hrvatskog zelenog gospodarstva (inovacije u zelenom gos-podarstvu) dobio je Stipan Orčić za pro-jekt Uređaj za ultrazvučno tretiranje tla. Svi dobitnici nagrade Greenovation ostvari-li su pravo petogodišnjeg korištenja i isti-canja oznake Green Mark - Sign of Exce-llence, obilježja održive odnosno zelene usluge, proizvoda ili tehnologije.

GREENOVaTION

Nagrade za zeleno gospodarstvoU ukupno 10 kategorija dodijeljene su prve hrvatske nagrade za razvoj zelenog gospodarstva - Greenovation, čime je odabrano i prvih 10 nositelja oznake Green Mark - Sign of Excellence

Zelenom gospodarstvu treba pristupiti ozbiljno i uvidjeti da je riječ o ogromnom potencijalu rasta za mala i srednje velika poduzeća, ističe Tomislav Marjanović

2 3www.een.hr 7. svibnja 2012.

CIP je provedbeni program Europske unije koji ima za cilj potaknuti kon-kurentnost europskih poduzeća. Pro-gram se provodi od 2007. do 2013. godine i raspolaže budžetom od 3,62 milijarde eura, a namijenjen je pri-je svega financiranju projekata ma-lih i srednjih poduzetnika. Također, CIP je program usmjeren na održivi razvoj inovativnog malog i srednjeg poduzetništva, usklađen s politikom zaštite okoliša, korištenjem obnov-ljivih izvora energije, uz mogućnost lakšeg pristupa financijskim oblicima pomoći i učenja na primjerima najbo-lje prakse.

Eko-inovacije su potprogram Progra-ma zajednice CIP, i one podrazumijeva-ju sve oblike inovacijskih aktivnosti koje rezultiraju ili čiji je cilj bitno poboljšanje zaštite okoliša. Eko-inovacije uključu-ju nove proizvodne procese, nove proi-zvode ili usluge te nove metode poslo-vanja i upravljanja, čije će korištenje ili provedba spriječiti ili znatno smanjiti ri-zike za okoliš, zagađenje i sve druge ne-gativne posljedice uporabe resursa tije-kom životnog ciklusa srodnih aktivnosti. Prioritetna područja, sukladno politika-ma Europske unije, i ove su godine: re-cikliranje i iskorištavanje otpadnih ma-terijala, sektor graditeljstva - smanjenje potrošnje resursa i otpada u proizvodnji, prehrambeni proizvodi i učinkovito ko-

rištenje vode, zeleno poslovanje i inteli-gentna nabava.

Već tradicionalno, početkom svibnja Europska komisija raspisuje natječaj za financiranje projektnih prijedloga iz programa CIP Eko-inovacije, a ove godi-ne se natječaj objavljuje 8. svibnja. Hr-vatska gospodarska komora kao i svake godine brine da sve informacije o natje-

čaju, mogućnostima, uvjetima i kriteriji-ma pravovremeno dopru do hrvatskih gospodarstvenika. Povodom otvaranja natječaja 14. svibnja će se održati naci-onalni info dan u organizaciji Europske poduzetničke mreže Hrvatske te Mini-starstva poduzetništva i obrta, u Vijećni-ci Hrvatske gospodarske komore u Za-grebu, na Rooseveltovom trgu u 9.30 sati.

Potvrđeno je sudjelovanje predstavni-ka Europske agencije za konkurentnost i inovacije iz Bruxellesa Theodora Staiko-sa, koji kao project officer radi na proved-bi uspješnih projekata i jedan je od ključ-nih stručnjaka koji vode ovaj program.

Tvrtke se pozivaju da iskoriste njegovu prisutnost te u individualnim konzultaci-jama predstave svoje spremne projektne ideje kako bi dobile smjernice i korisne savjete pri samoj prijavi.

I ove godine na info danu gost će biti Stjepan Lakušić, predstavnik uspješ-nog hrvatskog projekta Ruconbar i ko-ordinator projektnog tima koji je prvi u Hrvatskoj ostvario financiranje iz ovog kompleksnog, ali izvrsnog programa fi-nanciranja.

Predstavit će se i nova pogodnost od ne-davno dostupna hrvatskim poduzetnici-ma - EU Sinergo krediti Privredne banke Zagreb. Riječ je o povoljnijim kreditima koje PBZ nudi poduzetnicima u surad-nji s Europskim investicijskim fondom u okviru programa CIP EIP. Info dan je i ove godine besplatan i dostupan svim hrvatskim poduzetnicima, no potreb-no je prijaviti se. Prijavnice i program do-gađanja nalaze se na web stranici http://www.een.hr/hr/kalendar/14-05-2012/nacionalni-info-dan-cip-eko-inovacije- 2012/328/. (K.C.)

CIP Info dan

Projektima do jačanja konkurentnosti

Početkom svibnja Europska komisija raspisuje natječaj za financiranje projektnih prijedloga iz programa CIP Eko-inovacije, a EEN organizira nacionalni info dan o tom provedbenom programu Europske unije

Obavještavamo Vas da je Ministar-stvo poduzetništva i obrta objavilo natječaje za projekte iz Poduzetnič-kog impulsa.

drugi ciklus koji vrijedi od 20. travnja do 21. svibnja:• očuvanje tradicijskih i umjetničkih obr-

ta• Informatičke kompetencije obrtnika• Stipendije učenicima u obrtničkim za-

nimanjima• opremanje praktikuma obrtničkih stru-

kovnih škola• Majstorska škola• naukovanje za obrtnička zanimanja

• Zadružno poduzetništvo• franšizno poslovanje - pilot-projekt

Treći ciklus koji vrijedi do 28. svibnja:• Jačanje međunarodne konkurentnosti• nove tehnologije• Pozicioniranjem na tržištu do uspjeha• Klasteri - zajedno do uspjeha• Poduzetničke potporne institucije• Poduzetništvo u kulturi• Socijalno poduzetništvo

ove godine natječaji se razlikuju od do-sadašnjih godina. osnovne promjene u do sada objavljenim projektima odnose se na sljedeće:

• troškovi se ne priznaju retroaktivno kao do sada, već samo po ponudama, predra-čunima, ugovorima za buduća ulaganja

• troškovi se priznaju čak u visini do 100 posto prihvatljivih troškova

• povećani su minimalni i maksimalni iznosi tako da se primjerice za Žene po-duzetnice minimalno može dobiti 50.000 kuna (minimalni i maksimalni iznosi razli-čiti su od projekta do projekta)

• kod inovacija više se ne može prijaviti fizička osoba

• isplata se obavlja u dva dijela, i to 60 posto nakon potpisa ugovora i 40 po-sto nakon dostave konačnog izvješća koje mora biti u roku od 60 dana

• kao dokazi o izvršenom plaćanju ne priznaju se kompenzacije, ugovor o le-asingu te nalog za plaćanje.

Sve informacije o projektima moguće je pronaći na www.minpo.hr ili na besplat-nom info telefonu Ministarstva 0800 234-505.

Poduzetnički impuls - natječaji Ministarstva poduzetništva i obrta u 2012.

enterprise europe

Lada Stipić – Niseteo, Bruxelles

Manjim je tvrtkama sve teže doći do sredstava, u eurozoni je otežan pristup financijskoj potpori glavni problem u radu 17 posto malih i srednjih tvrtki, na-glašava redovna dvogodišnja analiza trendova provedena u Europskoj središ-njoj banci (ECB).

Situacija je dva posto bolja nego prije dvije godine mada su problemi geografski nerav-nomjerno raspoređeni – tvrtke u Njemačkoj, Finskoj ili Francuskoj u pravilu ih nemaju, što se baš ne bi moglo ustvrditi za Grčku, Por-tugal ili Irsku gdje je to samo dio šireg pro-blema ekonomske recesije. Svaka je četvrta anketirana tvrtka u eurozoni zadnjih godinu dana tražila kredit – a dobila ga je tek svaka sedma. Odbijenice su učestalije za najmanje (mikro) tvrtke do devet zaposlenih. Svaka 50. tvrtka u zadnjih je pola godine smanjila promet, statistički prosjek ishod je snažnog utjecaja sažimanja aktivnosti tvrtki u gra-đevinarstvu (17 posto), no s druge strane, 10 posto poduzeća male i srednje veličine ostvarilo je rast prometa. Grafovi pokazuju da su prosječnoj tvrtki eurozone zadnjih šest mjeseci pali promet i profit, narasli troškovi svih vrsta, uključujući cijenu rada. Po prvi

put od 2009. godine veće su tvrtke bilježi-le više minusa od prosjeka za malo i srednje poduzetništvo.

Potraga za kupcimaTvrtkama je najveći problem naći mušterije – ovo je kao osnovno pitanje rada pa i op-stanka naznačila gotovo trećina tvrtki. Veliki-ma je veći teret iznalaženje kvalitetnog kadra ili novih poslovnih ugovora negoli osigura-vanje potrebnih im sredstava. Konkurencija u pravilu svima zadaje manje glavobolje od

troškova proizvodnje i rada. U zadnjih pola godine potražnja tvrtki za svježim novcem nešto je naglašenija negoli u ranijim polugo-dišnjim razdobljima za trajanja krize. Što se dostupnosti bankovnih kredita tiče, najviše se time muče građevinske tvrtke, najmanje industrija - razmjeri su u postocima 32 pre-ma 13 posto. Tvrtkama u zadnje dvije godi-ne poslovanje otežavaju sužene mogućno-

OdjecI KrIze - TVrTKe I PrISTUP SredSTVIma

Najteže je NajmaNjimaMalim tvrtkama najveći je problem doći do financijske potpore u eurozoni. Svaka je četvrta anketirana tvrtka u eurozoni zadnjih godinu dana tražila kredit – a dobila ga je tek svaka sedma. Najbolje je tvrtkama u Finskoj, Francuskoj i Njemačkoj, a najteže onima u Grčkoj, Portugalu i Irskoj

Svaka 50. tvrtka u zadnjih je pola godine smanjila promet,

a 10 posto poduzeća male i srednje veličine ostvarilo je rast

prometa

BOlja STraNa eKONOmIje

izumitelji šampioniEuropski patentni ured odabrao je finaliste za Europsku inovatorsku nagradu. Nagradu za životno djelo dobiva izumitelj Geox cipela

Bez želje za pretjeravanjem, okrsti-li su ih “istinskim junacima ekonomije 21. stoljeća”. Autor atributa je Europ-ski patentni ured, a predmet divlje-nja je petnaestoro finalista nominira-nih za Europsku inovatorsku nagradu. Europski patentni ured svake godine nagrađuje najuspješnije izumitelje za “izuzetan doprinos tehnološkom, so-cijalnom i ekonomskom napretku”. Sjedište europskog patentnog ureda je u münchenu s podružnicama u Bruxelle-su, den Haagu, Beču i Berlinu. U javnosti se rijetko spominje iako je, sa skoro 7000

zaposlenih, jedna od najkrupnijih europ-skih institucija. Pokriva 38 članica europ-ske organizacije za patente, uključujući Hrvatsku. lani je zaprimio 24.000 zahtje-va za patentiranjem i izdao 62.115 europ-skih patenata.

inovacije - tajna uspjeha malih tvrtkiFinalisti su iz različitih grana – medicin-ske tehnologije, tretmana otpadnih voda, telekomunikacija, prometa, građevinar-stva, industrije obuće, recikliranja, ener-getike. Neki od nominiranih su znastve-nici, neki poduzetnici, često oboje. U priči

o Nijemcu manfredu Stefeneru, nominira-nom u kategoriji malog i srednjeg podu-zetništva, nalazi se i priča o tajni uspjeha nekih tvrtki. Sam Stefener kaže sljedeće: “Počeo sam 2000. godine u veljači, to lje-to imao sam jednog zaposlenog, do kra-ja godine četvoricu, 2001. godinu završio sam sa 15 radnika. za uspjeh je presudno sakupiti pravi tim. Sada se tvrtka razdijeli-la na dvije, zapošljavamo 60 ljudi i upravo smo u fazi prelaska na serijsku proizvod-nju”. Stefener je osnivač tvrtke Smart Fuel cell aG, u suradnji s partnerima konstrui-rao je i razvio prvu prenosivu ćeliju za go-

rivo ili dmFc, direktnu metanolsku ćeliju za gorivo. Uređaji različitih snaga danas se koriste u sigurnosnim i nadzornim susta-vima te u prometu. Budućnost je možda i u automobilima, razmatra Stefener opci-je. Trenutna proizvodnja je 20.000 ćelija, s izgledima za naglo širenje posla pokaže li se koncept uspješnim. U ovoj je kategori-ji nominiran pasionirani jedriličar, vlasnik trofeja admiralovog kupa Stefan lehnert. Krenuo je tražeći poboljšanje jedara, zavr-šio lutanje na elastičnoj i izdržljivoj prila-godljivoj foliji, odličnoj za krovove velikih raspona, tehničarima poznatijoj po kratici

4 5www.een.hr 7. svibnja 2012.

Najteže je najmanjimaMalim tvrtkama najveći je problem doći do financijske potpore u eurozoni. Svaka je četvrta anketirana tvrtka u eurozoni zadnjih godinu dana tražila kredit – a dobila ga je tek svaka sedma. Najbolje je tvrtkama u Finskoj, Francuskoj i Njemačkoj, a najteže onima u Grčkoj, Portugalu i Irskoj

sti ulaska u dozvoljeni bankovni minus na što su se tradicionalno oslanjale. Problem je, razumljivo, manje prisutan kod velikih tvrtki - prijavilo ga je svega četiri posto, a to je po-boljšanje u odnosu na razdoblje od prije dvi-je godine kada ga je imala svaka deseta. U razdoblju od jeseni prošle godine do danas različiti su faktori navedeni kao uzroci oteža-nog pristupa sredstvima - povećao se broj tvrtki koje okrivljuju opću ekonomsku situ-aciju (više od trećine anketiranih) i pogorša-ni su specifični uvjeti rada određenih tvrtki a što banke obvezno uračunavaju u procedu-ru pregovora o kreditiranju.

Banke ne žele preuzeti rizikTvrtke se tuže da su banke, usprkos držav-nim politikama poticanja poduzetništva, sve manje voljne ulaziti u kreditne aranžmane – čak 23 posto anketiranih tvrtki imalo je ova-kva iskustva, što je sitan pomak na bolje u odnosu na vrijeme nakon kraha američke banke Lehman brothers kada je to prijavilo 25 posto tvrtki eurozone. Postoci su viši za veće tvrtke. U vremenu od listopada prošle do konca ožujka ove godine svaka je četvr-ta tvrtka eurozone tražila neku vrstu kredita – ali skoro pola ih nije ni razmatralo davanje zahtjeva, dijelom radi procjene da raspolažu

s dovoljno sredstava. Strah da će biti odbi-jene zadržao je od daljnje akcije u bankama sedam posto tvrtki, postotak više nego prije dvije godine. U svakom od financijskih aran-žmana s bankama male i srednje tvrtke do-življavaju statistički pad uspješnih ugovora. Evidentno je, ističe analiza ECB-a, da su ban-ke daleko opreznije u sklapanju novih poslo-va, pogotovo u rizičnijim situacijama, poput onih gdje tvrtke ne nude dostatne garanci-je. Zamjetno je pao postotak tvrtki koje su u dijelu ankete o uvjetima kreditnih aranžma-na istaknule rast kamata, sa 54 na 42 po-sto, naročito vidljivo kod velikih tvrtki. Tvrt-ke u dolazećih pola godine očekuju da će im se blago pooštriti uvjeti ulaska u dozvo-ljene minuse ali i poboljšati stanje financija jer svi računaju na umjeren porast ekonom-ske aktivnosti.

Pad cijene radaDjelatnost koja bez previše optimizma gle-da na blisku budućnost i dalje je građevinar-stvo. Mlađe su tvrtke optimističnije od eta-bliranih, tvrtke starije od desetljeća i dalje su prilično suzdržane što se tiče perspekti-va do kraja godine. Na strani optimizma su i veće tvrtke. Od brojnih pokazatelja aktivno-sti u ECB-ovoj analizi neki su odlična ilustra-

cija dubine krize, poput 40-postotnog pada cijene rada u Irskoj... gdje su prosječni para-metri prometa, profita i troškova poslovanja doživjeli najdramatičnije padove u eurozo-ni, daleko krupnije od negativnih trendova u Grčkoj ili Portugalu, na primjer. No, irski su indikatori u porastu. Jedina zemlja koja sli-jedi Irsku po padu cijene rada je Grčka koja nastavlja negativan trend, za razliku od šo-kirane pa oporavljene Irske. Tvrtke u Grčkoj, Italiji i Portugalu sve su gladnije financijske podrške, prvenstveno radi kroničnog manj-ka kvalitetnih, prihvatljivih izvora financira-nja – samo u Nizozemskoj i Austriji potra-žnja za kreditima manja je nego prije pola godine. Njemačka je jedina zemlja eurozone gdje male i srednje tvrtke nemaju problema s kreditiranjem poslovnih aktivnosti: vrijeme je i na drugim stranama ozbiljnije aplicirati praksom provjeren njemački model. Najviše je bankovnih odbijenica u zemaljama u krizi, Italiji, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu. U njima su kamate i dalje u porastu – za razliku od ostatka društva eurozone gdje je pad kama-ta praćen gospodarskim rastom i oporav-kom. Ljeto je vremenska granica nakon koje većina tvrtki u eurozoni, s izuzetkom grčkih, računa na povoljnije uvjete poslovanja i, us-poredno, kreditiranja.

Europski patentni ured lani je izdao 62.115 patenata

izumitelji šampioniEuropski patentni ured odabrao je finaliste za Europsku inovatorsku nagradu. Nagradu za životno djelo dobiva izumitelj Geox cipela

riju. U Europi je godišnja masa iskorištenih baterija između 180.000 i 200.000 tona. (Ili, ako hoćete plastičnu usporedbu, kao hr-vatska šećerna kvota za EU!)

nagrada za životno djelo za GeoxZanimljivu priču stvara trojka kandidirana za životno djelo. Talijan Mario Polega-to je, kao i većina inovatora, ne-poznato ime Europljanima, ali mnogi znadu (i nose) Geox cipele. U EU-u je oko 24.000 tvrtki koje proizvode obu-ću, zapošljavaju 325.000 ljudi uz 26,5 milijar-di eura prometa ili iznos ravan četvrtini go-dišnjeg pro-računa EU-a. Polegatova su kreativna zasluga po-sebni pot-plati koji

sprječavaju znojenje nogu omogućuju-ći im disanje po čemu su i poznate i daka-ko reklamirane Geoxove cipele. Tvrtka ima 98 zaštićenih dizajna, a u EU-u još 29 trade-

marka. Drugi je kandidat austrijski inženjer i poduzet-

nik Josef The-urer, osnivač i predsjed-nik najve-će svjetske tvrtke za

proiz vodnju strojeva za po-laganje trač-nica. U svom je radnom vijeku au-

tor 1050 p a t e n a -

ta. Ime-n j a k

mu Josef Bille je Nijemac, očni liječnik, au-tor skoro stotinu oftalmoloških patenata. Milijuni pacijenata ne znaju tko je on, ali su koristili glavni Billeov izum – smatraju ga ocem laserske korekcije oka LASIK-om, izumom laserske kirurgije. Ostali su no-minirani za najprestižniju europsku ino-vatorsku nagradu u kategoriji medicine i

industrije – nizozemski inženjer izumitelj Bluetootha, danski tim sa sofisticiranim slušnim aparatom, njemački kardiolog s novim testom krvi koji će olakšati dija-gnozu srčanog udara, zdravstvene krize koja, statistički, pogađa 600 na 100.000 ljudi godišnje. Listu zaključuje četvorka iz Nizozemske s izumom čišćenja otpad-nih voda upotrebom granularne bioma-se koja za 95 posto reducira razinu duši-ka i fosfata i to bez upotrebe kemikalija. (L.S.N.)

ETFE (etilen-tetrafluoretilen). Lehnertov je izum lagane krovne konstrukcije složene od brojnih zrakom punjenih jastuka nat-krilio i obložio olimpijske bazene u Pekin-gu i njihovu fascinantnu arhitekturu kao i razglašenu oazu Projekta Eden (Raj) u En-gleskoj. Na mogućnosti koje mogu stvori-ti kreativci u malim tvrtkama ukazuje i treći nominirani kandidat za nagradu u ovoj ka-tegoriji, francuski par Farouk Tedjar - Jean-Claude Foudraz s inovativnim rješenjem koje reciklažom litij-ionskih baterija izvlači – ili, bolje, spašava za novu upotrebu – 98 posto svih metala upotrijebljenih za bate-

enterprise europe

EU NATJEČAJIOvi i drugi natječaji mogu se prona-ći na web stranicama službenog gla-snika Europske unije na http://ted. europa.eu

NIskOpOdNI AUTObUsIPersonennahverkehrsgesellschaft Gen-thin mbH, Genthin, Njemačka, traži ni-skopodne autobuse. Natječaj je otvoren do 14. lipnja, a prijave na njemačkom je-ziku predaju se na Personennahverkehr-sgesellschaft Genthin mbH Friedenstr. 75 For the attention of: Bettina Perlberg 39307 Genthin, postmaster@pnv-gent-hin.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

pAmETNE kArTIcEStrathclyde Partnership for Transport - Utility, Glasgow, Ujedinjeno Kraljevstvo, traži nabavu pametnih kartica kao vo-znih karata. Natječaj je otvoren do 12. lipnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Strathclyde Partnership for Transport - Utility Consort House, 12 West George Street Contact point(s): Fi-nance For the attention of: Director of Finance & HR G2 1HN Glasgow, Uni-ted Kingdom, procurement@spt.co.uk, www.spt.co.uk. Više podataka o nadme-tanju na istoj adresi.

mOTOrNA vOzIlAAB Lietuvos dujos, Vilnius, Litva, traži na-bavu motornih vozila. Natječaj je otvo-ren do 28. svibnja, a prijave na litvan-skom jeziku predaju se na AB ‘Lietuvos dujos’ 120059523 Aguonų g. 24 For the attention of: Romualdas Bartys LT-03212 Vilnius, Lithuania, r.bartys@lietuvosdu-jos.lt. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IsTrAžIvAČkI rAdOvIKompania Weglowa S.A., Katowice, Polj-ska, traži nabavu bušenja i istraživač-kih radova. Natječaj je otvoren do 23. svibnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Kompania Weglowa S.A. ul. Powstańców 30 Contact point(s): KW S.A. Oddział KWK “Halemba-Wirek”, 41-706 Ruda Śląska, ul. Kłodnicka 54 For the attention of: Mariola Zaremba, pok. nr 204 40-039 Katowice, Poland, m.zaremba@kwsa.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IdEJNO rJEšENJE Ministarstvo zdravstva Republike Make-donije raspisuje natječaj za idejno rješe-nje novog bloka kompleksa Sveučilišne klinike u Skopju. Natječaj je otvoren do 12. lipnja, a prijave na makedonskom je-

ziku predaju se na Ministry of Health 50 divizija No6 Contact point(s): Slavica Ta-sevska Nikolovska 1000 Skopje. FRY Ma-cedonia, s.nikolovska@moh.gov.mk, tangelco@yahoo.com. Više o nadmeta-nju na istim adresama.

OpTIČkI kAbElI Ufficio federale delle strade USTRA, Be-llinzona, Švicarska, traži nabavu optič-kih kabela. Natječaj je otvoren do 25. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Ufficio federale delle stra-de USTRA, filiale Bellinzona, settore Sup-porto via C. Pellandini 2, For the attenti-on of: Lieferung LWL-Kabel N13 TI – SG -Nicht öffnen - Offertunterlagen, 6500 Bellinzona, Switzerland. acquistipubbli-ci@ astra.admin.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

INsTAlAcIJA kOmUNIkAcIJskE OprEmE RTE réseau de transport d’electricité, Pariz, Francuska, traži uslugu instalaci-je komunikacijske opreme. Natječaj je otvoren do 30. svibnja, a prijave na fran-cuskom jeziku predaju se na RTE réseau de transport d’electricité, direction ac-hats immeuble Ampère 34-40 rue Henri Regnault, For the attention of: François-

Xavier Sardou, 92068 Paris La Défense, France, francois-xavier.sardou@rte-fran-ce.com. Više podataka o nadmetanju na www.rte-france.com.

prIJEvOzAzienda USL, Rim, Italija, traži usluge pri-jevoza. Natječaj je otvoren do 23. svib-nja, a prijave na talijanskom jeziku pre-daju se na Azienda USL Roma D, via Casal Bernocchi 73, Contact point(s): uf-ficio protocollo 00125 Roma, Italy. Više podataka o nadmetanju na Azienda USL Roma D, via Casal Bernocchi 73, Area tecnico economico finanziaria - UOS beni e servizi economali e territoriali 00125, Roma, Italy, uo.provveditorato@aslromad.it.

EU NATJEČAJI

Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete prona-ći najnoviju ponudu stranih tvrt-ki koje su objavljene u bazi Enter-prise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvat-skoj. Ispunjavanjem obrasca na in-ternetskoj stranici moguće je i svo-ju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

mEdIcINskI I OrTOpEdskI prOIzvOdI (20120426038)Litvanska tvrtka, specijalizirana za pro-daju medicinskih i ortopedskih proi-zvoda poput invalidskih kolica, štaka, hodalica, klupa za tuševe i drugih, tra-ži trgovačke posrednike (agente, pred-stavnike, distributere).

TEhNOlOškA OprEmA (20120424036)Tvrtka iz sjeverozapadne Poljske spe-cijalizirana za proizvodnju i montažu tehnološke opreme za petrokemijsku, energetsku, kemijsku i prehrambenu industriju proizvodi posude, spre-mnike, cjevovode, čelične konstruk-cije i industrijske instalacije izrađe-ne od nehrđajućeg čelika i ugljičnog čelika. Tvrtka nudi podugovarateljske

usluge potencijalnim poslovnim par-tnerima.

sprEJEvI I pUmpE zA dOzIrANJE (20120417032)Njemački trgovinski posrednik, speci-jaliziran za područje paketa, sprejeva i pumpi za doziranje i nastavke za koz-metičke, kemijske i farmaceutske pro-izvode, nudi svoje usluge europskim tvrtkama koje traže partnera koji bi predstavio njihove proizvode na nje-mačkom tržištu. Njemačka tvrtka ta-kođer traži franšizno partnerstvo i nudi trgovačko-posredničke usluge na po-dručju logistike i transporta.

INdUsTrIJskI vENTIlI (20120424042)Poljski proizvođač širokog spektra viso-kokvalitetnih industrijskih ventila traži trgovačke posrednike i nudi se kao dis-tributer industrijske armature. Tvrtka je zainteresirana i za recipročnu proi-zvodnju i outsourcing.

lOgIsTIČkA rJEšENJA I sklAdIšTENJE (20120416025)Britanska tvrtka, koja pruža logistič-ka i rješenja za skladištenje, nudi svoje usluge kao podizvođač tvrtkama koje traže skladište i bazu za isporuku proi-zvoda u Velikoj Britaniji. Tvrtka također traži partnere za zajedničko ulaganje.

TEksTIlNA rObA, vJENČANIcE (20120416012)Njemački trgovac na malo tekstilnom robom, posebice vjenčanicama, traži proizvođače vjenčanica s kojima bi su-rađivali u vidu podugovaranja i outso-urcinga.

pOdrškA pOslOvANJU (20120416009)Britanska tvrtka, specijalizirana za pru-žanje marketinške i prodajne podrške tvrtkama koje žele proširiti svoje poslo-vanje na međunarodnom tržištu, nudi svoje usluge kao podizvođač europ-skim tvrtkama zainteresiranim za pro-nalazak stranih tržišta i povećanje me-đunarodne prodaje.

bIlJNI prOIzvOdI (20120411027)Češki proizvođač biljnih proizvoda (biljne kapsule, kupke, začini, čajevi...) traži partnere koji su u mogućnosti op-skrbiti tvrtku prikladnim pakiranjima za hranu, kozmetičke ili farmaceutske proizvode.

OprEmA zA TIsAk (20120405029)Britanska tvrtka, specijalizirana za dis-tribuciju opreme za tisak, traži agen-te za svoje proizvode koji su također u mogućnosti pružiti usluge podrške.

dIJElOvI zA mOTOrNA vOzIlA (20120404047)Ruska tvrtka, specijalizirana za proi-zvodnju dijelova i drugog pribora za motorna vozila te prodaju dijelova za motorna vozila i pribora, nudi i traži distributerske usluge.

dIJETETskI dOdAcI prEhrANI (20120406024)Talijanska tvrtka koja proizvodi dijetet-ske dodatke prehrani i dijetetsku ino-vativnu hranu, formuliranu za zdravlje kardiovaskularnog sustava, kožu, kosu i menopauzu, traži partnere za trgovi-nu ili zajedničko ulaganje. Poželjno je da potencijalni poslovni partner već ima iskustva u radu sa sličnim proizvo-dima koji su već uvedeni na tržište (da to budu distributeri ili agenti).

pOslOvNE pONUdE Iz EU-apOslOvNE pONUdE Iz EU-a

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europ-skoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvo-de. Omogućava brzu razmjenu in-formacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokre-nule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstav-ljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigur-nost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_ arc-hives_ en.cfm.

Ljepilo Super Glue - Extra Super Power – Cyanoacrylate Adhesive, brend AdR, oznake O. M-18-10, barkod 8 395796 800578. Proizvod je opasan za korisni-ke jer sadrži kloroform, diklormetan i di-kloretan. Ti spojevi se prema regulativi EC No 1272/2008 smatraju opasnima. Proizvod nije u skladu s REACH regulati-vom. (slika 1)

Ženska kožna jakna, brend Ashwood, barkod 0101007325004999. Proizvod je

opasan po zdravlje jer sadrži krom koji u kontaktu s kožom može pokrenuti aler-gijsku reakciju. (slika 2)

Detektor dima Détecteur de Fumée Photoélectrique, brend Visortech, NC 5198 LOT: 1102004. Proizvod nije do-voljno osjetljiv i nema dovoljno gla-san alarm. Nije u skladu s Direktivom o građenju ni europskim standardom EN 14604. (slika 3)

Igračka truba, brend Fantastiko Ref. 4113800, barkod 841393041138. Proi-zvod predstavlja rizik za djecu jer se usnik vrlo lako odvaja od ostatka igračke i djeca ga mogu progutati. Proizvod nije u skla-du sa standardom EN 71-1. (slika 4)

Produžni kabel, brend Stiel, oznake DURDEM 103128 i 203128. Proizvod nema dobru termalnu izolaciju niti pre-kidač koji može spriječiti pregrijavanje. Proizvod nije u skladu s Direktivom o ni-skonaponskim prozvodima ni standar-dom EN 61242. (slika 5)

Čokoladni miris za svjetiljke, Chocolate fragrance for oil lamps Duftwachs Sc-hokolade – Schoko-Duft für Öllampen, barkod 49266001131000000100. Pro-

izvod predstavlja rizik za kupce jer je oblika, boje i mirisa kao i prava čokola-da. Proizvod nije u skladu s Direktivom 87/357/EEC koja zabranjuje prodaju proizvoda koji sliče hrani. (slika 6)

Automobil BMW modeli 550i GT, 550i saloon, 550i estate car, 650i cabriolet, 750i saloon, 750Li saloon, 760i salo-on, 760Li saloon, ActiveHybrid 7, Acti-veHybrid 7 L, X5 xDrive50i, X6 xDrive50i, X5 M i X6 M proizvedeni u 4. i 5. mjese-

cu 2011. godine. Kućište dodatne pum-pe za hlađenje se lako može slomiti i do-vesti do istjecanja tekućine za hlađenje. Može doći do požara. (slika 7, 8)

Laserski pokazivač s led svjetiljkom, ki-neskog porijekla. Proizvod predstav-lja rizik za korisnike jer je laser oznake 3B. Laseri oznake iznad 2 mogu izazva-ti oštećenje vida. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog na-pona. (slika 9)

6 7www.een.hr 7. svibnja 2012.

Potražnja za tehnologijamaUpite za ove ponude pošaljite na bicro@bicro.hr

Pretvaranje internetskog rješenja za usmeno prevođenje u profesionalne uređaje (referentni broj: 12 Be 0315 3oK0) • Belgijska tvrtka (MSP) traži par-tnere za suradnju na povezivanju inova-tivnog internetskog rješenja za usmeno prevođenje koje se temelji na zaštićenom online sustavu za konferencijsko prevo-đenje s klasičnim uređajima za usmeno prevođenje. Cilj je predstavljanje kom-pletnog rješenja na referentnom tržištu. Traže se partneri koji posjeduju potrebne vještine i znanja o elektroničkim kompo-nentama uređaja koji se koriste pri usme-nom prevođenju te o integraciji uređaja u veće setove.

razvoj nove aplikacije za arhiviranje elektroničkih dokumenata, uredsko poslovanje i usluge pohrane doku-menata. (referentni broj: 12 Cz 0746

3nUe) • Mala češka tvrtka usmjerena na automatizaciju poslovanja u poslovnim zgradama traži tvrtke iz IT sektora ili par-tnere s bazom klijenata iz državnih orga-nizacija i upravnih jedinica zainteresira-ne za arhiviranje elektroničkih datoteka. Tvrtka traži partnere za zajednički daljnji razvoj sustava, a koji su voljni prijaviti se kao partneri na projektu koji će potraži-vati sredstva iz posebnog izraelsko-češ-kog programa.

maceracija i elektromagnetsko razla-ganje strukture stanice silaže trave (referentni broj: 12 ie 51S6 3oo 3) • Irska tvrtka (MSP) traži uređaj za macera-ciju i elektromagnetsko razlaganje struk-ture stanice silaže trave. Tehnologija bi trebala moći rasjeći silažu trave sa 500 na 5 mm dužine.

novi materijali za brtvljenje staklen-ki i metalnih poklopaca (referentni broj: 12 gB 403U 3oBt) • Multinacio-nalna tvrtka sa sjedištem na jugoistoku Engleske u potrazi je za novim materijali-ma koji se mogu koristiti kao sredstva za brtvljenje metalnih poklopaca i staklenki, a koji bi zamijenili materijale bazirane na PVC-u koji se trenutačno koriste. Materi-jal mora biti kompatibilan za korištenje u opremi koja se upotrebljava u postupku i mora biti pogodan za dolazak u dodir

s hranom. Tvrtka je zainteresirana za su-radnju s partnerima iz industrije ili znano-sti koji imaju iskustva sa stvaranjem novih materijala. Cilj suradnje je razvoj održivog alternativnog sredstva za brtvljenje.

održivo ljepilo za industriju namje-štaja i građevinarstvo (referentni broj: 12 DK 202g 3nWn) • Danski kla-ster za životni stil, unutarnje uređenje i odjeću traži projektnog partnera za pro-jekt razvoja održivog ljepila za namještaj od bambusa ili modificiranog drva. Ljepi-lo bi trebalo biti održivo i netoksično, ne smije se stvrdnjavati kao PU ljepilo, i tre-balo bi biti prilagođeno standardima i za-htjevima koncepcije održivog razvoja craddle to craddle.

tehnologija za pohranu toplinske, ras-hladne i/ili električne energije (refe-rentni broj: 12 lU 70DB 3o4P) • Tvrtka iz Luksemburga traži nove inovativne teh-nologije u polju pohrane toplinske, ras-hladne i/ili električne energije u građevin-skom sektoru. U sklopu projekta izgradnje građevine dostupna je eksperimental-na zona na kojoj se mogu implementira-ti nove tehnologije koje omogućuju po-hranu toplinske, rashladne i/ili električne energije proizvedene pomoću obnovlji-vih izvora. Tvrtka traži partnera koji može ispostaviti rješenje ključ u ruke.

Ušteda energije u industriji drvnih ploča (referentni broj: 12 eS 24e1 3ooW) • Ovom projektnom prijedlo-gu Španjolskog tehnologijskog istraži-vačkog centra cilj je smanjiti energetske troškove u industriji drvnih ploča uvođe-njem sustava energetske učinkovitosti i ušteda te promicati korištenje obnovlji-vih izvora energije u toj industriji. Traže se industrije drvnih ploča zainteresirane za manju potrošnju električne energije ili povećanje korištenja obnovljivih izvo-ra energije.

novo softversko rješenje za obje-dinjavanje, praćenje i objavljivanje podataka o utjecaju na okoliš i opa-snostima za određene zemljopisne koordinate (referentni broj: 12 De 0959 3oP2) • Saska IT tvrtka planira ko-ordinirati projekt pod otvorenim pozi-vom u ICT-PSP. Rezultat projekta bit će novo online softversko rješenje za držav-ne i regionalne vlasti, službe spašavanja i zainteresiranu javnost. Točnije, rješenje će obrađivati podatke o utjecaju na oko-liš i opasnostima te će moći podržavati ostale administrativne zadatke i održa-vanje. Tvrtka je u potrazi za partnerima s iskustvom u integraciji senzorskih su-stava. Također su dobrodošle zainteresi-rane strane za oglednu implementaciju sustava.

Potražnja za tehnologijama

raPeX izvješće raPeX izvješće

1 2

3

4

5 6

7

8 9

8 7. svibnja 2012.enterprise europe

Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

Poslovni susreti na temu obnovljivih izvora energijeSusreti poslovne zajednice i jav-nih donositelja odluka, u suradnji s Güssingom - gradom koji živi od energetski održivih zaliha, održat će se u austrijskom gradu Güssingu, u Europskom centru za obnovljive izvore energije 31. svibnja.

Susreti su namijenjeni sektoru obnovlji-vih izora energije. Službeni jezik susre-

ta je engleski, a sudjelovanje na njima je besplatno – sudionici su samo dužni pokriti svoje troškove putovanja i smje-štaja. Registracija je moguća na http://www.b2match.com/renewablegue-ssing2012.

Cilj ovih poslovnih susreta je umrežava-nje poduzetnika koji posluju s obnov-ljivim izvorima energije te predstavni-

ka javne uprave u Vašoj zemlji koji su zainteresirani za pokretanje projekata obnovljivih izvora energije u svojoj za-jednici. Cilj je povezati poduzetnike s javnim donositeljima odluka.

Za detaljne informacije koje uključu-ju i opcije smještaja posjetite službe-nu web stranicu http://www.b2match.com/renewableguessing2012

Dodatne informacije: Jelena Ravlić, jra-vlic@hgk.hr ili 01/4561 526.

Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci u suradnji s par-tnerima - Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče Koper i l’AREA di ricerca scientifica e tecnologica di Trieste - organizira brokerage event pod nazivom Do-maining, web hosting i cloud com-puting, 15. lipnja u Rijeci, u Znan-stveno-tehnologijskom parku.

Brokerage event pružit će prili-ku za druženje, raspravu i poten-cijalnu suradnju ICT kompani-ja i institucija iz Srednje Europe i ostalih europskih zemalja. Prija-ve se predaju do 1. lipnja, a ispu-njeni formular koji se može naći na web stranici http://www.een.hr/hr/k alendar/15-06-2012/ p o z i v - n a - b ro k e r a g e - e v e n t - n a - temu-domaining-web-hosting-i-cloud-computing/332/ potrebno je poslati na jbmarcelja@uniri.hr.

Program događanja pravovremeno će biti dostupan na našim stranica-ma: www.step.uniri.hr. Više podataka: Jana Blažević Marčelja, +385(0)51/265 962, step-ri@uniri.hr.

U Županijskoj komori Pula 16. svib-nja održat će se radionica o IPARD-u, pretpristupnom programu Europske unije namijenjenom razvoju poljopri-vrede i ruralnom razvoju. Ovaj ciklus besplatnih radionica organizira Hypo Alpe-Adria banka u suradnji s Mini-starstvom poljoprivrede i Hrvatskom poljoprivrednom komorom. U okviru IPARD programa Hrvatskoj je na ras-polaganju 244,8 milijuna eura do ula-

ska u punopravno članstvo 2013. go-dine kada će sektoru poljoprivrede na raspolaganju biti puno izdašnija sred-stva koja će, samo u prvoj godini pu-nopravnog članstva, iznositi 421 mi-lijun eura.

Poziv, program i prijavnica dostupni su na: http://www.hypo-alpe-adria.hr/home.nsf/pages/javne_institucije- eu_desk-ipard_info_dani-1307.

Brokerage događanje na temu domaining, web hosting i cloud computing

Radionica o IPARD-u u Puli

8. svibnja - Europski info dan CIP Eko-inovacije, Bruxelles, Belgija 10. svibnja - Međunarodni poslovni sastanci tvrtki iz područja kreativnih industrija, Varaždin 14. svibnja - Nacionalni info dan CIP Eko-inovacije, Zagreb 16. svibnja - radionica o IPARD-u, Pula21. svibnja - BioMed Israel 2012, Tel Aviv, Izrael

22. svibnja - seminar Kako poslovati s Francuskom - Zagreb31. svibnja - Poslovni susreti o obnovljivim izvorima energije - Güssing, Austrija 1. lipnja - Trening za prijave na Marie Curie stipendije, Zagreb15. lipnja - Brokerage: Domaining, web hosting i cloud computing, Rijeka

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a