EO Sinopsis PDF

  • View
    309

  • Download
    3

Embed Size (px)

Transcript

Red. prof. dr. sc. RATKO ZELENIKA

SINOPSIS IZ KOLEGIJA EKONOMIKA OSIGURANJA

Rijeka, 2009.

ISPITNA PITANJA IZ TEMATSKE CJELINE OSIGURANJE1. Obrazloite pojam osiguranja, posebice kao ekonomsku kategoriju ili ekonomski institut, a posebice kao pravnu kategoriju ili pravni institut.

Osiguranje kao ekonomska kategorija (ekonomski institut): privredna djelatnost koja slui zadovoljenju neke ekonomske potrebe. (Misli se na potrebu ekonomske sigurnosti u sluaju nastanka osiguranog sluaja). Kao pravna kategorija (pravni institut): odnos koji nastaje na osnovu ugovora ili zakona u kome jedna strana, osiguratelj, preuzima obvezu da drugoj strani, osiguraniku ili treem licu u iju korist se osiguranje zasniva (korisniku, beneficijaru) nadoknadi tetu kod imovinskog osiguranja, odnosno isplati ili isplauje odre enu svotu novca kod osobnog osiguranja, u sluaju da nastupi predvi eni doga aj (osigurani sluaj) i uz uvjet da mu osiguranik uplauje odre ene iznose novca u predvi enim rokovima (premije osiguranja). 2. to vam je poznato o razvoju osiguranja u prvobitnoj zajednici, u starom vijeku, u novom vijeku, u staroj Jugoslaviji, u bivoj SFR Jugoslaviji i u Republici Hrvatskoj?

STARI VIJEK: Osiguranje nastaje kroz me usobno udruivanje privrednika, u svrhu raspodjele eventualne tete. Tako se, npr., u starom vijeku sudionici karavana dogovarali da e zajedniki snositi tetu uinjenu nekom, pojedinom sudioniku uslijed napada pustinjskih razbojnika. Na taj nain oni su smanjivali rizik od individualnih propasti, jer da je bilo tko od njih bio napadnut, on ne bi propao (ostali sudionici bi mu ustupili svaki po dio vlastitog tereta). Radi se o prirodnim zajednicama rizika, formiranim za obranu od opasnosti bilo koje vrste u okviru porodice, rodbine, seoske ili plemenske zajednice (npr. zajednice za pokrivanje pogrebnih trokova, i dr.). SREDNJI VIJEK: Zajednice rizika u smislu osiguranja pojavljuju se tek u okviru cehova i gildi koje svojim lanovima osiguravaju naknadu tete od pojedinih rizika. To je doba u kojem oivljava trgovina, naroito pomorskim putem, te se pojavljuju I prvi ugovori o osiguranju. Osiguranje se razvija kao posao, i dobiva dva osnovna elementa: premiju (doprinos za rizik) i naknadu (osigurninu, koju treba platiti u sluaju ostvarenja ugovorenog rizika). U to vrijeme poslom osiguranja su se bavili pojedinci, trgovci koji su za preuzete obveze jamili svojom imovinom. Me utim, rastom svjetske trgovine i rizici su bivali sve vei, te se ukazala potreba da odre eni rizik istodobno preuzme vie samostalnih trgovaca (npr. Lloyd's). Svaki od njih preuzima udjele u pojedinim rizicima u skladu sa svojim financijskim mogunostima. (Radi se o prvim oblicima suosiguranja). NOVI VIJEK: Dolazi do komercijalizacije osiguranja. U XVII st. razvija se u Europi premijsko osiguranje protiv poara, a poinje i osiguranje osoba (vezano za plovidbu, za sluaj zarobljavanja od strane gusara i plaanje otkupnine). Osiguratelji su velika poduzea. Kasnijim razvojem nastala su i osiguravajua drutva, koja raspolau sa veim kapitalom, i koja sa veim kapacitetom preuzimaju rizike. To su uglavnom dionika drutva. U SFRJ organizacija osiguranja razvijala se u skladu sa osnovnim principima razvoja ondanje privrede (centralizacija poslovanja). Bio je osnovan Dravni osiguravajui zavod-DOZ, sa sreditem u Beogradu. Tek 1986. formirali su se samostalni osiguravajui zavodi.

1

3.

Kakvu vanost ima osiguranje u Republici Hrvatskoj?

Izravni cilj osiguranja sastoji se u pruanju osiguranja osiguranicima koji su izloeni raznim opasnostima i davanju naknade za eventualnu tetu koju bi oni pretrpjeli uslijed ostvarenja tih opasnosti. Danas se trgovina i transport robe, a naroito morskim putem ne mogu zamisliti bez osiguranja. Bez obzira na napredak u izgradnji i sigurnosti brodova havarije nisu rijetke pa stotine brodova potone tijekom godine. Osiguranje omoguava tako er trgovakim firmama da naprave tone proraune za svoje poslovanje jer su poznate nabavne i prodajne cijene robe, ali i cijene prijevoznih usluga i premijske stope. Transportno osiguranje prua sigurnost svim sudionicima u me unarodnoj trgovini koja je neobino vana jer danas prodavatelji i kupci esto i ne vide robu koja je prednost njihovih transakcija. Kako ta roba prolazi kroz mnoge ruke ako se dogodi neko oteenje jako je teko utvrditi tko je za to kriv pa je naknade te tete jedino mogua zahvaljujui institutu osiguranja. Osiguranja u privredi imaju i znaajnu akumulacijsku funkciju jer se kroz premije akumuliraju znatni fondovi osiguranja koji prvenstveno slue za naknadu tete, ali i za investiranje i ulaganje u gospodarski razvoj. 4. Obrazloite vrste osiguranja prema prirodi rizika (pomorsko, kopneno i zrano osiguranje). NEDOSTAJE ZRANO OSIGURANJE!

Podjela osiguranja prema prirodi rizika jedna je od najstarijih podjela osiguranja i dijelimo ih na pomorska i kopnena. Ova podjela ukazuje na razliitosti koje postoje izme u ovih vrsta osiguranja i one se oituju ne samo u rizicima i predmetima koji su podloni tim rizicima nego i u pravnim propisima koji se odnose na ta osiguranja kao i u samoj praksi i tehnici osiguranja. Pomorska osiguranja regulirana su propisima koji su obino sastavni dio pomorskog prava i razlikuju se od propisa koji se odnose na kopneno osiguranje. Jo jedna karakteristika pomorskih osiguranja utjee na razliku izme u ovih vrsta osiguranja. To je injenica da su pomorska osiguranja orijentirana uglavnom na me unarodnu trgovinu i plovidbu pa tako ta osiguranja sadre neke principe i rjeenja koji se javljaju u me unarodnom osiguranju i koja se bitno razlikuju od principa i rjeenja u preteno domaim kopnenim osiguranjima. U dananje vrijeme ovakva podjela ipak gubi na znaenju jer dolazi do razvoja integralnog transporta. Tako se za osiguranje robe koja se prevozi osim morem i drugim granama prometa primjenjuje jedinstveni pravni reim osiguranja i to pomorsko-pravni. Znai pomorsko osiguranje obuhvaa osiguranje pomorskih brodova i brodova unutranje plovidbe, osiguranje robe u multimodalnom prijevozu, osiguranje brodova u izgradnji, osiguranje kontejnera, osiguranje odgovornosti pomorskih vozara i odgovornosti brodopopravljaa, osiguranje vozarine, osiguranje trokova i drugih interesa. Osim toga u nekim dravama propisi pomorskog osiguranja se odnose i na zrani prijevoz pa se s pravom danas obino vri podjela na transportno i ostala imovinska osiguranja. 5. Obrazloite vrste osiguranja prema predmetu osiguranja (tj. imovinsko osiguranje, osiguranje osoba i osiguranje pravnog odnosa).

IMOVINSKO OSIGURANJE: Svrha ovog osiguranja je naknada tete koja se moe dogoditi imovini osiguranika u sluaju nastanka osiguranog doga aja. Pod imovinom se podrazumijeva odre ena stvar (pokretna ili nepokretna), imovinski interes ili ivotinja (domaa ili odre ena vrsta drugih ivotinja). Osiguranje imovine obuhvaa:1) osiguranje industrije (osiguranje strojeva, objekata, garancija, robe...) 2) civilna osiguranja (osiguranje civilnih objekata, imovine u tim objektima...) 3) osiguranje poljoprivrede (osiguranje ivotinja, usjeva i plodova)

2

4) osiguranje motornih vozila (osiguranje motornih vozila za kopno: cestovna i trana mot. vozila) 5) osiguranje ope odgovornosti (osiguranje gra anske odgovornosti, a ne krivine, koja moe proizai

iz obavljanja djelatnosti, iz zaga ivanja ili iz isto imovinskih teta). OSIGURANJE OSOBA: Odnosi se na ivot, zdravlje i radnu sposobnost ovjeka. Specifinost ovog osiguranja je da je osiguratelj duan isplatiti ugovorenu svotu kada nastupi ugovoreni sluaj, i nema pravo na naknadu od osobe koja je odgovorna za nastupanje osiguranog sluaja. Isplata osiguratelja za smrt, ozljedu tijela ili zdravlja u ovom osiguranju ima karakter odtete, a ne isplate ugovorene svote. Osiguranje osoba odnosi se na: 1) osiguranje ivota 2) osiguranje od nesretnog sluaja. OSIGURANJE PRAVNOG ODNOSA (ili kreditno osiguranje): U okviru pravnog odnosa predmet osiguranja moe biti: trabina - Moe se osigurati samo osiguranikovo potraivanje (trabina), ali ugovaratelj osiguranja moe (teoretski) biti i osoba kojoj potraivanje ne pripada. dugovanje - I ovdje ugovaratelj ne mora biti i osiguranik, ali osiguranik mora biti osoba koja je dunik. izdaci i trokovi - Kod izdataka, svota koja je predmet osiguranja ve mora biti plaena (a osigurava se za sluaj da protuusluga nije izvrena, odnosno da roba nije isporuena): npr. osiguranje vozarine koja je ve plaena. Kod trokova predmet osiguranja su budui trokovi, dakle oni koji u vrijeme sklapanja ugovora jo ne postoje, ali bi mogli uslijediti: npr. osiguranje plae radniku mora biti plaena iako nije radio. odgovornost - Osiguratelj se obavee da e osiguraniku isplatiti iznos koji on, na temelju odgovornosti za naknadu tete, mora platiti svom vjerovniku. Osiguranje odgovornosti moe se odnositi na tetu iz: - ugovornog ili - izvanugovornog odnosa. Primjer za ugovornu odgovornost: osiguranje odgovornosti poslodavca za tjelesne ozlijede njegovih radnika. Primjer za izvanugovornu odgovornost: osiguranje odgovornosti vlasnika automobila za tetu prouzrokovanu automobilom treim osobama. izmakla dobit - Osiguratelj se obavezuje da e osiguraniku nadoknaditi i izmaklu dobit koja je nastala oteenjem stvari ili neeg drugoga. Npr. kod osiguranja osoba osiguratelj plaa i izgubljenu zaradu osiguranika koji je nesposoban za rad zbog povrede uzrokovane nastupom osiguranog sluaja. Obrazloite vrste osiguranja prema nainu nastanka (tj. obvezatno osiguranje I dobrovoljno osiguranje).

1. 2. 3.

4.

5.

6.

OBVEZATNO OSIGURANJE: U RH zakonom je propisano: 1) Obvezno osiguranje u prometu, koje obuhvaa: osiguranje putnika u javnom prijevozu od nesretnog sluaja osiguranje korisnika odnosno vlasnika motornih vozila od odgovornosti za tete nanesene treim osobama osiguranje u zranom prometu od odgovornosti za tete nanesene treim osobama.

3

2) Osiguranje imovine od posljedic