eqf

5/28/2018 eqf

1/10

Europska komisija, Opa uprava za obrazovanje i kulturu

EUROPSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR ZA CJELOIVOTNO UENJE (EQF)

EQF je zajedniki europski referentni okvir koji povezuje nacionalne kvalifikacijske sustave,djeluje kao prevoditeljski alat osigurava lake razumijevanje i 'itanje' kvalifikacija krozrazliite zemlje i sustave u Europi. On ima dva opa cilja: promicati mobilnost stanovnikameu zemljama i poticati cjeloivotno uenje.

Preporuka Europske komisije je formalno stupila na snagu u travnju 2008. godine. Njome se2010. godina postavlja kao krajnji rok zemljama da poveu svoje sustave nacionalnihkvalifikacija s EQF-om, a 2012. godine svaka zemlja treba osigurati da sve pojedinanesvjedodbe kvalifikacija nose referenciju o odgovarajuoj razini EQF-a.

EQF e povezati razliite nacionalne kvalifikacijske sustave i okvire oko zajednike europske

referencije i njezinih 8 referentnih razina. Razine obuhvaaju cjelokupan raspon kvalifikacija;od osnovne (razina 1, npr. svjedodbe onima koji naputaju kolu) do napredne razine(razina 8, npr. doktorat). Kao instrument promicanja cjeloivotnog uenja, EQF obuhvaa sverazine kvalifikacija koje se mogu stei u opem, strukovnom i akademskom obrazovanju iosposobljavanju, steene poetnim (inicijalnim) i stalnim (kontinuiranim) obrazovanjem iosposobljavanjem.

Osam referentnih razina opisano je u terminima ishoda (rezultata) uenja. EQF prepoznajerazlike izmeu razliitih sustava obrazovanja i osposobljavanja te nunost prelaska naishode uenja kako bi se omoguila usporedba i suradnja izmeu zemalja i institucija.

U EQF-u su ishodi uenja definirani kao izjave o tome to uenik zna, razumije i moe uinitina kraju procesa uenja. Stoga EQF vie naglaava rezultate uenja nego informacije poputvremenskog trajanja uenja. Ishodi uenja su specificirani u tri kategorije kao znanja,vjetine i kompetencije. To signalizira kako kvalifikacije u razliitim kombinacijama obuhvaaju iroki opseg ishoda uenja, ukljuujui teorijska znanja, praktine i tehnikevjetine te socijalne kompetencije meu kojima je kljuna sposobnost rad s drugima.

Pozadina razvoja EQF-a otkud EQF?

Razvoj Europskoga kvalifikacijskog okvira zapoeo je 2004. godine kao odgovor na zahtjevezemalja lanica EU-a, socijalnih partnera i drugih dionika za zajednikom referencijom koja bi

poveala transparentnost kvalifikacija.

Europska komisija je, uz potporu strune skupine za EQF, napravila prijedlog okvira s osamrazina temeljenih na ishodima uenja, a radi omoguavanja transparentnosti i prenosivostikvalifikacija i cjeloivotnog uenja. Ovaj je prijedlog Europska komisija dala na proceskonzultacija diljem Europe tijekom druge polovice 2005. godine. Pristigli odgovori pokazali suiroku prihvaenost prijedloga, ali su zahtijevali i niz pojanjenja i pojednostavnjenja.Komisija je prihvatila ove prijedloge uzimajui u obzir informacije pristigle iz 32 ukljuenezemlje, kao i one dobivene od socijalnih partnera. Revidirani tekst prijedloga Komisija jeusvojila 6. rujna 2006. godine. Europski parlament i Vijee uspjeno su pregovarali oprijedlogu tijekom 2007. godine, to je vodilo formalnom prihvaanju EQF-a u veljai 2008.godine.

EUROPSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR - EQF 1

5/28/2018 eqf

2/10

Koje dobiti EQF osigurava Europi?

Preporuka (Europskoga parlamenta i Vijea Europe) e uspostaviti europsku referenciju kojae povezati razliite nacionalne kvalifikacijske sustave zajedno i tako omoguiti boljukomunikaciju meu njima. Time e se stvoriti mrea neovisnih, ali povezanih i meusobnorazumljivih kvalifikacijskih sustava.

Koristei ishode uenja kao zajedniku referentnu toku, Okvir e omoguiti usporedbu iprenosivost kvalifikacija izmeu zemalja, sustava i institucija te e, stoga, koristiti najiremkrugu korisnika na europskoj i nacionalnim razinama.

Najvei broj europskih zemalja odluio je razvijati nacionalne kvalifikacijske okvireodraavajui i odgovarajui na EQF. To je vano kako bi se osiguralo da proces suradnje naeuropskoj razini bude pravilno ugraen na nacionalnoj razini. Rapidan razvoj nacionalnihkvalifikacijskih okvira od 2004. godine pokazuje potrebu vee transparentnosti i usporednostikvalifikacija na svim razinama i zajedniko dijeljenje osnovnih naela EQF-a.

Ovakva blia povezanost izmeu kvalifikacijskih sustava zemalja donijet e mnoge dobiti:

EQF e poduprijeti veu mobilnost uenika i radnika. Olakat euenicima/studentima opisivanje njihovih razina kompetencija u drugim zemljama.Pomoi e i poslodavcima da interpretiraju kvalifikacije aplikanata te tako poduprumobilnost radne snage u Europi. Na vrlo praktinoj razini, od 2012. godine, sve binove kvalifikacije trebale nositi oznaku odgovarajue EQF razine. Tako e EQFdopunjavati i pojaavati postojee instrumente europske mobilnosti, kao to suEuropass, Erasmus i ECTS.

Dobit od EQF-a imat e i pojedinci kroz olakan pristup i sudjelovanje ucjeloivotnom uenju. EQF e, uspostavljajui zajedniku referentnu toku, naznaiti

kako je mogue kombinirati ishode uenja iz razliitih okruenja (npr. formalnoguenja ili rada, ishoda uenja iz razliitih zemalja) i time e pridonijeti smanjenjuzapreka izmeu ponuditelja obrazovanja i osposobljavanja (npr. izmeu viegobrazovanja i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, koji moda djelujumeusobno izolirano). To e promicati prohodnost kako uenik ne bi morao npr.ponavljati uenje.

EQF e poduprijeti pojedince sa irokim radnim ili drugim iskustvima kroz jaanjevalidacije neformalnoga i informalnog uenja. Fokus na ishodima uenja osigurat elake procjenjivanje jesu li ishodi uenja steeni u razliitim okruenjima istovrijedni(ekvivalentni), prema sadraju i relevantnosti, formalnim kvalifikacijama.

EQF e poduprijeti individualne korisnike i pruatelje obrazovanja i osposobljavanjapoveanjem transparentnosti kvalifikacija steenih izvan nacionalnih sustava, npr. usektorima i multinacionalnim kompanijama. Usvajanje zajednikoga referentnogokvira, temeljena na ishodima uenja, olakat e usporedbu i (mogue) povezivanjetradicionalnih kvalifikacija koje su dodijelila nacionala tijela i kvalifikacija koja sudodijelili drugi dionici. Time e EQF pomoi sektorima i pojedincima da iskoristeprednost ove rastue internacionalizacije kvalifikacija.

EQF je ambiciozan i dalekosean instrument koji ima implikacije na sustave obrazovanja iosposobljavanja, trite rada, industriju, trgovinu i graane.

Vie informacija dostupno je na: http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/index_en.html

http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/index_en.htmlhttp://ec.europa.eu/dgs/education_culture/index_en.htmlhttp://ec.europa.eu/dgs/education_culture/index_en.html

5/28/2018 eqf

3/10

PREPORUKA EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEA EUROPSKE UNIJE

(od 23. travnja 2008.)

o uspostavi Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloivotno uenje

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE,

uzimajui u obzir Sporazum o uspostavi Europske zajednicei, posebice, lanak 149(4). ilanak 150(4).;uzimajui u obzir preporuke Komisije;

uzimajui u obzir miljenje Europskoga gospodarskoga i socijalnog vijea;te u skladu s procedurama iz lanka 251. Sporazuma (miljenje Europskoga parlamenta od24. listopada 2007. godine i Odluke Vijea od 14. veljae 2008. godine),

BUDUI DA JE:

1. Razvoj i priznavanje znanja, vjetina i kompetencija graana kljuno je za razvojpojedinaca, kompetitivnosti, zapoljivosti i socijalne kohezije u Zajednici. Ovakavrazvoj i priznavanje trebao bi poveati transnacionalnu mobilnost radnika i uenika ipridonijeti udovoljavanju zahtjeva za ponudom i potranjom na europskom tritu

rada. Pristup i sudjelovanje u cjeloivotnom uenju za sve, ukljuujui i ljude sposebnim potrebama, te koritenje kvalifikacija treba stoga biti promovirano iunaprjeivano na nacionalnim i na razini Zajednice.

2. Vijee Europe u Lisabonu je 2000. godine zakljuilo kako poveana transparentnostkvalifikacija treba biti jedna od mnogih komponenti nunih za prilagodbu sustavaobrazovanja i osposobljavanja u Zajednici zahtjevima drutva znanja. Nadalje, VijeeEurope u Barceloni 2002. godine poziva na bliskiju suradnju u sveuilinom sektoru iunaprjeivanje transparentnosti i metoda priznavanja u podruju strukovnogobrazovanja i osposobljavanja.

3. Odluka Vijea od 27. lipnja 2002. godine o cjeloivotnom uenju poziva Komisiju da,blisko suraujui s Vijeem i zemljama lanicama, razvija okvir za priznavanjekvalifikacija i obrazovanja i osposobljavanja, gradei gana postignuima bolonjskogprocesa i promovirajui slian pristup u podruju strukovnog osposobljavanja.

4. Zajednika izvjea Vijea i Komisije o provedbi radnog programa 'Obrazovanje iosposobljavanje 2010', usvojena 2004. i 2006. godine, naglaavaju potrebu razvijanjaEuropskoga kvalifikacijskog okvira.

5. U kontekstu kopenhakoga procesa zakljuci Vijea i predstavnika vlada zemaljalanica, sa sastanka Vijea odrana 15. studenoga 2004. godine o buduimprioritetima jaanja europske suradnje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju,

dali su prioritet razvoju otvorenoga i fleksibilnog Europskoga kvalifikacijskog okvira,zasnovana na transparentnosti i meusobnom povjerenju, koji bi trebao stajati kaozajednika referencija i za obrazovanje i za osposobljavanje.


5/28/2018 eqf

4/10

6. Vrjednovanje neformalnih i informalnih ishoda uenja treba promicati u skladu sa

zakljucima Vijea (od 28. svibnja 2004. godine) o zajednikim europskim naelimaza utvrivanje i vrjednovanje neformalnoga i informalnog uenja.

7. Vijee Europe je u Bruxellesu u oujku 2005. i 2006. godine podcrtalo znaajusvajanja Europskoga kvalifikacijskog okvira.

8. Ova preporuka uzima u obzir Odluku 2241/2004/EC Europskoga parlamenta i Vijea(od 15. prosinca 2004. godine) o jednom okviru za transparentnost kvalifikacija ikompetencija (Europass) i Preporuku 2006/962/EC Europskoga parlamenta i Vijea(od 18. prosinca 2006. godine) o kljunim kompetencijama za cjeloivotno uenje.

9. Ova je preporuka sukladna s okvirom za europsko podruje vieg obrazovanja ideskriptorima dogovorenima izmeu ministara odgovornih za podruje viegobrazovanja iz 45 europskih zemalja na njihovu sastanku u Bergenu 19. i 20. svibnja2005. godine unutar okvira bolonjskoga procesa.

10. Zakljuci Vijea o osiguranju kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju od23. i 24. svibnja 2004. godine, Preporuka 2006/143/EC Europskoga parlamenata iVijea od 15. veljae 2006. godine o buduoj europskoj suradnji u podrujuosiguranja kvalitete u viem obrazovanju te standardima i smjernicama za osiguranjekvalitete u europskom podruju vieg obrazovanja, dogovoreni izmeu ministaraodgovornih za vie obrazovanje u Bergenu, sadre zajednika naela za osiguranjekvalitete koji trebaju poduprijeti primjenu Europskoga kvalifikacijskog okvira.

11. Ova preporuka ne dovodi u pitanje Uredbu 2005/36/EC Europskoga parlamenta iVijea od 7. rujna 2005. godine o priznavanju strunih kvalifikacija koja odreujeprava i obveze kako relevantnim nacionalnim tijelima tako i migrantima. Povezivanje

kvalifikacija s razinama EQF-a ne smije utjecati na pristup tritu rada tamo gdje sustrune kvalifikacije priznate u skladu s Uredbom 2005/36/EC.

12. Cilj ove preporuke je stvaranje zajednikoga referentnog okvira koji treba sluiti kaoprevoditeljski alat izmeu razliitih kvalifikacijskih sustava i njihovih razina, bilo zaope ili za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. To e unaprijedititransparentnost, usporednost i prenosivost kvalifikacija steenih u skladu s razliitimpraksama zemalja lanica. U naelu bi svaka razina kvalifikacije trebala biti dostupnarazliitim putevima obrazovanja i razvoja karijere. tovie, EQF bi trebaomeunarodnim sektorskim organizacijama osigurati povezivanje svojih kvalifikacijskihsustava sa zajednikom europskom referentnom tokom i tako pokazati vezu izmeumeunarodnih sektorskih kvalifikacija i nacionalnih kvalifikacijskih sustava. Stoga ova

preporuka pridonosi irim ciljevima promoviranja cjeloivotnog uenja i poveanjuzapoljivosti, mobilnosti i socijalne integracije radnika i uenika. Naelatransparentnog osiguranja kvalitete i razmjena informacija poduprijet e provedbu,pomaui razvoju uzajamnog povjerenja.

13. Ova preporuka treba pridonijeti modernizaciji sustava obrazovanja i osposobljavanja,meupovezivanju obrazovanja, osposobljavanja i zapoljavanja te graenju mostovaizmeu formalnoga, neformalnog i informalnoga uenja, vodei, takoer, kvrjednovanju ishoda uenja steenih iskustvom.

14. Ova preporuka ne zamjenjuje niti definira nacionalne kvalifikacijske sustave i/ili

kvalifikacije. EQF ne opisuje specifi

ne kvalifikacije ili kompetencije pojedinca dokpojedine kvalifikacije trebaju upuivati na odgovarajuu razinu EQF-a na nainrelevantan nacionalnim sustavima kvalifikacija.


5/28/2018 eqf

5/10

15. S obzirom na neobvezujuu narav, ova preporuka potvruje naela supsidijarnosti

podupirui i nadopunjujui aktivnosti zemalja lanica kroz poticanje daljnje suradnjemeu njima u svrhu poveanja transparentnosti, promicanja mobilnosti i cjeloivotnoguenja. Treba je provoditi u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom.

16. Budui da cilj ove preporuke, odnosno stvaranje zajednikog okvira koji slui kaosredstvo prevoenja izmeu razliitih kvalifikacijskih sustava i njihovih razina, zemljelanice ne mogu postii u zadovoljavajuoj mjeri i stoga moe, s obzirom na opseg iuinak predvienih akcija, biti bolje ostvaren na razini Zajednice, Zajednica moeusvojiti mjere sukladne s naelom supsidijarnosti postavljenim u lanku 5.Sporazuma. U skladu s naelom proporcionalnosti postavljenim u ovom lanku, ovapreporuka ne ide dalje od onoga to je nuno kako bi se postigao taj cilj.

OVIME PREPORUUJE ZEMLJAMA LANICAMA:

1. Koritenje Europskoga kvalifikacijskog okvira kao referentnog alata za usporedburazina kvalifikacija razliitih kvalifikacijskih sustava i promicanje kako cjeloivotnoguenja i jednakih mogunosti u drutvu znanja tako i daljnju integraciju europskogatrita rada, potujui bogatu raznolikost nacionalnih obrazovnih sustava.

2. Povezivanje nacionalnih kvalifikacijskih sustava s Europskim kvalifikacijskim okviromdo 2010. godine, posebice oznaavajui, na transparentan nain, vlastite razinekvalifikacija s onima postavljenim u Dodatku II., i, tamo gdje je to prikladno, razvijanjenacionalnih kvalifikacijskih okvira u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom.

3. Usvajanje odgovarajuih mjera kako bi do 2012. godine sve nove svjedodbekvalifikacija, diplome i 'Europass' dokumenti dodijeljeni od mjerodavnih tijela,sadravali jasnu oznaku, na nain nacionalnoga kvalifikacijskog sustava,odgovarajue razine Europskoga kvalifikacijskog okvira.

4. Koritenje pristupa zasnovana na ishodima uenja pri definiranju i opisivanjukvalifikacija te promicanje vrjednovanja neformalnoga i informalnog uenja u skladusa zajednikim europskim naelima dogovorenim u zakljucima Vijea od 28. svibnja2004. godine, osobito obraajui pozornost onim graanima koji e najvjerojatnije bitipodloni nezaposlenosti ili nesigurnim oblicima zaposlenosti, kojima takav pristupmoe poveati sudjelovanje u cjeloivotnom uenju i olakati pristup tritu rada.

5. Promicanje i primjenu naela osiguranja kvalitete u obrazovanju i osposobljavanjupostavljenima u Dodatku III. pri povezivanju kvalifikacija viega i strukovnogobrazovanja i osposobljavanja nacionalnih sustava kvalifikacija s Europskimkvalifikacijskim okvirom.

6. Odreivanje nacionalne koordinacijske toke povezane s odreenim strukturama izahtjevima zemalja lanica kako bi se potpomogla i, uz vezu s drugim bitnimnacionalnim tijelima, usmjeravala povezanost izmeu nacionalnih kvalifikacijskihsustava i Europskoga kvalifikacijskog okvira sa stajalita promicanja kvalitete itransparentnosti ovog povezivanja.


5/28/2018 eqf

6/10

Zadae ovih nacionalnih koordinacijskih tijela trebaju ukljuivati:

a. povezivanje razina kvalifikacija unutar nacionalnih kvalifikacijskih sustava srazinama Europskoga kvalifikacijskog okvira opisanima u Dodatku II.;

b. osiguranje koritenja transparentne metodologije pri povezivanju razinanacionalnih kvalifikacija s onima Europskoga kvalifikacijskog okvira kako bi sepoticala usporedba meu njima, s jedne, i osiguralo objavljivanje odluka kojeproizlaze iz takve usporedbe, s druge strane;

c. osiguravanje svim dionicima pristupa informacijama i smjernicama o tomekakav je odnos nacionalnih kvalifikacija i Europskoga kvalifikacijskog sustava;

d. promicanje sudjelovanja svih bitnih dionika, ukljuujui (u skladu snacionalnim zakonodavstvom i praksom) institucije vieg obrazovanja,institucije strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, socijalne partnere,sektore i strunjake, u usporedbi i koritenju kvalifikacija na europskim

razinama.

POTVRUJE NAMJERU KOMISIJE:

1. da podupre zemlje lanice u obavljanju gore navedenih zadaa te sektorskeorganizacije u koritenju referentnih razina i naela Europskoga kvalifikacijskogokvira postavljenih u ovoj preporuci, osobito kroz promicanje suradnje, razmjenedobre prakse i testiranje meu ostalim, kroz dragovoljne suradnike recenzije (peerreview) i pilot projekte unutar programa Zajednice, kroz prijenos informacija i procesekonzultacija s povjerenstvima za socijalni dijalog - te razvijanje materijala za potporu i

smjernica;

2. da uspostavi (od 23. travnja 2008. godine) savjetodavnu skupinu za Europskikvalifikacijski okvir (koju ine predstavnici zemalja lanica i ukljui europske socijalnepartnere i druge dionike) koja e osigurati cjelovitu koherentnost i promicatitransparentnost procesa povezivanja kvalifikacijskih sustava s Europskimkvalifikacijskim okvirom;

3. da ocijeni i vrjednuje, u suradnji sa zemljama lanicama i nakon konzultacije sdionicima, aktivnosti poduzete kao odgovor na ovu preporuku, ukljuujui ukidanje itrajanje savjetodavne skupine i, do 23. travnja 2013. godine, izvijesti Europskiparlament i Vijee o steenim iskustvima i implikacijama za budunost, ukljuujui,

ako je potrebno, mogue revidiranje ove preporuke;

4. da promie blisko povezivanje Europskoga kvalifikacijskog okvira i postojeih, ilibuduih, europskih sustava za prikupljanje i prijenos kreditnih bodova u viemobrazovanju i strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, kako bi unaprijedilamobilnost graana i poticala priznavanje ishoda uenja.

U Strasbourgu 23. travnja 2008.

Za Europski parlament, predsjednik Za Vijee, predsjednik

Hans-Gert Pottering Janez Lenar

i


5/28/2018 eqf

7/10

DODATAK I. - Definicije

Uz ovu se preporuku primjenjuju sljedee definicije:

a) 'kvalifikacija' je formalni ishod procesa ocjenjivanja i vrjednovanja koja se stjeekada kompetentno tijelo utvrdi da je osoba dosegla ishode uenja prema zadanimstandardima;

b) 'nacionalni kvalifikacijski sustav' predstavlja sve vidove, u zemljama lanicama,koji su aktivno povezani s priznavanjem uenja i druge mehanizme koji povezujuobrazovanje i osposobljavanje s tritem rada i civilnim drutvom. To ukljuuje razvoji provedbu svih institucionalnih postupaka i procesa povezanih s osiguranjemkvalitete, ocjenjivanjem i dodjeljivanjem kvalifikacija. Nacionalni kvalifikacijski sustavmoe biti nainjen od vie podsustava i moe ukljuivati nacionalni kvalifikacijski

okvir;

c) 'nacionalni kvalifikacijski okvir'je instrument za klasificiranje kvalifikacija u skladus nizom kriterija za specifine razine postignutog uenja, iji je cilj integrirati iusklaivati nacionalne kvalifikacijske podsustave i unaprijediti transparentnost,dostupnost, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija te povezivanje s tritem rada i civilnimdrutvom;

d) 'sektor' oznaava grupiranje strunih aktivnosti na temelju njihove glavnegospodarske funkcije, proizvoda, usluga ili tehnologije;

e) 'meunarodne sektorske organizacije' su udruge nacionalnih organizacija,

ukljuujui, primjerice, poslodavce i struna tijela koji predstavljaju interesenacionalnih sektora;

f) 'ishodi uenja'su izjave o tome to uenik zna, razumije i to je sposoban napravitina kraju procesa uenja, a definirani su u terminima znanja, vjetina i kompetencija;

g) 'znanje' je ishod usvajanja informacija kroz uenje. Znanje je osnova injenica,naela, teorija i praksi povezanih s podrujem rada ili uenja. U kontekstuEuropskoga kvalifikacijskog okvira znanje je opisano kao teorijsko i/ili injenino.

h) 'vjetine' znae sposobnost primjene i koritenje znanja kako bi obavili zadae irijeili probleme. U kontekstu Europskoga kvalifikacijskog okvira vjetine su opisanekao kognitivne (ukljuuju koritenje logikoga, intuitivnog i kreativnoga miljenja) ilipraktine (ukljuuju fiziku spretnost i koritenje metoda, materijala, alata iinstrumenata);

i) 'kompetencije' znae iskazanu sposobnost koritenja znanja, vjetina i osobnih,socijalnih i/ili drugih metodolokih sposobnosti, u situacijama rada ili uenja te uprofesionalnom i osobnom razvoju. U kontekstu Europskoga kvalifikacijskog okvirakompetencije su opisane u terminima odgovornosti i samostalnosti.


5/28/2018 eqf

8/10

DODATAK II. - Deskriptori koji definiraju razine Europskoga kvalifikacijskog okvira(EQF)

Svaka od 8 razina definirana je nizom deskriptora koji naznauju ishode uenja bitne zakvalifikacije te razine u bilo kojem sustavu kvalifikacija.

ZNANJE VJETINE KOMPETENCIJE

U KONTEKSTU EQF-aZNANJE SE OPISUJE KAOTEORIJSKO I/ILIINJENINO

U KONTEKSTU EQF-a VJETINE SEOPISUJU KAO KOGNITIVNE(UKLJUUJU LOGIKO, INTUITIVNO IKREATIVNO MILJENJE)I PRAKTINE(UKLJUUJU FIZIKU SPRETNOST IKORITENJE METODA, MATERIJALA,

ALATA I INSTRUMENATA)

U KONTEKSTU EQF-aKOMPETENCIJE SEOPISUJU U TERMINIMAODGOVORNOSTI ISAMOSTALNOSTI

Bitni ishodi uenja za svaku od razina su:

Razina 1 Temeljno ope znanje Temeljne vjetine za obavljanjejednostavnih zadataka.

Rad ili uenje pod izravnimnadzorom u strukturiranomokruenju.

Razina 2 Temeljno injenino znanjeu podruju rada ili uenja

Temeljne kognitivne i praktinevjetine nune za koritenje bitnihinformacija kako bi se obavile zadaei rijeili rutinski problemi koritenjemjednostavnih pravila i alata.

Rad ili uenje pod izravnimnadzorom s netosamostalnosti.

Razina 3 Znanje injenica, naela,procesa i opih koncepata upodruju rada ili uenja

Niz kognitivnih i praktinih vjetinanunih za ispunjenje zadaa irjeavanje problema odabirom iprimjenom osnovne metodologije,alata, materijala i informacija.

- preuzima odgovornost zazavravanje zadaa u raduili uenju;- prilagoava vlastitoponaanje okolnostima urjeavanju problema.

Razina 4 injenino i teorijsko znanjeu irim kontekstima unutarpodruja rada ili uenja

Niz kognitivnih i praktinih vjetinanunih za stvaranje rjeenja naspecifine probleme u podruju radaili uenja.

- prakticira upravljanjesobom unutar smjernicarada ili uenja upredvidivom okruenju ukojem je promjena ipakmogua;- nadzire rutinski raddrugih, preuzima izvjesnuodgovornost zavrjednovanje iunaprjeivanje aktivnosti uradu ili uenju.

Razina

5*

Opseno, specijalizirano,

injenino i teorijsko znanjeunutar podruja rada iliuenja te svjesnost granicavlastitoga znanja

Obuhvatan niz kognitivnih i praktinih

vjetina nunih za razvoj kreativnihrjeenja na apstraktne probleme.

- prakticira upravljanje i

nadzor u okruenju rada iliuenja u kojem su moguenepredvidive promjene;- preispituje i unaprjeujevlastitu i izvedbe drugih.

Razina6**

Napredno znanje podrujarada ili uenja, ukljuuje ikritiko razumijevanje teorijai naela

Napredne vjetine, demonstrirajuimajstorstvo i inovacije nune zarjeavanje sloenih i nepredvidivihproblema u specijaliziranom podrujurada ili uenja.

- upravlja sloenimtehnikim ili strunimaktivnostima projekata,preuzimajui odgovornostza donoenje odluka unepredvidivom okruenjurada ili uenja;

- preuzima odgovornost zaupravljanje profesionalnimrazvojem pojedinaca i


5/28/2018 eqf

9/10

skupina.Razina7***

- Visokospecijaliziranoznanje od kojeg su nekaznanja na prvoj crti znanja upodruju rada ili uenja kaoosnova originalnommiljenju i/ili istraivanju,- Kritika svijest oproblematici znanja upodruju i graninimpodrujima izmeu razliitihpodruja.

Specijalizirane vjetine rjeavanjaproblema nune za istraivanje i/iliinovacije kako bi se stvorila novaznanja i procedure i integriralo znanjeiz razliitih podruja.

- upravlja i mijenja sloenei nepredvidive uvjete radaili uenja - to zahtijevanove strateke pristupe;- preuzima odgovornost zadoprinos strunim znanjimai praksama i/ili zapreispitivanje stratekeizvedbe timova.

Razina8****

Znanje na najnaprednijojgranici u podruju rada iliuenja i graninimpodrujima izmeu razliitihpodruja

Najnaprednije i specijaliziranevjetine i tehnike, ukljuujui sintezu ivrjednovanje, nune za kritikorjeavanje problema u istraivanju i/iliinovacijama i za irenje i redefiniranjepostojeih znanja ili strune prakse.

Pokazuje esencijalnumjerodavnost, inovativnost,samostalnost, znanstveni iprofesionalni integritet iodrivu angairanostrazvoju novih ideja iliprocesa na najnaprednijoj

granici rada ili uenja kojiukljuuju i istraivanje.

Kompatibilnost s Okvirom za kvalifikacije europskoga podruja vieg obrazovanja

Okvir za kvalifikacije europskoga podruja vieg obrazovanja prua deskriptore prema ciklusima.Deskriptor svakog ciklusa nudi generiku tvrdnju s tipinim oekivanjima postignua i sposobnostipovezanih s kvalifikacijama i predstavljaju kraj tog ciklusa.

*Zajedniki deskriptor za kratki ciklus vieg obrazovanja (unutar ili povezan s prvim ciklusom), kojegaje razvila Zdruena inicijativa za kvalitetu (Joint Quality Initiative) kao dio bolonjskog procesa;

odgovara ishodima uenja za razinu 5 EQF-a.

** Deskriptor za prvi ciklus Okvira za kvalifikacije europskoga podruja vieg obrazovanja, usuglaenmeu ministrima odgovornima za vie obrazovanje na njihovu sastanku u Bergenu u svibnju 2005.godine u okviru bolonjskog procesa; odgovara ishodima uenja za razinu 6 EQF-a.

*** Deskriptor za drugi ciklus Okvira za kvalifikacije europskoga podruja vieg obrazovanja,usuglaen meu ministrima odgovornim za vie obrazovanje na njihovu sastanku u Bergenu u svibnju2005. godine u okviru bolonjskog procesa; odgovara ishodima uenja za razinu 7 EQF-a.

**** Deskriptor za trei ciklus Okvira za kvalifikacije europskoga podruja vieg obrazovanja,usuglaen meu ministrima odgovornim za vie obrazovanje na njihovu sastanku u Bergenu u svibnju

2005. godine u okviru bolonjskog procesa; odgovara ishodima u

enja za razinu 8 EQF-a.


5/28/2018 eqf

10/10


DODATAK III. - Zajednika naela za osiguranje kvalitete u viem obrazovanju i

strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u kontekstu EQF-a

Pri primjeni Europskoga kvalifikacijskog okvira osiguranje kvalitete koje je nuno da bi se osigurala

pouzdanost i unaprijedilo vie obrazovanje i strukovno obrazovanje i osposobljavanje treba bitiprovedeno u skladu sa sljedeim naelima:

- Politike i procedure osiguranja kvalitete trebaju obuhvatiti sve razine EQF-a.

- Osiguranje kvalitete treba biti sastavni dio upravljanja institucijama za obrazovanje iosposobljavanje.

- Osiguranje kvalitete treba ukljuivati redovita vrjednovanja institucija, njihovih programa ilinjihova sustava osiguranja kvalitete koja provode vanjska nadzorna tijela ili agencije.

- Vanjska nadzorna tijela ili agencije zadueni za osiguranje kvalitete trebaju biti

predmetom redovita vrjednovanja.

- Osiguranje kvalitete treba obuhvatiti okruenje, ulazne, procesne i izlazne dimenzije tedati naglasak na rezultate i ishode uenja.

- Sustavi osiguranja kvalitete trebaju ukljuivati sljedee elemente:

1. jasne i mjerljive ciljeve i standarde,2. smjernice za provedbu, ukljuujui ukljuenost dionika,3. adekvatne resurse,4. konzistentne metode vrjednovanja, povezujui samovrjednovanje i

vanjsko vrjednovanje,5. mehanizme i procedure za naknadno unaprjeivanje,

6. irokodostupne rezultate vrjednovanja.

- Inicijative osiguranja kvalitete na meunarodnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini trebajubiti usklaene na nain koji osigurava preglednost, povezanost (koherentnost), sinergiju isustavnu analizu.

- Osiguranje kvalitete treba biti proces suradnje kroz razine i sustave obrazovanja iosposobljavanja, ukljuivati sve bitne dionike unutar zemalja lanica i kroz cijeluZajednicu.

- Orijentiranost k osiguranju kvalitete na razini Zajednice moe biti referentna toka zavrjednovanja i suradniko uenje EQF-a.

Documents

eqf