Er 077 2013 1022

Eurostat, statistički ured Europske komi-sije, objavio je u ponedjeljak 21. listopada

izvješće o stanju proračunskog deficita i jav-nog duga za svih 28 država članica Europske unije, uključivši prvi put i Hrvatsku. To su podaci koje Komisija koristi u postupku za slučaj prekomjernog deficita, i prema njima Hrvatska je u 2012. godini imala proračun-ski deficit od 16,35 milijardi kuna ili 5,0 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). To je osjetno manji deficit nego godinu dana ranije, kada je iznosio 7,8 posto BDP-a i bio je najveći u nizu od četiri posljednje godine. Taj deficit za dva je postotna boda veći od najvećeg dopuštenog deficita iz Ugovora iz Maastrichta pa, prema tome, izlazi iz okvira prihvatljivih u Uniji.

Po podacima o ukupnom državnom (ili jav-nom) dugu Hrvatska stoji bolje: Eurostat je izvijestio da je državni dug na kraju prošle godine iznosio 183,27 milijardi kuna ili 55,6 posto BDP-a, dok Maastricht dopušta dug do 60 posto BDP-a.

Promotrimo kako je Hrvatska prošla u odnosu na Europsku uniju u cjelini. Pro-računski deficit za svih 28 država članica iznosi 510 milijardi eura ili 3,9 posto BDP-a. No, taj se postotak kontinuirano smanju-je zadnje četiri godine, krizne 2009. iznosio

je 6,9 posto BDP-a. Hrvatska, dakle, pre-mašuje deficit Unije za 1,1 postotna boda, što i nije tako puno, no važno bi bilo da se trend smanjivanja nastavi, a da li je to tako vidjet će se tek po podacima za 2013.

Zaduženost EU kao cjeline relativno je puno veća od hrvatske i doseže čak 85,1 posto BDP-a. Trend promjene zaduženosti obrnut je od trenda deficita: kao i u Hrvatskoj, dug kontinuirano ra-ste, a 2009. bio je na razini od 74,3 posto BDP-a. Gornja dopuštena granica javnoga duga po kriterijima iz Maastrichta je 60 posto BDP-a.

Na kraju 2012. najmanje su relativno bile zadužene Estonija (9,8 posto BDP-a),

Bugarska (18,5%), Luksemburg (21,7%) i Rumunjska (37,9%). No, mnoge zemlje imaju javni dug znatno veći od Maastrich-tom dopuštene granice, Grčka ogromnih 156,9 posto BDP-a, Italija 127%, Portugal 124,1% i Irska 117,4%.

Kad je posrijedi deficit, on je u Estoniji, Švedskoj, Luksemburgu i Bugarskoj gotovo zanemariv, dok je Njemačka postigla sim-bolični proračunski suficit. Deficit veći od tri posto BDP-a lani je imalo čak 17 država članica EU-a, a najveći je bio u Španjolskoj (10,6 posto BDP-a), Grčkoj (9%), Irskoj (8,2%) te Portugalu i Cipru po 6,4 posto. Ukupno gledano, 15 zemalja članica po-boljšalo je uravnoteženost proračunskih

prihoda i rashoda, 12 je pogoršalo, a jedna zemlja je ostala stabilna.

Eurostat je izrazio rezerviranost u pogle-du kvalitete podataka koje mu je podnijela Austrija.

Istoga dana kad i Eurostat, o hrvatskom pro-računskom deficitu i javnom dugu izvijestio je i hrvatski Državni zavod za statistiku. Prema njemu, državni je dug lani bio 1,8 postotaka manji i dosegnuo je 53,7 posto BDP-a, a i de-ficit konsolidirane države bio je 1,5 postotnih bodova manji – 3,5 posto BDP-a. Razlike se javljaju zbog različitih metodologija, Euro-stat koristi proceduru prekomjernog prora-

čunskog deficita, a DZS postupa po MMF-ovim pravilima.

S proračunskim deficitom većim od tri posto BDP-a i bez izgleda da ga hrvatska Vlada počne sama smanjivati, Hrvatsku će vrlo vjerojatno EK staviti u proceduru pre-komjernog deficita i dati joj nalog da prora-čunski manjak postupno svede u maastriške okvire. Prema precizno utvrđenoj proceduri, Vijeće će na preporuku Komisije odrediti Hrvatskoj rok u kojem mora deficit svesti ispod tri posto, zadat će joj prosječnu brzinu smanjenja deficita i pozvat će Hrvatsku da predloži konkretne mjere koje će u konač-nici rezultirati spuštanjem deficita ispod tri posto BDP-a.

Deficit od 5% stavlja Hrvatsku pod kontrolu Vijeća

Najveći napredak postigla Srbija, najgore je izvješće o BiH

Bugarska na sudu zbog ptica, Španjolska zbog policajaca

Europska komisija objavila je izvješća o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata str. 3

Zbog kršenja europskih zakona pet zemalja članica našlo se prošloga tjedna pred Sudom pravde str. 4

22. listopada 2013. Broj 77 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Nedopušteni deficit lani je imalo 17 članica, a najveći je bio u Španjolskoj (10,6%), Grčkoj (9%) i Irskoj (8,2%)

NAKON ŠTO JE EUROSTAT OBJAVIO PODATKE O DEFICITU I DUGU ZEMALJA ČLANICA

22. listopada 2013. Broj 77 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Ovaj tjedan u Europskoj komisiji, pored izložbe hrvatskog slikara iz Istre, Bojana Šumonje, održava se i izložba “Fishlove”. Riječ je o velikom fotografskom projektu, u kojem su zvijezde filma i glazbe pozvane kako bi podigle vidljivost argumenata u korist očuvanja ribljeg fonda i

maritimnog okoliša. Europska komisija želi u Europi održivi razvoj mora i oceana. Na slici: povjerenica Maria Damanaki i Greta Scacchi

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


M inistri vanjskih poslova raspravljat će na luksemburškom Vijeću i “paket

proširenja” i godišnje Izvještaje o napret-ku što ih je Europska komisija objavila prošli tjedan za kandidate i potencijalne kandidate. Fokus je na “povratku teme-ljima, kopenhagenškim kriterijima, tj. pravnoj državi, demokraciji i ekonomiji”. Hrvatska se navodi kao dokaz da ispu-njavanje kriterija stvarno i rezultira član-stvom.

U paketu posebno mjesto imaju Island, koji je odustao od pregovora, zbog čeka Europ-ska komisija žali i ostaje otvorena za njih, te Turska. Izvještaj za Tursku kritzira na-čin slamanja demonstracija u Gezi parku zbog čega je, ali i drugih elemenata koji su

protumačeni u Ankari kao nedostatak po-štovanja, od tamo konstatirano da se “Eu-ropa udaljava od Turske”. EK je ponovila kako bi željela da se Turska, koja je počela pregovore kad i Hrvatska, makne s mrtve točke.

Na Zapadnom Balkanu izdvajaju se Crna Gora, Srbija i Albanija koje napredu-ju. Makedonija stagnira. Po peti put EK je dao preporuku za početak pregovora, ma-kar ovaj put, nezadovoljan zbog manjkavo-sti demokracije, manje entuzijastično nego prije. Štefan Fuele se nada da bi Atena za vrijeme svog skorog predsjedništva nad EU-om mogla prestati kočiti Makedoniju. Povjerenik je savjetovao vladi u Skopju da popusti Grčkoj oko imena zemlje “jer je ci-jena odbijanja vrlo visoka”. Albanija je pak napredovala prema statusu kandidata, što je veliki korak.

Daleko najgori izvještaj dobila je Bosna i Hercegovina. Ako usporedimo godišnje iz-vještaje sa školskim svjedodžbama, BiH je pala iz svih predmeta. Dojam EK-a je da u BiH-u vlada generalni zastoj, općeniti

nedostatak volje za reformama.EK procjenjuje da će pregovori s ovom

skupinom zemalja biti teži nego prethod-ni, a novi pristup pregovorima karakteri-zira postavljanje kompleksa pravne države u samu srž procesa. Zemlje moraju sači-niti akcione planove o otvaranju i dugo-godišnjoj provedbi poglavlja 23 i 24. Ove godine, Fuele je dodao i jaki naglasak na ekonomiju. Novo je da će kandidati mora-ti pripremiti planove za povećanje konku-rentnosti i za strukturne reforme. To je taj “povratak kopenhagenškim temeljima”.

Za sve zemlje vrijedi nalog o poboljšanju sustava javnih financija, a cilje je smanjenje mogućnosti korupcije i prevara. Pravna dr-žava povećava i pravnu sigurnost ekonom-skih subjekata. EK poziva i na strukturne reforme zbog fiskalne konsolidacije, dugo-vanja i jačanja konkurentnosti, a upozora-va na vrlo visoku nezaposlenost u regiji, u prosjeku preko 20 posto.

Sustavno napreduje i najdalje je stigla Crna Gora. Završili su screening za sva poglavlja, otvorili i privremeno zatvorili dva poglavlja, završili su akcioni plan za 23. i 24. poglavlje i do kraja godine otvorit će, uz dva središnja, i neka druga poglavlja. Crna Gora ulazi u fazu potpuno razvije-nih pregovora. Slabosti Crne Gore su one koje karakteriziraju regiju - u prvom redu nedovoljno depolitizirane i profesionalne institucije.

Najveći napredak s obzirom na početnu situaciju napravila je Srbija koja će, nakon sporazuma s Kosovom, početi pregovore, vje-rojatno krajem godine. Prvi korak za Srbiju bit će screening poglavlja. Izvještaj za tu zemlju je kompleksan. Izvanredno se po-hvaljuje politička hrabrost i srpske vlade i kosovskih političara u postizanju sporazu-ma o normalizaciji odnosa, ali se nabraja niz područja na kojima će se tražiti susta-van napor reformi, a to su pravna država, borba protiv korupcije i organiziranog kri-minala, reforma i nezavisnost institucija, medijske slobode i slično.

Kosovo će, iako ga nisu priznale sve eu-ropske države, početi pregovore o Spora-zumu o stabilizaciji i pridruživanju. Osim političke pohvale, godišnji izvještaj za Ko-sovo je kritičan.

Imenovanje Nevena Matesa na mjesto hr-vatskog člana Revizorskog suda uopće ne

dolazi u pitanje, a sredstva za koje je Odbor za proračun Europskog parlamenta namijenjena njegovoj plaći i troškovima ureda sugerirao sus-penziju, bit će odobrena u okviru većeg pake-ta. Na usmeno pitanje eurozastupnika Vijeću, zbog čega su zemlje članice potvrdile Matesa usprkos EP-ovog negativnog mišljenja o tom imenovanju, predstavnik Vijeća odgovorio je da su se držali Ugovora u kojem stoji da je za taj položaj mišljenje EP-a konzultativno, ali ne i odlučujuće.

Odbor za proračun, ipak, ponovo će pozvati N. Matesa da pred njima objasni zbog čega nije održao usmeno i pismeno obećanje o tome da će odstupiti ako ne dobije povoljno mišljenje o svom imenovanju.

Pred N. Matesom je nekoliko mjeseci vrlo neugodnog odnosa s EP-om, s kojim ipak mora surađivati. Nakon izbora za EP 2014. godine, formirat će se novi Odbor za proračun, ali vje-rojatno s barem nekim istim članovima, koji će zadržati svoj negativan stav. Ta početna epizoda pratit će hrvatskog stručnjaka do kraja mandata. Također, slučaj Mates eurozastupnici žele uzeti kao početnu točku da svoju konzul-tativnu ulogu u imenovanju člana Revizorskog suda promijene u obvezujuću. Uspjeli ili ne, Matesovo ime spominjat će se u EU-u najviše u tom kontekstu.

Izvješće Eurostata (str 1) bit će temelj koji će koristiti EK u procjeni koje zemlje ulaze u korek-tivni postupak i te podatke podnijet će Vijeću koje se sastaje kao ECOFIN. Izvještaj EK očekuje se istodobno s Jesenjem ekonomskom progno-zom u kojima će EK iznijeti makroekonomske projekcije za razdoblje 2013-2015.

Matesovo imenovanje nije u pitanju

EK je ponovila kako bi željela da se Turska, koja je počela pregovore kad i Hrvatska, makne s mrtve točke Najveći napredak s obzirom na početnu situaciju napravila je Srbija

Pred Nevenom Matesom nekoliko je mjeseci vrlo neugodnog odnosa s

Europskim parlamentom

Daleko najgore je izvješće o BiHEK OBJAVILA IZVJEŠĆA O NAPRETKU ZA KANDIDATE I POTENCIJALNE KANDIDATE UVODNIK


P rošloga tjedna Europska komisija tužila je EU sudu pravde nekoliko zemalja čla-

nica zbog nepoštivanja europskih zakona i propisa. Te su tužbe zanimljive i poučne pa ćemo ukratko prikazati zbog čega su se države članice našle pred sudom.

Komisija je prijavila Njemačku sudu zbog rupe u njemačkom zakonu koja se odnosi na mogućnost traženja pravde u slučaje-vima zagađivanja prirode. U studenome 2012. Njemačka je donijela amandmane na zakon koji propisuje tko točno može podnositi tužbe u ime prirode. Komisija vjeruje da bi ti amandmani mogli značajno odgoditi primjenu pravila o dostupnosti pravde. Komisija je u travnju ove godine

uputila Njemačkoj obrazloženo mišljenje, ali Njemačka na njega nije reagirala. Prema europskom pravu, građani imaju pravo zna-ti o posljedicama industrijskog zagađenja i mogućim posljedicama novih projekata, kao i pravo da ih pokušaju spriječiti pred sudovima.

Bugarsku je Komisija tužila sudu jer nije zaštitila jedinstvena staništa i važne vrste. Slučaj se odnosi na regiju Kaliakra gdje je na migratornim rutama i mjestima odmora viso-ko ugroženih vrsta dozvoljena gradnja velikog broja vjetroturbina kao i drugih projekata, a da nisu primjereno procijenjeni njihovi utje-caji na okoliš. Premda se Bugarska obvezala pojačati zaštitu ugroženih vrsta i njihovih

staništa u toj regiji, u stvarnosti čini upravo suprotno.

Poljska će se naći pred Sudom pravde zbog neispravne primjene odredbi direktive o koordinaciji postupaka za dodjelu ugo-vora za javne radove, javnu opskrbu i javne usluge.

Europska komisija uvjerena je da odred-be poljskog zakona mogu značajno otežati pristup tržištima javne nabave. Naime, one iz natječajnih procedura isključuju poduzet-nike koji nisu ispunili obveze na prethodnim natječajima ili kojima su prijašnji ugovori raskinuti iz razloga za koje su bili odgovorni izvršitelji poslova. No, automatsko isklju-čenje odnosi se također i na slučajeve u ko-

jima poduzetnici nisu postupali namjerno ili nemarno. Obrazloženo pismo (koje predstavlja drugi stupanj procedure u slu-čaju povrede europskih zakona) Komisija je poslala poljskoj vladi u rujnu 2012. a u prosincu lani Sud pravde donijo je presu-du u sličnom postupku, koja je potvrdila stajalište Komisije. Unatoč tome, Poljska nije učinila ništa da svoj zakon uskladi s europskim.

Španjolska će odgovarati pred EU Sudom pravde jer nije u cijelosti primijenila propise o zaštiti na radu pripadnika policije, točni-je Civilne straže (Guardia Civil). Komisija je procijenila da Španjolska nije osigurala prisutnost kvalificiranog osoblja koje bi

provjerilo da su na svim radnim mjestima u Civilnoj straži provedene mjere za zašti-tu zdravlja i sigurnosti zaposlenika, čime je prekršila odgovarajuću europsku direktivu. Španjolske su vlasti priznale da u nekim uredima Guardie Civil nisu izrađene pro-cjene rizika zbog nedostatka kvalificiranih osoba i potrebne opreme.

Komisija je još u rujnu 2012. pismom za-htijevala od Španjolske da europske direk-tive provede u cijelosti i na radnim mjesti-ma policajaca. Propust da se to učini izlaže brojne zaposlenike španjolske policije opa-snosti od ozljeda ili ih izlaže zdravstvenim rizicima. No, budući da španjolske vlasti još uvijek nisu provele europske direktive, Komisija je odlučila tužiti Španjolsku Sudu pravde.

Komisija smatra da Belgija ne poštuje odred-be Unijina Protokola o privilegijama i imuni-tetu pa je to pitanje odlučila iznijeti pred Sud pravde. Naime, na računima za potrošenu stru-ju i plin u zgradama u Bruxellesu kojima se na-laze institucije Europske unije pojavio se porez na potrošnju. No, Komisija smatra da su te institucije oslobođene plaćanja neizravnih i poreza na promet struje i plina kada je po-trošnja za službene potrebe.

Smisao tog izuzeća je u sprečavanju ze-mlje članice koja je domaćin nekoj Unijinoj instituciji da ne iskorištava svoj položaj na-plaćujući porez koji financiraju sve zemlje članice svojim doprinosima u Unijin prora-čun, jer to ne bi bilo pošteno prema Uni-jinim poreznim obveznicima. Zanimljivo će biti vidjeti da li će istu logiku Komisija primijeniti i u slučaju hrvatske naplate po-reza na dohodak europskih zastupnika i dužnosnika.

N jemačka je pustila u medije probni balon prijedloga prema ko-jem bi Bruxelles imao još veću kontrolu nad državnim finan-

cijama zemalja članica. Prema nacrtu tog prijedloga, zemlje čla-nice bi se dodatno obvezale na ozbiljnost u primjeni ekonomskih stabilizacijskih mjera, a mjesto i važnost predsjednika Eurogrupe bila bi povećana do toga da bi on postao neka vrst “superministra financija” za zemlje zajedničke valute. Svakog prosinca donosila bi se još jedna, ovaj put najveća godišnja, ekonomska analiza, koja

bi bila temelj za poravnavanje makroekonomskih minusa, sve pre-ma talijanskom dnevniku Corriere della sera. Jednako tako, ulo-ga Europske komisije bila bi ojačana. Njemačka kancelarka je čak dala naslutiti mogućnost mijenjanja temeljnog Ugovora o funk-cioniranju Europske unije. Da li će Angela Merkel imati snage za tako veliki korak, ovisi i o tome kako će se politički formirati koaliciona vlast. Pregovori CDU-a i SPD-a o formiranju koalicije počinju u srijedu.

Bugarska pred sudom zbog ugrožavanja ptica, a Španjolska jer nije zaštitila zdravlje policajaca

Euro bi mogao dobiti ‘superministra financija’, a sve zemlje članice veću kontrolu

KOMISIJA JE PROŠLOGA TJEDNA ZBOG KRŠENJA EUROPSKIH ZAKONA PET DRŽAVA ČLANICA TUŽILA SUDU PRAVDE

NJEMAČKA JE U MEDIJE PUSTILA ‘PROBNI BALON’

Njemačka će morati odgovarati što u njezinim propisima nije jasno tko na sudovima može istupati u ime prirode Belgija ne bi smjela naplaćivati porez na struju i plin koji u Bruxellesu troše institucije EU-a


U zadnjih 50 godina, životni vijek Euro-pljana se stalno povećava pa oni danas

žive 10 godina dulje nego prije pola stoljeća, a to vrijedi za muškarce i žene podjednako. Prosjek životnog vijeka za muškarca sada je u EU-u 74 godine, a najniži životni vijek muškarca statistički je u Srbiji (72 godine).

U stvari, u svim zemljama i regijama istočne Evrope muškarci žive prosječno kraće od drugih Europljana, osim u Jadran-skoj Hrvatskoj, gdje je, a pogotovo na oto-cima, životni vijek muškaraca iznad 74,4 godine.

Na razini NUTS2 regija, EU-u ih je 28 u koji-ma muški žive iznad 80 godina. Tu je nekoliko francuskih, talijanskih, švedskih, njemačkih i španjolskih i jedna grčka (regija Jonski otoci).

Oba spola mogu se nadati da će najdulje živjeti u španjolskoj NUTS3 regiji Navarra i Madrid.

U velikom broju NUTS2 regija zapadne i južne Europe žene žive u prosjeku najmanje 80 godina - nešto više više na jugu nego na zapadu, govorimo, naravno, statistički pro-sječno. Najdugovječnije, blizu 87 godina, su žene iz Pariza i okolice (Ile-de-France pokrajina koja broji 13 milijuna stanovni-ka), zatim Lyona i regije Rhônes-Alpes, ali s tim da ih za mjesec dana u dugovječnosti prelaze Španjolke iz Madrida i okolice, te Navarre i okolice.

Dug i relativno zdrav život mogu očeki-vati i Talijanke, a također i Grkinje koje ga, doduše, do prosječno 86 godina, provode u nepristupačnoj regiji na nivou NUTS3, u planinlama na spoju Grčke i Albanije. Slijedi još 14 NUTS3 regija gdje žene žive dulje od 85 godina.

Žene, baš kao i u muškarci, najkraće žive u Severozapeden oblasti u Bugarskoj, nakon toga u svim drugim bugarskim pokrajinama, a onda u Rumunjskoj i Mađarskoj. Općenito vrijedi da žene, kao i muškarci u istočnoj Evropi, bivšem socijalističkom bloku zema-lja, žive osjetno kraće od stanovnika zapad-ne, sjeverne i južne Europe.

Najveće razlike u životnom vijeku muš-karaca i žena, uzimajući u obzir i članice i kandidate, su u Hrvatskoj (žene žive 6,9 godina dulje od muških u Kontinentalnoj, i 5,5 u Jadranskoj Hrvatskoj) i u Crnoj Gori (žene žive 5,5 godina dulje od muškaraca). Drugdje u Evropi razlika je oko 4 godine. Najmanja je razlika u životnom vijeku na

Cipru, te u Nizozemskoj i Švedskoj.Cijela Europa stari, a najviše je starih

- svaki treći građanin - u portugalskoj po-krajini Pinhal Interior. Najviše je starih u ruralnim, nerazvijenim krajevima Unije, u kojima je i malo zaposlenja i mogućno-sti školovanja. Prosječno, u Europi starijih osoba (iznad 65 godina) ima 26,8 posto u odnosu na radno sposobno stanovništvo (od 15-64). Najbolji omjer mladog i radno sposobno stanovništva je u njemačkim, bri-tanskim i francuskim regijama, te u Irskoj.

Hrvatske regije Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Karlovačka županija imaju nepovo-ljan omjer starog prema radno sposobnom stanovništvu - više od 30 posto, a Lika iznad 35 posto, navodi Eurostatov godišnjak za 2013.

Najviše djece od 16 godina napušta ško-lovanje u nekim rumunjskim pokrajinama. Posvuda u Europi muškarci prije napuštaju školovanje od žena.

Statistički godišnjak, međutim, nalazi regije u Europi gdje oko 40 posto popula-cije u tim godinama ima završene fakultete – i one se poklapaju s tim koliko su te re-gije napredne, s njihovom moći privlačenja kapitala i stjecanja visokog dohotka. Veći-na tih jako uspješnih regija je u Britaniji, Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj, Holandiji, Švedskoj, ali u to se društvo probila i jedna poljska regija.

U poglavlju o informacijskom društvu istražuje se “digitalni jaz” između onih koji imaju i koji nemaju pristup internetu i cijele ekonomije koja je na tome izrasla.

Od 270 NUTS2 regija, njih 30 ima rasprotra-njenost širokopojasnog interneta iznad 80 posto, to su nizozemske, švedske, britanske, njemačke, danske pokrajine. Najniži posto-tak , ispod 50 posto”broadbanda”, je u Bu-garskoj, talijanskoj pokrajini Puglia i grčkoj Kentriki Ellada, a ispod 30 posto imaju jed-na bugarska i tri rumunjske.

Godišnjak donosi da Jadranska Hrvatska ima pokrivenost širokopojasnim interne-tom 58 posto. Pokrivenost je veća u gusto naseljenim, a niska u ruralnim područjima.

Oko 70 posto Europljana u 2012. redov-no je koristilo internet, a to znači barem jednom tjedno. Rast broja novih korisnika oslabio je od 2010.-2012. godine. Ima 26 NUTS3 regija gdje je više od 85 redovitih korisnika i 63 gdje ih je više od 75 posto. Ali, ima 45 regija gdje se relativno slabo koristi, a 21 od njih su u Bugarskoj,Grčkoj, Portugalu i Rumunjskoj.

U 2012.godini 45 posto Europljana ku-povalo je preko interneta. Najviše kupuju i prodaju Britanci, više od 82 posto, ali tr-guju i Nijemci te Skandinavci, a najmanje u bugarskim pokrajinama, tamo tek 3 posto.

Preskačemo neka poglavlja i završavamo s turizmom. On je u europskim regijama ra-zvijen uglavnom u krajevima uz more, iako ih ima koje žive i na privlačnosti Alpa. U 2011 . godini turističkih noćenja je bilo 2,44 milijarde! Od toga, oko 57 posto gostiju su turisti u svojoj vlastitoj zemlji. U EU je 55 turističkih regija, od koji su 20 najuspješnije.

Od tih 20 najuspješnijih šest ih je u Italiji, pet u Španjolskoj, pet u Francuskoj, dvije u Nje-mačkoj, jedna u Austriji i jedna u Britaniji. Tih 20 regija okupilo je skoro 40 posto svih noćenja u svih 269 regija koliko ih obračunava i prati europska statistika.

Najviše noćenja imaju Kanarski otoci i Pariz, a slijedi Katalonija i u njoj Barcelona, Costa Dorada, Costa Brava i Baleari. Slije-di Venecija i pokrajina Veneto. Svaki sedmi gost u EU-u spavao je u tim mjestima.

Slijede London, Tirol i Gornja Bavarska. Od svih primorskih regija turiste najviše privlače Azurna obala, Kanari i Baleari, a Hrvatska bi, konstatira Eurostatov regionalni godišnjak 2013., bila na trinaestom mjestu u Europi.

Više na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/publications/regional_yearbook

Danas živimo 10 godina dulje nego prije pola stoljećaEUROSTATOV REGIONALNI GODIŠNJAK 2013. OTKRIVA VELIKE RAZLIKE MEĐU EUROPSKIM REGIJAMA (2)

I muškarci i žene mogu se nadati da će najdulje živjeti u španjolskoj NUTS3 regiji Navarra i Madrid

Najveća razlika u životnom vijeku muškaraca i žena, uzimajući u obzir i članice i kandidate, je u Hrvatskoj

Oko 70 posto Europljana u 2012. redovno je koristilo internet, a to znači barem jednom tjedno


događanjaLITAVSKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sjednica Vijeća za vanjske poslove (FAC)21. listopada, Luxembourg

Plenarna sjednica Europskog parlamenta21.-24. listopada, Strasbourg

Sjednica Vijeća za opće poslove (GAC)22. listopada, Luxembourg

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)22. i 23. listopada, Bruxelles

COREPER II24. listopada, Bruxelles

Zasjedanje Europskog vijeća24. – 25. listopada, Bruxelles

Europsko vijeće definira opće smjernice i prioritete Europske unije. Vijeće okuplja šefove država i vlada zemalja članica, te predsjednika Vijeća Hermana Van Rompuya i predsjednika Europske komisije José Manuela Barrosa. Tijekom litavskog predsjedanja EU, Vijeće se sastaje dva puta

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Vijeće za vanjske poslove (FAC) sastaje se u ponedjeljak u Luxembourgu. FAC određuje smjer vanjskopolitičkih aktivnosti EU i koordinira djelovanje na području vanjske politike. Vijeće se bavi pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike, suradnje na području sigurnosti i obrane, te trgovine i razvoja. Ovisno o temama koje se nalaze na rasporedu, sjednicama Vijeća prisustvuju resorni ministri zemalja članica, a predsjeda mu Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnost Catherine Ashton

Konferencija o čistoj energiji u transportu. Uspostavljanje odgovarajuće infrastrukture za opskrbu energentima i razvoj tržišta „čistih“ vozila nužno je da bi se potakao gospodarski rast i stvaranje novih poslova u Uniji, kao i da se smanji trošak uvoza energenata,

koji trenutno iznosi milijardu eura na dan, što vodi značajnom deficitu u trgovinskom balansu od oko 2,5% BDP-a. Potpredsjednik EK i povjerenik za transport Siim Kallas, litavski ministar transporta Rimantas Sikevičius i ostali uzvanici diskutirat će o izazovima i mogućnostima alternativnih goriva. Bit će održane tri panel diskusije na kojima će o potencijalima alternativnih goriva razgovarati predstavnici industrije, NVO i vlada zemalja članica

Konferencija o radnom zakonodavstvu EU. Cilj ove konferencije je prikupiti popratne informacije od zainteresiranih i uključiti ih u javnu debatu o budućim prioritetima na području radnog prava. Konferencija okuplja predstavnike ministarstava zemalja članica, europskih i nacionalnih partnerskih organizacija, predstavnike institucija EU, Europskog ekonomskog i socijalnog odbora, međunarodnih radničkih organizacija, te stručnjake iz cijele EU

21. listopada, Europska komisija će predstaviti komunike s prijedlozima kako suzbiti napade vatrenim oružjem u Europi. Odredit će se aktivnosti na razini EU, kroz zakonodavstvo, operativne aktivnosti, obuku i financiranje, kako bi se umanjila opasnost koja proističe iz ilegalnog posjedovanja oružja. Komisija je ustvrdila četiri prioriteta prema kojima će biti određene konkretne akcije:- jači pritisak na kriminalno tržište,- osiguravanje legalnog tržišta civilnog

vatrenog oružja,- sprječavanje preusmjeravanja dostave

vatrenog oružja kriminalcima,- stvaranje jače obavještajne mreže.Uvodnu riječ će održati europska povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmström, a tehničko pojašnjenje dat će stručnjaci DG za unutarnje poslove (DG HOME)

22.listopada, Europska komisija će usvojiti radni program za 2014. godinu. Tim programom se određuju ključne nove inicijative za 2014. i izdvajaju prioriteti koje zakonodavci moraju usvojiti prije izbora za Europski parlament u svibnju slijedeće godine. Radni program će za vrijeme plenarne sjednice Europskog parlamenta zastupnicima predstaviti predsjednik EK

José Manuel Barroso Europska komisija će predložiti standarni obrazac za povrat PDV-a za firme. Svake godine porezna tijela EU zaprime oko 150 milijuna zahtjeva za povrat poreza, no obveze prijavljivanja su različite u svih 28 zemalja članica, što stvara ozbiljne poteškoće kompanijama koje vode poslovanje u više zemalja članica. Prijedlog Komisije o standardiziranoj obvezi porezne prijave u svih 28 zemalja članica trebao bi ukloniti najveću prepreku kompanijama da prošire poslovanje na jedinstvenom tržištu, što se posebno odnosi na mala poduzeća. Prijedlog će predstaviti europski povjerenik za poreze i carinsku uniju Algirdas Šemeta

Šefovi država ili vlada 28 zemalja članica EU-a trebali bi na summitu koji se održava u Bruxellesu 24. i 25. listopada usvojiti zaključke o budućnosti ekonomske i monetarne unije. Smjernice se temelje na pripremama koje su obavili predsjednik Europskog vijeća u uskoj suradnji s predsjednicima Europske komisije, Europske središnje banke i Eurogrupe

Svake godine 25. listopada širom Europe se obilježava Dan građanskog prava. Svrha ovog događanja je približiti pravdu građanima, informirati ih o njihovim pravima i, kroz simulacije procedura i informativne sastanke, predstaviti rad Europske komisije i Vijeća Europe na području građanskog prava

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

21.-25. listopada, Bruxelles Parlament će na plenarnoj sjednici odrediti prioritete za briselski summit koji se održava 24. i 25. listopada. U ključnoj debati sudjeluju predsjedništvo Europskog vijeća i Europske komisije. Glavna tema sastanka na vrhu bit će migracije i tragične nesreće na sredozemnoj obali EU. Prilikom posljednje parlamentarne sjednice zastupnici su zaključili da priljev imigranata nije izazov samo za jednu zemlju, već za cijelu Europsku uniju. O rezoluciji će se glasati u srijedu


događanja Mjere za suzbijanje organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca definirane su Akcijskim planom EU za 2014. – 2019., koji je sastavio parlamentarni odbor formiran posebno u tu svrhu. Procjenjuje se da godišnji gubici nastali utajom poreza u EU iznose 100 milijardi eura, broj ilegalnih prisilnih radnika je 880.000, a korupcija se procjenjuje na 1% ukupnog BDP-a Unije

Nove mjere kojima se nastoji postrožiti kontrola implantata, protetičkih sredstava i pomagala za in vitro testiranje, poput testova za trudnoću, HIV ili DNK testova, bit će tema debate i glasanja u utorak. Tim pravilima traži se jačanje nezavisnih tijela koja izdaju certifikate, punu prativost i bolji pristup informacijama radi sigurnosti pacijenata

Za vrijeme glasanja o prijedlogu proračuna EU za 2014. godinu Europski parlament će nastojati poništiti prijedlog Vijeća o rezanju sredstava namijenjenih poticanju rasta i zapošljavanja te uspostaviti financiranje humanitarne pomoći za izbjeglice s Bliskog istoka. Nakon glasanja, Parlament i Vijeće imaju 21 dan da nađu kompromis. Glasanje o višegodišnjem financijskom okviru EU za razdoblje 2014.-2020. je odgođeno

Zastupnici će u srijedu glasati o prijedlogu da se odloži Program praćenja terorističkih financija (TFTP), kao odgovor na navodno špijuniranje međunarodne bankovne baze podataka SWIFT, koje je provodila američka Nacionalna agencija za sigurnost (NSA)

Burmanskoj političkoj aktivistici i opozicionarki Aung San Suu Kyi, dobitnici nagrade Saharov za 1990. godinu, koju EP dodjeljuje za slobodu mišljenja i izražavanja, nagrada će nakon 23 godine biti svečano dodjeljena u utorak, nakon čega će predsjednik Schulz održati konferenciju za tisak

Odbor za građanske slobode glasast će o sveobuhvatnom ispitivanju postojećih europskih propisa o zaštiti podataka. Svrha te revizije je omogućiti građanima bolju kontrolu nad osobnim podacima, kao i potaknuti povjerenje u društvene mreže i kupovinu preko interneta

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz sastat će se u srijedu s

Iurijem Leancom, premijerom Moldove. Po povratku u Bruxelles Schulz će se sastati s predsjednikom Sicilije Rosariom Crocettom te Marijom Giuseppinom Nicolini, gradonačelnicom Lampeduse. Nakon konferencije za tisak predsjednik Schulz će se pridružiti šefovima država i vlada na summitu koji počinje u četvrtak

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Strategija proširenja EU i izvješća o napretku: održavanje vjerodostojnosti?21. listopada, Bruxelles

Podnevni politički briefing koji ima za cilj upoznati predstavnike medija, političke analitičare i ostale zainteresirane o netom objavljenim izvješćima o napretku za zemlje kandidatkinje. Govornici će posebnu pažnju posvetiti izlaganju europskog povjerenika za proširenje Štefana Fülea i vraćanju povjerenja u Uniju, povratku temeljnim načelima i ispunjavanju kopenhagenskih kriterija kao sredstvu održavanja vjerodostojnosti

Govornici: Erwan Fouéré, viši znanstveni suradnik CEPS-a i bivši šef delegacije EU u Makedoniji; Allan Jones, DG za proširenje (DG-ELARG),Europska komisija

Centar za europske političke studije (CEPS)

Usklađivanje zdravstvene skrbi i javnih financija: kako svladati prepreku u doba štednje?21. listopada, Bruxelles

Politički panel o problemima koji stoje pred proračunskim izdvajanjem u fondove javnog zdravstva i skrbi. Govornici na ovom skupu podijelit će s prisutnima svoja razmišljanja kako u doba stezanja remena Europa može pomiriti javne financije i zdravstvenu skrb

Govornici: Servaas Deroose, zamjenik generalnog direktora u DG za ekonomske i financijske poslove (DG ECFIN), Europska komisija; Tony O’Brien, imenovani generalni direktor, Uprava za zdravstvene usluge, Irska; Sarah Wamala, generalna direktorica

Švedskog nacionalnog instituta za javno zdravstvo; Donal O’Connell, potpredsjednik za financije EMEA, Johnson &Johnson

Centar za europsku politiku (EPC)

Novi tehnološki trendovi22. listopada, Bruxelles

Ovaj novi veliki projekt koji se provodi za Generalni direktorat za klimatsku akciju ima za cilj procijeniti transnacionalne međuovisnosti između inovacija i prihvaćanje tržišta niskokarbonskih tehnologija. Na tim osnovama, ovaj projekt će zacrtati konture postojećih inovacijskih sustava za odabrane tehnologije i preporučiti praktične mjere za ubrzanje procesa kroz bilateralnu i multilateralnu suradnju u prelazu na niskokarbonsku ekonomiju. Uz to, projekt pruža mogućnost razmjene informacija između Europske komisije, zemalja članica, Okvirne konvencije UN za klimatske promjene (UNFCCC), znanstvenih instituta i industrije, kako bi se pospješio dijalog o nužnim koracima i strategiji klimatske akcije i inovacijske politike nakon 2020. godine

Govornici: Heather Haydock, direktorica za energiju i klimatske promjene, Ricardo – AEA; Piotr Tulej, voditelj odsjeka za niskokarbonske tehnologije u DG za klimatsku akciju (DG CLIMA), Europska komisija; Mark Radka, voditelj energetskog odjela, Ekološki program UN

Ricardo – AEA, DG za klimatsku akciju, Europska komisija

ISSE 2013 –Seminar o rješenjima za informatičku sigurnost u Europi22. listopada, Bruxelles

ISSE organizira forum s namjerom razmjene stvarnih životnih iskustava s istaknutim stručnjacima i cijenjen je zbog bogatog obrazovnog sadržaja i nepristranog pristupa –bez promocije, samo provjerene informacije. Teme ovogodišnjeg foruma su: vrhunski obrazovni programi koji će predstaviti najnoviji razvoj informacijske sigurnosti, s posebnim naglaskom na europske direktive i regulaciju; stručne savjete o novim prijetnjama i ključnim izazovima;


događanjapraktične demonstracije o posljednjim rješenjima koje održavaju stručnjaci iz industrije; izvrsne mogućnosti umrežavanja s europskim stručnjacima za sigurnost i predstavnicima proizvođača

Govornici: Trols Ørting, direktor europskog centra za informatički kriminal (EC3), Europol; Andrea Servida, voditelj radne grupe „elDAS“, Europska komisija; John Lyons, glavni direktor ICSPA; Paolo Balboni, znanstveni direktor Europske udruge za privatnost; Roger Dean, izvršni direktor EEMA

Information Security Solutions Europe (ISSE)

Ekološka politika Europske unije i Sjedinjenih Država – što im je zajedničko, u čemu se razilaze i kako surađivati23. listopada, Bruxelles

Sjedinjene Američke Države počele su sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća razvijati ambicioznu politiku zaštite okoliša. Posljednjih desetljeća Europska unija je pokrenula seriju inovativnih ekoloških projekata. Sudionici ovog simpozija uspoređuju i objašnjavaju različitost u transatlantskom vođenju ekoloških politika, kojom prilikom će biti predstavljena knjiga prof. Vogela „Politika predostrožnosti: regulacija zdravstvenih, sigurnosnih i ekoloških rizika u Europi i Sjedinjenim državama“ u izdanju Princeton University Pressa. Autor će predstaviti rezultate posljednjih istraživanja na tom području, dok će Patrick Ravillard iz Generalnog direktorata za klimatsku akciju dati presjek iskustava Europske unije i perspektivu transatlantske suradnje u zaštiti okoliša

Govornici: prof. David Vogel, Sveučilište Berkeley; Patrick Ravillard, DG za okoliš (DG ENV), Europska komisija

Institut za europske studije (IES), Slobodno sveučilište Brussel

NCT i sigurnost lanca opskrbe hranom23.-24. listopada, Bruxelles

Posljednje u seriji predavanja o nekonvencionalnim prijetnjama (NCT)

– Europski forum, koje se sastoji od seminara i radionice, okupit će vrhunske stručnjake s područja sigurnosti hrane i sigurnosti opskrbnih lanaca. Pitanja sigurnosti hrane protežu se daleko preko kontroverzi povezanih s prisustvom konjskog mesa u gotovim proizvodima. Motivi koji mogu utjecati na opskrbni lanac variraju od ekonomskih razloga pa do terorističkih pokušaja da se poremeti lanac opskrbe hranom. Koristeći se uspješnim iskustvom prethodnih NCT događanja, ovaj europski forum želi istaknuti potencijalne prijetnje koje mogu nastati zbog sigurnosnih propusta u opskrbnim lancima – opasnost od kemijskih i bioloških incidenata unutar europskih opskrbnih lanaca, primjeri dobre prakse i lekcije naučene iz prošlih incidenata, te implikacije za sigurnost europskih lanaca opskrbe hranom

Govornici: Roberto Setola, profesor automatskog nadzora na Sveučilištu Bio-Medico u Rimu; Paolo Guglielmetti, DG za zdravlje i potrošače (DG SANCO), Europska komisija; prof Maria Lodovica Gullino, direktorica Centra Agroinnova pri Sveučilištu u Torinu; Hans Beuger, voditelj projekta za sigurnost hrane, Nizozemska uprava za hranu i zaštitu potrošača; Beate Kettlitz, direktorica za prehrambenu politiku, znanost, istraživanje i inovacije, FoodDrink Europe

IB Consultancy

Istočno partnerstvo nakon Vilniusa – prilike i izazovi24. listopada, Bruxelles

Panel diskusija iz EPC-ove serije „Istočna obećanja“. Tema ovog razgovora bit će strategija Europske unije prema istočnim susjedima, u razdoblju nakon okončanja šestomjesečnog mandata litavskog predsjedanja Unijom. Može li se učiniti više na međuregionalnoj gospodarskoj i kulturnoj suradnji između zemalja članica EU i njihovih istočnih susjeda, te kakva su predviđanja stručnjaka o daljnjem razvoju političke situacije u istočnom europskom susjedstvu

Govornici: Andrius Krivas, zamjenik litavskog ministra vanjskih poslova; Richard Tibbels, direktorIstočnog

partnerstva, odsjek za regionalnu suradnju i OSCE, Europska služba vanjskih poslova; Laurynas Kasčiūnas, načelnik odsjeka za političku analizu i istraživanje, Centar za istočnoeuropske studije, Litva; Giselle Bosse, pomoćni profesor na katedri političkih studija, Sveučilište Maastricht; Amanda Paul, politička analitičarka, EPC


Međunarodni seminar „Prekretnica u upravljanju globalnom klimom“24. listopada, Bruxelles

Globalizacija zapadnog gospodarskog modela i uspon novih ekonomija preobrazili su samu strukturu globalnog upravljanja. Zahvaljujući desetljećima gospodarskog rasta temeljenog na intenzivnom korištenju energije, te eksponencijalnom porastu emisije stakleničkih plinova, zemlje koje se naglo razvijaju, poput Kine, ne mogu ostati na marginama procesa. No, i od manjih gospodarstava, poput Vijetnama, očekuje se da u potpunosti sudjeluju u budućim dogovorima. Ovaj međunarodni seminar bavi se pokušajima Europske unije da izgradi multilateralnu podršku za buduću globalnu klimatsku akciju i postavi temelje za praktičnu bilateralnu suradnju sa zemljama poput Kine ili Vijetnama. Ta iskustva predstavljaju vrijednu lekciju za međunarodne pregovore koji se odvijaju u sklopu Okvirne konvencije UN za klimatske promjene (UNFCCC). Prekretnica u upravljanju globalnom klimom treba se dogoditi što prije jer, kako klimatolozi najavljuju, svijet se ubrzano primiče maksimumu zatopljenja od 2°C, dogovorenom u Kopenhagenu

Govornici: Dr. Qi Ye, direktor Instituta za klimatsku politiku i profesor politike okoliša na Sveučilištu Tsinghua, Beijing; Dr. Sander Happaerts, predavač globalne environmentalne politike i voditelj Instituta za istraživanje rada i društva, Sveučilište u Leuvenu; Jürgen Lefevere, savjetnik za međunarodnu i klimatsku strategiju, DG za klimatsku akciju (DG CLIMA), Europska komisija; Dr. Nguyen Quang Thuan, potpredsjednik vijetnamske Akademije znanosti i profesor ekonomije na Institutu


događanjaeuropskih studija, Sveučilište Hanoi; Dr. Hans Bruyninckx, izvršni direktor u Europskoj agenciji za okoliš (EEA)

Centar za europske političke studije (CEPS)

Prijedlog razvoja istraživanja i inovacija u EU 2014.-2020.24.-25. listopada, Bruxelles

Ova dvodnevna intenzivna radionica pripremit će zainteresirane sudionike za proračunsko razdoblje EU od 2014. do 2020. godine, dajući pregled programa koje financira EU i dubinski uvid u europsku strategiju „Horizont 2020“. Predavači će se osvrnuti na rezultate projekata koji su realizirani u prethodnom proračunskom razdoblju 2007.-2013. Polaznici radionice će kroz poznatu metodu Europe Media „Učenje kroz praksu“ prisustvovati prezentacijama i praktično se upoznati s pravilima igre, a zatim primijeniti stečena znanja u radionici ustrojenoj za

konkretne teme:- razvoj projektnog koncepta kao

odgovor na temu radnog programa (poziva),

- pisanje koncepta ponude kroz izradu radnog plana i paketa, Gantt i PERT dijagrama, te

- izrada idealnog konzorcija u okvirima realističnog proračunskog okvira

Govornici: Gabriella Lovász, izvršna direktorica Europe Media i službeni procjenitelj CIP EIP programa; Ömer Ceylan, direktor operacija u Geonardo Environmental Technologies Ltd, Budimpešta

Europa Media

Inovacijska politika: preduvjet za reindustrijalizaciju Europe25. listopada, Bruxelles

Sastanak radne grupe za industrijsku politiku Europske unije. Mjere štednje uvedene nakon početka međunarodne gospodarske krize 2008. dale su rezultate

slabije od očekivanih. U tim uvjetima nije došlo do oživljavanja europske privrede, nije potaknut rast, niti su se smanjili trendovi nezaposlenosti. Vodeći europski gospodarski i znanstveni stručnjaci smatraju da se Europa mora ponovo okrenuti proizvodnji i reindustrijalizirati, za što je preduvjet zaokret u inovacijskoj politici – njenom dugoročnom strateškom promišljanju i financiranju

Govornici: Peter Dröll, voditelj jedinice za inovacijsku politiku u DG za istraživanje i inovacije (DG RTD), Europska komisija; Mikel Landabaso, voditelj jedinice tematskog centra znanja o pametnom i održivom rastu u DG za regionalnu politiku (DG REGIO), Europska komisija; Reinhilde Veugelers, profesorica i članica ekspertne grupe Inovacije za rast; Gernot Klotz, izvršni direktor za istraživanje i inovacije, CEFIC


SUU KYI PRIMILA ‘SAHAROVA’Aung San Suu Kyi, burmanska politička aktivistkinja i opozicijski vođa, konačno je u utorak primila nagradu Saharov, koju Europski parlament dodjeljuje za dostignu-ća na području borbe za pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. Suu Kyi je ovu nagradu dobila još 1990. godine, u doba kad je bila u kućnom pritvoru, odakle je puštena tek prije tri godine. Nagradu joj je uručio predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, na posebnoj svečanosti za vrijeme plenarne sjednice Parlamenta, koja se održava od 21. do 24. listopada u Strasbourgu.Suu Kyi je zahvalila parlamentarnim zastupnicima na podršci tijekom godina: „Sloboda mišljenja počinje s pravom da se postavljaju pitanja, a to pravo je burman-skom narodu bilo uskraćeno toliko dugo da mladi niti ne znaju kako postavljati pitanja.Želimo osigurati pravo na slobodu misli i život u skladu s vlastitom savješću. To

pravo još nije u potpunosti zajamčeno. Još uvijek trebamo naporno raditi prije nego nam temeljni zakon države, Ustav, osigura da vodimo život u skladu sa savješću“, izja-vila je Aung San Suu Kyi, kojoj je godinu dana nakon odluke Europskog parlamenta o davanju nagrade Saharov, dodjeljena i Nobelova nagrada za mir.

IZBJEGLICE I DALJE NA BRIZI RUBNIH ZEMALJANa Europskom vijeću, koje se održava ovaj tjedan, lideri zemalja članica neće donijeti odluku da se odrede fondovi pomoću kojih bi se spriječile daljnji brodolomi i ljudske tragedije na Mediteranu. Smatra se da su sredstva skučena pa da je najbolje da se cije-la diskusija o imigracijskog politici odloži do 2014. godine. Herman Van Rompuy, suočen s odbijanjem članica da se upuste u tu temu, pozvao je da se zainteresirane zemlje međusobno bolje koordiniraju i da pojačaju suradnju s međunarodnim organizacijama. Tako će se rubne zemlje

EU-a koje izlaze na Mediteran i dalje uglavnom same baviti navalom izbjeglica. S druge strane, Njemačka i Švedska javljaju da su samo njih dvije apsorbirale dvije trećine sirijskih izbjeglica, odnosno njih 54 tisuće. One pozivaju da svaka članica primi određeni postotak, tako da bi EU mogla godišnje apsorbirati oko 100 tisuća izbjeglica.U međuvremenu, Bugarska je zatražila financijsku i materijalnu pomoć kako bi olakšala ulazak tražitelja azila iz Sirije i drugih zemalja. Bugarska vojska pružit će smještaj u praznim vojarnama, ali tako će zbrinuti tek dvije tisuće od 11 tisuća ko-liko ih se očekuje do kraja godine. Vojska će također sagraditi 107 km dugu cestu do turske granice. Bugarska također gradi i 30 km dug zid prema turskoj granici.

REHN KANDIDAT ZA ŠEFA EUROGRUPEPovjerenik za ekonomska pitanja i euro Olli Rehn rekao je da je zainteresiran za mjesto predsjednika Eurogrupe, kada ista-

ukratko


kne mandat Dijsselbloemu. Bivši povjere-nik za proširenje također je najavio da će se u svojoj stranci u Europskom parlamentu, a to je ALDE (Liberali), kandidirati da se u ime njih natječe za mjesto predsjednika Europske komisije. ALDE će odlučiti između njega i Guyja Verhofstadta. Ako se odluče za Rehna, , upravo zato jer je bio povjerenik za euro, Finac bi mogao imati dobre šanse da na mjestu šefa Eurogrupe naslijedi Nizozemca.

DIJSSELBLOEM OPTIMISTIČNO O PORTUGALUPredsjednik Eurogrupe rekao je da je prerano govoriti o tome da li će Portugal trebati po drugi put “spašavati”, jer je moguće da to Lisabon izbjegne ozbiljnom primjenom strukturnih reformi koje bi im povećale konkurentnost. Istodobno, nakon razgovora sa slovenskim mini-strom financija Čuferom, Jeroen Dijsse-lbloem rekao je da bi bi bilo bolje da Slovenija izbjegne spašavanje od bankrota putem međunarodnih aranžmana. Rekao je da će Slovenija dokapitalizirati svoje banke nakon što se u njima obave stress testovi (ispitivanja otpornosti na moguće šokove).

EP TRAŽI ZAŠTITU ISTOČNIH PARTNERADužnost Europske unije je zaštititi svoje istočne susjede od ruskog pritiska, zaklju-čili su poslanici Europskog parlamenta na debati održanoj u ponedjeljak, na početku plenarne sjednice EP koja se ovog tjedna održava u Strasbourgu. Riječ je o navod-noj „ucjeni“ koju Rusija provodi prema Ukrajini, Gruziji i Moldaviji zbog proeu-ropskih stavova tih zemalja i njihovog nastojanja u jačanju političkih i gospodar-skih veza s Europskom unijom.Na posebnom zasjedanju parlamentar-nih odbora koje su zastupnici održali s čelnicima Europske komisije, kao uvod u predstojeći sastanak na vrhu zemalja članica Istočnog partnerstva u Vilniusu, prijestolnici Litve, zemlje koja do kraja godine predsjeda Europskom unijom,

izražen je stav da bi Rusija trebala inte-graciju svojih trgovinskih partnera u širu sferu europskog gospodarstva proma-trati kao dogovor od kojeg će sve strane profitirati.Zastupnici u Europskom parlamentu su pozdravili prijedlog Europske komisije kojim se liberalizira trgovina vinom iz-među EU i Moldavije. Tim prijedlogom se Moldaviji jamče posebne trgovinske kvote, kao i kompenzacija za gubitke koji mogu proizići zbog najavljene ruske zabrane uvoza moldavskog vina. Parla-ment je, također pozdravio plan liberali-zacije trgovinskih odnosa s Ukrajinom, koji bi trebao stupiti na snagu čim na summitu u Vilniusu bude potpisan Sporazum o pridruživanju između EU i Ukrajine.

FRANCUSKA U ŠOKU ZBOG PRISLUŠKIVANJA

I nakon razgovora Hollande-Obama, Francuska je i dalje u šoku zbog razmjera prisluškivanja njenih građana sa strane NSA agencije, kada je u vrlo kratkom razdo-blju sakupljeno nekoliko milijuna osobnih podataka. U 30 dana, NSA je nadzirala čak 70 milijuna telefonskih poziva. Francuska je treća zemlja u kojoj je buknuo skandal oko NSA prisluškivanja, nakon Njemačke i Britanije. U Belgiji su razmjeri uplitanja britanske agencije, koja je, navodno radila kao produžena američka ruka, bio dedra-matiziran. Francuska će ovo pitanje iznijeti na Europskom vijeću 24. i 25. listopada. Neki misle da će to zakomplicirati pregovo-re o novom trgovinskom ugovoru između Europe i Amerike.

NAJAVLJENA FRAKCIJA KRAJNJE DESNICEVođa krajnje desnog Front Nationala M. Le Pen, i lider austrijske, bivše Haiderove FPO stranke H-Ch Strache najavili su da žele nakon izbora za Europski parlament 2014. osnovati grupaciju “ patriotskih slobodarskih stranaka”, dakle frakciju antieuropske krajnje desnice. U njoj bi još bili belgijski Vlaams Belang, talijanska Lega Nord i nizozemska Stranka slobode Geerta Wildersa.

IRAC SE KANDIDIRAO ZA BARROSOVO MJESTOPojavio se još jedan europski lider koji bi htio da ga Europska pučka stranka istakne kao svog kandidata za predsjedni-ka Europske komisije. To je irski premijer Enda Kenny, najavio je Irish Examiner. Također se spominje i ime predsjednice MMF-a i bivše francuske ministrice Christine Lagarde. Ne postoji pravilo pre-ma kojem bi predsjednik EK-a trebao biti bivši premijer, ali njeno imenovanje za kandidata ipak ne treba očekivati. Među demokršćanima, za sad su volju da se natječu za Barrosovog nasljednika izrazili potpredsjednica EK-a Reding , litavska premijerka Grybauskaite, finski premi-jer Katainen te povjerenik za unutarnje tržište Barnier.

NOVA DEFINICIJA ‘LOŠIH KREDITA’Europska agencija za banke (EBA) objavila je u ponedjeljak dijelove općih standarda za naredni ECB-ov stress test banaka, pa će se tako “lošim kreditima” smatrati oni čija mjesečna rata nije plaćena 90 dana. Regulator se požurio, kako se ko-mentira, s ovim izvještajem da bi spriječio uporabu različitih nacionalnih definicija loših kredita. EBS smatra da će to i druga pravila pridonijeti solidnosti i unijeti više transparentnosti u bankarstvo. Test provjere kvalitete imovine banaka ECB-a bit će proveden u 130 najvećih banaka eurozone.

ukratko

Documents

Er 077 2013 1022