Er 083 2013 1211

Postupak prekomjernog deficita ili EDP jedna je od faza u korektivnom meha-

nizmu u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Njime se osigurava da zemlja članica usvoji potrebne mjere kako bi se vratila u okvire koje Pakt o stabilnosti i rastu propisuje.

Ministar Linić izjavio je novinarima na mar-ginama ECOFIN-a da je vremenski rok dan Hrvatskoj uviđavan. Najteža će godina biti naredna, kad će trebati deficit smanjiti sa 5 na 4,6 posto, za što će trebati naći tri milijarde kuna. Godine 2015. deficit se mora smanjiti na 3,5, a potom, i to je cilj, 2016. na 2,7 po-

sto. Ministar je rekao da je zadovoljan ro-kom do 30. travnja, do kad hrvatska Vlada mora podnijeti Komisiji pregled mjera ko-jima misli smanjiti deficit, jer je ta odluka Komisije anticipirana, a velik dio dokume-nata pripremljen.

Zadovoljstvo Slavka Linića reflektira od-luku Europske komisije da se nova članica ne stegne suviše i da se uzmu i obzir i real-

ne okolnosti proračunskog manjka od pet posto, a to su petogodišnja recesija nastala negativnim trendom investicija, okruženje zemljama koje imaju loše rezultate, slaba izvozna baza i slaba konkurentnost.

Ovo slabljenje pritiska Europske komisi-je na članice u prekršaju kriterija iz Maa-strichta traje nekoliko mjeseci, od najave šefa Komisije Barrosa da “štednja ne može biti odgovor na sve teškoće u EU-u”. Taj relativno novi kurs EK-a prihvatila je i Nje-mačka koja ističe da njen osnovni zahtjev prema lošijim zemljama nije štednja, nego

reforme. Uzimajući to u obzir može se pret-postvit da će glavni naglasak EK-a biti na reformama koje povećavaju konkurentnost.

Postupak EDP, u koji Hrvatska formalno ulazi u siječnju, odnosi se na zahtjev Pakta za stabil-nost i rast da prag za deficit ne prelazi 3, a javni dug prema GDP-u ne prelazi 60 posto. Pakt za stabilnost i rast, dogovoren u Maastrichtu, bio je najprije savjetodavan i dobrovoljan, ali sada je ta procedura unesena u (Lisa-bonski) ugovor te je obvezujuća. Zahtjevi se smatraju neophodnima za funkcioniranje Europske monetarne, ili EMU-a.

Procedura EDP-a vrlo je pregledna, detalj-

na i objektivna. Ona počinje konstatacijom da je zemlja ili u nedozvoljenom deficitu ili dugu koji se ne smanjuje zadovoljavajućim tempom. U obzir se uzima da li je zemlja u prekršaju zbog situacije izvan svoje kontro-le (Hrvatska dijelom jest), ali i da li je stalan ili privremen, blizu ili daleko od referentne vrijednosti. Svaki odgovor vodi do daljnjih paketa pitanja.

Zemlje stavljene u proceduru EK kontrolira svakih šest ili u težim prekršajima svaka tri mjeseca. Ako zemlja ne napreduje u mjerama, EK povećava pritisak. Ako se zemlja muči, EK ponovo analizira situaciju, po potrebi revidira preporuke i evenutalno postavlja novi rok za korekciju. U slučaju produljenog izostanka mjera koje vode prema rezultatu, EK pred-laže ukidanje regionalnih fondova. To je “atomska bomba” koja se baca u krajnjem slučaju, i do sada se samo Mađarska našla pod prijetnjom da je osjeti.

Kvalificirana većina zemalja članica može odbiti prijedlog Komisije za kaznom zemlje članice. Ali, kako velika većina članica pro-lazi kroz EDP, postoji međusobno očekiva-nje da će se zahtjevi poštovati.

Puno više muče se pod ovom procedurom zemlje eurozone jer je ona za njih stroža, posebno jer su dio „two pack“ regulative koja podrazumijeva duboko miješanje Bru-xellesa u financijsku i ekonomsku politi-ku. Baš ta, „two pack“ regulativa, temelj je buduće fiskalne unije eurozone, odnosno i jače političke povezanosti u EU-u.

Hrvatsku kao novu članicu EU neće prejako stegnuti

Barroso pozvao birače na jači otpor ekstremnoj desnici

Znanstvenci i inovatori mogu se natjecati za 70 mlrd eura

Počela je motivacija građana EU-a da izađu na izbore za EP u svibnju i glasaju za stranke centra str. 6

Objavljeni su prvi javni natječaji ‘Horizonta 2020’ za financiranje znanstvenih i istraživačkih projekata str. 4

11. prosinca 2013. Broj 83 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Ministar Linić izjavio je novinarima na marginama ECOFIN-a da je vremenski rok dan Hrvatskoj uviđavan Zemlje stavljene u proceduru EK kontrolira svakih šest ili, u težim prekršajima, svaka tri mjeseca

HRVATSKA ULAZI U POSTUPAK SMANJIVANJA PREKOMJERNOG PRORAČUNSKOG DEFICITA

11. prosinca 2013. Broj 83 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Arsenij Jacenjuk, ukrajinski nacionalistički političar, visoka predstavnica EU za vanjsku poliztiku i sigurnost, te Catherine Ashton i Volodimir Ohryzko, ukrajinski političar i diplomat blizak bivšem predsjedniku Viktoru Juščenku, okruženi

gomilom tijekom posjeta taboru demonstranata (u prvom planu, u sredini, s lijeva na desno) na “euromajdanu”.

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


M inistri financija i ekonomije EU-a u glav-nim su crtama dogovorili paket mjera koji

bi trebao ojačati bankarski sektor, prvenstveno u eurozoni, ali i u svim ostalim zemljama čla-nicama. Konačni pečat zemalja članica očekuje se 18. prosinca, na narednom sastanku ECO-FIN-a, uoči prosinačkog summita lidera. No, taj plan mora još odobriti i Europski parlament, a to nije sigurno, zbog rezanja ovlasti Parlamen-ta u pitanjima koja se rješavaju na putu prema fiskalnoj i sada prema bankovnoj uniji.

Ideja oko koje su se ECOFIN ministri do-govorili i okupili jest da porezni obveznici

snose što manji teret (to odgovara i Hrvatskoj jer u slučaju krize neke strane banke trošak spašavanja neće snositi hrvatski građani).

Ideja je sazrela nakon negativnog iskustva kad su porezni obveznici spašavali banke od propa-sti, na pr. u Irskoj ili Španjolskoj, a rezultat je bio porast javnoga duga i deficita.

Bankovna unija sastoji se od tri elemen-ta. Prvi je jedinstveni mehanizam nadzora (Single supervisory mechanism, SSM), a taj nazdor obavljat će Europska centralna ban-ka i dizati na uzbunu ako primijeti opasnost. Uvest će se u studenome 2014. Taj je dio do-govoren i neproblematičan.

Drugi je element jedinstveni okvir za rje-

šavanje krize banaka eurozone (Common re-solution framework). To je središnji, najvaž-niji dio bankovne unije oko kojega je i najviše nesporazuma.

Zadaća mu je osiguravanje stalne financijske stabilnosti banaka u eurozoni, a ako dođe do bankrota banke, jedinstveni okvir omogućit će da ti troškovi budu što niži. Stupit će na snagu 1. siječnja 2015. godine, ali punoj operativno-sti približavat će se postepeno i progresivno.

Jedinstveni okvir za rješavanje, koji bi pro-vodio i likvidacije, predviđa da će u članicama eurozone postojati posebni fondovi (Single reso-lution mechanism, SRM) u koji će banke upla-ćivati priloge, pa ako dođe do gašenja banke u jednoj zemlji, trošak će se rasporediti po fondo-vima svih članica, odnosno, snosit će ga SRM.

Njemačka je imala velike primjedbe oko ovoga. Teško se dogovaralo i koja bi insti-tucija imala najvažniju ulogu u jedinstve-nom okviru za rješavanje. Njemačka, koja je htjela marginalizirati Komisiju, popustila je. Kompromis je da će Europska komisija imati velike, ali ne baš potpune ovlasti. Posao oko formiranja i “harmoniziranja” fondova, tj SRM-a, trajao bi deset godina, a do tada svaka zemlja, kao i dosad, plaća sama za sebe evenutalne bankrote banaka.

Taj SRM obvezivao bi banke širom Europe da imaju u pripremi detaljan plan koji bi se redovito ažurirao, tako da akcija spašavanja može početi čim ECB primijeti opasnost.

Treći je element zajednički sustav za osigu-ranje štednih depozita, a za sada svaka zemlja ima svoj.

„Volckerovo pravilo“ za banke, ozakonjeno prošli tjedan u Sjedinjenim Državama, iza-ziva veliki interes i u Europi. To pravilo, kao posebna sekcija Dodd-Frankova zakona

o reformi Wall streeta i zaštiti potrošača financijskih usluga, od 1. travnja iduće godine zabranjuje američkim bankama da za vlastiti račun financijskim instrumentima ili robom trguju novcem svojih klijenata, te da ga ulažu u hedge fondove. Zabranu će morati pošto-vati i europske banke u SAD-u.

Zakonsko pravilo je doneseno na temelju procjene da je takvo izlaganje riziku novca bankovnih štediša i klijenata jedan od glavnih uzroka globalne financijske panike 2007. i velike recesije koja je uslijedila 2008., a u nekim dijelovima svijeta, kao u Hrvatskoj, traje i do danas. Bankama se zabranjuje trgovanje novcem deponenata za vlastiti račun i zato što za te depozite Sjedinje-ne Države daju jamstvo, baš kao i većina drugih zemalja u svijetu, pa njihov gubitak na ri-zičnim ulaganjima moraju nadoknaditi porezni obveznici. Volckerovo pravilo uspoređuje se često s, u međuvremenu ukinutim, Glass-Steagallovim zakonom iz 1933. koji je posve razdvojio štedno-kreditno od investicijskog bankarstva.

Dok ovo pišemo, ukrajinski demonstranti na Trgu nezavisnosti viču “Europa, Europa!”,

pa čak i “Ashton!”, jer je visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost još uvijek bila u Kijevu. To neke u Bruxellesu čini nervoznim jer je vjerojatnost za eskalaciju sukoba vrlo velika i prisustvo visoke dužnosnice može zakomplici-rati ulogu Bruxellesa. Ovi povici izazivaju izne-nađenje - zar ima još netko, i još toliko brojan, tko toliko želi Europu da je spreman za nju ići u Євромайдан, euromegdan?

Intenzitet poziva iz Ukrajine da im se prizna europska pripadnost su zaglušujući do te mje-re da izazivaju nelagodu jer Europa se osjeća preslaba da bi dala odgovor koji bi zadovoljio demonstrante, a zna da neki odgovor treba ponuditi na povike više stotina tisuća ljudi. Ako ove demonstracije, pored koncesija koje je Janukovič već dao, i ne donesu veću promjenu politike, Ukrajina se približila obećanju o “eu-ropskoj perspektivi”, koje za sad imaju samo balkanski potencijalni kandidati. Štefan Fuele, koji je ranije rekao da bi 20 milijardi eura, koliko je Ukrajina tražila da se ekonomski osigura pro-tiv ruskih sankcija, previše, sad je kazao da se Ukrajini mora ponuditi “svjetlo na kraju tunela”, dakle mogućnost kandidature za članstvo.

Potencijal krize koju otvaraju demonstracije je visok, pogotovo ako će još rasti, jer Rusija je dala na znanje kako ne misli pustiti Ukrajinu iz svoje interesne sfere. Usprkos tome, unutar EU-a jake su snage koje žele aktivniji odnos prema Ukrajini, među kojima je A. Merkel koja podržava opozicijskog vođu V. Klička. Sred-njeeuropske i baltičke zemlje, pak, zalažu se za oštriji stav prema Putinu.

Volckerovo pravilo izaziva interes i u Europi

Ukrajinska bitka za Europu

Ideja je sazrela nakon lošeg iskustva kad su porezni obveznici spašavali banke od propasti

EU Ukrajini treba ponuditi svjetlo na kraju tunela, rekao je europski

povjerenik Štefan Fuele

Države više neće spašavati bankeMINISTRI FINANCIJA DOGOVORILI PAKET MJERA ZA STVARANJE BANKOVNE UNIJE

NAKON ŠTO JE AMERIKA ZABRANILA BANKAMA TRGOVANJE NOVCEM KLIJENATA

UVODNIK

© E

U


Europa neće dočekati bilo kakav značajni-ji ekonomski rast bez ozbiljnih ulaganja

u istraživanja i inovacije. Zato će Europska unija obaviti svoj dio posla i investirati 70,2 milijarde eura u okviru Horizonta 2020., specijalnog programa za potporu istraži-

vanjima i inovacijama. Udio novca za tu potporu u proračunu EU-a porast će sa pet posto prethodnog sedmogodišnjeg prora-čuna, na nešto više od sedam posto nado-lazećega. Kako će novac biti raspoređen, pokazuje info-grafika u prilogu.

Najveći dio novca, oko jedne petine, bit će potrošen na fundamentalne istraživačke pro-jekte u svim područjima istraživanja, a oda-brat će ih Europsko vijeće za istraživanja.

Znanstvenici i inovatori mogu se natjecati za ukupno 70,2 milijarde eura

HORIZONT 2020.: NOVI PROGRAM EUROPSKE UNIJE ZA FINANCIRANJE ISTRAŽIVANJA I INOVACIJA

Horizont 2020.

Društveni izazovi Izvrsna znanost

Industrijsko predvodništvo Ostali ciljevi

Zdravlje2014.-2020.: 7471,8 e (0,69%)2007.-2013.: 6100,0 e (0,63%)

Europsko vijeće za istraživanja2014.-2020.: 13.094,8 e (1,21%)2007.-2013.: 7510,0 e (0,77%)

Informacijske i komunikacijske tehnologije

2014.-2020.: 7711,0 e (0,71%)2007.-2013.: 9050,0 e (0,93%)

Nanotehnologije2014.-2020.: 3851,0 e (0,36%)2007.-2013.: 3475,0 e (0,36%)

Europski institut za inovacije i tehnologiju

2014.-2020.: 2711,4 e (0,25%)

2007.-2013.: - e (-%)

Zajednički istraživački centar

2014.-2020.: 1902,6 e (0,18%)

2007.-2013.: 1751,0 e (0,18%)

Širenje izvrsnosti i povećanje sudjelovanja

2014.-2020.: 816,5 e (0,08%)

2007.-2013.: - e (-%)

Znanost s društvom i za

društvo2014.-2020.:

462,2 e (0,04%)2007.-2013.:

330,0 e (0,03%)

Dostupnost poduzetničkog

financiranja2014.-2020.: 2842,3 e

(0,26%)2007.-2013.: - e (-%)

Svemir2014.-2020.:

1479,0 e (0,14%)2007.-2013.:

1430,0 e (0,15%)

Inovacije u malim i srednjim

tvrtkama2014.-2020.:

616,2 e (0,06%)2007.-2013.:

1336,0 e (0,14%)

Biotehnologija2014.-2020.:

516,0 e (0,05%)

2007.-2013.: - e (-%)

Marie Sklodowska-Curie2014.-2020.: 6162,0 e (0,57%)2007.-2013.: 4750,0 e (0,49%)

Tehnologije u nastajanju2014.-2020.:

2696,3 e (0,25%)2007.-2013.:

- e (-%)

Istraživačka infrastruktura2014.-2020.:

2488,0 e (0,23%)2007.-2013.:

1715,0 e (0,18%)

Pametni, zeleni i integrirani transport2014.-2020.: 6339,4 e (0,59%)2007.-2013.: 4160,0 e (0,43%)

Sigurna, čista i učinkovita energetika2014.-2020.: 5931,2 e (0,55%)2007.-2013.: 2350,0 e (0,24%)

Akcija u vezi klime i okoliša2014.-2020.: 3081,1 e (0,28%)2007.-2013.: 1890,0 e (0,19%)

Sigurna društva2014.-2020.:

1694,6 e (0,16%)2007.-2013.:

1400,0 e (0,14%)

Inkluzivna, inovativna i refleksivna

društva2014.-2020.:

1309,5 e (0,12%)2007.-2013.:

623,0 e (0,06%)

Sigurnost hrane2014.-2020.:

3851,4 e (0,36%)2007.-2013.:

1935,0 e (0,20%)

nastavak na 5. stranici


Horizont 2020. će također podupirati ostale istraživačke i inovacijske aktivnosti, od informacijskih i telekom tehnologija do istraživanja svemira, povećanja sigurnosti hrane i zdravlja, dok će se izobrazba i mo-bilnost istraživača poticati kroz subpro-gram Marie Skłodowska-Curie.

Horizont 2020. je organiziran oko tri no-seća stupa.

1) Prvi je potpora izvrsnoj znanosti, koja uključuje dotacije Europskog vijeća za istraživanja pojedinim istraživačima te stipendije fonda Marie Skłodowska-Curie.

2) Drugi je potpora industrijskom pred-vodništvu, koja obuhvaća donacije ma-lim i srednjim poduzećima i posredno financiranje kompanija preko Europ-ske investicijske banke i drugih finan-cijskih posrednika.

3) Treći je potpora istraživanjima koja rješavaju društvene probleme. U pregovorima Europskog parlamenta i Vijeća odlučeno je da će se podupirati istraživanja za rješavanje problema u sedam širokih područja. To su:- Zdravlje, demografske promjene i

blagostanje ljudi,- Sigurnost hrane, održiva poljopri-

vreda i šumarstvo, istraživanje mora, priobalnih i unutarnjih voda, te bioekonomija,

- Sigurna, čista i učinkovita energetika,- Pametni, zeleni i integrirani transport,

- Klimatske promjene, prirodni okoliš, učinkovito korištenje resursa i sirovi materijali,

- Inkluzivne, inovativne i promišljajuće zajednice,

- Zaštićene i inovativne zajednice.Dodatno, dio proračuna za Horizont 2020.

ostvaruje se kroz financiranje Europskog insti-tuta za inovacije i tehnologiju (EIT), zatim kroz istraživanja koja se provode u sklopu Ugovora o Euratomu, te ne-nuklearnih istraživanja koje provodi Zajednički istraživački centar, unutar-nji znanstveni servis Europske komisije.

PRORAČUN PROGRAMA HORIZONT 2020. (U TEKUĆIM CIJENAMA)Industrijsko predvodništvo17,0 milijardi eura

Društveni izazovi29,7 milijardi eura

Europski institut za inovacije i tehnologiju2,7 milijardi eura

Ostalo3,2 milijarde eura

Euratom (2014.-2018.)1,6 milijardi eura

Izvrsna znanost24,4 milijardi eura

Mnoga prioritetna pitanja bit će prouča-vana u dva ili u sva tri stupa Horizonta. To uključuje spolnu jednakost i spolnu dimen-ziju u istraživanjima; socijalne i ekonom-ske znanost te čovječnost; međunarodnu suradnju te ohrabrivanje funkcioniranja i postizavanja europske istraživačke zone te inovacijske unije, kao i pomaganje osta-lim admiralskim lađama strategije Europa 2020. (npr. Programa digitalizacije, eng. Digital agenda).

Očekuje se da najmanje 60 posto ukupnog proračuna Horizonta 2020. bude usmjereno na održivi razvoj, a troškovi povezani s klimat-skim promjenama morali bi prijeći 35 posto

budžeta. Postoje također i specijalni prora-čuni za „Širenje izvrsnosti i jačanje partici-pacije“ te „Znanost u društvenoj zajednici i za nju“.

Horizont 2020. će imati na raspolaganju gotovo 80 milijardi eura tijekom sljedećih sedam godina, uključujući sredstva za nu-klearna istraživanja u okviru Euratoma. To je realno povećanje od gotovo 30 posto u odnosu na njegova prethodnika, Sedmi okvirni program za istraživanja i tehno-loški razvitak (FP7). Struktura Horizonta 2020. je drukčija nego FP7 i program obu-

hvaća EIT te dijelove nekadašnjeg Progra-ma za konkurentnost i inovacije.

Koliko će koja zemlja dobiti novca? Fi-nanciranje Horizonta 2020. raspoređuje se na temelju natečajnih poziva i njima cen-tralizirano upravljaju Europska komisija i/ili njezine izvršne agencije. Ne postoje pre-dodređene kvote po zemljama, kao što je to slučaj u drugim područjima trošenja javnog novca EU-a, kao što su Europski strukturni i investicijski fondovi. Odluke o financira-nju donose se nakon što se svi predloženi projekti neovisno procijene i rangiraju. U prošlosti su istraživačke organizacije iz ne-kih država članica postizavale bolje rezulta-te nego druge, što je i razlog da se Horizont 2020. također fokusira i na „širenje sudje-lovanja“.

Horizont 2020. predviđa manje adminstraci-je. „Želimo privući što je više moguće najvećih talenata i najboljih vještina, i postići da se istraživači i poduzeća usredotoče na svoj rad, a ne na ispunjavanje formulara“, stoji u priopće-nju Komisije. Zato program sadrži:

- jednostavniju arhitekturu koja sudio-nicima olakšava otkrivanje prilika za financiranje,

- zajednički skup pravila za sudjelovanje za sva financiranja u sklopu Horizonta 2020. s iznimkama samo kada to oprav-davaju specifične potrebe,

- elektroničke potpise koji pojednostav-njuju i ubrzavaju administrativne pro-cedure,

Horizont 2020. imat će realno gotovo 30 posto više novca nego njegov prethodnik, Sedmi okvirni program (FP7) Ne postoje predodređene kvote po zemljama, kao što je to slučaj u drugim područjima trošenja javnog novca EU-a

nastavak s 4. stranice



- jednostavna pravila financiranja, sa dvi-je standardne stope, po jednom za svaki projekt, te jedinstvenom proporcional-nom stopom za pokrivanje neizravnih troškova,

- smanjeni teret financijskih nadzora i re-vizija, zahvaljujući korištenju jedinstve-ne stope za neizravne troškove, što je u prošlosti bio glavni izvor pogrešaka.

Tko može aplicirati za financiranje iz Hori-zonta 2020.? Financiranje se temelji na natje-čajnim pozivima koji su otvoreni za svakoga, također i za organizacije i pojedince izvan EU-a. Prvi natječaji objavljuju se 11. prosinca 2013.*

Svaki poziv ima krajnji rok za podnošenje prijava. Prijave se podnose preko zajednič-kog portala. Prijedlozi za projekte se odabi-ru nakon što ih ocijene i rangiraju neovisni procjenitelji, a uspješan bude otprilike jedan od pet projekata. Konzorciji dobijaju predfi-

nanciranje na početku projekta, a ostale rate nakon prihvaćanja među i finalnih izvješća. Za istraživačke i razvojne projekte udjel fi-nanciranja iz EU-a može biti do sto posto ukupnih prihvatljivih troškova. Za inovacij-ske projekte do 70 posto, s iznimkom nepro-fitnih pravnih osoba koji mogu dobiti do sto posto. U svim slučajevima neizravni će troš-kovi biti pokriveni jedinstvenom stopom od 25 posto izravnih troškova.

Komisija je odlučna skratiti vrijeme od podnošenja prijava do potpisivanja ugovora o financiranju na opći minimum od osam mjeseci, osim u opravdanim slučajevima.

Mala i srednje velika poduzeća (SME) ohrabruju se da sudjeluju u cijelom spek-tru programa Horizonta 2020. Mogu se uključiti u kolaborativne projekte kao dio konzorcija, ili tražiti potporu kroz nove instrumente posebno namijenjene viso-ko inovativnim manjim kompanijama. SME-i bi trebali dobiti najmanje 20 posto ukupnog proračuna posebnih programa

„Vodstvo u pratećim i industrijskim tehno-logijama“ i „Društveni izazovi“, ili oko 8,65 milijardi eura. Ključan za ostvarivanje tog cilja bit će „SME instrument“ i na njega će tijekom trajanja Horizonta 2020 biti potro-šeno najmanje tri milijarde eura.

Novi element Horizonta 2020., pridodan ti-jekom legislativnog procesa, je „Brza staza do inovacija“ (FTI, Fast track to innovation). Bit će pokrenut 2015. kao pilot akcija. Podupirat će uvođenje inovacija u svim tehnološkim po-dručjima, uz stalno otvoreni natječaj i vrije-me dodjele stedstava ne dulje od šest mjese-ci. Prijedlozi se mogu podnijeti u bilo kojem trenutku, a Komisija će odrediti tri datuma u godini za ocjenu prijedloga. Može se pri-javiti svaka pravna osoba, s minimalno tri i najviše pet sudionika bilo kojega pothvata. Očekuje se da će u probnoj akciji biti finan-cirano do stotinu projekata.

* http://ec.europa.eu/research/horizon2020/index_en.cfm?pg=h2020-documents

nastavak s 5. stranice

Š ef Komisije Barroso prošli je tjedan pozvao europsku javnost na jasniji politički otpor krajnjoj desnici i desnim populističkim,

antieuropskim strankama. To znači da je već počela motivacija gra-đana EU-a da izađu na izbore za EP u svibnju i glasaju za stranke desnog i lijevog centra.

Barroso, kao i predsjednik EP-a Martin Schulz, upozoravaju na opasnost ako bi stranke krajnje desnice formirale u EP-u svo-ju zasebnu grupu. Za sada, političke grupe, ili frakcije, imaju EPP

(demokršćani i narodnjaci), Progresivni savez Socijalisti i Demo-krati (socijaldemorkatske i socijalističke stranke), ALDE (liberalne stranke), Europski Zeleni - Europski slobodni savez (zeleni, eko-lozi, regionalisti, često anarhističke inspiracije), Ujedinjena ljevica - Nordijska zelena ljevica (antiliberalna ljevica i komunisti), ECR Europa konzervativaca i reformista (birtanski torijevci i manje stranke), EDF Europa slobode i demokracije (euroskeptici, UKIP).

Uz njih postoje i članovi koji nisu upisani u neku od grupa. Poli-tičke grupe, koje često zovemo stranke, to zapravo nisu, nego su relativno labave političke koalicije.

Međutim, kako su Marine Le Pen iz francuske Nacionale fronte i Geert Wilders iz Nizozemske partije slobode prijavili da će na-kon izbora za EP biti u koalicji, zajedno s austrijskom Stracheovom Partijom slobode, Pravim Fincima, danskom Narodnom partijom i Legom Nord, razmišlja se da li će oni moći formirati političku grupu.

Da bi se formirala politička grupa ili frakcija, mora biti okupljeno ba-rem 25 zastupnika iz jedne četvrtine zemalja članica. Ti će uvjeti, oče-kuje se, biti ispunjeni. Dakle, postojat će jedna vrlo desna parlamen-tarna stranka koju će voditi francuska Nacionalna fronta. To znači da bi Farageov UKIP, koji postaje sve jači u Britaniji, možda ostao na brisanom prostoru i bez dovoljno članova da sačuva svoju EFD grupu.

U ovom sazivu Europskog parlamenta je 60 članova koji se de-klariraju desnije od Europe slobode i demokracije. To su nekoliko članova francuske Nacionalne fronte, nekoliko Wildersovih, ali i drugih. Predviđa se da će ih nakon svibanjskih izbora u EP-u biti 100 na 765 koliko broji Europski parlament. Svi nabrojani populi-stički pokreti pobijedit će na narednim izborima, osim Lege Nord, umjesto koje će ući određen broj zastupnika Grillovog Pokreta

Desnica bi u Parlamentu mogla okupiti svoju zasebnu političku grupu

PREDSJEDNIK KOMISIJE POZVAO NA JAČI OTPOR KRAJNJOJ DESNICI I POPULISTIČKIM STRANKAMA

Da bi se u EP-u formirala politička grupa ili frakcija, mora se okupiti barem 25 zastupnika iz četvrtine zemalja članica U ovom sazivu Europskog parlamenta je 60 članova koji se deklariraju desnije od Europe slobode i demokracije


Marine Le Pen


događanjaLITAVSKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sastanak Eurogrupe9. prosinca, Bruxelles

Sastanak Vijeća za zapošljavanje, socijalna pitanja, zdravstvo i potrošače (EPSCO)9. – 10. prosinca, Bruxelles

Vijeće se bavi poslovima zapošljavanja, socijalne zaštite, zdravstvene zaštite i zaštite potrošačkih interesa, jednakosti spolova, te jednakih mogućnosti. Ovisno o temi sastanka, Vijeće okuplja ministre zapošljavanja, socijalne skrbi, zaštite potrošača, zdravstva i dr. Vijeće se sastaje četiri puta na godinu

Plenarna sjednica Europskog parlamenta9. – 12. prosinca, Strasbourg

Sastanak Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN)10. prosinca, Bruxelles

Vijeće pokriva politiku EU u područjima poput usklađivanja ekonomskih politika i ekonomskog nadzora, nadzora proračunske politike i javnih financija zemalja članica, euro (pravni, praktični i međunarodni aspekt), financijska tržišta i kretanja kapitala, te gospodarske odnose s trećim zemljama. ECOFIN održava sastanke jednom mjesečno

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)10. i 11. prosinca, Bruxelles

PSC je stalno tijelo Vijeća Europske unije zaduženo za nadzor međunarodne situacije u odnosu na Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (CFSP), uključujući i Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (CSDP) Unije i sudjeluje u izradi politika EU iznoseći svoje mišljenje i prijedloge Vijeću, te nadgleda provedbu CFSP i CSDP. Odbor je odgovoran za provedbu političke kontrole nad operacijama u kriznim situacijama, te osigurava njihov strateški nadzor. Zemlje članice EU u Odboru su zastupljene na razini veleposlanika

COREPER II11. i 12. prosinca, Bruxelles

Sastanak Vijeća za transport, telekomunikacije i energiju (TTE) – energija12. prosinca, Bruxelles

Ovo Vijeće doprinosi uspostavljanju integrirane europske transportne, energetske i telekomunikacijske mreže, otvaranju nacionalnih tržišta, uvođenju informacijskog društva, te uklanjanju regulatornih neusklađenosti između zemalja članica. Zemlje članice u Vijeću predstavljaju njihovi resorni ministri, a tijekom litavskog predsjedanja EU, Vijeće će se sastati četiri puta

Sastanak Vijeća za vanjske poslove (FAC) – razvoj12. prosinca, Bruxelles

Vijeće za vanjske poslove se na svojim sastancima bavi svim vanjskopolitičkim aktivnostima Unije, uključujući Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (CFSP), Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (CSDP), suradnju na području razvoja, te humanitarno djelovanje. Vijećem predsjeda Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnost, Catherine Ashton

Sastanak Vijeća za okoliš (ENVI)13. prosinca, Bruxelles

Vijeće za okoliš radi na promicanju skladnog i održivog razvoja gospodarskih aktivnosti Europske unije. Vijeće osobito sudjeluje u osiguravanju kvalitetnog okoliša, te odgovorne i racionalne upotrebe nacionalnih resursa. Na međunarodnoj razini, ENVI promiče mjere koje doprinose rješavanju globalnih ekoloških problema. Vijeće okuplja ministre okoliša zemalja članica EU, koji se sastaju četiri puta godišnje

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Ispričati priču: podnošenje zahtjeva za europske strukturne i investicijske fondove u razdoblju 2014. – 2020.9. – 10. prosinca, Bruxelles

Ova konferencija u organizaciji Europske komisije okupit će više od 650 europskih

pet zvijezdica. Lega Nord je momentalno u Farageovom EFD-u, pa ako se nakon svibanjskih izbora oni koji budu izabrani priklo-ne Marini Le Pen, Farageova euroskeptična frakcija u Europskom parlamentu opada.

Da bi politička grupa bila priznata, ona mora imati i neke zajedničke zasade, vrijednosti, kojih se mora pridržavati i koje moraju biti prepo-znatljive. Pitanje je kako će to dvije stranke osnivačice definirati i da li će u tome uspjeti. Neki misle da će, iako će ih u narednom EP-u biti oko stotinu, zastupnici krajnje europske desnice svejed-no će biti fragmentirani i podijeljeni. Tako podijeljeni neće moći imati veliki utjecaj na glavne tokove europske politike. Ali, postoji

opasnost da bi stranke centra mogle preuzeti dijelove njihova poli-tičkog programa kako bi zaustavili odljev svojih glasača prema tim strankama. To se pogotovo odnosi na pitanja integracija unutar Europe, solidarnosti unutar Unije, europskog proračuna, politike proširenja Unije, proširenja Schengena, zaštite eura i tsl.

Godine 2007. propao je bio pokušaj formiranja slične desne po-litičke grupe pod imenom „Identitet, suverenost, tradicija“. Ru-munjska krajnja desnica povukla se zbog šovinističkog ispada Ale-ssandre Mussolini prema njima. Ovaj put, čini se, stranke krajnje desnice koje se žele organizirati u grupu izbjegavaju južnu i istočnu Europu, odnosno, fokusiraju se na zemlje „stare Europe“. To znači da još desniji od njih, a to su Jobbik, Zlatna zora i slični, ako uđu ostaju neovisni, izvan političke partije.

nastavak sa 6. stranice


događanjaprofesionalaca iz svih 28 zemalja članica EU. Ciljevi skupa su:- ojačati suradnju među europskim,

nacionalnim i regionalnim službenicima zaduženima za razmjenu informacija o strukturnim i investicijskim fondovima EU.

- osigurati osnovicu za komunikacijske strategije koje će pratiti ESIF programe tijekom investicijskog razdoblja 2014. – 2020.

- razmjenjivati primjere dobre prakse u komunikaciji i omogućiti međusobnu razmjenu znanja između različitih zemalja i fondova

Europska konferencija o e-umijećima10. prosinca, Bruxelles

Dugoročna uspješnost europske strategije e-umijeća zahtijeva uključivanje svih sudionika u dijalog i zajedničku akciju. Predsjednik EK, José Manuel Barroso, pokrenuo je Veliku koaliciju za digitalne poslove na konferenciji „e-umijeća i obrazovnje za digitalne poslove“ održanoj 4. ožujka u Bruxellesu. Taj skup predstavlja polaznu točku za ovaj novi događaj koji okuplja vodeće stručnjake za e-umijeća iz industrije, poslovnih škola, sveučilišta, ICT i CIO udruga, sindikata, te vlada, kako bi diskutirali o slijedećim temama:- situacija u Europi: ponuda i potražnja

e-vještina i procjene za 2015. – 2020. Posljednji trendovi, dopune i statistički pokazatelji

- vrednovanje nacionalnih potencijala e-umijeća, inicijative i višestruka partnerstva. Procjena napretka zemalja članica EU

- napredak Velike koalicije za digitalne poslove

- ICT profesionalizam: prijedlozi za razvoj ICT struke i predstavljanje Europskog okvira e-znanja 3.0

- e-vodstvo: prijedlozi za razvoj smjernica paneuropskog kurikuluma i označavanja kvalitete

13. FEMIP konferencija: Energetska učinkovitost na Sredozemlju10. prosinca, Bruxelles

U organizaciji Europske investicijske banke, Observatoire Méditerranéen de l’Energie i Saveza za Sredozemlje,

trinaesta FEMIP konferencija okuplja više od 250 sudionika iz Europe i sredozemnih zemalja kako bi aktivno razgovarali o načinima na koji energetska učinkovitost može unaprijediti ukupnu konkurentnost neke zemlje, te stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja

10. prosinca, Bruxelles Christine Lagarde, generalna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda prisustvovat će plenarnoj sjednici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EESC) i s njegovim članovima diskutirati o mjerama za obnovu povjerenja, rasta i poslova u Europi

Zajednička konferencija o otpornosti na antimikrobne lijekove: stanje petogodišnjeg akcijskog plana11. prosinca, Bruxelles

Cilj ove konferencije je dati srednjoročni pregled aktivnosti plana Europske komisije o rastućoj prijetnji koju predstavlja otpornost na antimikrobike (AMR). Bit će riječi o izazovima, poticajima i mogućim ograničenjima zamišljenih mjera za smanjenje prijetnje od AMR. Na konferenciji će sudjelovati predstavnici zemalja članica, međunarodnih organizacija, europskih interesnih udruga i trećih zemalja

Generalni direktorat za ekonomske i financijske poslove (DG ECFIN) organizira 11. prosinca jednodnevnu radionicu o troškovima za dohotke u javnoj upravi. Tom prilikom bit će obrađene sljedeće teme:- determinante troškova plaća u javnom

sektoru i usporedba s privatnim sektorom

- utjecaj rezanja javnih primanja na:- uspješne rezultate konsolidacije- učinkovitost i kvalitetu javnih službi- produktivnost i konkurentnost

Europska komisija će 11. prosinca objaviti koja područja istraživanja i inovacija namjerava financirati u prve dvije godine ‘Horizonta 2020’, najvećeg ikad istraživačkog programa EU sa sedmogodišnjim proračunom vrijednim 80 milijardi €. Europska povjerenica za istraživanje, inovacije i znanost Máire

Geoghegan-Quinn predstavit će na konferenciji za tisak pregled mogućnosti financiranja za istraživače, sveučilišta i industriju. Tom prilikom će povjerenica objaviti i prve natječaje

Prethodno će biti održana zatvorena konferencija za predstavnike medija locirane u Bruxellesu, a slični sastanci održat će se i u predstavništvima Europske komisije u većini zemalja članica EU

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

9. – 12. prosinca, Strasbourg Od 9. do 12. prosinca u Strasbourgu se održava plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Prvo u seriji glasanja o političkim programima financiranim iz Višegodišnjeg financijskog okvira (MFF), proračuna EU za razdoblje 2014. – 2020. odobrenog na prošlom zasjedanju, u utorak će biti ribarska politika EU i upravljanje fondom za ribarstvo vrijednim 6,6 milijardi € tijekom slijedećih sedam godina. Reformske mjere predviđaju zabranu bacanja neželjenog ulova u more i nove zahtjeve za kategorizaciju ribe namijenjene potrošačima. U zasebnom glasanju, zastupnici će odlučivati o sudbini prijedloga sporazuma o ribarstvu između EU i Maroka

Parlamentarci će u utorak raspravljati, a u srijedu glasovati o upotrebi sredstava iz Globalizacijskog fonda, portfelja za pomoć radnicima koji su izgubili posao zbog globalnih gospodarskih trendova. Kako bi se tim ljudima pomoglo da nađu novi posao ili da se prekvalificiraju, u MFF su u tu svrhu predviđene 3,5 milijarde € za razdoblje 2014. – 2020. godine

O odluci Ukrajine na summitu u Vilniusu da ne potpiše pristupni ugovor s EU, zastupnici će u utorak raspravljati s Europskim povjerenikom za proširenje Štefanom Füleom. O rezoluciji će se glasati u srijedu.

Planovi da se zamrzne dražbovanje nekih kvota emisije ugljičnog dioksida, što bi dovelo do njihovog poskupljenja, bit će


događanjastavljeni na glasanje u utorak. Ta mjera bi trebala potaknuti kompanije da više investiraju u niskokarbonske inovacije

Svakome tko legalno prebiva u nekoj od zemalja članica EU, mora biti omogućeno otvaranje bankovnog računa s jasnim pravilima i usporedivim pristojbama, te prelazak na drugi račun koji nudi bolje uvjete. Zastupnici će o tom pitanju glasati u četvrtak, nakon čega započinju pregovore o nacrtu zakona sa zemljama članicama

Parlamentarni zastupnici će pažljivo razmotriti prošlogodišnji učinak Europske središnje banke. U raspravi će sudjelovati i predsjednik ECB Mario Draghi

Zastupnici EP će izložiti svoja gledišta o glavnim temama predstojećeg summita Europskog vijeća, koji će se održati 19. i 20. prosinca. U središtu pažnje će biti Zajednička sigurnosna i obrambena politika, gospodarstvo i porezi

Predsjednik EP Martin Schulz objavit će, na posebnoj svečanosti u srijedu, ime dobitnika ovogodišnje nagrade LUX, koju Parlament od 2007. godine dodjeljuje za kinematografska dostignuća koja zadiru u srž debate o budućnosti Europe. Ovogodišnji finalisti su: „Med“ Valerije Golino (Francuska, Italija), „Sebični div“ Clio Barnard (Velika Britanija) i „Kidanje slomljenog kruga“ Felixa Van Groeningena (Belgija)

Predsjednik Malija Ibrahim Boubacar Keita obratit će se zastupnicima EP na formalnom zasjedanju u utorak

Predsjednik EP Martin Schulz sastat će se u ponedjeljak s predsjednikom njemačkog Bundestaga Norbertom Lammertom

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Svjetska banka predstavlja “Globalno umrežena tržišta ugljikom”9. prosinca, Bruxelles

Heterogenost je važna u domeni inovacija, ali može voditi u fragmentaciju

tržišta, što može umanjiti dobrobiti globalnog tržišta ugljikom. Nove okolnosti zahtijevaju razvoj slijedeće generacije službi i institucija vezanih uz tržišta ugljikom, koje će povezati različita tržišta i potaknuti zamjenjivost u cijelom spektru karbonskih proizvoda, kako bi se ostvario cjenovni impuls nužan za poticanje izravnih ulaganja

Ideja koju predlaže Radna grupa Svjetske banke za „Globalno umrežena tržišta ugljikom“ još uvijek je u ranoj fazi i namjera joj je potaknuti diskusiju o službama i institucijama potrebnim za ostvarenje slijedeće generacije tržišta ugljikom. Ključni elementi te ideje su:- Nezavisni sustav za rangiranje

i nezavisne, privatne agencije za rangiranje koje su u stanju primjenjivati pristup temeljen na riziku kako bi ocjenjivale ekološki integritet i vrijednost ugljične aktive na svjetskim tržištima

- Međunarodna ugljična pričuva nužna u slučajevima tržišne nestabilnosti i krize

- Međunarodna platforma za poravnanje, kako bi se moglo pratiti prekogranično trgovanje i, eventualno, omogućiti djelovanje klirinških kuća

Govornici: Wendy Hughes, glavni stručnjak za energiju, Svjetska banka; Neeraj Prasad, direktor Instituta za klimatske promjene, Svjetska banka; Jarl Krausing, glavni specijalist za okoliš, Svjetska banka

Centar za europske političke studije (CEPS)

Promicanje zelenog gospodarstva – koja je uloga zelenih javnih nabava?9. prosinca, Bruxelles

Javne nabave ili nabavke roba i usluga korištenjem državnih sredstava, pokrivaju cijeli niz sektora u kojima su ekološka pitanja vrlo važna, od gradnje autoputeva i zgrada do proizvodnje energije, vodoprivrede i sanitarnih službi, te uporabe vozila. Kupovati „zeleno“ na državnoj razini može značajno popraviti ekološke uvjete. Jednako važno, ekološki zdrave javne nabave mogu polučiti posrednu korist. Poticanjem tržišta da razvijaju inovativnije i ekološki svjesnije proizvode i usluge, javne nabave mogu pomoći biznisu da slijedi viziju vlade.

Sudionici ovog okruglog stola nastojat će odgovoriti na pitanje gdje se u tom načinu razmišljanja nalaze europske zemlje i EU u cijelosti

Govornici: Robert Kaukewitsch, upravitelj za zelene javne nabave, DG za okoliš (DG ENV), Europska komisija; Leda Giuffrida, voditeljica za međunarodni aspekt javnih nabava u DG za trgovinu (DG TRADE), Europska komisija; Chris Haenen, direktor za EU financije, General Electric; Sung Sik Moon, direktor odjela zelenog životnog stila, Korejski institut za ekološku industriju i tehnologiju; Despina Pachnou, politička analitičarka, OECD

Centar za europsku politiku (EPC)

BBC 2013 – Bioinformatika na svim razinama života9. – 10. prosinca, Bruxelles

8. konferencija zemalja Beneluksa o bioinformatici je redovni godišnji skup, započet 2005. godine, koji okuplja istraživače iz zemalja Beneluksa i šire, kako bi jačali nacionalne i međunarodne veze u svim područjima bioinformatike. Rasprava će se usredotočiti na napredak bioinformatike i aplikacija u razvoju metodologije, biotehnologiji i zdravstvu. Tema ovogodišnje konferencije je „Bioinformatika na svim razinama života“. Svrha ove discipline je rješavanje bioloških problema pomoću analize i modeliranja podataka. Ti biološki problemi se pojavljuju na svim životnim razinama: na nivou genoma, bjelančevina, stanica ili na razini cjelokupnog organizma, poput biljaka ili sisavaca

Govornici: Alejandro Sifrim, Katoličko sveučilište u Leuvenu; Aalt-Jan van Dijk, istraživački centar Sveučilišta u Wageningenu; Tim De Meyer, Sveučilište u Gentu; Raphaël Marée, Sveučilište Liège; Rita Pancsa, Slobodno sveučilište Brussel; Ana Tramontano, Sveučilište Sapienza u Rimu; Mark de Been, Sveučilišna klinika Utrecht

Slobodno sveučilište Bruxelles (ULB i VUB)

Poznavanje bolesti pluća u Europi10. prosinca, Bruxelles


događanja Najnovija istraživanja pokazuju da su plućne bolesti odgovorne za svaku desetu smrt u Europi, te da zemlje članice EU koštaju najmanje 400 milijardi € godišnje. Europsko društvo za bolesti dišnog sustava, zajedno s časopisom European Voice organizira ovaj sastanak na visokoj razini kako bi se procijenilo stanje zdravlja pluća u Europi, prepoznalo glavne probleme i raspravilo što političari i odgovorne osobe mogu učiniti da se situacija popravi

Govornici: Tonio Borg, Europski povjerenik za zdravstvo, Europska komisija; Gediminas Cerniauskas, pomoćnik ministra zdravstva Litve; prof. Peter Barnes, predsjednik Europskog društva za respiratorne bolesti; Monica Fletcher, predsjednica Europske zaklade za pluća; Génon Jensen, izvršni direktor, Udruga za zdravlje i okoliš (HEAL); prof. Klaus Rabe, profesor medicine pluća na Sveučilištu u Kielu; Grigorij Kogan, voditelj istraživačkog programa, DG za istraživanje (DG), Europska komisija

Koja strategija za međunarodni aspekt industrijske politike EU?10. prosinca, Bruxelles

U interesu je europskih kompanija u svoje bilateralne ugovore i sporazume uključiti: socijalne standarde koji omogućuju zadovoljavajuće radne uvjete u skladu s međunarodnim konvencijama, ograničenja na iskorištavanje ekoloških resursa, štednju energije i zaštitu klime, opću uporabu ekoloških oznaka, kulturu EMAS certifikata, poštivanje tehničkih regulatornih standarda, zaštitu industrijskog i intelektualnog vlasništva, učinkovite instrumente za zaštitu trgovine i za pristup tržištima i strateškim sirovinama, inicijative za potporu djelovanja malih i srednjih poduzeća u trećim zemljama, sustav socijalnog dijaloga pod nadzorom građanskog društva, te visoku razinu zaštite potrošača

Govornici: Dirk Vantyghem, direktor za međunarodne poslove, Eurochambres; Signe Ratso, direktorica za strategiju, analizu i pristup tržištima, DG za trgovinu (DG TRADE), Europska komisija; Taco C. R. van Someren,

član uprave Ynnovate; Gabriel Crean, direktor za pitanja EU na CEA-Tech.


Od gradova do Europe10. prosinca, Bruxelles

Nakon ovogodišnjeg objavljivanja Manifesta iz Aubervilliersa i Saint-Denisa, EFUS je pokrenuo inicijativu pod nazivom „Podijelimo Manifest“, namijenjenu poticanju dijaloga između lokalnih europskih uprava i samouprava, građanskog društva i ostalih koji se bave pitanjima urbane sigurnosti, uključujući i privatni sektor

Dio te inicijative je i serija debata, konferencija, radionica i studijskih dana u suorganizaciji lokalnih uprava i građana, koje će se održavati u Liègeu, Londonu, na Braču, u Brnu, Reggio Emiliji, Lisabonu, L’Hospitalet de Llobregatu i Sosnowiecu

Govornici: Ramón Luis Valcarcel Siso, predsjednik Odbora regija; Guilherme Pinto, predsjednik Europskog foruma za urbanu sigurnost (EFUS); Antonio Costa, predsjednik Komisije za građanstvo, upravu, institucionalne i vanjske poslove (CIVEX); Willy Demeyer, gradonačelnik Liègea; Angels Vila, šef kabineta za sigurnost, vlada Katalonije; Giorgio Pighi, gradonačelnik Modene i brojni drugi gradonačelnici i predstavnici tijela lokalne uprave i samouprave

Europski forum za urbanu sigurnost (EFUS)

Poruka na kraju godine: pregled klimatske politike EU10. prosinca, Bruxelles

Generalni direktor DG za klimatsku akciju Jos Delbeke osvrnut će se na aktivnosti Europske komisije u borbi protiv klimatskih promjena, o rezultatima konferencije o klimi u Varšavi, te o mjerama koje Europska unija poduzima ili planira poduzeti nakon europskih izbora u svibnju 2014. i očekiuvanog početka rada novog mandata EK

Govornici: Andrei Marcu, viši savjetnik i voditelj CEPS-ovog Foruma o tržištima ugljikom; Jos Delbeke, generalni direktor za klimatsku akciju, DG CLIMA,

Europska komisija Centar za europske političke studije (CEPS)

IAPP 2013 – Europski kongres o zaštiti podataka10. – 12. prosinca, Bruxelles

Slijedeća godina predstavljat će prekretnicu na području zaštite podataka, a ovaj kongres je jedino mjesto gdje se mogu naći sve informacije nužne za uspješno poslovanje u budućnosti. Sudionici ovog kongresa bit će u prilici proći intenzivnu izobrazbu i diskusiju o temama poput međunarodnog prenosa podataka, analize velike količine podataka, BYOD osiguranja i mnoge druge. Posebna pažnja će se posvetiti novoj europskoj i međunarodnoj regulativi zaštite podataka

Govornici: Julie Brill, povjerenica u saveznoj trgovinskoj komisiji, SAD; Neelie Kroes, potpredsjednica Europske komisije i Europska povjerenica za digitalnu agendu; Viktor Mayer-Schönberger, profesor internetske vlade na Sveučilištu Oxford; Fabrice Naftalski, partner u Ernst & Young, Françoise Le Bail, generalna direktorica za pravosuđe (DG JUST), Europska komisija

Međunarodna udruga stručnjaka za zaštitu privatnosti (IAPP)

Europske integracije – neopoziv izbor Moldove11. prosinca, Bruxelles

Kao jedna od dvije zemlje partnera EU i inicijator Pristupnog sporazuma na nedavno održanom summitu o Istočnom partnerstvu u Vilniusu, Republika Moldova se nalazi u ključnoj fazi svog eurointegracijskog procesa. Premda su reforme koje je Moldova poduzela naišle na odobravanje njenih europskih partnera, najnoviji razvoj situacije pokazuje da na europski put te zemlje mogu utjecati geopolitička suparništva u istočnoj Europi. U očekivanju općih izbora, zakazanih za jesen 2014., razvoj odnosa s EU i zamršeni odnosi s Rusijom čine slijedeću godinu prekretnom za Moldovu

Ovaj okrugli stol predstavlja početak dijaloga trusta mozgova EU-Moldova – novi projekt koji pruža platformu za


događanjarazmjenu stručnih iskustava o europsko – moldavskim odnosima, te objavljivanje procjene budućnosti moldavskih eurointegracija nakon Vilniusa

Govornici: Bogdan Aurescu, državni tajnik za strateška pitanja, ministarstvo vanjskih poslova Rumunjske; Iulian Groza, zamjenik ministra vanjskih poslova i europskih integracija Moldove; Dirk Schuebel, direktor odsjeka Istočnog partnerstva – bilaterala, Europska služba vanjskih poslova; Dirk-Jan Kop, specijalni izaslanik za Istočno partnerstvo, ministarstvo vanjskih poslova Nizozemske; Vaidotas Verba, putujući ambasador za Istočno partnerstvo, litavsko ministarstvo vanjskih poslova; Cristian Ghinea, direktor, Rumunjski centar za europsku politiku; Victor Chirila, izvršni direktor, Foreign Policy Association; Kamil Całus, stručnjak u Centru za istočne studije, Varšava


Tvrđava Europa: nema ulaska?11. prosinca, Bruxelles

Podnevna politička debata o migracijama u EU. Najnoviji događaji na sredozemnim obalama Europske unije, na tragičan način su nas podsjetili da ne uspijevamo zaštititi živote i temeljna prava ljudi koji traže sigurnost i priliku u EU. Posljednjih godina živote su izgubile tisuće migranata, ne samo na pomorskim granicama Unije, bježeći od rata, političkog progona, uništavanja okoliša ili gospodarskih teškoća

Europski odgovor je bio bezvoljan: iako su se nakon Vijeća iz Tamperea 1999. povukli određeni važni potezi, kako bi se formirao „zajednički“ europski azilantski sustav, Europa još uvijek nema stvarnu imigracijsku politiku koja bi kombinirala jamstvo azila za najugroženije sa sustavom prihvata migranata temeljenog na stvarnoj

solidarnosti zemalja članica EU i politike aktivne suradnje sa zemljama podrijetla i tranzita, kako bi se lakše upravljalo migratornim kretanjima

Govornici: Mark Rogerson, direktor Grapevine Communications; Barbara Duden, prva potpredsjednica regionalnog parlamenta grada Hamburga i CIVEX komisije Odbora regija; Anna Terrón i Cusi, glasnogovornica tajništva Sredozemne unije i bivša španjolska državna tajnica za migracije; Stefano Sannino, stalni predstavnik Italije pri EU

PES grupa, Odbor regija

Od Varšave, preko Lime do Pariza: europsko vodstvo za globalni sporazum o klimi 2015.?11. prosinca, Bruxelles

Ovaj politički forum će provesti detaljnu analizu ishoda konferencije u Varšavi, razmotriti rezultirajuće izglede i izazove za pokretanje međunarodnih pregovora 2015. godine, te procijeniti rastuću ulogu Europske unije u tim pregovorima. Do koje mjere je varšavska konferencija napredovala u međunarodnim razgovorima? Koje su glavne prepreke postizanju novog međunarodnog sporazuma o klimi i kako ih svladati? Kako Europska unija može ponovo uspostaviti i održati vodeću ulogu u borbi protiv klimatskih promjena?

Govornici: Jacob Werksman, glavni savjetnik u DG za klimatsku akciju (DG CLIMA), Europska komisija; Lisanne Groen, istraživač, IES; Sebastian Oberthür, akademski direktor, IES; Claire Dupont, IES

Institut za europske studije (IES)

Rađanje iz dužničke krize eura – pokretanje jedinstvene valute12. prosinca, Bruxelles

Unatoč uspjehu političara i Europske središnje banke u smirivanju financijskih

tržišta nakon ljeta 2012., pred europskim liderima još uvijek se nalaze značajni izazovi kako bi se osiguralo da jedinstvena valuta funkcionira u kompleksnom okružju. Knjiga koja će ovom prilikom biti predstavljena započinje pregledom nužnih elemenata monetarne unije i iznosi objašnjenja zašto se sustav našao u poteškoćama. Autor ukazuje na važne političke pouke koje treba izvući iz strukturne analize monetarne unije, postignuća i grešaka, te načina kojima bi se unaprijedila financijska održivost i osigurala stabilna makroekonomska učinkovitost unije. Temeljem tih razmatranja, knjiga nudi dugoročnu viziju Eurozone kao dijela EU i teži intenzivnoj javnoj debati u slijedećim godinama

Govornici: Michael Heise, autor knjige i glavni ekonomist, Allianz; John Peet, urednik za Europu, The Economist


Od fragmentacije k integraciji: prema općem europskom konceptu financijskog nadzora?13. prosinca, Bruxelles

Ovo je prva opsežna i detaljna nezavisna studija financijskog sustava Europske unije i okvira financijske stabilnosti nakon implementacije De Larosiereovih reformi i odluke da se uspostavi bankovna unija. Ova knjiga se naslanja na rad novog regionalnog Programa za procjenu financijske stabilnosti Europske unije, a dodani su joj i odgovarajući dokumenti IMF-a koji se odnose na ključna politička pitanja

Govornici: Luc Everaert, pomoćnik direktora u europskom odsjeku, Međunarodni monetarni fond; Thierry Tressel, glavni ekonomist u europskom odsjeku, Međunarodni monetarni fond



JUŽNI TOK: MOSKVA POPUSTILAEuropska unija i Gazprom će ipak pre-govarati dalje oko Južnog toka, navodi se u Bruxellesu nakon sastanka slovenske premijerke Bratušek i ruskog premijera Medvedeva. Prema Moskvi, međunarodni ugovori koje je Rusija sklopila sa Sloveni-jom i još nekim europskim zemljama, višeg su reda važnosti nego europska interna legislativa. Prethodno, EU je rekla da koči razvoj ovog projekta sve dok Rusija ne pri-hvati europska pravila ponašanja, odnosno europsko zakondavstvo u sektoru energije. EU je “izluđena” voluntarizmom i pravnom nesigurnošću u radu s ruskim energetskim sektorom. Dimitrij Medvedev je rekao da će ipak “uzeti interese EU-a u obzir, kako bi se izbjegao sukob”. Prema tome, ping-pong Moskva-Bruxelles oko Južnog toka se nastavlja. Hrvatska, Austrija, Bugarska, Grčka, Mađarska i Slovenija i uz njih Srbija, sad razmataraju da ponovo razmotre svoje ranije dogovore, kako bi oni postali kompatibilni s europskim zakonima.

ZAŠTITA ZA IZASLANE RADNIKEPostignut je kompromis između zemalja članica koje su dugo imale vrlo nejednake stavove o izaslanim radnicima, tj. onima koji su zaposleni u jednoj zemlji članici, ali ih poslodavac privremeno šalje u drugu članicu. Ova kategorija odnosi se i na radnike firme koja dobije natječaj u drugoj zemlji članici, a vrlo često to su građevinski poslovi. Ali, direktiva se ne odnosi na eko-nomske migrante koji traže i nađu posao u drugoj zemlji članici. Sad kad postoji do-govor u Vijeću, predmet može biti upućen

na odobravanje u Europski parlament.Kako bi se postiglo da su prava izaslanog radnika zaštićena u cijelom EU-u, ali da ne dolazi do dampinga prema zatečenoj radnoj snazi, postoji niz pravila.U pregovorima od 18 mjeseci rješavala su se pitanja čije će se radno pravo primje-njivati na izaslanog radnika. (Direktiva 96/71/ EC) Ako zemlja domaćin ima minimalna prava, tada se ona moraju primjenjivati i na izaslane radnike, ali poslodavac može biti i velikodušniji prema radnicima. Da bi se izbjegao socijalni dam-ping, zemlja domaćin će odlučivati koje će verifikacione mehanizme primjenjivati na firme koje šalju izaslane radnike. O tipu kontrole izvjestit će Europsku komisiju. Kako je ova materija vrlo komplicirana, jedan od kompromisa odnosi se i na to da kompanije koje šalju radnike iz svoje zemlje u drugu, neće moći skrivati svoje subkontraktore. Dogovor je vrlo važan, donosi više sigurnosti izaslanom radniku i pravno pojašnjava sive zone.

SMARTPHONE DOZVOLJEN U AVIONUEuropska agencija za sigurnost zrakoplov-stva EASA, odobrila je upotrebu pametnih telefona, tableta i elektronskih knjiga za vrijeme leta, ako su stavljeni na tzv “airplaine mode”. Do sada, morali su biti isključeni za vrijeme slijetanja i uzlijetanja. Povjerenik Kallas rekao je da je sigurnost putnika primarna, pa se ispitivanja o upo-trebi mobitela još uvijek provode.

LATVIJA PREUZELA EURO NOVČANICELatviji je isporučeno 110 milijuna euro

novčanica, a 400 milijuna kovanica već je spremno, rekao je predstavnik Banke La-tvije. Iako su sve euro novčanice identične, kovanice se razlikuju od zemlje do zemlje. U Latviji, primijećeno je, opada poslovanje latom.

ŠVEDSKI PREMIJER ŽELIO BI EUROŠvedski premijer Nilsson izjavio je da Švedska nije profitirala što je bila izvan EMU-a za vrijeme financijske krize. «Da je Švedska imala euro, nama bi bilo otprilike kao i Njemačkoj», napisao je u uvodniku lista Dagens Industri. Dodao je da se ne bi trebala potcijeniti niti povijesni osjećaj blizine i razumijevanja koju Švedska osjeća prema Britaniji. Još uvijek postoji i britanski san o osnivanju «hanzeatske zajednice» koja bi imala labave odnose s ostatkom Europske unije, prema modelu koji sad ima Norveška. Ali, budući da nije članica EMU-a, u vrijeme dok se odvijaju integracije u eurozoni, Švedska se sve više gura na kraj zajednice, postaje manje važ-na. «Ledeno doba» Švedske mora prestati, rekao je švedski premijer zagovarajući ulazak Švedske u euro.

RUMUNJSKA RASTEThe Economist je objavio vrlo optimistič-nu prognozu rasta Rumunjske, i predviđa da će njen GDP narasti 3.3 posto. U toj zemlji pojačava se povjerenje potrošača, raste izvoz, a oboje bi trebalo pogodovati rastu. MMF i Europska komisija predvi-djele su niži rast, od 2.1 posto, a EBRD na 2.4 posto. EBRD je upozorio da rumunj-ski rast zavisi od situacije u eurozoni.

ukratko

Documents

Er 083 2013 1211