Er 084 2013 1219

Summit Europske unije, koji počinje da-nas, u četvrtak, otvara se optimistično.

Ne samo da dogovor o bankovnoj uniji jača povjerenje tržišta, i ne samo što se banke neće spašavati iz proračuna i time bacati dr-žave u dug koji je prouzročio duboke krize, nego je napravljen i golemi skok prema fe-deralnosti Europske unije. Taj skok je manji nego se predviđalo prije godinu dana, najvi-še odgovara Njemačkoj, ali je i dalje znatan, i bit će ga nemoguće i politički ignorirati.

Bankovna unija je i politička činjenica. U povijesti EU-a, svaka jača povezanost, koja je proizašla iz realnosti, iz nužnosti, pokazala se dobrom. Ali, obični ljudi to još ne vide i dio grada oko Vijeća ministara gdje se održava summit slabo je prohodan zbog demonstra-cija protiv stezanja remena. Nitko ne može reći koliko će vremena proteći dok obični čovjek ne primijeti konkretni napredak na-kon velikih dogovora.

Šefovi država i vlada pozdravit će ban-kovnu uniju, a na sastanku će sudjelovati, kao i obično, guverner ECB-a Mario Drag-hi. Nakon mnogo kriznih situacija, ovaj sastanak odvijat će se u normalnoj, radnoj atmosferi. Europski lideri potvrdit će i za-ključke o proširenju, ali glavna tema sum-mita je europska obrana.

“Zajednička sigurnosna i vanjska poli-tika” nije bila na dnevnom redu od 2008. godine. Summitu će kao poseban gost pri-sustvovati i glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmunssen. Osim toga, lideri, koji se toliko često vide da se relativno dobro poznaju, srežu se prvi put nakon njemačkih izbora i potvrde koalicione vlade. To znači da u mnogim dijelovima stroj Unije izlazi

iz višemjesečne blokade: mnogi dosjei staja-li su jer nije bila moguća njemačka potvrda.

Cilj summita jest da europska obrana do-bije političku vidljivost, da razgovori o tome postanu stalni. „Ovo je početak gradnje kon-strukcije koja bi trebala postati vidljiva za nekoliko godina“, rekao je europski diplomat prije sastanka. Europski zapovjedni centar za transport, koji omogućuje njemačkoj, francuskoj, belgijskoj i nizozemskoj vojsci da dijele sredstva zračnog prometa, primit će i Italiju i Španjolsku. Dvadesetosmorica

će potvrditi svoj zajednički pristup na Me-diteranu i pozvati na jačanje kapaciteta i dublje sigurnosne analize.

Glavni tajnik NATO-a A. F. Rasmunssen tra-žit će veće financijske priloge od europskih zemalja članica Saveza jer inače Europa neće moći sudjelovati u rješavanju kriznih situacija u međunardnoj areni. Predložit će investicije u bespilotne izviđačke letjelice (dronove) i kvalitetne radare za brodove ili avione koji pune gorivo u zraku. Rasmunssen će sudje-lovati i u diskusijama o Siriji i o Iranu, o kojem će se razgovarati nakon obećanja Te-herana o zaustavljanju dijelova nuklearnog programa. I, dakako, o Ukrajini.

Bit će razgovora i o Centralnoafričkoj Republici koja je tradicionalno u francu-skoj sferi interesa, ali eskalacija je takva da je nedavno Francuska, koja je tamo poslala trupe, zatražila pomoć od Britanije i bila odbijena. To je veliki udarac jer su u pita-njima obrane te dvije zemlje vrlo slične i jedine imaju volje i kapaciteta za obranu. Inače, jedino Pariz gura pitanje zajedničke europske obrane, dok Britanija smatra da se svi ti interesi realiziraju u NATO-u. Fran-cuska smatra da bi EU trebala razviti svoje kapacitete jer „soft power“ nije dostatan da bi se njeni interesi shvaćali ozbiljno. Gene-ralna pozicija u EU-u jest da Europa može slati manje civilne misije, ali da se velike ozbiljne operacije prepuštaju NATO-u. Međutim, dogovor Pariza i Londona, kao osnove europske obrane, moguć je.

NATO traži ulaganja u bespilotne letjelice i nove radare

Bankovna unija napravljena je po njemačkom ukusu

Proširenim Južnim tokom zadovoljava se 20 posto potreba EU

Čak i u razvodnjenom obliku, bankovna unija jest federalni skok Unije str. 6

Hrvatska bi se uključila u TAP, ali sav je plin prodan str. 4

19. prosinca 2013. Broj 84 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

‘Zajednička sigurnosna i vanjska politika’ nije bila na dnevnom redu od 2008. godine

Nakon mnogih kriznih situacija jesenski summit odvija se u normalnoj, radnoj atmosferi

SUMMIT POTVRĐUJE DOGOVOR O BANKAMA I VRAĆA OBRANU U PRVI PLAN POLITIČKE RASPRAVE

19. prosinca 2013. Broj 84 / 2013. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Danska premijerka Helle Thorning-Schmidt vjerojatno će, privatno, među europskim liderima koji se zbog brojnih i čestih sastanaka već dobro poznaju, biti svojevrsna zvijezda zbog nedavnog selfija s Barackom Obamom i Davidom Cameronom. Atmosfera na ovom summitu konačno je manje napeta i

krizna nego na gotovo svim prethodnima zadnjih nekoliko godina, iako će proći još mnogo vremena da to na svojoj koži osjete i obični građani.

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


P rosinačko vijeće ministara i nakon toga summit šefova država i vlada dijelom su,

tradicionalno, posvećeni i diskusiji o prošire-nju. Svake godine nastoji se istaknuti jedan ili više velikih koraka naprijed, a ove godine to je odluka da se u drugoj polovici siječnja otvore pregovori sa Srbijom.

Na važnost teme proširenja, koja se posljednjih godina vukla, podsjetili su veliki proeuropski pro-testi u Ukrajini, koji su potvrdili privlačnost Unije, ali izazvali zbunjenost u EU-u oko toga kako da najprimjerenije reagira. Za sada je odlučeno da “vrata Ukrajini ostaju otvorena”, a ne, kako je Štefan Fuele prebrzo signalizirao, “da su prego-vori s Ukrajinom na čekanju”, zbog čega su ga mnoge zemlje članice kritizirale.

Što se tiče samog proširenja, ministri vanj-skih poslova su objavili zaključke koje će šefo-vi država i vlada prihvatiti, ali ne bez diskusije, rečeno nam je. Ne i jedini, ali glavni naglasak u budućim srpskim pregovorima bit će odnos s Kosovom. Njemačka i Britanija oštro su zahtijevale da za napredak Srbije bude uvjet “puna normalizacija”, odnosa s Kosovom, ali je krajnja formulacija u zaključcima za nijansu ublažena na “sveobuhvatnu normalizaciju”. Srbija je nastojala da se odnosi s Kosovom ra-spravljaju na kraju pregovora, u poglavlju o re-gionalnoj suradnji. Djelomično je tome udo-voljeno, ali ne posve. Smisao zaključka o Srbiji jest da će normalizacija odnosa s Kosovom biti proces koji će morati stvarno i stalno napredo-

vati. To je bio njemački i britanski uvjet.Za Srbiju će, kao i za Crnu Goru i druge ze-

mlje regije koje će pregovarati, poglavlja o pra-vosuđu i unutarnjim poslovima biti u središtu, a napredak u njima (za Srbiju i normalizacija s Kosovom) određivat će tempo napretka cije-log procesa. Diskusija zemalja članica o Crnoj Gori bila je pozitivna, rekla je ministrica Pusić, ali postoje teme kojima će se ta zemlja baviti na-redne godine. EU očekuje napredak u jačanju vladavine prava, borbi protiv korupcije na viso-koj razini, jačanje javne uprave, i tsl. Crna Gora ima 83 mjerila koje mora dostići u poglavljima koja se odnose na pravosuđe, borbu protiv ko-rupcije, zaštitu manjina te unutarnje poslove.

Po prvi put uvedeni su, pored mjerila za otvara-nje i zatvaranje, također i privremena mjerila, pre-ma Fueleovim riječima, “da bi građani konkretno, i u toku procesa pregovora, mogli osjetiti dobitke od reformi”.

Hrvatska se zalagala da se Albaniji dodijeli kandidatura, ali Nizozemska i još nekoliko zemalja bile su izrazito protiv. Tirana će dobiti kandidatski status u lipnju 2014. godine, pod uvjetom da pokaže dulju listu rezultata u im-plementaciji nekih reformi. O Bosni i Herce-govini ministri gotovo uopće nisu razgovarali, jer ne vide u toj zemlji političku volju za refor-me. Za Makedoniju također nema pomaka u pitanjima koje priječe otvaranje pregovora. Neki misle da bi se pitanje imena zemlje moglo, možda, riješiti za vrijeme grčkog predsjedniš-tva, jer ako se to ne dogodi, onda će vrata još dugo ostati zatvorena. Islandu također ostav-ljaju otvorena vrata, napominju da bi članstvo malog otoka bilo na obostranu korist i pozivaju ga da se vrati u proces kad zaželi.

EU i Turska počele su pregovore koji će se vjerojatno završiti bezviznim režimom putovanja turskih građana u Uniju. Vizni režim je dugogodišnji izvor frustracija za tu zemlju koja ima

carinsku uniju s EU-om od 1995., a pregovore je počela kad i Hrvatska, u prosincu 2002. U zaključcima o proširenju EU ministri pohvalili su dinamičnu tursku ekonomiju i istaknuli po-sebnu važnost odnosa s tom zemljom, premda je entuzijazam za članstvo na obje strane realno splasnuo. Nakon trogodišnje pauze, pregovori se ponovo pokreću.

Za bezvizni režim napravljen je „plan puta“ kakav su imale i zemlje iz regije kad su dogovarale ukida-nje viza za putovanja do tri mjeseca u šengenske zemlje. Pretpostavlja se da bi vrlo kompleksni razgovori - koji pokrivaju unutrašnje poslove, granice, dokumente, ljudska prava i infrastrukturu - mogli trajati oko tri godine. Uvjet za start procesa koji vodi ukidanju viza bio je potpisivanje ugovora o readmi-siji ilegalnih imigranata koji su porijeklom iz Turske ili su bili u tranzitu preko nje. Grčka i Cipar neće moći spriječiti Tursku jer se o ukidanju viza u Vijeću glasa kvalificiranom većinom.

U svom prvom govoru Bundestagu u novom mandatu, A. Merkel je pozvala na izmjenu

u Lisabonskom ugovoru, kojom bi se dao pravni temelj za jaču ekonomsku koordinaciju u Uniji. Izmjena Ugovora je izvanredno komplicirana i nitko se u to ne želi upuštati, a činilo se, usprkos tome što su tu i tamo nagovještavali, niti Nje-mačka. No, ako je to kancelarka izrekla u svom prvom govoru, znači da od ovog summita lidera nadalje, počinje lomiti europske partnere pre-ma tom cilju. Uskoro će se vidjeti što Njemačka zapravo želi tom iznenađujućom najavom. U svakom slučaju, ovo je otvaranje nove velike debate o više solidarnosti, u Europi, o kojoj Nje-mačka i sjevernjaci i Pariz i južnjaci imaju posve različit stav, jer se solidarna pomoć temelji na njemačkoj blagajni.

Još se ne zna kojim će smjerom krenuti “Mer-kel III” vlada u odnosu prema Europi. Francuska je pohvalila, ili izrazila nadu da je novi sastav vlade okrenut rastu, ali drugi se plaše da kance-larka najavljuje da će obnovljenom energijom stezati remen krivcima, tj. provoditi osteri-janstvo. Ministar financija W. Schaueble je na ECOFIN-u pokazao da će Njemačka i dalje biti koncentrirana na vrijednosti za koje se zalagala u prva dva mandata A. Merkel. Schaueble je držao vrlo oštar kurs na pregovorima oko ban-kovne unije (str 6.), za koju možemo reći da je dizajnirana po njemačkom modelu. Prve naja-ve o tome kako će se postaviti Angela Merkel vidjet će se po završetku summita.

Energija je bila u središtu interesa i u nekoliko zemalja EU-a, pa i Hrvatskoj, zbog čega donosi-mo tekst o cjevovodu TAP (str 4).

Aktivnosti u Bruxellesu su nekoliko dana pred Božić i Novu godinu izrazito intenzivne, ali na-kon summita ovaj vikend ipak se smiruju.

Turski pregovori odleđeni, moguće ukidanje viza

Svi čekaju kancelarku

Glavni naglasak u budućim srpskim pregovorima bit će odnos s Kosovom

Što nas čeka u Merkel III ?

Srpski pregovori u teškim uvjetimaMINISTRI I ŠEFOVI DRŽAVA OPŠIRNO O PROŠIRENJU U REGIJI

POTPISAN UGOVOR O READMISIJI S TURSKOM

UVODNIK

© E

U


Europska komisija pozdravila je u utorak 17. prosinca objavu konzorcija Shah De-

niz II o donošenju „Konačne odluke o inve-sticiji“ (Final investment decision – FID) u eksploataciju prirodnog plina na plinskom polju Shah Deniz II u Azerbejdžanu. Za-hvaljujući toj formalnoj odluci, na koju se

dugo čekalo, konačno je stigla potvrda da će Europa počevši od kraja 2019. godine primati deset milijardi prostornih metara prirodnog plina na godinu. Sve do sada do-nesene odluke, uključujući izbor „Transja-dranskog plinovoda“ (Transadriatic pipeli-

ne - TAP) kao prijenosnika koji će dovesti plin u Europu – ovisile su o toj „Konačnoj investicijskoj odluci“.

„Današnja odluka konzorcija strateški otvara vrata većoj europskoj energetskoj sigurnosti“, rekao je predsjednik EK J. M. Barroso, i dodao: „Taj važan korak daje Eu-

ropskoj uniji izravan pristup plinu iz Kas-pijskog bazena. To je nova razina diversifi-kacije naše opskrbe energijom, na dobrobit europskih potrošača i poduzetnika.“

Povjerenik za energetiku G. Oettinger rekao je da „odluka o otvaranju Južnoga plinskog

koridora predstavlja velik iskorak. Njegovim daljnjim proširenjem koridor će moći dugoročno zadovoljiti do 20 posto potreba EU-a za plinom“.

U plinske platforme i podmorske crpne stanice na dubini od 500 metara na dnu Kaspijskoga mora Shah Deniz II konzor-cij uložit će više od 18 milijardi eura, kako bi se izvlačilo 16 milijardi kubika plina na godinu. U skladu s prethodnim sporazu-mima, 6 milijardi m3 namijenjeno je Tur-skoj, a 10 milijardi m3 Europi. Od krajnje zapadne granice s Turskom do Europe plin će transportirati TAP.

Gradnja TAP-a počet će 2015., a sljedeće godine tvrtka će pozvati inženjerske i gradi-teljske tvrtke zainteresirane za taj posao na pretkvalifikacije. Prvi plin trebao bi poteći kroz TAP 2019. godine. Očekuje se da će

RH bi gradila odvojak TAP-a, no sav plin je već prodan

POČINJE EKSPLOATACIJA KASPIJSKOG PRIRODNOG PLINA NAMIJENJENOG TURSKIM I EUROPSKIM POTROŠAČIMA

Daljnjim proširenjem Južnog koridora moći će se dugoročno zadovoljiti do 20 posto potreba EU-a za plinom Transjadranski plinovod (TAP) investirat će u Grčkoj 1,5 milijardi eura, a u Albaniji jednu milijardu

nastavak na 5. stranici


u tri zemlje kroz koje će TAP prolaziti – u Grčkoj, Albaniji i Italiji – na gradnji biti an-gažirano oko 55.000 radnika. Konačna visi-na investicije još nije poznata, no planira se da će u Grčkoj biti investirano 1,5 milijardi eura, a u Albaniji jedna milijarda eura, što će dati krupan poticaj lokalnoj industriji.

Trošak će snositi članovi konzorcija

British Petroleum (BP), norveški Statoil, azerbajdžanska državna kompanija Socar, Fluxys, Total, E.on i švicarski Axpo. U ruj-nu 3013. TAP je sklopio i ugovore sa devet kompanija za prodaju plina u Bugarskoj, Grčkoj i Italiji.

Istoga dana kad je konzorcij Shah Deniz II objavio Konačnu odluku o investiciji, u Bakuu su memorandum o suradnji u realizaciji Južnog

plinskog koridora u jugoistočnoj Europi potpi-sali Azerbajdžan, Albanija, BiH, Crna Gora i Hr-vatska. Te bi zemlje preko Balkana povukle Jadransko-jonski plinovod dug 516 kilome-tara, od čega kroz Hrvatsku 250 kilometa-ra, uz vrijednost investicije od 265 milijuna eura. Gradnja bi trebala početi 2015. godine paralelno s gradnjom Transjadranskog pli-novoda. Sve to značilo bi da bi i Hrvatska mogla zarađivati na transportu i prodaji kas-

pijskoga plina, a i hrvatskim bi građanima i poduzećima bila osigurana dobava plina koji bi bio među jeftinijima u regiji.

Paralelno s gradnjom Južnoga plinskoga koridora pod pokroviteljstvom Europske unije i Sjedinjenih Država, rješavaju se i odnosi članica EU-a s ruskim Gazpromom koji investira u gradnju plinovoda Južni tok. Nakon što je ustanovljeno da su zemlje

članice, među kojima i Hrvatska, s Gazpro-mom potpisale ugovore koji nisu u skladu sa zakonima EU-a, pregovore s Gazpro-mom o izmjenama tih ugovora preuzela je u ime tih zemalja Europska komisija, od-nosno povjerenik za energetiku Günther Oettinger.

U tri zemlje kroz koje će TAP prolaziti – u Grčkoj, Albaniji i Italiji – na njegovoj gradnji će biti angažirano 55.000 ljudi

Kome je TAP prodao kaspijski plinAxpo Trading AGBulgargaz EADDEPA Public Gas Corporation of Greece SAENEL Trade SpAE.ON Global Commodities SEGas Natural Aprovisionamientos SDG SAGDF SUEZ SAHera Trading srlShell Energy Europe Ltd

Trasa ruskog Južnog tokaRusija – Bugarska – Srbija – Mađarska –Slovenija – Italija

Ogranci ruskog Južnog tokaU Hrvatsku iz SrbijeU Rebubliku Srpsku iz Srbije

Poduzeće još nije utemeljeno

nastavak sa 4. stranice

Trasa Južnog toka, ruskoga konkurenta europskom Južnom koridoru: ugovore sklopljene s Gazpromom Europska komisija smatra nezakonitima


Ako su u zemlji članici Unije, banke će uplaćivati u specijalni državni fond. Iz

njega će se zagrabiti u slučaju da ECB sugerira opasnost od bankrota banke. Tada, sredstva od mininalno 100 tisuća eura, moraju se vra-titi vlasniku pologa u roku od sedam dana.

Ako u državnom fondu neće biti dovoljno sredstava, moći će se obratiti sličnom fondu u drugoj državi zbog posudbe.

Bit će moguće i da sama država iz proraču-na, pokrije dio gubitka. Tek u krajnjem slu-čaju, i nakon posebnih odobrenja, moći će se posegnuti u fond ESM a to je Europski me-hanizam za stabilizaciju koji rekapitalizira banke eurozone u teškoćama. (To je ujedno i najveća kritika na dogovor ECOFIN-a o bankovnoj uniji, jer ESM raspolaže golemim fondom, a na zahtjev Njemačke, maksimal-no je ograničeno njegovo korištenje, odno-sno ako se dozvoli, mora slijediti vrlo stroge smjernice.)

Svaka zemlja članica EU-a morat će imati ta-kav „backstop“ fond. (Za sad ga ima Britanija.)

To je situacija u kojoj, kako vidimo, posezanje u državnu blagajnu nije posve isključeno, bit će na snazi narednih deset godina.

Ali, postepeno i polagano, gradio bi se, od tih „odjeljaka“, poseban, jedinstveni “back-stop”, zajednička sigurnosna mreža za sve, što će postati djelatan 2016. godine. Kad se “odjeljci” do kraja stope u zajednički, 2026. godine, fond bi imao od 55 do 60 milijardi eura na raspolaganju. (Čuju se kritike da ta

suma neće biti dovoljna u slučaju veće krize.)Zajednički fond dio je Mehanizma za

sanaciju banaka, koji generalno omoguća-va takvu sanaciju i uredni bankrot pa tako spašava proračune članica. Mehanizam za sanaciju (SRM) i zajednički nadzor ECB-a nad bankama stupaju više manje paralelno na scenu, za godinu dana.

Zajedničkim fondom upravljat će poseban odbor nazvan „vijeće za sanaciju“, koje će i odlučivati ide li banka u bankrot. U stva-ri, Europska komisija će imati zadnju riječ

oko likvidacije, ali uz usku koordinaciju sa zemljama članicama eurozone. I sanacijski odbor sastojat će se od nacionalnih pred-stavnika i predstvnika EU-a, i bit će toliko da će koordinacija predstavljati problem. (Ovo je možda najslabija točka bankovne unije: Njemačka je spriječila da novoosnova-ni sanacijski odbor dobije stvarne ovlasti, a to je zapriječila i Europskoj komisiji. Ponovo je ugradila suuodlučivanje sa zemljama čla-nicama, tj. s njom, Njemačkom.)

Guverner ECB-a Draghi i povjerenik Bar-nier kritizirali su proces donošenja odluke

zbog kompliciranosti, ali priklonilo se ovom rješenju na kojem je inzistirala Njemačka, a ne jednostavnijem, da Europska komisija ima glavnu riječ, kao što su htjeli Pariz i Eu-ropski parlament. Vijeće za sanaciju trebalo bi moći spasiti ili likvidirati banku u roku od dan ili dva.

Glasanje u vijeću za sanaciju bit će aritme-tički složeno.

Njemačka je ta koja je ugradila mnoge kočni-ce bankovnoj uniji, na pr. dugačko razdoblje na kraju kojeg će se dovršiti sindikalizacija kontri-bucija banaka u jedan fond.

Sjeverne i južne zemlje imale su prilično drugačiju viziju oko bankovne unije, i mno-gi su razočarani da je kompromis prevelik u odnosu na prvotnu ideju, do te mjere da se pitaju „je li to stvarno bankovna unija“. Sigurno će još biti napada na to kako Nje-mačka vidi ESM. Pariz i južne zemlje žele da to stvarno i bude fond posljednjeg utoči-šta ako neka banka počne propadati. Tako bi ESM bio garancija da se stvarno prekida veza između rizika koje postavlja loše poslo-vanje banaka i javnog duga zemlje u kojoj se ta banka nalazi. Berlin i sjevernjaci odbijaju da ESM bude vatrogasac, jer se boje da bi se propalicama unaprijed dalo zeleno svjetlo za greške koje onda iskupljuje netko drugi. Njemački financijski ministar W. Schaeuble rekao je da želi zadržati “budžetski suvereni-tet”, a time je sugerirao da želi da se Bunde-stag ne isključi posve iz odluka.

Europska komisija objavila je ovaj tjedan svoje godišnje izvješće o urbanoj mobilnosti, u kojem se navodi kako je u pristupu rješa-

vanju pitanja vezanih uz urbanu mobilnost potrebno učiniti radi-kalan korak.

Pojam urbane mobilnosti je vrlo širok i obuhvaća i prijevoz u urbanim cjelinama, kao i probleme prometne zagušenosti, zagađenja, distribuci-je i štednje energije, rješavanje postojeće infrastrukture i gradnju nove, te razvoj novih tehnologija. Velika većina stanovnike Europske unije živi u urbanoj okolini, više od 60 % u gradovima.

Kako bi se ostvario takav radikalan iskorak, Komisija nije u pot-punosti nenaklonjena novim paketima zakonskih mjera i propisa za gradove, no u tome ju priječi načelo supsidijarnosti, tj. odlučiva-

nja na najnižoj mogućoj razini, tj. u lokalnim zajednicama. Stoga se kao prihvatljivija strategija nameću smjernice, poticaji i potpora za izmjenu iskustava, odnosno od samih gradova se očekuje da pre-okrenu negativne trendove iz prošlosti, poput neumjerene emisije stakleničkih plinova i drugih zagađivača.

Procjenjuje se da troškovi kroničnih zagušenja prometa i promet-ni zastoji koji su postali svakodnevica u većini europskih gradova iznose oko 80 milijardi eura godišnje. U izvješću EK se navodi kako „zbog velike gustoće naseljenosti i visokog udjela prometa na kratkim udaljenostima, u gradovima postoji veliki potencijal za

Čak i nesavršena, bankovna unija predstavlja skok u federalizam

Dugoročno treba izbaciti sve aute iz centra grada

ECOFIN POSTIGAO DOGOVOR O EUROPSKOJ BANKOVNOJ UNIJI

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ EK O URBANOJ MOBILNOSTI

Europska komisija će imati zadnju riječ oko likvidacije banaka, ali uz usku koordinaciju sa zemljama članicama eurozone

nastavak na 7. stranici


veće uvođenje niskokarbonskog transporta i to favoriziranjem bi-ciklističkog i javnog prijevoza, pješačenja i ranog tržišnog uvođenja vozila pogonjenih na alternativna goriva“. Mnogi gradovi su, poput

Londona, već uveli kontrolu automobilskog prometa ograničenjem ulaska vozila u gradske centre. Takvi koraci su se pokazali vrlo učinkovitima, kako u pogledu smanjenja prometnih gužvi, tako i zagađenja, a ostavlja se i dodatni prostor za uvođenje alternativnih metoda prijevoza, što može biti poticaj za razvoj novih tehnologija.

Kako bi se značajno popravila kvaliteta zraka i ostvarili drugi ciljevi zacrtani u Komisijinom ‘bijelom papiru’ o transportu, do 2050. godine iz centara velikih gradova bi se u potpunosti trebao

izmjestiti automobilski promet. U ostvarenju ovakve dugoročne politike ne postoji, zbog supsidijarnosti, usklađeni pristup na razini cijele Europske unije, pa se postavljanje ‘neobvezujućih’ smjernica čini dobrom prilikom da gradovi profitiraju koristeći se iskustvom drugih.

Prijedlog Europske komisije je uspostava stručnih grupa za urbanu mobilnost na razini zemalja članica EU, kako bi se ta razmjena iskustava i ostvarila. Takve grupe bi međusobno dogovarale suradnju i razrađivale ideje, posebno u područjima poput regulacije pristupa ili gradske logi-stike, pitanja kojemu EK pridaje veliki značaj. Distribucija pošte ili od-voženje smeća upravo su takve usluge u kojim do izražaja može doći rano uvođenje novih tipova vozila ili uporaba alternativnih goriva. Od zemalja članica i gradskih uprava se očekuje da razmotre uspo-stavu mreže privatnih komunalnih operatora, koji bi poslovali po ekološki prihvatljivim principima.

Financijski okvir za takve inicijative bit će dostupan kroz kori-štenje Strukturnih fondova, najznačajnijeg pojedinačnog izvora financiranja europskih projekata na području urbane mobilnosti i transporta, koji su u prethodnom proračunskom razdoblju 2007. – 2013. iznosili oko 8 milijardi eura.

Od zemalja članica i gradskih uprava se očekuje da razmotre uspostavu mreže privatnih komunalnih operatora, koji bi poslovali po ekološki prihvatljivim principima

događanjaLITAVSKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sastanak Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo (AGRI FISH)16. – 17. prosinca, Bruxelles

Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo bavi se pitanjima Zajedničke poljoprivredne politike, pravilima unutarnjeg tržišta, šumarstvom, kvalitetom proizvodnje i sigurnošću hrane, ribarskom politikom i kvotama izlova. Vijeće čine ministri ze-malja članica zaduženi za poljoprivredu i ribarstvo koji se sastaju jednom mjesečno

Sastanak Vijeća za vanjske poslove (FAC)16. prosinca, Bruxelles

Vijeće za vanjske poslove se na svojim sastancima bavi svim vanjskopolitičkim aktivnostima Unije, uključujući Za-jedničku vanjsku i sigurnosnu politi-ku (CFSP), Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (CSDP), suradnju na području razvoja, te humanitarno djelovanje. Vijećem predsjeda Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnost, Catherine Ashton

Sastanak Vijeća za opće poslove (GAC)17. prosinca, Bruxelles

Vijeće za opće poslove koordinira cjelo-kupan rad Vijeća EU i priprema sastanke Europskog vijeća. Na svojim sastancima, Vijeće se bavi pitanjima jedne ili više po-litika EU, poput pregovora ili proširenja. Viječe čine ministri manjskih i europ-skih poslova zemalja članica i sastaju se jednom mjesečno

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)17. prosinca, Bruxelles

Summit EU19. – 20. prosinca, Bruxelles

Sastanak na vrhu Europskog vijeća. Eu-ropsko vijeće postavlja opće smjernice i određuje prioritete Europske unije. Čine ga predsjednici država ili vlada zemalja članica, zajedno s predsjednikom Vijeća Hermanom Van Rompuyem i predsjed-nikom Europske komisije Barrosom

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Sastanak Eurogrupe17. prosinca, Bruxelles

Eurogrupa, koju sačinjavaju zemlje člani-ce EU čija je valuta euro, obično se sastaje

dan prije sastanka Vijeća za ekonomske i financijske poslove i bavi se pitanjima ekonomske i monetarne unije (EMO). Eurogrupa je neformalno tijelo i nije sastavni dio Vijeća

8. europski forum o pravima djece17. – 18. prosinca, Bruxelles

Europski forum o pravima djece je godiš-nja konferencija u organizaciji Europske komisije koja okuplja ključne osobe iz europskih institucija, zemalja članica EU, javne pravobranitelje za djecu, me-đunarodne i nevladine organizacije

8. po redu forum bavit će se potrebom integriranog i koordiniranog sustava za-štite djece. Forum će se fokusirati na raz-mjenu iskustava u specifičnim područji-ma i raditi na smjernicama EU za izradu integriranog sustava zaštite, uzimajući u obzir pravo na zaštitu sve djece

Dan informacija 2013: pametni, zeleni i integrirani transport18. prosinca, Bruxelles

Prvi krug natječaja za pametni, zeleni i integrirani transport, kao dio okvir-nog programa „Horizont 2020“ bit će predstavljen do kraja godine. U okvi-ru priprema za natječaje, Direktorat za transport Generalnog direktorata

nastavak sa 6. stranice


događanjaza istraživanje i inovacije Europske komisije organizira Dan informacija. Cilj ove manifestacije je informirati potencijalne natjecatelje o prvom krugu natječaja i pružiti jedinstvenu priliku za umrežavanje

19. – 20. prosinca, Bruxelles Europska komisija predstavit će 18. prosinca izvješće o zakonima o kvali-teti zraka, te strategiju za ostvarivanje postavljenih ciljeva do 2020., kroz implementaciju Geteborškog protokola i postavljanje novih ciljeva kako bi se smanjio utjecaj na zdravlje i okoliš u razdoblju do 2020., 2025. i 2030. godine. Izvješće sadrži:- revidiranu direktivu o maksimalnim

nacionalnim kvotama emisija do 2030.- ratifikaciju Geteborškog protokola i- prijedlog zakona o smanjenju emisija

zagađenja koja proizvode pogoni sred-nje veličine

Šefovi država ili vlada zemalja članica EU trebali bi na summitu Europskog vijeća usvojiti zaključke o budućnosti ekonomske i monetarne unije na temelju pripremnih radova koje je obavio pred-sjednik EV u uskoj suradnji s predsjed-nicima Europske komisije, Europske središnje banke i Eurogrupe

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

16.-22. prosinca, Strasbourg Nakon plenarnog glasanja o načelima rješavanja posrnulih banaka, Odbor za ekonomske i monetarne poslove u utorak će glasati o mehanizmu i fondovima potrebnim za rješavanje kriza banaka. Predlaže se jedinstveno tijelo zaduženo za rješavanje posrnulih banaka i portfelj na razini Unije, koji će financirati same banke, kako porezni obveznici ne bi bili prvi na udaru kad se banke nađu u problemima

Odbor za zapošljavanje glasat će u utorak o Fondu za europsku pomoć najugrože-nijima (FEAD). Cilj glasanja je osigurati da Fond nastavi s radom u razdoblju 2014.-2020. i da ima proračun od 3,5 milijardi eura, isti iznos koji je bio osigu-ran u razdoblju 2007.-2013. Time bi se

osiguralo da FEAD bude u potpunosti operativan od 1. siječnja 2014.

Parlamentarni Odbor za javno zdravlje održat će u ponedjeljak peti i vjerojatno posljednji krug razgovora s litavskim Predsjedništvom. Tema razgovora je nacrt zakona kojima bi se duhanski pro-izvodi mladima učinili manje atraktiv-nima, te postaviti sigurnosne kriterije za elektroničke cigarete

Odbor za građanske slobode predstavit će u utorak i srijedu preliminarne nalaze o tekućoj istrazi o nadzoru koji nad gra-đanima EU provodi američka Nacional-na sigurnosna agencija. Nalazi uključuju utjecaj koji nacionalni programi za nadzor imaju na pravo zaštite podataka europskih građana. Zastupnici će o toj temi razgovarati s delegacijom Kongresa SAD, nakon čega će uslijediti konferen-cija za medije

Kako bi se osiguralo da putnici koji pro-puste let ili je njihov let otkazan dobiju pravovremene informacije, svaki zračni prijevoznik će morati postaviti posebnu osobu u svakoj zračnoj luci u EU. Taj zakon predlaže parlamentarni Odbor za transport. Predložena reforma prava putnika, državljana EU u zračnom pri-jevozu, također sadrži jasniju definiciju „izvanrednih okolnosti“ u kojima putnik neće biti obeštećen

Zastupnici EP zaduženi za pitanja transporta glasat će u utorak o otvaranju tržišne utakmice na području domaćeg željezničkog prijevoza, pravilima o do-stupnosti infrastrukture i usklađivanju sigurnosnih atesta kako bi se poboljšala interoperabilnost i pristup tržištu

Članovi Odbora za građanske slobode glasat će u utorak o novim zakonskim mjerama kojima bi se nacionalnim vlastima omogućilo lakše praćenje, zamrzavanje, upravljanje i konfiskacija imovine stečene na protuzakoniti način širom EU

Predsjednik EP Martin Schulz putuje u ponedjeljak u Pariz gdje će se sastati s francuskim predsjednikom Françoisom Hollandeom, a u četvrtak će u posjet primiti luksemburškog premijera Xa-viera Bettela. U četvrtak će predsjednik Schulz prisustvovati summitu Europskog vijeća, nakon čega će održati konferenci-ju za tisak

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Kazahstan i predanost ljudskim pravima – mit i stvarnost16. prosinca, Bruxelles

Dvije godine nakon što su pripadnici ka-zahstanske policije ubili 17 naftnih rad-nika i njihovih simpatizera u Žanaozenu u zapadnom Kazahstanu, žrtve i njihova rodbina još uvijek traže pravdu. Umjesto pravde, autoritarni režim predsjednika Nazarbajeva gasi nezavisne medije i za-tvara oporbene vođe, radničke aktiviste i branitelje ljudskih prava na duge kazne u kazahstanskim zloglasnim kaznenim kolonijama. Sudionici ovog političkog panela bit će u prilici informirani iz prve ruke o pravom licu kazahstanskog režima

Govornici: Pedro Luis Rubio Terés, zaposlenik u uredu OESS u Astani u vrijeme ubojstava u Žanaozenu; Ainur Kurmanov, zamjenik generalnog tajnika nezavisnog sindikata „Žanartu“ i borac za ljudska prava; Paul Murphy, zastupnik u EP

Europska ujedinjena ljevica/Nordijska zelena ljevica (EUL/NGL)

Donošenje mira u istočno susjedstvo EU – izazovi, izgledi i mogućnosti za OESS i EU17. prosinca, Bruxelles

Konferencija iz ciklusa „Istočna obeća-nja“. Teme ovog stručnog skupa su ciljevi i mjere koje mogu i trebaju poduzimati Europska unija i Organizacija za eu-ropsku sigurnost i suradnju u zemljama istočnog susjedstva EU i regije središnje Azije. Sudionici će diskutirati situaciju nakon konferencije u Vilniusu i u svjetlu najnovijih događaja u Ukrajini

Govornici: Tuija Talvitie, izvršna direktorica Inicijative za upravljanje krizom (Centar Martti Ahtisaari); Dennis Sammut, direktor, LINKS; Gunnar Wiegand, direktor za Rusiju, Istočno partnerstvo, središnju Aziju, regionalnu suradnju i OESS, Europska služba vanjskih poslova; Claus Neukirch, direktor Centraza prevenciju sukoba, OESS; Sergey Markedonov, nezavisni analitičar, Moskva; Svante Cornell, direktor istraživanja, Institut za središ-


događanjanju Aziju i Kavkaz, Sveučilište Johns Hopkins; Craig Oliphant, viši savjetnik za Europu i središnju Aziju,Saferworld; Denis Matveev, savjetnik za projekte u crnomorskoj regiji i središnjoj Aziji, CMI; Andrey Makarychev, profesor upravljanja i politike,Sveučilište Tartu, Estonija; Pirkka Tapiola, šef izaslanstav EU u Moldaviji

Centar za europsku politiku (EPC)

Planiranje i vođenje debate17. prosinca, Bruxelles

Demokracija se temelji na debati ideja, ali nije jednostavno voditi dobru debatu. Ključno je umijeće simultano potaknuti govornike da se jasno izraze, osigurati da slušateljstvo ima mogućnost odgovora, voditi živu debatu, izbjegavati žargon, pažljivo upravljati predviđenim vre-menom, biti praktičan i cijelo vrijeme održavati pažnju slušateljstva. Polaznici ove radionice naučit će tehničke vještine potrebne za vođenje sadržajne i kvalitet-ne debate

Voditeljica radionice: Jacki Davis Institut za visoke studije komunikacij-skih znanosti (IHECS)

Suradnja s bankama i korporativno upravljanje17. prosinca, Bruxelles

Proces komercijalizacije se pokazao kao jedan od glavnih pokretača na tržištu mikrofinancija, pokazavši tako da se dva „svijeta“ približavaju. U nekim dijelovi-ma svijeta, posebice u Latinskoj Americi i Indiji, to je dovelo do banaka za mikro-financije. Razvoj mikrofinancija u Euro-pi podržavaju uglavnom mikrofinancij-ske institucije (MFI) a manje banke, uz neke poznate iznimke. Financijska kriza iz 2009.-2011. pojačala je taj opći trend tako da je spriječila komercijalne banke da uđu na tržišni segment koji pripada mikrofinancijama. S druge strane, dobro korporativno upravljanje igra ključnu ulogu u stvaranju transparentnog okruž-ja što predstavlja najznačajniji čimbenik u privlačenju novih ulagača i partnera

Govornici: Bruno Dunkel, generalni tajnik COOPEST-a; Riccardo Aguglia, glavni direktor za investicije, Europski investicijski fond (EIF) Luksemburg; Roman Weissmann Bermann, direktor

za rizike, Microbank; Federico Bria, generalni tajnik, Mediocrati BCC; Prof Marc Labie, Europski centar za istraživa-nje mikrofinanciranja (CERMI), Belgija

Europska mikrofinancijska mreža (EMN)

Internetska sigurnost: akcijski plan Europske unije17. prosinca, Bruxelles

Ranije ove godine, Europska komisija je predložila direktivu o mrežnoj i infor-macijskoj sigurnosti (NIS). Od tada, Europski parlament radi na dodatnom poboljšanju direktive, a različiti parla-mentarni odbori predlažu nove aman-dmane. U isto vrijeme, zemlje članice EU proučavaju legislativu. Ova večernja debata dolazi u pravo vrijeme, ima li se u vidu krucijalni značaj tajminga u legislativnom procesu. Cilj ove debate je izbaciti u prvi plan pitanja koja se javljaju u tom procesu

Govornici: Pilar Del Castillo, zastupnica u EP (EPP) i članica Odbora za energiju, industriju i istraživanje i članica interpar-lamentarnog odbora EU-Hrvatska; Yvon Le Roux, potpredsjednik za internetsku sigurnost, odgovor na prijetnje, nadzor i razvoj, Cisco; Gerold Hübner, direktor za sigurnost proizvodnje, SAP; Jonathan Sage, direktor za vladine programe i internetsku sigurnost, IBM

Europska internetska zaklada (EIF)

Reforma sudstva u Turskoj – kritička procjena18. prosinca, Bruxelles

Politički dijalog iz serije „Uvidi u Tur-sku“. Jedno od najkritičnijih reformskih područja u Turskoj, reforma pravosuđa, predstavlja ključni čimbenik u procesu pridruživanja Turske Europskoj uniji. Ustavni referendum iz 2010. je pred-stavljao značajan korak naprijed i za cilj je imao jačanje nezavisnosti sudstva, te-meljnih prava i sloboda, te ljudskih prava u toj zemlji. Nažalost, još nema političke volje da se te reforme i provedu. Štoviše, neke od reformi sadržanih u ustavnim amandmanima iz 2010. poput onih povezanih s Visokim vijećem sudaca i tužitelja, doživjele su ozbiljne promjene na lošije. Sudionici ovog skupa pokušat će pojasniti i što stoji u rujanskom vladi-

nom „demokratizacijskom paketu“ Govornici: Thomas Markert, direktor u tajništvu Vijeća Venecijanske komisije, Vijeće Europe; Levent Köker, profesor javnog prava, Sveučilište Atilim, Ankara; Berat Özipek, novinar, Star Gazetesi; Christos Makridis, zamjenik direktora jedinice za Tursku, DG za proširenje (DG ELARG), Europska komisija; Amanda Paul, politički analitičar, EPC

Centar za europsku politiku (EPC)

Pametni gradovi i zajednice: inovacijsko partnerstvo EU18. prosinca, Bruxelles

„Pametni gradovi i zajednice“ je partner-stvo koje obuhvaća područja energetike, transporta, informacija i komunikacija, s ciljem kataliziranja napretka u područ-jima gdje su proizvodnja i distribucija energije, mobilnost i transport, te ICT usko povezani i nude nove interdisci-plinarne mogućnosti za poboljšanje kvalitete usluga, istovremeno umanjujući potrošnju energije i sirovina, emisiju stakleničkih plinova i drugih zagađivača. To je integrirani pristup za povezivanje politika i resursa na lokalnoj, regional-noj, nacionalnoj i razini EU, kako bi se ubrzao opći razvoj rješenja pametnih gradova i razmotrili glavni društveni iza-zovi sadržani u energetskoj i klimatskoj strategiji EU pod nazivom „20/20/20“

Govornici: Lambert van Nistelrooy, zastupnik u EP (EPP) i član Odbora za regionalni razvoj; Paul Timmers, direk-tor za održivo i sigurno društvo, DG CONNECT, Europska komisija; Harry van Dorenmalen, predsjednik IBM Europe; Jan Olbrycht, zastupnik u EP (EPP) i član Odbora za regionalni razvoj

Europska internetska zaklada (EIF)


SME SU ZELENINajnovije istraživanje Eurobarometra pokazuje da su europska mala i srednja poduzeća (SME) u ovoj godini pokazala veću učinkovitost u korištenju resursa, te da su stvorila više 'zelenih' radnih mjesta. Čak 93 % SME-ova u Uniji poduzelo je 2013. godine najmanje jednu aktivnost kako bi poboljšala učinkovitost u odnosu na resurse, navodi Eurobarometar. Najveća efikasnost (67 %) bilježi se u smanjenju otpada i štednji energije, te nešto manje u štednji materijala. Nešto više od polovice malih i srednjih poduzeća obuhvaćenih iz-vješćem, reciklira ili ponovo koristi prera-đeni otpad, te štedi vodu unutar kompani-je. Kao razloge za takvu poslovnu politiku, poduzeća navode uštedu (63 %), ekološku svijest kao prioritet kompanije (28 %) ili zahtjeve tržišta. Iako 38 % firmi tvrdi da ne nailaze na poteškoće kad pokušavaju pokrenuti aktivnosti koje vode boljem korištenju resursa, skoro trećina poduzeća se žali kako ih u tome priječi 'komplicirana pravna ili administrativna procedura'.Najbolje su ih u tome motivirali zajmovi

i potpore. Istraživanje je pokazalo da je u ovoj godini čak 42 % europskih SME na platnom spisku imalo barem jednog 'ze-lenog' zaposlenika, na stalno ili određeno vrijeme, što je 5% više u odnosu na 2012. godinu. Europski povjerenik za industriju i poduzetništvo Antonio Tajani izuzetno je zadovoljan ovakvim razvojem situacije, no priznaje kako su za održanje trenda potrebni dodatni poticaji i potpora.

EUROPSKA KRAJNJA DESNICAH-C. Strache, lider austrijske krajnje desne Stranke slobode govorio je na partijskom kongresu Lege Nord u Torinu i pozvao ih na osnivanje koalicije krajnje desnih stra-naka nakon svibanjskih izbora za Europski parlament. Na desnom kraju u EP-u trebali bi, za sada, zajedno biti Strache, M. Le Pen iz Nacionalne fronte,belgijski Vlaams Belang i stranka Švedski demokrati.

A. CIPRAS ZA PREDSJEDNIKA EUROPSKE KOMISIJEUjedinjena ljevica u Europskom parla-mentu istakla je svog kandidata za izbore

za predsjednika Europske komisije. To je Aleksis Cipras, lider grčke lijeve i antilibe-ralne stranke Siriza. Stranka Ujedinjene ljevice broji samo 35 članova u Europskom parlamentu. Mnogo veće šanse, dakako, ima njemački socijaldemokrat Martin Schulz, kojeg su Socijalisti i Demokrati u Europskom parlamentu odredili za svog kandidata.

O. REHN ZA PREDSJEDNIKA EUROPSKE KOMISIJE?Povjerenik za ekonomska i monetar-na pitanja osigurao je podršku velikog broja liberalnih stranaka u Europi,od Britanaca(potpredsjednika vlade N.Clegga), preko svih sjevernoeuropskih i baltičkih zemalja, te njemačkih, bugarskih, hrvatskih i ciparskih liberalnih strana-ka. Tako je na čelu unutrašnjih izbora za kandidata liberala, tj.skupine ALDE u Europskom parlamentu za mjesto pred-sjednika Europske komisije. Njegov glavni protivnik, bivši belgijski premijer Verhof-stadt dobio je podršku svih stranaka iz Beneluxa.

ukratko EP OŠTRO KRITIZIRAO RAD TROJKE Reformski zahtjevi Trojke nisu bili transparentni i demokratski

Europski parlament poduzeo je prve korake kako bi se nadgle-dali rezultati rada 'Trojke', odbora koji čine Europska komisija, Europska središnja banka (ECB) i Međunarodni monetarni fond. U preliminarnom izvješću kojeg su ovaj tjedan u EP -u predstavili zastupnici iz redova pučana i socijaldemokrata, ističe se da je nužna promjena kako bi se suzbila nespremnost, manjak transparentnosti, preoptimistički zaključci, sukob interesa i nepouzdanost, koji karakteriziraju rad Trojke.U izvješću se razotkriva „nepripremljenost“ europskih i međuna-rodnih institucija, uključujući i MMF za duboku krizu državnog duga u monetarnoj uniji. Kad su institucije EU i MMF priskočili u spas Grčkoj, Irskoj, Portugalu i Cipru, žale se parlamentarci, reformski potezi koji su od tih zemalja traženi u zamjenu za financijsku pomoć, dogovarani su izvan parlamentarne procedu-re i daleko od očiju javnosti. Takvi netransparentni pregovori o dubokim i dalekosežnim prilagodbama mogli su imati negativan utjecaj na prava građana i političku situaciju u tim zemljama.Nakon početka krize, u sve četiri zemlje obuhvaćene programom 'Trojke' došlo je do natprosječnog poremećaja u raspodjeli dohot-ka, što je zbog rezanja socijalnih davanja i povećane nezaposleno-sti, naročito mladih, rezultiralo povećanjem stope siromaštva.

Štoviše, u sve četiri zemlje povećao se odnos javnog duga prema BDP-u.Prema ovom izvješću, uloga ECB u izradi preporuka za prora-čunsku, fiskalnu i strukturnu politiku počiva na „nesigurnim pravnim temeljima“. Europsku središnju banku se također optužuje da je u Španjolskoj djelovala izvan vlastitih ovlasti monetarne politike, gdje se, u zamjenu za financijsku podršku, lista zahtijeva ECB o reformi tržišta rada, protupravno protegla na pitanje španjolskih državnih obveznica.Zastupnici nisu jedinstveni po pitanju, koliko daleko treba ići ova istraga i treba li se baviti samo već počinjenim nepravil-nostima. Izvjestitelji zahtijevaju da 'Trojka' razmotri reviziju memoranduma o razumijevanju za zemlje u pitanju i to na temelju egzaktnih pokazatelja. MMF je već priznao da su mjere štednje imale daleko pogubniji utjecaj na rast, nego što se moglo predvidjeti. Zastupnici u Europskom parlamentu vjeruju da će 'Trojku' zamijeniti Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), koji bi potpadao pod metode Zajednice, tj da se odluke donose kvalificiranom većinom, te da to tijelo bude odgovorno Eu-ropskom parlamentu. Također se predlaže da ulogu MMF-a u novoj konstrukciji zauzme Europski monetarni fond.

Documents

Er 084 2013 1219