Er 107 2014 0629

Summit Europskog vijeća završen je tako da je sada poznato ime budućeg šefa

EK-a, ali i s potvrdom dubokog nerazumi-jevanja Londona i Bruxellesa, te odbijanja Britanije da se prikloni federalističkim ten-dencijama u EU-u, u čemu London, prem-da se to nije jasno pokazalo na glasanju, nije osamljen.

Imenovanje Jean-Claudea Junckera za šefa Europske komisije protiv volje Velike Britani-je (i Mađarske) uslijedilo je zato jer je velika većina lidera Europske unije, pa čak i onih koji nisu impresionirani Junckerom, željela izbjeći sukob institucije u kojoj su zastupljene zemlje članice - Vijeća - s Europskim parlamentom. Strah od sukoba s Europskim parlamentom bio je jači od straha kakve će posljedice to imenovanje imati na odnose Velike Brita-nije i EU-a.

Junckerovo imenovanje nosi velike promje-ne. Europa je od sada puno više politička za-jednica nego do sada, a napravljen je vidljivi naredni korak prema federativnosti Europ-ske unije. Usprkos volji mnogih europskih lidera, taj se korak jednostavno dogodio.

Lideri su htjeli sami izabrati šefa Europske komisije zato jer je zadaća EK-a da provodi

odluke zemalja članica. Komisija nije au-tonomna, nego je izvršno tijelo. Primjer su pristupni pregovori: o članstvu pregovara Komisija, ali u ime zemalja članica, a ne sa-mostalno.

No, moment sile koji se stvorio u javnosti da izbor predsjednika Europske komisije izravno ovisi o rezultatu sveeuropskih iz-bora za Europski parlament, bio je prejak i lideri su morali popustiti.

Neki smatraju da je sada EU demokratski snažnija jer od sada predsjednik Komisije ne odgovara za svoje postupke samo šefovima država i vlada, nego i izravno biranim zastu-pnicima Europskog parlamenta. Još jedna no-vost jest da su ovaj put šefovi država i vlada pred očima javnosti, a ne tajno, odlučili o nominaciji osobe koju podržavaju za pred-sjednika EK-a. Za to treba zahvaliti Davidu Cameronu koji je tražio javno izjašnjavanje svojih kolega o Jean-Claudei Junckeru.

Protivnici federalističkih tendencija, na pr. Britanci, smatraju da je legitimitet pred-sjednika EK-a bio jači kad su ga birali še-fovi država i vlada zemalja članica - koji su

sami birani na izborima u svojim zemljama i čiji je demokratski legitimitet snažniji i ozbiljniji nego kod zastupnika Europskog parlamenta. Također, smatraju da se snaga odlučivanja o pitanjima Europske unije ne bi smjela prenositi iz 28 nacionalnih parla-menata u Europski parlament u Bruxellesu.

Osim toga, David Cameron tražio je, ali nije uspio postići, da se iz Lisabonskog ugovora (na kojem, umjesto na ustavu, počiva EU) izbriše načelo “sve tješnja Unija”. U ovom kontekstu, “Unija” znači supranacionalnu političku or-ganizaciju, tj. europsku državu. “Sve tješnja Unija” bila je deklarirani politički cilj 1957. godine kada je formiran briselski blok ze-malja, i to je načelo stavljeno u Rimske ugovore. Dakle, “sve tješnja Unija” znači politički sve dublju integraciju članica. Bri-tanski premijer, pak, protivi se tome i želi “manju, efikasniju Uniju”, u kojoj bi prevla-davao dogovor između zemalja.

Nakon summita Angela Merkel dala je na znanje da neće dozvoliti otvaranje Lisa-bonskog ugovora i brisanje načela “sve tješ-nja Unija”. Umjesto toga sugerirala je da se zemlje članice “mogu različitim brzinama” približavati tom načelu. Njemačka kancelar-ka upotrijebila je izraz “različite brzine” jer se njime mogu pomiriti različite tendencije među članicama, zadovoljiti one koji žele dublje integracije koje vode k federativnosti, i one, kao Britanija, koje to nikako ne žele.

Juncker je izabran unatoč britanskom protivljenju jer su lideri željeli izbjeći sukob s Parlamentom

Ukrajina, Gruzija i Moldavija potpisale Sporazum o suradnji

EK objavila plan za jačanje europskog tržišta naoružanja

Ukrajinski predsjednik Porošenko već traži mogućnost članstva u Europskoj uniji str. 3

Stalna rezanja izdataka i fragmentacija vojne industri-je ugrozila obrambenu sposobnost Europe str. 5

29. lipnja 2014. Broj 107 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Pritisak javnosti da izbor Komisijina predsjednika ovisi o rezultatu sveeuropskih izbora bio je prejak

EUROPSKI SUMMIT IZABRAO JE NOVOG ŠEFA KOMISIJE, ALI I POTVRDIO DUBOKE RAZLIKE IZMEĐU BRUXELLESA I LONDONA

29. lipnja 2014. Broj 107 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

José Manuel Barroso odlazi nakon 10 godina na čelu Europske komisije, a mandat preuzima bivši luksemburški premijer i bivši šef Eurogrupe, Jean-Claude Juncker.

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


N a summitu završenom u petak Europska unija i tri zemlje tzv. Istočnog partnerstva,

Ukrajina, Gruzija i Moldavija, sklopile su Spo-razum o suradnji. Sve tri zemlje smatraju ovaj korak “povijesnim”. Sporazumi su sklopljeni usprkos velikom protivljenju Vladimira Pu-tina, a tri zemlje koje su ranije bile u sklopu Sovjetskog Saveza njime su potvrdile da sebe dugoročno vide na ideološkom Zapadu, od-nosno kao europske zemlje. Ruski predsjednik konstatirao je da je nakon potpisivanja Spora-

zuma „Ukrajina podijeljena na dva dijela“, ali u Bruxellesu smatraju da sankcije prema Moskvi već sada postižu željeni učinak.

Program Istočnog partnerstva započeo je 2009. godine s ciljem da stabilizira zemlje na istočnoj granici EU-a i da definira nove političke i ekonom-ske odnose Bruxellesa i nekih bivših sovjetskih država. Slično kao i kod Ugovora i stabilizaciji i proširenju između EU-a i zemalja Zapadnog Balkana, EU namjerava u te bivše sovjetske zemlje izvesti svoje shvaćanje kvalitetnog pra-vosuđa, odnosa prema manjinama i ljudskim pravima te demokracije. Na ovaj poziv iz Bru-xellesa nisu odgovorile sve zemlje kojima je bio upućen pa su se Armenija, Azerbejdžan i Bje-

lorusija odlučile prikloniti Putinovoj Euroazij-skoj uniji. Azerbejdžan i Bjelorusija neko su vri-jeme slale kontradiktorne poruke i Bruxellesu i Moskvi oko svojih namjera, čime su, smatra se, ipak poslale poruku Rusiji o svojoj autonomiji.

Mnogobrojne su kritike iznesene na program Istočnog partnerstva kako je dosad bio zamišljen i provođen, jer su tri zemlje otpale i osiromašile projekt, a za ostale nije jasno imaju li, i ako ima-ju, izgleda za priključenje, da li šanse ima samo Ukrajina, ili, možda jednog dana, teritorijalno jako udaljena, ali najviše proeuropska Gruzija. Ukra-jinski predsjednik Petro Porošenko odmah je po potpisivanju Ugovora o suradnji izjavio da se njegova zemlja nada punopravnom članstvu u EU-u.

U prvom redu Poljska, zatim Balti, ali i Šved-ska, zalažu se za širenje Unije na istok, ali zemlje europske jezgre, pogotovo Njemačka i Francu-ska, smatraju da treba odrediti granicu širenja i da tim zemljama ne treba davati lažne nade.

Odnos EU-a prema zemljama Istočnog par-tnerstva, u prvom redu prema Ukrajini, sma-tra se u Bruxellesu, ima ogromnu stratešku važnost. Ali, sada je prihvaćena analiza da su se ambicije Europe da izveze svoj model demo-kracije, stabilnosti i odgovornog pravosuđa su-darile s realnošću na terenu. U ovom trenutku poznato je što hoće Vladimir Putin, a to je oču-vanje kontrole i utjecaja nad bivšim sovjetskim državama, ali ono što želi EU morat će se defi-nirati u narednom mandatu Europske komisije i Europskog parlamenta.

B ivši predsjednik EP-a i bivši kandidat Socijalista i Demokrata za predsjednika EK-a Martin Schulz gotovo sigurno bit će ponovo izabran za predsjednika EP-a na konstituirajućoj sjedni-

ci 1. i 2. srpnja u Strasbourgu. Njegov izbor osiguran je i dogovorom o velikoj demokršćansko-socijaldemokratskoj koaliciji u EP-u , ali i podrškom obitelji Socijalista nominaciji Jean-Claudea Junckera.

Ali, manje stranke u EP-u optužile su EPP te Socijaliste i Demokrate da su se iza njihovih leđa dogovorili o podjeli podrške i funkcija. Manje “političke obitelji”, ponajprije ECR (Cameronovi torijevci), daju na znanje da ne žele sudjelovati u takvoj raspodjeli snage, položaja i utjecaja, u kojoj je sve unaprijed dogovoreno, a EP treba samo osigurati legitimnost, iako demokratski proces nije do kraja poštovan.

Frustraciju su izrazili i Zeleni, koji su inače dio tzv. progresističke koalicije sa Socijalistima. Au-strijska eurozastupnca U. Lunacek rekla je da je njima posebno iritiantan prethodni dogovor kan-celarke Merkel i njenog kolege, vođe njemačkih Socijaldemokrata Gabriela, “o cijelom paketu za Europu“.

Ove godine primat nominacije šefa EK-a izbijen je iz ruku lidera zemalja članica, a

njegov izbor više nije birokratsko, nego poli-tičko pitanje (str. 1). Sve parlamentarne poli-tičke stranke u zemljama članicama odsad će s mnogo više interesa gledati u EP jer će se tamo odvijati relevantna politička borba.

Ona će biti na europskoj, dakle nadnacional-noj razini, ali će imati implikacije na život u čla-nicama, a vrlo je jak razlog taj što je imenovanje Jean-Claudea Junckera prvenstveno izraz volje političkih stranaka okupljenih u Europskom parlamentu, koje su se potvrdile na europskim izborima. Koliko god ti izbori u zemljama čla-nicama bili marginalizirani i potcjenjivani, oni su (doduše, samo posredno, jer njegovo ime nigdje nije figuriralo na izbornim listama) dali novog predsjednika Europske komisije (str. 1).

Zasad većinom se analizira kako to da je David Cameron tako izgubio ono što je htio. U britanskim medijima uglavnom se navodi da je za to kriva njegova vlastita pogrešna procjena, ali i politički nekonzistentno ponašanje Angele Merkel. Britanski premijer mislio je da je u kan-celarki našao saveznicu za eliminaciju kandida-ta Europskog parlamenta, pogotovo zato jer niti ona nije bila previše zagrijana za Luksemburža-nina. Ali, na kraju je kancelarka odlučila podr-žati Junckera zbog velikog pritiska u Njemačkoj, kako u vlastitoj stranci, tako i koalicionoj vladi.

Njemački socijaldemokrati i ostale slične progresivne stranke u Europi listom podržavaju Junckera smatrajući da kandidat koji je izronio iz europskih izbora predstavlja demokratski iskorak. Sad su svi spremni izaći u susret i za-htjevima Britanije, ali u kojoj mjeri će to biti realizirano, tek će se vidjeti.

Martin Schulz bit će gotovo sigurno ponovo izabran za predsjednika Europskog parlamenta

Izbor šefa Komisije više nije birokratska stvar

Ruski predsjednik rekao je da je nakon potpisivanja Sporazuma ‘Ukrajina podijeljena na dva dijela’

David Cameron, poražen na europskoj sceni

Porošenko se nada ulasku u EUUKRAJINA, GRUZIJA I MOLDAVIJA POTPISALE SPORAZUM O SURADNJI

PODJELA POLOŽAJA I UTJECAJA U PARLAMENTU

UVODNIK

© E

U


(jedan postotak) viša od sada očekivane,• ako će na kraju 2014. godine vlade tih zemalja biti prisiljene po-

trošiti još pet posto BDP-a (ili po osam do devet milijardi eura svaka) na rekapitalizaciju poslovnih banaka, te

• ako se istodobno ostvare sva ta četiri loša scenarija u kombina-ciji.„Naša otkrića govore da će se udjel javnoga duga prema BDP-u

u sve tri promatrane zemlje smanjivati ako se ostvare pretpostav-ljene vrijednosti makroekonomskih pokazatelja, ali putanja njiho-ve zaduženosti ostaje jako osjetljiva na niže stope raste, primarnu proračunsku bilancu (razlika prihoda i rashoda prije otplate zajmo-va) i kamatne šokove, čak i kad nismo ispitivali krajnje negativne scenarije“, pišu autori predstavljajući studiju na Bruegelovim web stranicama.

Grčki javni dug na kraju 2013. godine dosezao je oko 170 posto grčko-ga BDP-a i prema Bruegelovom revidiranom baznom scenariju, ako se ostvare sadašnje prognoze MMF-a i Europske komisije, do 2030. trebao bi se spustiti na oko 90 posto BDP-a. No, ako rast grčkoga BDP-a bude samo za jedan postotak sporiji, ako primarni suficit bude za jedan postotni poen viši, ako Grčkoj kamate narastu za jedan postotak te ako bude prisiljena uložiti još 10 milijardi eura u dokapitalizaciju banaka, njezin će javni dug prema BDP-u do 2020. pasti na oko 155 posto, ali će potom ponovo početi rasti i 2030. opet će dosegnuti neodrživih 165 posto BDP-a.

Slična je situacija i s Irskom: njezin će se javni dug do 2022. sniziti sa 130 na 120 posto BDP-a, ali će do 2030. ponovo narasti na više od 125 posto. Ako se ostvare loši scenariji, najgore će proći Por-tugal. Državni dug te zemlje neće se uopće smanjiti u odnosu na sadašnju relativnu razinu, nego će nastaviti rasti, sve dok 2030. ne dosegne 150 posto BDP-a (vidi sliku).

U komentaru kojim su popratili objavu svoje studije Zsolt Darvas i Pia Hüttl podsjećaju da su prinosi na grčke, portugalske i irske 10-godišnje državne obveznice drastično pali pa se pitaju ne znači li to da su te ze-mlje uspjele ostvariti zdravu i solidnu fiskalnu poziciju? „Nažalost, od-govor glasi: Ne!“

„Mi mislimo da bi današnja tržišta mogla biti suviše optimistič-na, dok bi ostvarivanje MMF-ovih projekcija primarnog suficita moglo biti vrlo problematično dok u većini perifernih država vlada zamor od snižavanja državne potrošnje. Također, mi mislimo da spor rast u zoni eura i preniska inflacija ne idu u prilog održivosti zaduženosti perifernih država“, zaključuju Bruegelovi analitičari Zsolt Darvas i Pia Hüttl.

B riselski think-tank Bruegel načinio je izvanredno zanimljivu analizu, svojevrsni stres-test održivosti javnoga duga tri najza-

duženije države članice Europske unije, Grčke, Irske i Portugala, i objavio je kao radnu studiju pod naslovom „The long haul: Debt sustainability Analysis“. Studija donosi simulaciju javnoga duga prema bruto domaćem proizvodu (BDP-u) tih zemalja u slučaju da se ne ostvare aktualne prognoze (tzv. bazični scenarij) kretanja njihovih osnovnih makroekonomskih pokazatelja, nego da oni u stvarnosti budu lošiji od očekivanih.

Tako su autori studije, Bruegelovi analitičari Zsolt Darvas i Pia Hüttl izračunali kako će se kretati državni dug tih zemalja ako će:• rast njihova BDP-a do 2030. godine biti za jedan postotni poen

sporiji nego što se to sada službeno predviđa,• ako primarni suficit njihova proračuna bude za jedan postotni

poen udjela u BDP-u niži od prognoziranog,• ako kamata na njihov dug na tržištu bude za 100 baznih poena

Unatoč niskim prinosima na njezine obveznice, periferija Europe još nije izašla iz prezaduženosti

BRISELSKI THINK-TANK PROVEO STRES-TEST JAVNOGA DUGA GRČKE, IRSKE I PORTUGALA I ZAKLJUČIO:

Grčka na kraju 2013. ima javni dug od 175 posto BDP-a, Irska od 124, a Portugal od 129 posto

Održivost njihova javnoga duga jako će ovisiti o rastu BDP-a, proračunskom deficitu, tržišnom prinosu i toškovima sanacije banaka2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

40

35

30

25

20

15

10

5

0

Grčka

Portugal

Irska

Njemačka

PRINOSI NA 10-GODIŠNJE DRŽAVNE OBVEZNICE

od 2. siječnja 2008. do 11. lipnja 2014.

150

140

130

120

110

100

90

802010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2028.2027.2026. 2029. 2030.

Bazni scenarijBazni + 1 p. p. sporiji rastBazni + 1 p. p. manji primarni suficitBazni + 100 b. p. više kamateBazni + 5% BDP-a za rekap. banakaBazni + sva četiri prethodna scenarija

SCENARIJI KRETANJA UDJELA JAVNOGA DUGA U BDP-U (posto BDP-a)


N akon što je u lipnju prošle godine objavi-la „Poruku o obrani“ (Communication

on defence), Europska komisija predstavila je prošloga tjedna i smjerove djelovanja (ili „mapu puta“) za mjere koje trebaju ojačati jedinstveno tržište obrambenih proizvoda i usluga, potaknuti nastanak konkurentnije industrije naoružanja i pojačati sinergijsko djelovanje civilnih i vojnih istraživanja, uk-ljučujući pojedinosti i vremenski raspored svojih akcija.

„Europsko vijeće je prepoznalo potrebu da suradnja zemalja članica u obrambenom naporu treba biti dublja i trajnija ako EU želi primjereno odgovoriti na izazove s kojima se susreće“, rekao je potpredsjednik Komisije i povjerenik za industriju i poduzetništvo Anto-nio Tajani. „Zato je od vitalnog značaja da europska obrambena industrija ostane vo-deći svjetski centar za proizvodnju i inova-cije, stvarajući pritom visokokvalificirana radna mjesta i gospodarski rast.“

Za Michela Barniera, povjerenika za unu-tarnje tržište i usluge, „jasno je da razvoj i održavanje tehnologije i kritičnih sposob-nosti, koje će biti potrebne u budućnosti, prelazi mogućnosti pojedinačnih zemalja članica. I premda obrana i sigurnost osta-ju primarno u području nacionalne od-govornosti, puno više se može učiniti na poticanju europske suradnje. Komisija će pripomoći u tom pothvatu, osobito jačajući zajedničko tržište za naoružanje i jačajući konkurenciju u obrambenoj industriji.“

Koje aktivnosti treba poduzeti Europska unija?

Da bi postala utjecajnija, Europa treba jaku i aktivnu zajedničku politiku sigur-nosti i obrane, koja, pak, traži konkuren-tniji i djelotvorniji obrambeni i sigurnosni sektor. Sposobnosti Europe da održi učin-kovitu sposobnost obrane i konkurentnu obrambenu industriju naškodili su uzasto-pni valovi rezanja obrambenih proračuna i ustrajna fragmentacija tržišta naoružanja.

To ugrožava sposobnost Europe da se sa-mostalno i učinkovito suoči s prijetnjama svojoj sigurnosti.

Akcija je osobito potrebna otkako je ekonom-ska kriza snažno pogodila obrambenu indu-striju koja je za Europu od strateške važnosti. Ona predstavlja jedan od najvećih industrijskih sektora s ukupnim prihodom u 2012. godini od 96 milijardi eura, koji zapošljava oko 400.000 osoba i osigurava oko 960.000 dodatnih radnih mjesta. Njezina napredna istraživanja imaju važne neizravne učinke na ostale sektore kao što je elektronika, svemirski i civilno zrako-plovstvo, te osiguravaju rast i tisuće poslova za visokoobrazovane stručnjake.

Da bi pojačala suradnju i povećala učin-kovitost obrambenog sektora, Komisija je odlučila pokrenuti sljedeće inicijative:• Kompletirati jedinstveno tržište za obra-

nu i sigurnost. Na osnovu dviju postoje-ćih direktiva o javnoj nabavi naoružanja i transfera obrane unutar EU-a, Komisija će nastojati ispraviti neujednačenost trži-šta i dati doprinos povećanju sigurnosti opskrbe među zemljama članicama.

• Pojačati konkurentnost europske indu-strije. S tim ciljem Komisija će razraditi industrijsku politiku za obranu temelje-nu na dva mehanizma. Prvi je potpora konkurentnosti, kojom će pomoći rad na stvaranju novih mehanizama za razvoj standarda obrane u Europi i zajedničkom pristupu standardima za vojne zrakoplo-ve. Drugi je potpora malim i srednjim po-duzećima. Ona uključuje jačanje suradnje između obrambenih regija u EU-u, pot-poru malim i srednjim obrambenim po-duzećima u globalnom nadmetanju te do-nošenje praktičnih uputa za ta poduzeća i regionalne vlasti kojima bi se pojasnilo tko može koristiti novac iz europskih fon-dova za potporu projektima s civilnom i vojnom namjenom.

• Poduprijeti europska obrambena istra-živanja. Da bi to postigla, Komisija će tražiti najveću moguću sinergiju civilnih i vojnih istraživanja, osobito kod razvoja novih programa i pomažući vojnim sna-gama da smanje potrošnju energije.

Rezanje izdataka i fragmentacija vojne industrije ugrozili su sposobnost Europe za obranu

EUROPSKA KOMISIJA OBJAVILA JE DETALJAN PLAN ZA JAČANJE ZAJEDNIČKOG EUROPSKOG TRIŠTA NAORUŽANJA

Europska obrambena industrija zapošljava oko 400.000 osoba i osigurava oko 960.000 dodatnih radnih mjesta

događanjaTALIJANSKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Plenarna sjednica Europskog parlamenta1. - 3. srpnja, Strasbourg

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)3. srpnja, Bruxelles

COREPER II3. srpnja, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Prema cirkularnoj ekonomiji: europski program nulte proizvodnje otpada

Paket koji će EK usvojiti 1. srpnja, uključuje nelegislativnu političku komunikaciju o cirkularnoj ekonomiji, održivoj proizvodnji hrane i građevinarstvu. Također će se proci-jeniti zakoni u vezi raspolaganja otpadom, te predložiti novi ciljevi za upravljanje otpadom

U središtu ove inicijative je povećanje reci-klažnih aktivnosti i zahtijev za eliminacijom deponija iz zakonodavstva o otpadu. Neke regije zemalja članica već sad recikliraju 70% otpada i ne proizvode nove deponije. Cilj pa-keta je do 2030. dostići tu efikasnost u svim zemljama Europske unije

Posebna pažnja će se pokloniti održivom građevinarstvu i proizvodnji hrane. U EU se svake godine baca oko 100 milijuna tona hra-ne. Komisija će iznijeti prijedlog kako smanjiti


događanjabacanje hrane i osigurati da sve zemlje članice sistematski i ispravno mjere količine hrane koja odlazi u otpad, kako bi se pratio napredak

Europska komisija bi 1. srpnja trebala usvojiti paket koji se sastoji od dvije komunikacije: • Akcijski plan EU o povredi prava intelektu-

alnog vlasništva i• Strategiju o zaštiti i jačanju prava intelektu-

alnog vlasništva u trećim zemljama Akcijskim planom se postavlja deset specifič-nih postupaka za provedbu politike usmje-rene na suzbijanje krupnih povreda prava intelektualnog vlasništva na komercijalnoj razini. Te povrede se smatraju najštetnijima i predstavljaju glavni izazov kojim se potkopa-va investiranje u inovacije i održivo zapošlja-vanje u Europskoj uniji. Ti novi alati (bez zakonske snage) uključuju pristup “praćenja tokova novca”, kako bi se prekrćiteljima uskratila zarada

Strategija o zaštiti intelektualnog vlasništva u trećim zemljama ima za cilj ojačati suradnju među vlastima, posebno carinskim vlastima u Eu i trećim zemljama, kako bi se onemogućila trgovina dobrima naastalim kao posljedica povrede intelektualnog vlasništva

1. srpnja Europska komisija će predstaviti otpravak o Inicijativi o zelenom zapošljavanju, koja se bavi procjenom potencijala za zapošlja-vanje u zelenom gospodarstvu. Ova inicijativa se donosi zajedno s otpravkom o cirkularnoj ekonomiji i Zelenom akcijskom planu za mala i srednja poduzeća, te uključuje: • Premošćavanje nedostataka u vještinama i

znanju• Predviđanje sektoralnih promjena, osigura-

vanje tranzicija u zapošljavanju i promicanje mobilnosti

• Poticanje zapošljavanja poreznim rastereće-njem rada i promicanjem poduzetništva

• Povećanje transparentnosti i kvalitete poda-taka, kako bi se olakšao nadzor

• Promicanje socijalnog dijaloga uz angažira-nje predstavnika poslodavaca i sindikata

• Jačanje međunarodne suradnje

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

Plenarna sjednica novog saziva Europskog parlamenta održat će se od 1. do 3. srpnja u Strasbourgu

Prva zadaća novoizabranog Parlamenta je izbor novog predsjednika. Svakom od zastupnika koji su nominirani za predsjedniš-tvo EP, bit će 1. srpnja u 10 sati omogućena petominutna prezentacija, nakon čega će se pristupiti glasanju. Kandidate za predsjed-ništvo predlaže ili parlamentarna politička grupa, ili minimum od 40 zastupnika, a izbori se održavaju tajnim glasanjem

Po izboru novog predsjednika, zastupnici će u utorak i srijedu birati 14 potpredsjednika i 5 blagajnika Europskog parlamenta. U prvom krugu se bira na glasačkim listićima, a u drugom elektronski

Europarlamentarci će u srijedu raspravljati o rezultatima summita Europskog vijeća koji je održan 26. i 27. lipnja. U diskusiji će sudjelo-vati predsjednik Vijeća Herman Van Rompuy i predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso

Zastupnici će u srijedu raspravljati o priorite-tima nastupajućeg talijanskog predsjedništva s premijerom Matteom Renzijem, kao i o rezltatim šestomjesečnog grčkog predsjeda-nja s premijerom Antonisom Samarasom i predsjednikom EK Barrosom. Nakon debate bit će održana konferencija za tisak kojoj će nazočiti premijer Samaras, predsjednik EK Barroso i novoizabrani predsjednik Europ-skog parlamenta

Parlamentarni zastupnici će u srijedu i četvrtak glasati o sastavu i brojnosti parlamen-tarnih odbora. Na konstituirajućoj sjednici odbora 7. srpnja, bit će izabrani predsjednici i potpredsjednici odbora. Statut Europskog parlaamenta nalaže da sastav parlamentarnih odbora treba što vjernije odražavati sastav samog Parlamenta

Završna svečanost 7. legislature. Ceremonija podizanja zastava održat će se u ponedjeljak ispred zgrade Parlamenta, u prisustvu vršitelja dužnosti predsjednika EP Giannija Pittelle, prije konstituirajuće sjednice 8. saziva parla-menta zakazane za utorak

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:Briefing o rezultatima summita Europskog vijeća

30. lipnja, Bruxelles Politički briefing o rezultatima sastanka šefova država i vlada zemalja članica EU, održanog 26. i 27. lipnja

Govornici: Janis A. Emmanouilidis, direktor studija, EPC; Vanessa Mock, dopisnica za EU, The Wall Street Journal i Dow Jones; Yves Pascouau, direktor za migracije i mobilnost, EPC; Rosa Balfour, direktorica, Europa u svijetu, EPC

Centar za europsku politiku (EPC)

Summit u Walesu i budućnost NATO-a30. lipnja, Bruxelles

2014. godina predstavlja stratešku prekret-nicu za NATO. Ruska aneksija Krima u veljači, planirano povlačenje većine borbenih postrojbi iz Afganistana do kraja godine i plan Washingtona za ‘rebalans’ u azijsko-pacifičkoj regiji, samo su neki od pokazatelja. Te i druge teme bit će na rasporedu sastanka na vrhu NATO saveza, koji će se održati u Walesu od 4. do 5. rujna. Organizatori ove radionice su Institut za europske studije pri Slobodnom sveučilištu Brussel, Britanski kraljevski vojni institut i NATO-v Odsjek za javnu diplomaci-ju. Sudionici ove radionice su visoki predstav-nici zemalja članica NATO-a, znanstvenici i stručnjaci za međunarodnu sigurnosnu poli-tiku, koji će uoči velškog summita potaknuti stručnu stratešku debatu. Govornici: Luis Simón, IES; Sir Adam Thomson, stalni predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva pri NATO-u; Antulio Echevarria II, Ratna škola Vojske Sjedinjenih Država; Julian Lindley-French, Statecraft institut; Alexander Mattelaer, IES

Institut za europske studije (IES)

Privatnost u vremenima pametnog nadzora1. srpnja, Bruxelles

Ovaj sastanak okvirni je dio projekta SAPI-ENT (Potpora temeljnim pravima, privatno-sti i etici u nadzornim tehnologijama), koje financira Sedmi okvirni program Europske unije. CEPS-ov odsjek za pravosuđe i unutar-nje poslove je partner u konzorciju SAPIENT

Govornici: Luca de Matteis, stalno predstav-ništvo Italije pri EU; Lord Sharkey, Dom lordova; Chris Connolly, Galexia; Katarzyna Szymielewicz, Panoptykon; Joanna Parkin, BEPA; Elspeth Guild, CEPS; Daniel Drewer, Europol; Els de Busser, Institut Max Planck; Paul Nemitz, Europska komisija; David Wright, Trilaterala; Inga Kroener, Trilaterala;


događanjaRaphael Gellert, VUB; Rocco Bellanova, PRIO; Jens-Hendrik Jeppesen, Centar za demokraciju i tehnologiju

Centar za europske političke studije (CEPS)

Koje su europske strateške opcije?1. srpnja, Bruxelles

Politički panel o vizijama za novu Europu, o mjestu Europske unije u međunarodnom okruženju i o strateškim opcijama u trenutnoj globalnoj političkoj i sigurnosnoj krizi

Govornici: Herman Van Rompuy, pred-sjednik Europskog vijeća; Giovanni Grevi, direktor, FRIDE; Poul Skytte Christoffersen, veleposlanik Danske u Belgiji; Paweł Świebo-da, predsjednik demosEUROPA – Centar za europsku strategiju; Janis A. Emmanouilidis, direktor studija, EPC; Jacki Davis, glavni savjetnik, EPC


Presuda Europskog suda o pristupu nacionalnim programima potpore za obnovljive izvore energije: koje su posljedice za tržište energenata?2. srpnja, Bruxelles

Govornici: Jaap Jansen, Centar za energetska

istraživanja Kraljevine Nizozemske, (ECN); Emmanuelle Raoult, Europska federacija za obnovljive izvore energije; Jérôme Le Page, Europske federacija trgovaca energijom


Iračka kriza, ISIS i regija3. srpnja, Bruxelles

Politički dijalog iz serijala Uvidi u Tursku. Što najnovija događanja na Bliskom istoku i Levantu znače za sigurnosni položaj Turske i moguće prelijevanje krize u širu regiju

Govornici: Joost Hiltermann, glavni opera-tivni direktor, Međunarodna krizna skupina (ICG); Osman Bahdır Dincer, glavni istra-živač, USAK, Ankara; Aymenn al-Tamimi, neovisni stručnjak za Srednji istok; Amanda Paul, politička analitičarka i direktorica programa, EPC


Ka slijedećoj digitalnoj agendi: posljedice superpovezanog društva3. srpnja, Bruxelles

Ovo je prvi seminar u CEPS-ovom nizu predavanja o budućnosti mrežne i komu-nikacijske politike u EU. Ovaj seminar se

bavi izglednim vizijama budućnosti - super-povezanom društvu - kako bi se pojasnilo što prepovezanost može značiti za društvo i gospodarstvo, te za građane i poduzetništvo. Ključne teme skupa bit će:• Kako izgleda superpovezano društvo?• Koje posljedice mogu nastati za građane,

posebice obzirom na zaštitu podataka i privatnost?

• Kako će to utjecati na gospodarstvo i koje mogu biti poslovne pogodnosti?

Govornici: Colin Blackman, direktor CEPS-ovog Digitalnog foruma; Ian Brown, pomoć-nik direktora Centra za internetsku sigurnost, Sveučilište Oxford; Peter Harrop, predsjed-nik, IDTechEx; Nicole Dewandre, savjetnica generalnog direktora, DG za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologiju (DG CNECT), Europska komisija


KATAINEN ZAMIJENIO REHNAOlli Rehn napustio je Europsku komisiju kako bi postao član Europskog parlamenta, a novi europski povjernik za ekonomiju, monetarne poslove i euro je Jurky Katainen, što to je potvrdio J. M. Barroso. Katainen, donedavni finski premijer, imao je ambicije da stupi na najviše europske funkcije, ali iako je bio razmatran i smatra ga se vrlo kvalitetnim, ispao je iz križaljki i kombinacija. Koje će povjereničko mjesto imati kad EK preuzme J.-C. Juncker, ne može niti biti poznato, ali Finska bi željela to povjerenstvo koje je, uz unutarnje tržište i trgovinu, najcjenjenije u Europskoj komisiji.

TRAŽI SE NASLJEDNICA C. ASHTONPolitička obitelj EPP smatra da bi Socijalisti i Demokrati u raspodjeli ključnih funkcija u Europskom parlamentu mogli dobiti dva visoka mjesta, ali da je isključeno da dobiju

tri. EPP se slaže da socijaldemokrat Mar-tin Schulz bude predsjednik Europskog parlamenta, i kažu da bi se mogli složiti da nasljednik Catherine Ashton bude iz obitelji Socijalista i Demokrata. Ali, za njih ne dolazi u obzir da i predsjednik Europskog vijeća također bude socijaldemokrat pa za nasljedni-ka Hermana Van Rompuyja traže kršćanskog demokrata. Za mjesto koje je imala Catherine Ashton, visoke predstavnice za vanjsku po-litiku i sigurnost, talijanski premijer Matteo Renzi, čija je PD najbolje prošla na europskim izborima od svih socijalističkih i socijaldemo-kratskih stranka, predlaže svoju ministricu vanjskih poslova Federicu Mogherini.

STUDIJA OTKRILA SLABOSTI EUROPSKOG SEMESTRASummit EU-a dao je podršku preporukama Europske komisije u okviru Europskog seme-stra, ali lideri nisu htjeli sugerirati da su pre-

poruke koje daje EK obavezne. Naime, kako je potvrdla studija koju je Europski parlament objavio prije summita, do sada je primijenjeno samo 18 posto preporuka koju je Europska komisija specijalno skrojila za zemlje članice i koje su osmišljene da vode ekonomskom oporavku. Ustanovilo se da trećina članica nema niti namjeru primijeniti ove preporuke, trećina o njima pregovara, a trećina pokazuje stvarnu volju ili ih i primjenjuje. Komisija više pritišće slabije članice, ali nema snage za pritisak na Njemačku ili Britaniju. Studija je analizirala tri područja: fiskalnu politiku, makroekonomske neravnoteže i tržište rada. Ako su preporuke koje daje EK-a u okviru Europskog semestra previše oprečne raspolo-ženju javnosti u nekoj članici, tada političari tu poruku zanemare. U Europskom parla-mentu boje se da to vodi slabljenju Europskog semestra, odnosno koordinacije ekonomskih politika unutar EU-a.

ukratko

Documents

Er 107 2014 0629