R eferendum o neovisnosti u Škotskoj po-litički je događaj prvog reda za Europsku

uniju, jer u slučaju da rezultat bude pozitivan, pokrenuo bi niz krupnih promjena.

Prvi bi se odnosio na pregovore između En-gleske i Škotske o načinu na koji bi Škotska napustila Ujedinjeno Kraljevstvo, te proble-mima koji bi se morali riješiti. To su pitanja valute, dijela inozemnog duga Britanije koji bi preuzeo Edinburg te obrane, sva detaljno analizirana u think-tankovima, medijima i političkim strankama. Uz to razmatra se ko-liko bi dugo moglo trajati škotsko osamosta-ljivanje i da li bi pregovori dviju vlada bili go-tovi do 2015. a to je godina koju su u Škotskoj naveli kao godinu kada bi postali samostalna zemlja.

Mišljenja su podijeljena i neki misle da je pre-ma ugovorima koji spajaju dvije zemlje skoro nemoguće da Škotska realizira potpunu neovi-snost. Neki misle da će, čak i u slučaju pozi-tivnog ishoda referenduma, Škotska imati kvazineovisnost jer škotska vlada želi zadr-žati funtu i pristaje da je nadzire i kontrolira Bank of England, želi zaštitu Britanske voj-ske i Elizabetu II za suverena.

Prema tome, kažu ti analitičari, ono što će

Škotska dobiti u slučaju pozitivnog ishoda referenduma, a mnogi dodaju, i negativnog ishoda, jest još jača samouprava, ali ne pot-puna neovisnost. Dakle, nekoliko dana prije referenduma 18. rujna, nitko ne zna sigurno što točno očekuje Škotsku nakon eventual-nog pozitivnog općeg glasanja.

Troškovi odvajanja figuriraju visoko u debati pa se napominje da čak i ako škotski bruto domaći proizvod (BDP) poraste, nemi-novno će biti rezanja u obrazovanju i zdrav-stvu. Što se tiče funte, mnogi napominju da bi Škotska mogla nastaviti koristiti sterling čak i bez dozvole Londona, ali da bi funta zbog sličnosti dviju ekonomija bolje funkci-onirala nego euro.

Škotska Salmodova vlada već je sačinila obi-man program tema koje će se razmatrati u slučaju pozitivnog ishoda referenduma te je na Londonu da na njih odgovori. Na taj način, ako se Škoti odluče za nezavisnost, pregovori bi počeli odmah. Osim navedenih velikih tema, dvije strane će u slučaju škotskog odvajanja pregovarati i o graničnoj kontroli, imigracij-skoj politici, financiranju visokog školstva

i znanstvenih istraživanja, te posljedicama koje će odvajanje imati na ostatak Ujedinje-nog Kraljevstva.

Pregovore može zakomplicirati i evenutal-na promjena vlade u Velikoj Britaniji.

Jedna od najprominentnijih točaka pre-govora bit će sudbina obrambenog pro-grama NATO-a Trident, tj. nuklearnih podmornica s nuklearnim bojevim glava-ma koje se sada nalaze u ratnoj luci Clyde blizu Glasgowa, a koje Škoti ne žele. One bi se, dođe li do odvajanja Škotske, trebale uz trošak od oko 4 milijarde eura premjestiti u neku od engleskih luka.

U analizama se konstatira i da bi pozitivni ishod referenduma, odlazak Škotske, mogao potisnuti Britaniju prema izlasku iz EU-a. Tako bi se, jednog dana, ali još uvijek za Junckerove komisije, mogla odvijati dva procesa: odvajanje Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije i pri-stupanje Škotske EU-u.

Škoti vjeruju da bi im trebalo oko 18 mjeseci nakon realizacije neovisnosti da brzinski zavr-še pregovore i ponovo postanu članica Europ-ske unije. Ali, te planove mogla bi pokvariti Španjolska koja, u nelagodi od razvoja događa-ja u Kataloniji, ne bi bila raspoložena dati svoj pristanak. I Belgija bi se osjećala nelagodno zbog odvajanja jednog dijela države. Škotska neovisnost izravan je signal i Kataloniji i Flan-driji u njihovim aspiracijama za neovisnošću, i potaknula je vatru separatizma.

Škotska i kao neovisna zemlja želi britansku funtu, vojsku i kraljicu, ali ne i atomske podmornice

Kriza je u Uniji ugasila 3,5 milijuna radnih mjesta u proizvodnji

J.-C. Junckeru pohvale za strukturu i sastav nove Komisije

Od svih zemalja članica samo je Njemačka nakon 2008. povećala broj zaposlenih u industriji str. 5

Analitičari cijene što Juncker želi kolegij koji će donositi i političke, a ne samo tehničke odluke str. 4

15. rujna 2014. Broj 115 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Mnogi analitičari smatraju da bi Škotska mogla nastaviti koristiti funtu čak i bez dozvole Londona

NITI PAR DANA PRIJE REFERENDUMA NIJE POSVE JASNO ŠTO OČEKUJE ŠKOTSKU KAO SAMOSTALNU DRŽAVU

15. rujna 2014. Broj 115 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)ines@info-iz-bruxellesa.hrines.sabalich@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)ratko@info-iz-bruxellesa.hrr_boskovic@yahoo.com+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančićgoran@info-iz-bruxellesa.hr

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Na trilateralnom sastanku EU-Ukrajina-Rusija dogovorena je suspenzija ugovora o slobodnoj trgovini zbog protesta Rusije

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U

15. rujna 2014. Broj 115 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 3

EU je objavila da na snagu stupaju nove sankcije protiv Moskve kojima je cilj

ograničavanje dotoka financija u rusku ekonomiju. Ovo je objavljeno u Journal officielu (Službenom listu) EU-a. Sankcije se sastoje od ciljanih mjera protiv 24 ruska i ukrajinska građana koje EU optužuje za su-kob u Ukrajini, većinom bliskih suradnika predsjednka Putina, te kompanija. Sankci-je blokiraju financiranje zaduživanja triju energetskih kompanija, Rosnefta, Tran-snefta i Gazprom Nefta koji je dio Gazpro-

ma. Blokira se zapadno kreditiranje pet najvećih ruskih banaka. Europske sankcije također udaraju na obrambeni sektor, pro-izvođača tenkova OPK Oboronprom, pro-izvođača MiG-ova i Suhoja, te Uralvagon-zavod koji proizvodi helikoptere.

Nekoliko sati nakon Bruxellesa svoje sankci-je Rusiji objavio je i Washington. Rusko mini-starstvo vanjskih poslova optužilo je Sjedinje-ne Države da žele “prerezati ekonomske veze” između Moskve i Europske unije.

Sankcije će prvo pogoditi Rosneft koji je od vlade zatražio 42 milijarde dolara kredi-ta, ali i velike ruske banke imat će problema s međunarodnim zaduživanjem na dulje od mjesec dana.

Tri sektora ruske ekonomije nisu dirana. To su plin, nuklearna industrija i industrija vezana za svemirsku tehnologiju.

Na udaru sankcija su, između ostalih, Sergej Čezmov, CEO firme Rostec koja je proizvođač oružja, a bio je blizak Putinov prijatelj za vrijeme dok su bili agenti KGB-a u Berlinu, ekstremni nacionalist Vladimir Žirinovski, jedan general te političari koji vode separatiste u Donjecku.

Istodobno se traže načini za ublažavanje ru-skih protumjera, pogotovo otkako su Poljska i Slovačka dale na znanje da im je Rusija sma-njila dotok plina. Sjedinjene Države pono-vile su ponudu da one prodaju tekući plin Europi, na što su iz Moskve vrlo negativno reagirali. Međutim, Amerika će dati priori-et europskim izvoznicima voća i povrća, a posebno jabuka i krušaka.

Europski povjerenik De Gucht, koji se vratio iz Amerike, potvrdio je ovu informa-ciju koja je u kontekstu ublažavanja ruskih kontramjera na europske sankcije. Ipak, mjera ne stupa na snagu odmah, nego, zbog proceduralnih razloga, tek prilikom sljede-će berbe. De Guchtov kabinet rekao je da se ipak radi o vrlo brzoj promjeni kursa jer inače takve odluke stupaju na snagu tek za nekoliko godina. Uvjet američke strane jest da se europski izvoznici voća ujedine i zajednički podnesu zahtjev američkoj an-genciji APHIS koja provjerava ispunjavanje fitosanitarnih standarda, a ne da budu ras-cjepkani po zemljama.

Europska unija i Ukrajina odgađaju do 31. prosinca 2015. godine ratifikaciju Sporazuma o slobodnoj trgovini. Odluka je donesena nakon trojnog europsko-rusko-ukrajinskog sastan-

ka, održanog u vrlo lošem ozračju rata sankcijama. Ugovor između Bruxellesa i Kijeva trebao je stupiti na snagu 1. studenog, olakšao bi ulaz nekih ukrajinskih roba na tržište EU-a, ali je imao i veliku političku i stratešku važnost za Ukrajinu i za europske planove s Ukrajinom.

Vijest da je Bruxelles odgodio Ugovor jako je negativno odjeknula u Ukrajini koja je na to gledala kao na jasan znak podrške, tim više što je ukrajinska odluka da sklopi ugovor s EU-om značila veliko strateško okretanje leđa Rusiji.

Kako su novinarima rekli europski diplomati, Rusija je zaprijetila da će se trenutačno zatvo-riti za ukrajinske robe. Također, kako su rekli, u slučaju sklapanja tog Ugovora Rusija bi preko Ukrajine bila preplavljena europskom robom. Povjerenik Karel de Gucht rekao da će se sad do-biti dodatni mjeseci za pregovore te da će se popis ukrajinskih roba proširiti. Njegovi diplomati su dodali da EU daje Rusiji više vremena da se prilagodi novoj situaciji te da se od Ugovora o slobodnoj trgovini nije odustalo. Rusija je rekla da nije kategorički protivna tom Ugovoru, ali pod određenim uvjetima.

Moguća neovisnost Škotske prva je briselska tema ovog tjedna jer bi to bilo prvi put da se

u zemljama članicama Europske unije dogodila takva vrsta promjene.

Ovisno o rezultatu referenduma u Škotskoj, razvijat će se i određivati tempo sličnih aspira-cija u Flandriji i Kataloniji (str. 1). Ukoliko rezul-tat referenduma bude neovisnost, smjesta će i referendum o eventualnom izlasku Britanije iz EU-a postati realniji, njegova provedba brža, s ishodom koji je vjerojatno bliže izlasku te zemlje iz Unije nego ostanku.

Ako se Škoti na referendumu ne preplaše neizvjesnosti, nego, kako to i ankete najavljuju, glasaju “za”, tada će, paralelno s pregovorima s Londonom, voditi i razgovore, a poslije i pregovo-re s Bruxellesom o članstvu. No, tada će, već upo-zoravaju iz Europskog parlamenta, naići na pre-preku jer Škoti u slučaju neovisnosti odlučno, ali i logično, žele zadržati funtu kao svoju valutu, a odredbe Lisabonskog sporazuma obavezuju sva-ku zemlju članicu da, kad ispune uvjete, preuzmu euro. Jedino su zemlje članice koje su pregovara-le o uvođenju eura imale opciju da se izuzmu iz zajedničke valute, ali to ne vrijedi za pridošlice. Čak i euroskeptične zemlje, kao Češka, najavile su da će za četiri godine biti spremne prihvatiti euro.

EU se, nakon nećkanja i velike suzdržanosti nekih europskih vlada, odlučila na uvođenje sankcija Rusiji, i priprema se za ublažavanje uda-ra ruskih protusankcija. Istodobno, nakon ruske ucjene, odgođena je ratifikacija ukrajinsko-eu-ropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (str. 3).

Izašle su već brojne analize nove, Junckerove komisije, i one odreda pozitivno ocjenjuju nje-zinu novu strukturu. Imenovanje povjerenika je bila Junckerova vježba u postizavanju kom-promisa između želja zemalja članica i njegovih vlastitih. Njemačka je zadovoljna podjelom portfelja jer odražava njene dugoročne interese, premda G. Oettinger nije dobio neko istaknuto povjerenstvo (str. 5).

Rusija u strahu od europske robe preko Ukrajine

Funta bi mogla zaustaviti ulazak Škotske u EU

Nekoliko sati nakon Bruxellesa svoje sankcije Rusiji objavio je i Washington

Lisabonski ugovor obvezuje sve nove zemlje članice da preuzmu euro

Počela novčana blokada RusijeSANKCIJE RUSIJI STUPILE NA SNAGU

EU ODGODIO RATIFIKACIJU SPORAZUMA O SLOBODNOJ TRGOVINI S UKRAJINOM

UVODNIK

15. rujna 2014. Broj 115 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 4

U danima nakon imenovanja povjerenika za određene resore, u think-tankovima i medijima analiziraju se nova briselska ka-

drovska rješenja. Opća je presuda da struktura buduće Komisije, kako ju je postavio Juncker, uvažava i duh Lisabonskog sporazuma. U Bruxellesu se vidi da Juncker želi ponovo od kolegija povjerenika napraviti mjesto gdje se donose političke, a ne tehničke odluke, i osamostaliti Komisiju od prevelikog utjecaja zemalja članica.

Politički gledano, u novoj Komisiji vidimo uspon istočnoeurop-skih i sjevernih zemalja. Od šest potpredsjednika, Frederica Mo-gherini će po novom “klasterskom” sustavu Komisije nadgledati i Trgovinu, Proširenje i susjedsku politiku, te povjerenstvo koje će voditi Neven Mimica, za izvaneuropsku pomoć i krize.

Jean-Claude Juncker neke je zemlje nagradio portfeljima koji su za njih posebno važni pa je tako Englez Jonathan Hill postao povjerenik za financijsku stabilnost, financijske usluge i tržišta kapitala, drugim rije-čima, za City. Kad nastupe pregovori oko položaja Velike Britanije u EU-u, London će imati svog čovjeka u Komisiji na položaju koji im je najvažniji. Tim imenovanjem J.-C. Juncker je pokazao dobru volju prema Davidu Cameronu.

Grčki povjerenik Dimitris Avramopoulos dobio je portfelj mi-gracije jer se na grčke granice slijevaju valovi izbjeglica, Maltežanin

Karmenu Vella ribarstvo, a Rumunjka Corina Cretu vrlo značajan resor regionalne politike. Austrijanac Johannes Hahn, koji je vodio regionalnu i urbanu politiku, sad će voditi politiku prema susje-dima i proširenje. Beč je time zadovoljan. Ali, vratimo se velikim zemljama.

Pierre Moscovici dobio je prestižni portfelj povjerenika za ekonomske i financijske poslove, dakle i za Europski semestar. To mjesto Francuska je željela, iako sam Moscovici, dok je bio francuski ministar financija, nije mogao francuski proračunski manjak dovesti u red i svesti ispod zadanih tri posto BDP-a. Njegovim imenovanjem zadovoljan je dio zemalja koje žele imati fleksibilniju fiskalnu politiku kako bi po-taknule rast. No, on će morati raditi zajedno s potpredsjednikom EK-a Valdisom Dombrovskisom.

Bivši latvijski premijer je ujedno i povjerenik za “euro i socijalni dijalog”. Na njega se gleda kao na proreformsku osobu, ali i zago-vornika mjera štednje. Dombrovskis je autor rigoroznih mjera šted-nje u svojoj zemlji, gorih neko grčkih. Moscovici će se također do-govarati i s bivšim finskim premijerom, također potpredsjednikom Komisije, Jyrkijem Kaitanenom, koji je zadužen za rast i konkuren-tost, ali je također bio zagovornik mjera štednje. (Opća uprava za slobodno tržišno natjecanje ipak ima svoju povjerenicu, Dankinju Margrethe Vestager).

Mnogo će toga ovisiti o osobnostima povjerenika i o tome kako će sami sebi skrojiti portfelje, dakako, u dogovoru s Junckerom. Novi predsjednik Komisije razlikuje se od J. M. Barrosa jer je odu-stao od centralizacije i delegirao ovlasti, ali ipak je jasno da se on izdiže kao prvi autoritet.

U ovoj križaljci zanimljiva je sudbina bivšeg nizozemskog pot-predsjednika Vlade Fransa Timmermansa. Njega se navodi kao “desnu ruku” predsjednika Junckera, njegova zamjenika. Taj vrlo iskusni političar i vrlo kompetentan ministar vanjskih poslova

Juncker je dokinuo centralizaciju, delegirao ovlasti i želi Komisiju zaštititi od prevelikog utjecaja članica

NOVA KOMISIJA NA ČELU S J.-C. JUNCKEROM DOBILA JE POZITIVNE OCJENE I POHVALE ZA NOVU STRUKTURU

Očito je da Juncker želi kolegij povjerenika učiniti mjestom gdje se donose političke, a ne tehničke odluke Nijemci pozdravljaju da će buduća Komisija biti podijeljena na klastere jer već dugo zagovaraju efikasnije izvršno tijelo Unije

© E

U

15. rujna 2014. Broj 115 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 5

I zvješće o konkurentnosti zemalja članica EU-a za 2014. godinu pod naslovom „Re-

industrijalizacija Europe“, objavljeno u če-tvrtak 11. rujna, pokazuje da su se europske tvrtke snažno borile da očuvaju svoju kon-kurentnost u globalnoj Velikoj recesiji koja je izbila potkraj 2008. godine. No, izvješće također upozorava da posljedice krize neće

biti lako prevladati bez primjerenih poteza makroekonomske politike na razini cijele Unije i pojedinih zemalja članica. Naime, mnogi faktori koji umanjuju konkurentnost zajednički su većini zemalja članica: primje-rice, nedostatak ulaganja, ograničen pristup financiranju i otežani pristup tržištu, oso-bito za mala i srednja poduzeća, preskupa

energija te poslovno okruženje i državna ad-ministracija neskloni poduzetnicima.

Unatoč tome što je većina nevolja zemljama članica zajednička, pojedine države i privredni sektori se jako razlikuju po konkurentnosti. Hrvatsku je tako izvješće svrstalo u najlo-šiju skupinu, među zemlje članice s osred-njom konkurentnošću koja stagnira ili se

pogoršava, skupa sa Slovenijom, Bu-garskom, Maltom i Ciprom.

Globalna Velika recesija, s ishodi-štem u 2008. go-dini, još je jednom pokazala važnost tzv. realne ekono-mije i snažne indu-strijske baze za brži oporavak od poslje-dica krize. U EU-u je kriza od 2008. do danas ukinula tri i pol milijuna radnih mjesta u proizvodnji. Udjel proizvodnje u

Od svih zemalja članica samo je Njemačka u krizi povećala broj zaposlenih u industriji

IZVJEŠĆE O KONKURENTNOSTI ZEMALJA ČLANICA OTKRILO SLABE TOČKE, ALI I VAŽNOST EUROPSKE INDUSTRIJE

sad je potpredsjednik za bolju regulativu, tj. unaprijeđenje pro-pisa, za odnose među institucijama i pravosuđe. Ali, on nema svoju opću upravu, nema svoju vojsku diplomata, eksperata i službenika. Iz takve pozicije teško je nametnuti autoritet, premda on ima pravo miješati se pomalo u svaki resor. Dakle, njegova je uloga još nejasna, nije jasno da li je njegovo mjesto, kao i nekih drugih koji nemaju svoje opće uprave, samo pozicija prestiža ili stvarnih ovlasti. Pono-vo se nazire da je jedini stvarni autoritet nad šest potpredsjednika sam Jean-Claude Juncker.

Važno mjesto potpredsjednice za proračun dobila je Kristalina Geor-gieva koju Juncker jako cijeni. Ona u Barrosovom kolegiju nosi portfelj međunarodne pomoći koji je sada dodijeljen Nevenu Mimici. Da potcje-njivanje portfelja hrvatskog povjerenika nije na mjestu vidi se upra-vo po njenom primjeru. Potpredsjednica Komisije, bivša premijer-ka Alenka Bratušek dobila je visokopolitizirani portfelj energije.

Prema njemačkom brifingu za novinare Berlin nije razočaran što mu je izmaknuo portfelj Trgovine, premda su ga jako željeli budući da su s tog mjesta mogli kontrolirati tijek pregovora o američko-europskom sporazumu o slobodnoj trgovini. Nijemci kažu da im je najvažnije da će buduća Komisija biti podijeljena u klastere jer već

deset godina, koliko traje debata o reformama institucija, zagovara-ju efikasnije izvršno tijelo Unije.

Obje velike njemačke stranke željele su da Komisija preuzme ulogu svojevrsne vlade u političkom sustavu EU-a. Zato se Angela Merkel i Frank Walter Steinmeier nisu pridružili izrazima razočaranja izraženim u njemačkim medijima što je Guenther Oettinger dobio manje važan portfelj nego lani. Ove godine on će voditi digitalnu agendu, dakle unapređivanje tehnologije. Trgovina je otišla Ceciliji Malstrom, Šveđanki koja u Barrosovoj komisiji vodi unutarnje poslove.

Poljakinja Elzbieta Bienkowska je povjerenica za unutranje trži-šte, industriju, poduzetnišvo i mala i srednja poduzeća. Po prvi put SME-i su ušli u naziv nekog povjerenstva.

Prema svom ranijem obećanju, Junkcer je za žene sačuvao vrlo visoke pozicije i ključne resore.

Junckerova komisija će vjerojatno biti potvrđena u Europskom parlamentu, ali je moguće da parlamentarci zatraže zamjenu za španjolskog povjerenika Miguela Ariasa Canetu, kojega je J.-C. Juncker imenovao za povjerenika za klimatske promjene i energet-sku politiku, zbog sukoba interesa i zbog njegovih ranijih izjava o klimatskim promjenama.

Udjel proizvodnje u stvaranju bruto dodane vrijednosti 2008. i 2013.

CZ RO IE HU SK DE SI LT AT PL HR IT EE EU FI SE LV PT ES NL BE DK MT FR UK EL CY LU

25%

20%

15%

10%

5%

0%

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2008

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

2013

.

Izvor: Eurostat

15. rujna 2014. Broj 115 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 6

stvaranju bruto dodane vrijednosti sma-njila se lani na 15,1 posto, sa 15,8 posto na početku krize, dok je cilj EU-a 20 posto do 2020. godine.

Budući da industrijska proizvodnja osigurava više od 80 posto europskog izvoza te sredsta-

va za privatna istraživanja i inovacije, jasno je koliko je važno boriti se protiv njezina propa-danja. Industrija u Europi, i takva oslabjela, osigurava svako četvrto radno mjesto, i to za

Godišnje stope rasta kredita nefinancijskim poduzećima

30%

-30%

20%

-20%

10%

-10%

0%

2004 Q12004 Q32005 Q12005 Q3

2006 Q3

2006 Q1

2007 Q12007 Q32008 Q12008 Q32009 Q12009 Q32010 Q12010 Q32011 Q12011 Q32012 Q1

2013 Q1

2012 Q3

2013 Q32014 Q1

Zona eura (lista zemalja članica se mijenjala) Japan Sjedinjene Države

Izvor: Izvori: Europska središnja banka, Savezne pričuve (FED), Banka Japana

osobe s visokim obrazovanjem i posebnim, rijetkim vještinama, koje, kad su zaposlene, osiguravaju posao u prosjeku za pola do dva radnika i u ostalim ektorima.

A od svih zemalja članica samo je Njemač-ka od 2007. do 2012. uspjela povećati broj

zaposlenih u industriji. Estonija je, primje-rice, izgubila za nju katastrofalnih 650.000 industrijskih radnih mjesta, Italija više od pola milijuna, Francuska, UK i Rumunjska

oko tristo tisuća i tako dalje. Za Hrvatsku Eurostat nije imao podataka.

Prema uspješnosti u savladavanju krize Ko-misija je zemlje članice podijelila u četiri sku-pine. Hrvatska je, kako smo već spomenuli, u najlošijoj, dok je u najbolju – kao zemlje visoke konkurentnosti koja se poboljšava – EK uvrstila Nizozemsku, Dansku i Irsku. Europske države s visokom, ali stagnantnom konkurentnošću su Belgija, UK, Austrija, Francuska, Italija, Luksemburg, Šveska i Finska. Prema mi-šljenju mnogih neovisnih analitičara, tim zemljama prijeti nova nevolja na makroe-konomskom obzoru, „sekularna stagnacija“ (nerijetko se dodaje i „japanskog tipa“), po-java u bogatim i razvijenim društvima da štednja prelazi mogućnosti profitabilnog investiranja.

Zemlje osrednje konkurentnosti, kao i Hrvatska, ali kon-kurentnosti koja se poboljšava, su baltič-ke države (Estonija, Litva i Latvija), na „jugu“ EU-a Špa-njolska, Portugal i Grčka, a u središnjoj i jugoistočnoj Eu-ropi Poljska, Češka, Mađarska, Slovačka i Rumunjska.

Izvješće Europske komisije identificira-lo je četiri područja u kojima sve zemlje članice trebaju uložiti napore da bi povećale svoju konkurentnost. Na prvom mjestu

su investicije u svim industrijskim sektorima. Investicije trebaju pratiti učinkovitije inovacije i komercijalizacija rezultata istraživanja, kao i dovoljan broj radnika s potrebnim vještinama.

Drugo, očigledno je da nedostatak kredita dostupnih poduzećima u mnogim zemljama članicama nipošto nije u korist oporavka.

Europu čini nekonkurentnom i visoka cijena energije pa se traže povećana učin-kovitost dobave energije i sirovina, te učin-kovita tržišta struje i diversificirani izvori energije. Za veću konkurentnost potrebni su i manji troškovi i neizvjesnost za podu-zeća kada imaju posla s državnom admini-stracijom. „Mnoge zemlje trebale bi povesti više računa o tome kada donose nove propi-se i zakone.“

Hrvatska je svrstana među zemlje članice s osrednjom konkurentnošću koja stagnira ili se pogoršava Europu čini nekonkurentnom i visoka cijena energije pa se traži povećana učinkovitost dobave energije i sirovina

Učinkovitost državne administracije

FI DK SE NL LU BE DE AT IE UK CY FR MT ES PT SI EE CZ LV LT SK HR PL HU IT EL BG RO

2,5

2,0

1,5

1,0

0,5

0,0

Izvor: Svjetska banka, Worldwide Governance; Indicators (2009. i 2013.)

2008. 2013. EU 2008. EU 2013.

15. rujna 2014. Broj 115 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 7

događanjaTALIJANSKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Plenarna sjednica Europskog parla-menta15. – 18. rujna, Strasbourg

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)16. i 17. rujna, Bruxelles

PSC je stalno tijelo Vijeća Europske unije zaduženo za nadzor međunarodne situacije u odnosu na Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (CFSP), uključuju-ći i Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (CSDP) Unije i sudjeluje u izra-di politika EU iznoseći svoje mišljenje i prijedloge Vijeću, te nadgleda provedbu CFSP-a i CSDP-a. Odbor je odgovo-ran za provedbu političke kontrole nad operacijama u kriznim situacijama, te osigurava njihov strateški nadzor. Zemlje članice EU u Odboru su zastupljene na razini veleposlanika

COREPER II17. rujna, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Radionica za mala i srednja poduzeća (SME) o sigurnom korištenju kemikalija16. rujna, Bruxelles

Ova radionica ima za temu izazove s koji-ma se susreću kompanije, napose SME-i, kada je potrebno primijeniti nova pravila Europske unije u klasifikaciji, označa-vanju i pakiranju opasnih kemikalija (CLP). Radionica okuplja sve zainteresi-rane sudionike, poput poslovnih udruga, sindikata i udruga potrošača, te nadlež-nih državnih tijela i stručnjaka za CLP

Teme ove radionice su:• identificirati glavne izazove  koji

stoje pred pravovremenom primjenom regulative

• rasprava o praktičnim rješenjima od interesa za mala i srednja poduzeća

• promidžba sigurne uporabe kemikalija u Europi

Ekonomija rada nakon krize: koje se teoretske pouke mogu izvući iz

političkog iskustva?18. – 19. rujna, Bruxelles

Europski povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju u bivšem sastavu Europske komisije László Andor i Opća uprava za zapošljavanje i socijal-na pitanja (DG EMPL), organiziraju dvodnevnu konferenciju o stanju tržišta rada i planovima za razvoj na području radne ekonomije. Dugotrajna gospodar-ska i financijska kriza ostavila je teške posljedice, kako na tržište rada, tako i na opću politiku zapošljavanja u Europi

Teme ovog dvodnevnog seminara su: što treba naučiti i o čemu se treba razgova-rati na području ekonomije rada. Kako akademski stručnjaci i savjetnici mogu nastaviti pomagati Europskoj uniji u kreiranju i primjeni ispravnih politika na području zapošljavanja. Konferencija okuplja stručnjake, analitičare, savjetni-ke i političare, kako bi raspravljali o ovim krucijalnim pitanjima

„Prevođenje u Europi“ – forumi i radionice18. – 19. rujna, Bruxelles

Opća uprava za prevođenje (DGT) održava dugotrajne veze s brojnim sudi-onicima na području prevođenja, poput sveučilišta, prevoditeljske industrije, državnih jezičkih institucija, te službi za prijevode u zemljama članicama EU-a, kao i profesionalnim strukovnim udru-gama. DGT nastoji ostvariti učinkovitiju suradnju među svim pobrojanim sudi-onicima, te stvoriti interesnu zajednicu koja za cilj  ima svijetu predstaviti pro-fesiju prevoditelja, razmjenu iskustava, razvoj zajedničkih projekata i promicanje raznolikog i održivog tržišta profesional-nog prevoditeljstva u Europi

Do kraja godine DG Translation će organizirati Translating Europe Forum u Bruxellesu i slične forume širom Europe

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

13. – 19. prosinca, Strasbourg, Bruxelles

Nakon Izjave o događajima u Ukrajini i Odluke o odnosima između EU i Rusije, zastupnici će raspravljati o Sporazumu

o pridruživanju s Ukrajinom, kojim su utvrđeni čvrsti politički i trgovinski odnosi. Ukrajina i EU su Sporazum potpisali 27. lipnja, a zastupnici će o ratifikaciji glasati u utorak

Parlamentarci će u ponedjeljak ispitivati povjerenika za poljoprivredu Cioloşa o dodatnim mjerama kojima Unija može pomoći europskim farmerima da prevla-daju negativne učinke ruskog embarga na uvoz poljoprivrednih, mliječnih i mesnih proizvoda iz EU. Europska unija je prošle godine u Rusiju izvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 11,9 milijardi eura

Sukobi u Siriji, Iraku, Libiji i na pojasu Gaze bit će tema parlamentarne raspra-ve u kojoj će u srijedu sudjelovati bivša Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku. O odlukama će se glasati u četvrtak

Zastupnici će u srijedu raspravljati o problemu naglog širenja ebole u zapadnoj Africi, posebice Gvineji, Liberiji, Siera Leoneu, Nigeriji i Senegalu. Od izbijanja epidemije u ožujku, virus ebole je odnio tisuće života. Glasanje o mjerama pomo-ći je na rasporedu u četvrtak

Napredak Europske inicijative za zapošljavanje mladih, projekt vrijedan 6 milijardi eura pokrenut u siječnju ove go-dine, bit će u srijedu glavna tema trojnog sastanka Parlamenta, Europske komisije i Vijeća. Zastupnici EP-a zahtijevaju od ostalih tijela Unije bržu i učinkovitiju aktivnost

Zastupnici EP-a će u srijedu glasovati o sredstvima koja se izdvajaju u Europski fond za globalizaciju. Riječ je o fondu iz kojeg se izdvaja pomoć radnicima zemalja članica EU-a pogođenima poslje-dicama globalizacije i nezaposlenosti. U srijedu će se raspravljati o pomoći neza-poslenima u Španjolskoj, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Grčkoj

Predsjednik Parlamenta Martin Schulz sastat će se u utorak s turskim mini-strom za europske poslove Volkanom Bozkirom te s nadbiskupom Sirijske

15. rujna 2014. Broj 115 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 8

događanjakatoličke crkve u Mosulu Basileom Ca-smoussom. Predsjednik Schulz u petak putuje u službeni posjet Parizu gdje će ga primiti francuski premijer Manuel Valls

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Očekivanja i usluge u superpovezanom društvu16. rujna, Bruxelles

Ovaj seminar je sljedeći u nizu pre-davanja o politikama Europske unije usko vezanim s ICT sektorom tijekom sljedećeg desetljeća. Svrha ovog ciklusa je pojasniti ulogu sljedeće Digitalne agende za Europu. Nakon prvog seminara koji se bavio implikacijama superpovezanog društva, ovaj skup će razmotriti buduć-nost sadržaja i usluga u Europi

Teme ovog seminara su tekući trendovi u audiovizualnim, digitalnim i tiskovnim medijima, te ponuda usluga u financij-skom, zdravstvenom, obrazovnom i prije-voznom sektoru, kao i pregled najnovijih saznanja kako će se informatički sektor razvijati tijekom sljedećeg desetljeća

Glavne teme uključuju:• Da li će sadržaj vladati u budućnosti?

Kako će izgledati razvoj informatičkih i audiovizualnih medija i kako će to utje-cati na tradicionalne prenositelje medija,

• koje digitalne usluge će u budućnosti zahtijevati potrošači, te kako najučin-kovitije podržati njihov razvoj,

• kojim regulatornim i razvojnim pitanjima se Unija treba pozabaviti – inovacijom, konkurencijom, pristupom i povezanošću, roamingom, zaštitom privatnosti i protoka podataka, itd.

Govornici: Karim Moueddene, partner i glavni savjetnik za europske institucije, Deloitte; Bridget Cosgrave, osnivačica, Every European Digital; DS Park, glavni predstavnik za odnose s EU, Samsung Electronics; Adam Watson-Brown, CONNECT/02, DG Connect, Europ-ska komisija

Centar za europske političke studije (CEPS)

Trgovina maloljetnim osobama u Europi i Aziji – zajedničko rješavanje problema

17. rujna, Bruxelles Politički panel iz serije dijaloga EU – Azija. Tema ovog okruglog stola su mjere i strategija u suzbijanju trgovine maloljetnim osobama i djecom, koja se odvija između zemalja jugoistočne Azije i Europske unije. U radu skupa sudjeluju policijski stručnjaci, eksperti za migracije u zemljama trećeg svijeta te europski službenici za migracije

Govornici: Khine Myat Chit, direktorica Sektora za zajedničku sigurnosnu surad-nju, ASEAN; Zoi Sakelliadou, pridru-ženi voditelj odjela, Ured koordinatora za suzbijanje trgovine ljudima, EU; Delia Stanescu, savjetnica za pravosuđe i unutarnje poslove, Stalno predstavništvo Rumunjske pri Europskoj uniji; Patricia Le Cocq, pravni stručnjak u Belgijskom saveznom centru za migracije; Annette Lyth, voditeljica regionalnih projekata, Interagencijski projekti UN za suzbijanje trgovine ljudima u široj subregiji Mekon-ga; Jedrek Ng, državni tužitelj, vladina agencija za suzbijanje trgovine ljudima, Ministarstvo pravosuđa Filipina

Centar za europsku politiku (EPC)

Raznolikost bankarstva u EU: struktura vlasništva, poslovni modeli i stabilnost sustava17. rujna, Bruxelles

Nakon financijske krize, regulacijski i nadzorni okvir europskog bankovnog sustava pod stalnim je nadzorom. Ostaje vidjeti da li su provedene reforme bile do-statne da osiguraju stabilnost i održivost bankovnog sektora. Čini se da regulator-ni pristup „sve u jedan“, koji obuhvaća i banke s mješovitom vlasničkom struk-turom i različitim poslovnim modelima, teži k jedinstvenom poslovnom modelu koji bi mogao negativno utjecati na institucijsku raznolikost, a time i na cjelokupnu učinkovitost sektora, pa time i na stabilnost cjelokupnog sustava

Govornici: Marco Pagano, Profesor ekonomskih znanosti na Sveučilištu Federico II u Napulju; Adrian Blundell-Wignall, posebni savjetnik pri OECD-u; Hervé Guider, glavni direktor EACB-a; Hans-Dieter Holtzmann, glavni pred-stavnik pri EU, Deutsche Bank; Alain Deckers, voditelj radne grupe, Europska komisija; Balázs Zsámboki, glavni struč-

njak za financijsku stabilnost, Europska središnja banka (ECB)

Centar za europske političke studije (CEPS)

Zaštita mora – prema zajedničkoj su-radnji EU i Azije u pomorskoj sigurnosti18. rujna, Bruxelles

Okrugli stol o strategijama sigurnosti u međunarodnom pomorskom prometu i jačanju suradnje sigurnosnih i policijskih službi europskih i azijskih zemalja u bor-bi protiv pomorskog piratstva, terorizma i drugih oblika pomorskog kriminala

Govornici: Mika Aaltola, Programme Director, finski Institut za međunarodne poslove; Paola Imperiale, opunomoće-nica ministra za vanjske poslove, Italija; Yoshihisa Endo, izvršni direktor Regi-onalnog sporazuma za suradnju u suz-bijanju piratstva i razbojništva na moru u Aziji, Singapore; Jane Chan Git Yin, znanstvena suradnica i koordinatorica u programu pomorske sigurnosti, Singa-pore; Steven Everts, savjetnik za odnose između EU i ASEAN-a, Europska služba za vanjske poslove; Zhang Junshe, mor-narički kapetan, NKOA, Kina

Centar za europsku politiku (EPC)

Transatlantsko trgovinsko i investi-cijsko partnerstvo (TTIP): utjecaj na zdravstveni sektor19. rujna, Bruxelles

Kako ishod europsko-američkih prego-vora o trgovini i ulagačkom partnerstvu može utjecati na cijenu i kvalitetu usluga u zdravstvenom sektoru?

Govornici: Ivone Kaizeler, administra-tor, Generalna uprava za trgovinu, (DG Trade), Europska komisija; Dara Corri-gan, direktorica europskog ureda Savezne uprave za lijekove SAD (FDA);  Alienor Devaliere, politička savjetnica, Health Action International; Bart Schelfhout, glavni direktor za europske poslove, Philips; Maria Trallero, direktorica za trgovinsku politiku, EFPIA

Annika Hedberg, glavni politički anali-tičar, EPC

Centar za europsku politiku (EPC)

15. rujna 2014. Broj 115 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 9

POLJSKA SE ŽALI NA MANJAK PLINA IZ RUSIJE

Smanjenje dostave plina nekim srednjeeu-ropskim zemljama možda je tek početak “plinskoga rata”, smatraju utjecajni mediji. Poljska kompanija koja uvozi ruski plin priopćila je da im je Gazprom dostavio samo 55 posto traženog plina, zbog čega su se morali obratiti za nadopunu Njemačkoj i Češkoj. Gazprom je demantirao da je smanjivao isporuke i izjavio da poštuje ob-vezu dostave 23 milijuna kubičnih metara na dan. Slovačka je također objavila da je

njoj dostava plina smanjena 10 posto, a u Austriji 15 posto.

KATALONIJA PRIPREMA REFERENDUM O NEOVISNOSTIGolema povorka s više od milijun i pol sudionika u četvrtak je u Barceloni podsje-tila na gubitak katalonske neovisnosti prije tristo godina, ali i pružila podršku nedav-no opet postavljenom zahtjevu Katalonije za neovisnošću. Katalonski parlament će ovaj tjedan, očekuje se, izglasati zakon ko-jim će se moći pristupiti konzultativnom referendumu o neovisnosti. Referendum bi se trebao održati 9. studenog. Tome se Ma-drid protivi i dao je na znanje da ga misli spriječiti i da ga smatra nezakonitim.

ŠVEDSKI SOCIJALDEMOKRATI DOBILI IZBORESocijaldemokratska stranka pobijedila je na parlamentarnim izborima u Švedskoj, i tako se nakon dva mandata kršćanskih

demokrata vratila na vlast. Ali, istodobno, ekstremna desnica “Švedski demokrati” napravila je veliki skok, udvostročila re-zultat koji je imala prije 4 godine, i postala treća stranka u zemlji. Ovi izbori signalizi-raju kraj ere premijera Fredrika Reinfeldta koji je bio na vlasti osam godina. Iza sebe je ostavio dobre ekonomske rezultate.

NIJEMCI KRITIZIRALI SANKCIJE RUSIJINjemačka poslovna udruga koja posluje s Rusijom i istočnom Europom dobila je velik publicitet nakon što je objavila da su sankcije protiv Rusije pogrešne. Razlog je da su donesene samo tjedan dana nakon potpisivanja primirja u Ukrajini što nije ostavilo dovoljno vremena za procjenu da li se primirje održava, rekao Eckard Cordes. Ta lobistička udruga zastupa interese 200 firmi koje posluju i ulažu u Rusiji. I bivši šef MMF-a Dominique Strauss-Kahn, koji je sada moskovski lobist, kritizirao je američke i europske sankcije.

ukratko