Upload
sam-svoj-radnik
View
246
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
BZR
Citation preview
Ergonomske tetnosti na radu u zdravstvenim
ustanovama
Dr sci. med. Sran Borjanovid
Institut za medicinu rada Srbije
1
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Rad zdravstvenih radnika Povedan rizik od fizikih, hemijskih, biolokih i
psihosocijalnih tetnosti Dugo stajanje, nefizioloki poloaji tela pri radu,
podizanje i prenoenje bolesnika Emocionalno opteredenje i stres na radu esta deurstva, rad nodu i prekovremeni rad (esto
nepredvidivo) Preopteredenost, intenzivan tempo rada koji se ne
moe individualno uskladiti
Rastrzanost izmeu posla i porodice Bolesti u vezi sa radom (hronini lumbalni sindrom,
kardiovaskularne, psihosomatske bolesti)
2
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Rad zdravstvenih radnika
Autonomija i inicijativa u radu su ograniene (med. sestre)
Broj zaposlenih na najteim poslovima nedovoljan (anestezija, intenzivna nega)
Hijerarhija autoriteta i nadreenih
Povedanje veliine bolnica i birokratije
3
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Ergonomija
Ergonomija je disciplina koja s pozicije razliitih nauka nastoji prilagoditi rad i radnu sredinu psihikim i somatskim karakteristikama oveka
4
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
ta je ergonomija?
5
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Ergonomija je nain da se radi pametnije - sa manjim naporom - prilagoavanjem naina rada, maina, ureaja, alata, radnog mesta i radne sredine oveku NE oveka radu
Mogunosti oveka
Karakteristike
posla
ta je ergonomija?
6
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Ergonomija je prilagoavanje rada oveku
Ergonomski rizici u zdravstvu
Rad u nefiziolokim (prinudnim) poloajima tela statiki rad
Runo podizanje, prenoenje i repozicija nepokretnih bolesnika (intenzivna nega)
Uvrtanje tela pri podizanju
Neoekivana promena opteredenja prilikom noenja
Dugo stajanje i hodanje (hirurzi i instrumentarke, fizioterapeuti u intenzivnoj nezi)
Ergonomski rizici na radu ultrasonografista
7
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Kritine radne operacije (zdravstveni radnici)
Rad sa bolesnicima podizanje, pomeranje i prenoenje nepokretnih bolesnika
Nametanje kreveta sa nepokretnim pacijentima
Bona repozicija pacijenata
Podizanje pacijenata u krevetu
Guranje kreveta/kolica sa pacijentima
Kupanje konfuznih ili potpuno zavisnih pacijenata
Podizanje pacijenata sa poda (psihijatrijske ustanove)
Dugotrajno stajanje (operacioni blok)
8
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Kritine radne operacije(zaposleni u zdravstvu)
Serviranje hrane guranje i vuenje kolica sa hranom, prenoenje posua i kontejnera
Odravanje higijene podizanje i sputanje predmeta
Rad u perionicama guranje i vuenje tekih kolica
Radnici na odravanju podizanje, premetanje i rukovanje sa velikim paketima, kutijama i opremom
9
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Kritine radne operacije
10
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Podizanje bolesnika
11
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Podizanje bolesnika
12
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Podizanje bolesnika
13
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Rad ultrasonografista
14
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Prinudni poloaji ekstremiteta i tela -fleksija i abdukcija desnog ramenaProdueno statiko optereenje - sonda se dri pritisnuta na povrinu telaPonavljani pokreti ruku
Posledice kotanomiidne bolesti/poremedaji
iroka grupa multikauzalnih promena na tetivama, miidima, nervima i kotanozglobnim strukturama.
Bol u leima
Diskopatije
Bolni sindrom vrata
Karpal tunel sindrom
Tendosinovitis
Bolesti u vezi sa radom / povreda na radu ?
15
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Faktori rizika za pojavu KMO
Ponavljani snani pokreti;
Produeno naprezanje pojedinih grupa miida;
esto podizanje tereta ili podizanje vedih tereta;
Guranje ili vuenje tereta;
Noenje vedih tereta;
Dugotrajni nefizioloki poloaj tela i statiki rad;
Radne operacije koje se obavljaju blizu granica maksimalne miidne snage;
Nedovoljna fizika pripremljenost i neiskustvo u radu.
16
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Veliina problema
17
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Proseno opteredena sestra na bolnikom odeljenju podigne priblino 1,8 tona tereta u toku jedne smene
Uvrtanje trupa ili prinudni poloaji ine oko 20-30 % svih pokreta u toku radne smene
98 % podizanja pacijenata jo uvek se obavlja runo (ANA, 2000)
Bolniari zauzimaju drugo mesto, a medicinske sestre peto mesto na listi deset profesija sa najvedim rizikom od KMO (US Department of Labor, Bureau of Labor Statistics, 2006)
Veliina problema
52 % medicinskih sestara u SAD ima simptome
hroninog lumbalnog sindroma (ANA, 2008)
12 % med. sestara u SAD svake godine naputa posao zbog hroninog lumbalnog sindroma (ANA, 2008)
U SAD stopa incidencije hroninog lumbalnog sindroma kod bolniara je 526 na 10000 radnika to je 4x vie nego kod svih ostalih zanimanja zajedno (US Department of Labor, Bureau of Labor Statistics, 2006)
Rizik od KMO je 3,5 x vedi kod zdravstvenih radnika
18
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Veliina problema
30 % svih bolovanja povezano sa KMO Procenjeni godinji trokovi: 20 milijarda dolara za direktne medicinske
trokove (bolovanja) 100 milijardi dolara indirektni trokovi
(bolovanje + smanjena produktivnost) 40.000 $ po jednom sluaju hroninog
lumbalnog sindroma
19
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Biomehanika podizanja tereta
NIOSH (3400-6400 N)
Kod podizanja pacijenata, razvija se sila kompresije L5/S1 u rasponu od 4000-12000 N, to je znaajno vie od 3400 N (Maras, 1999)
Pri 3400 N, oekuje se pojava mikrofraktura kotanog i zglobnog tkiva kimenih prljenova
3400-6400 N, oko 50% populacije bi razvilo mikrofrakture kimenih prljenova
20
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
3D Static Strength Prediction Program3D SSPP (University of Michigan)
21
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
3D SSPP (University of Michigan)
22
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
3D SSPP (University of Michigan)
23
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
SANTOS University of Iowa - Biomehanikimodel kimenog stuba
24
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
3D analiza pokreta i opteredenja kimenog stubaMetoda konanih elemenata (FE) primenjena na segmente kimenog stubaizraunavanje: sile, pritisci, opteredenje i naprezanje povrina prljenova nemogude merenje na ispitanikudeformacije anatomskih struktura pri pokretima i nefiziolokim radnim poloajima
Sile koje deluju na L5/S1 pri podizanju tereta od 150 N na dva naina
Pognut poloaj, ispravljena kolena
Sila smicanja L5/S1= 500 N
Sila u pravcu kompresije kimenog stuba = 1800 N
uanj, savijena kolena
Sila smicanja L5/S1= 340 N
Sila u pravcu kompresije kimenog stuba = 2700 N
25
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
NIOSH Lifting Equation AL = 40 (15/H) {1 - (0.004 [V-75])}(0.7 + 7.5/D) (1 F/F max)
AL: Action Limit, (kg) dozvoljena teina tereta. Za vede vrednosti obavezno smanjenje teine tereta i/ili ukupnog fizikog opteredenja na radu
H: horizontalna udaljenost (cm) tereta u poetku podizanja u odnosu na sredinu maleolusa (15-81 cm)
V: visina (cm) tereta u poetku podizanja (0-178 cm)
D: vertikalni put (cm) od poetka do kraja dizanja, izmeu 25 cm i 200-V cm
F: prosena frekvenca dizanja na minut, izmeu 0.2 (1 na 5 min) i Fmax
Fmax: za 1 sat podizanja u toku smene Fmax je 18/min, za visinu tereta > 75 cm (stojedi poloaj) i 15/min za visinu tereta 75 cm (uanj), za kontinuirano podizanje tokom svih 8 sati rada Fmax je 15/min (stojedi poloaj) i 12 (uanj)
26
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
NIOSH Lifting Equation
Teret umerene irine, bez otrih ivica, nije klizav, bez fizikih prepreka u pravcu podizanja tereta, mikroklimatski uslovi u zoni komfora, prostorija nije pretrpana, bez klizavog poda
Prosena energetska potronja ne sme biti veda od 3.5 kcal/min a to je fiziko opteredenje koje vedina radnika moe da podnese u duim periodima rada
AL je izraunat na prema maksimalnoj kompresiji L5/S1 od 3400 N koja je prema biomehanikim ispitivanjima maksimalna za vedinu ljudi
27
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
NIOSH Lifting Equation Maksimalna dozvoljena vrednost teine je 3 X AL
Izmeu AL i 3 X AL obavezna je primena ergonomskih mera i reorganizacija rada i radnih operacija
Maksimalna vrednost je izraunata na bazi kompresije L5/S1 od 6400 N, a to je najveda vrednost koju vedina radnika moe da podnese a da ne doe do povrede ustanovljeno na sveim anatomskim preparatima
Rad sa podizanjem tereta ovakve teine podrazumeva prosenu energetsku potronju u toku rada 5 kcal/min (1 l O2 / min)
Samo 25 % mukaraca i 1 % ena moe raditi pri ovakvom opteredenju
28
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Pri podizanju pacijenata
Ne postoji jednaka distribucija tereta, objekat-telo je asimetrino
Pokreti pacijenta se ne mogu predvideti neoekivana promena opteredenja u toku noenja
Ne postoje ruke
Nije adekvatan za pokrete koji zahtevaju uvrtanje trupa i okretanje u lateralnoj ravni sa angaovanjem drugih miidnih grupa
Edukacija iz biomehanike podizanja tereta ne smanjuje rizik od povreda lea
29
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Mere prevencije
Eliminacija runog podizanja pacijenata i primena mehanizovane opreme za dizanje i prenoenje pacijenata
Upotreba nosila, kolica i kreveta podesive visine smanjenje podizanja tereta u korist bonih pomeranja koji nose manje opteredenje
aravi, vazduni dueci za bono pomeranje
Formiranje adekvatno edukovanih timova za podizanje i prenoenje pacijenata
Koridenje kolica ili stolova sa tokidima za premetanje tekih predmeta i opreme
30
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Mere prevencije
Procena rizika
Edukacija zaposlenih o potencijalnim rizicima i reenjima
Poznavanje rizika omogudava izbegavanje rizika
Ergonomsko ureenje radnog mesta eliminacija nepotrebnih radnih operacija i pokreta
Pregledi-ispitivanje snage miida angaovanih pri radu (selekcija)
Obezbeivanje dovoljnog broja zaposlenih i eda rotacija, pre svega u jedinicama za intenzivnu negu
31
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Mehanizovana oprema
32
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Mehanizovana oprema
33
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Mehanizovana oprema
34
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
Mehanizovana oprema
35
Bezbednost i zdravlje na radu zdravstvenih radnika, Beograd 2010.
KRAJ
36
Bezbednost i zdravlje na radu
zdravstvenih radnika, Beograd 2010.