Esej (Logika) - Osnovne Ideje i Pojmovi Iz Isagoga to REVISED

7/24/2019 Esej (Logika) - Osnovne Ideje i Pojmovi Iz Isagoga to REVISED

http://slidepdf.com/reader/full/esej-logika-osnovne-ideje-i-pojmovi-iz-isagoga-to-revised 1/6

Predmet: Logika sa metodologijom socioloških istraživanja I (Uvod u logiku)

Seminarski rad: Osnovne ideje i pojmovi iz Isagoga

Student: Fatić Arman

Broj index-a:46341/2014

U predstojećem seminarskom radu baviti ću se osnovnim idejama i pojmovima iz Porfirijevog

djela Isagoge. Svoj rad ću početi kratkim uvodnim izlaganjem o Porfiriju kao i nekim

osnovnim idejama koje su vodile ka pisanju ovog djela. Nakon toga pokušati ću da pojasnim

Porfirijevih pet pojmova (predikabilija): rod, vrsta, razlika, svojstvenost i pripadak. Tokom

rada baviti ću se i citirati djelove samo iz prvih 6 poglavlja Isagoga nakon ćega ću donjeti

finalni zaključak o važnosti Isagoga i njihovoj uvezanosti sa Aristotelovim „Kategorijama“.

Ključne riječi:

- Kategorije

- Isagoge

- Substancije

- Aristotel

- Porfirije



Uvod

Porfirije Tirski, rođen oko 233 godine, bio je feničanski novoplatonski filozof, Plotinovučenik, možda najpoznatiji po svojem radu iz logike poznatim kao „Porfirijevo stablo“. Za

potrebe našeg izlaganja potrebno je da znamo da je bio očaran Platonom, te da Isagoge nisu

jedini komentar koji je napisao na Aristotelova djela.Isagoge (ισαγωγέ) u prevodu sa grčkog jezika označavaju „Uvod“. Šta je to u što nas jePorfirije pokušao „uvesti“ u svom djelu. Porfirije je u Isagogama pokušao da pomirisuprostavljena mišljenja Platona i Aristotela te da pojasni i dopuni pojmove koje je Aristoteldefinirao u svojim kategorijama, prvom poglavlju „Kategorija“. Tako da nakon uvodnogobjašnjenja čime će se baviti u svom djelu Porfirije kreće sa objašnjenjima.

1. DIO: Rod

Tako za početak Porfirije kreće sa opisima roda. Dok su u Kategorijama rod i vrsta spomenutisamo kao druge supstancije, odnosno druge u nizu postojanja samo za sebe, u Isagogama

imamo uvid šta ove predikabilije ustvari označavaju :

Čini se da se ni rod ni vrsta ne kažu jednoznačno. Jer rod se kaže i za skupinu nekih bića kojasu povezana nekako s jednim i jedna s drugim.

U drugom se opet smislu kaže da je rod onaj začetnik (prethodnik) u nastanku (rođenju)svakog pojedinaca, bilo po roditelju bilo po mjestu u kojem je rođen.

I rodom se ponajprije imenuje začetnik nastanka (rodonačelnik) svakog pojedinca, a tek

potom i mnoštvo nastalo od jednog začetnika

Zbog jednostavnosti Porfirijevog objašnjavanja nema potrebe za dublje analiziranje. Očito jerod mnoštvo bića svrstanih po nekoj od osobina, nekada je to izgled, nekada mjesto rođenje ili

potomak stoga dajmo primjer ovoga. Pod rod spadaju u prvoj kategorizaciji životinje jer sumnoštvo bića povezani osobinom da su živa, da se kreću itd. Po drugoj kategorizaciji imamoljudski rod po roditelju ili Azijate po mjestu rođenja. Prema trećoj kategoriji imamo sve

nosioce prezimena Chang jer imaju zajedničkog začetnika i mnoštvo ih je.

2 DIO: Vrsta

Ono što je vjerovatno najteže za poimati je to kako nešto u jednom momentu može biti rod aveć u narednom vrsta. Pojam roda smo koristili za skupinu nekih bića tako da je vrsta izglednećeg pojedinačnog. Ona je podskup od roda, ona mu je podređena i na nju se rod pririće.Porfirije na ovo još dodaje:

Pored toga vrsta se opisuje i ovako: vrsta je ono što je prireknuto mnogim pojedinim i brojem

različitim bičima kao ono “što jest” svako od njih.



Kroz primjer ćemo pojasniti navedeno. Njemački ovčar je iz vrste ovčara, dok je on rodom pas. Ovčari su podskup pasa (više ih je iste vrste mnogi pojedini), kao i pitbullovi i stoga

vidimo da su ovo vrste jer se odnose na jednu kategoriju roda pasa.

3 DIO: O rodu i vrstiOno po ćemu se Isagoge istiću je Porfirijevo poređenje rodova i vrsta. Porfirije nam pružaslikoviti prikaz rodova i vrsta uvođenjem najopćenitijeg roda i najposebnije vrste. Pogledajmokako to izgleda na narednom primjeru.

Biće Najopćenitiji rod

Tjelesno biće Vrsta bićaRod za oduhovljeno tjelesno biće

Živo biće Vrsta za tjelesno biće

Rod za razumno živo biće Razumno živo biće Vrsta za živo biće

Rod za čovjeka

Čovjek Vrsta za razumno živo biće

Rod za Sokrata i Aristotela

Sokrat, Aristotel Najposebnija vrsta

Kao što možemo da primjetimo najopćenitiji rod je onaj iznad kojeg ne postoji drugi neki rodkoji bi mogao da obuhvati neku veću cjelinu. Također najposebnija vrsta je ona iz koje nemožemo izdvojiti neku drugu vrstu odnosno ne možemo specificirati detaljniju vrstu. Ovo bise moglo i nazvati uvodnom misli za Porfirijevo logičko stablo.

Kada bi kreirali logičko stablo na osnovu

tabele gore, ono bi izgledalo ovako. Dakle

krenuti ćemo supstancije da bi došli na primjerdo Sokrata (specifičnog pojedinca). Supstancija

(biće) se grana na materijalni (tjelesno biće) i ne

materijalni (duhovno biće) svijet. U materijalnom

svijetu imamo tjelesno biće. Ono se djeli na živo i

neživo (minerali). Živo tjelo se djeli na razumno

(čovjek ) i ne razumno (životinje). Ljude zatim

možemo podjeliti na Sokrata, Platona itd.

Slika 1. Izgled Porfirijevog logičkog stabla



4 DIO: Ostale predikabilije

4.1 Razlika

Prva od preostalih predikabilija koje ćemo još spominjati je razlika. Za razliku Porfirije kažesljedeće:

Razlika se kazuje općenito, svojstveno i najsvojstvenije. Kaže se da se jedno razlikuje oddrugog kada nastane takva drugolikost zato što se promjenilo, bilo u sebi samom, bilo uodnosu prema čemu drugom.

Kaže se pak da se jedno razlikuje na svojstven način od drugog kada se jedno od drugograzlikuje zbog toga što im pripada neki od njih samih neodvojivi pripadak.

Kaže se da se jedno razlikuje od drugog kada ih razdvaja razlika nastala zbog vrste.

Iako su razlike detaljno opisane navedimo nekoliko primjera kojim ih potvrđujemo. Ja se

razlikujem od drugih ljudi zbog drugačijeg izgleda/osobina, u sebi se razlikujem kao djete i

odrasla osoba, kao netko ko studira ili netko ko radi, i uvijek sam u ovim promjenama.

Razlikujem se od drugih pripadnika ljudske vrste jer imam lijevo klempavo uho. Cijela

ljudska vrsta, kao i ja, se razlikujemo od majmuna jer ne posjedujemo rep.

4.2 Svojstvenost

Svojstvenost je predikabilija vezana za vrstu. Ona se odnosi na vrstu na jedan od naredna

četiri načina:

1.) Svojstvenost koja pripada samo jednoj određenoj vrsti, iako ne pripada svakom pojedinom članu u vrsti.

2.) Koja pripada svakom članu vrste ali ne samo toj vrsti.

3.) Koja pripada jednoj vrsti i svakom njenom članu neko vrijeme.

4.) Koja pripada jednoj vrsti i svakom njenom članu uvijek.

Za primjer ovog uzmimo ljudsku vrstu. Pojedini ljudi imaju Heterochromia iridum

„poremećaj“ u kojem su im oči različite boje jedno od drugog. Svi ljudi hodaju na dvije noge,ali ljudi nisu jedina vrsta koja hoda na dvije noge. Bebe pužu, to je ljudska osobina koja

pripada svakom članu ljudske vrste neko vrijeme, dok je govor osobina koju ljudska vrsta

uvijek posjeduje.



4.3 Pripadak

Posljednja predikabilija o kojoj ćemo govoriti je pripadak. On je definiran na sljedeći način:

Pripadak je ono što nastaje i sšćezava bez uništenja predmeta. Dijeli se na dvije vrste odvojni

pripadak i neodvojni pripadak.

Drugim imenom pripadak je urođeno. Odvojni pripadci su ustvari instinkti, urođene navike, tosu disanje, spavanje, plivanje (plutanje). Neodvojni pripadci su urođene fizičke karakteristike

poput boje kože, kose ili očiju, oblika nosa, ušiju itd.



ZAKLJUČAK Kao što smo vidjeli, Porfirijeve Isagoge su kritički osvrt, pojednostavljenje, obrazloženje inadopuna Aristotelovog Kategorija. Bave se predikabilijama dok se Kategorije bave

predikatima, pokušavaju podublje objasniti osnovne tvorevine koje se koriste u kreiranju

iskaza, ali one nisu samo to. Porfirije je u Isagogama utjecao mnogo jače na historiju svojimlogičkim stablom , koja je i danas često korišteno u matematici, logici i računalnim naukama.

LITERATURAPorphyrii Isagoge et in Aristotelis Categorisa Commentariu m. (prijevod: Nijaz Ibrulj)

Documents

Esej (Logika) - Osnovne Ideje i Pojmovi Iz Isagoga to REVISED