1

1.Razlika izmedju etike i znanosti?Razlika je u tome sto znanosti sociologija morala, psihologija morala itd. opisuju moral kakav on jeste i to na temelju njima raspoloivih injenica.Etika razumjeva i preporucuje kakav bi trebao biti moral.Znanstveno ili deskriptivno opisivanje morala karakterizira se time sto se opisuje samo jedan njegov isjeak.

2. Osobine Kantovog uenja?Kritiki racjonalizam, formalizam i rigorizam, subjektivizam, apriorizam i apsolutizam ili univerzalizam, automnost i imperativnost.

3.Koncepti o moralnom dobru?- Prvu grupu ine oni koncepti iji protogonisti polaze od fudamentalnih ciljeva.Teoloska etika pojam dobra izvodi iz nekog odredjenog cilja.- Misljenja iji predstavnici dobro utemeljuju na spoznaji prirodni zakonitosti i uspostavljanju harmonije ivota u skladu sa prirodom. Predstavnici Spinoza i Stoiari.-Treu grupu ine koncepti koji stavljaju naglasak na pojam na vrijednosti.predstavnici eler i Hartman.-etvrtu grupu uenja o dobru ini Kantovo uenje.Ono polazi od principa za kojim se ovjek osjea obaveznim da ih potuje.

4.Moralno zlo je?Zlo je takva smiljena aktivnost kojom se nastoji pogaziti ljudsko dostojanstvo i unititi duhovna i bioloska supstancija ovjeka ili naroda.Njega treba razlikovati od nesvjesnog ina i nesvjesne radnje.Moralno zlo je negacija najviseg ili moralnog dobra.

5. Koncepti slobodne volje?-Teoloski determinizam, Kauzalni determinizam, Slojeviti determinizam, Inderteminizam

6.Moralno suenje?Predstavlja diferenciranje moralnog dobra od moralnog zla.Moralnim sudjenjem ocenjujemo da li je nesto pravedno ili nepravedno, istinito ili lano, vrijedno ili ne vrijedno, moralno ili imoralno, lijepo ili runo, itd.

7. Vaenje moralnih normi?- Apsolutno ima 3 varijante:1) Platonov objektivni etiki idealizam, 2) Teolosko uenje o moralu, 3) Uenje novokantovaca Rickerta i Windebanda- Relativno vaenje znai da moralne norme koje odgovaraju odreenom vremenskom razdoblju one koje su vaile u prolosti ne vae u sadanjosti i budunosti.

8. Spisi kod Platona?-Spisi Sokratovskog razdoblja ili mladalaki spisi. Djela tog razdoblja: Kriton, Lahet, Protagora, Lisid, prva knjiga drave- Drugu grupu ine spisi prelaznog perioda.Ovdje spadaju djela: Gorgija, Menon, Kratil.- Treu grupu ine spisi zrelog Platona. Najznaajinija djela: Gozba, Fedon,Fedar, Drava.- etvrtu grupu ine spisi kasnog Platona. Djela: Sofist, Fileb, Paramenid, Timaj, Kritija

9. Racjonalni egoizam Hobs objasniti ?Pod umom Hobs podrazumjeva vlastito i ispravno razmiljanje svakog pojedinca o tome da li e posledice njegovog djelovanja biti korisne ili etene. U tome se iskazuje bitna sutina njegovog uenja o racjonalnom egoizmu. Hobsova teorija u novovjekovnom miljenju predstavlja prvo sistematino uenje o racjonalnom egoizmu, interesu ili koristi.Ono polazi od teze da je ovjek bie koje poseduje najracjonalniji nagon za vlastito odranje, svjesno bie kod kojeg dominira egoizam, interes ili korist.

10. Razlika izmeu Kanta i Fihtea u znaenju katekorikog imperativa?Fihte odbija priznati univerzalistiko znaenje kategorikog imperativa. Za takav postupak iznosi argument; Svaki ovjek ima poseban ili specifian poziv odnosno svoje specifine zadatke u ivotu.Ovim nastoji pokazati da principi moralnog djelovanja ne moraju uvijek biti univerzalni.

11. Pet pitanja o kojima Nie raspravlja?-Smrt Boga, - Volja za Mo. - Vjeno vraanje isog i jednog svijeta, - predvrednovanje svih vrijednosti, - natovjek

12. Kod etike Historijsko Planetarnr Odgovornosti imperativ opstanka ljudske vrste iskazuje se kroz dvije formule:1)Djelujte tako da maksime vaseg djelovanja budu ope pretpostavke opstanka ljudi i biosfere2)Djelujte tako da se vasim djelovanjem buduim generacijama obezbjedi sretan ivot

13. Etika Historijsko Planetarne Odgovornosti je?Onaj pravac etikog miljenja koji problem moralnog smatra palnetarnim pitanjem i koji daje naglasak na pitanje historijske i solidarne odgovornosti znanstvenika, tehniara i polituara, za posledice svojih izuma i njihove aplikacije i njihovog djelovanja po ovjeka prema drugom ovjeku i njegove biosfere ukljuujui i pitanje moralnog suosjeanja ovjeka prema drugom ovjeku i prirodi.

14. Etika Historijsko Planetarne Odgovornost se djeli:-Ekoetiku- Etiku historijske odgovornosti - Etika univerzalne i komunitativne zajednice

15. Stubovi morala su?Prosudjivanje, Djelovanje i Vrijednovanje

16. Kardinalne vrline u Antikom misljenju su?Hrabrost, mudrost, pravednost i umjerenost

17.Regulativni principi Kantovog uenja su?Ideja Boga, Ideja besmrtnosti due i ideja slobode

18.Analiza elera sutine Kantovih 8 predpostavki moralnosti?

1. Svaka materijalna etika mora biti i etika dobara i ciljeva.2. Drugom predpostavkom Kant nastoji obrazloiti da materijalna etika ima samo empirijsko, indukativno i aposteriorno vaenje.3. Treom predpostavkom kant pokazuje da je materijalna etika nuno i etika uinaka.4. etvrtom predpostavkom se naglaava da se materijalna etika nuno mora svesti na hedonoizam.5. petom predpostavkom se istie da je svaka materijalna etika nuno i heteronomna.6. Svaka materijalna etika vodi legalitetu postupanja. Nasuprot njoj formalna etika moe zasnovati i moralitet volje.7. Sedma pretpostavka govori da svaka materijalna etika postavlja linost u ovisnost od njenih vlastitih stanja ili spoljanjih dobara.8. Osma pretpostavka na tetu materijalne etike a u korist etike formalizma i umskog rigorizma pokazuje da svaka materijalna etika nalazi temelj svih etikih vrednovanja u nagonskom egoizmu ljudske prirode.

19. Po Aristotelu je sreca?Aristotel sreu shvaa krajnjim ciljem ivota. Po njemu vrhovni cilj onaj koji se eli po sebi tj. koji se eli radi nekog drugog cilja.Srea se ne postie razmisljanjem nego nju ovjek postie svojim razumnim radnjama.

20. Euparhija po Aristotelu je?posebno je potrebno istai Aristotelovo uenje o pravilnom djelovanju ili euparhiji. Takvim djelovanjem odbacuju se ekstremi premalo ili preveliko. Misao o pravilnoj radnji ima posebno mjesto u djelovanju dananjeg ovjeka kao politiara, znanstvenika.

21. Racjonalistiaka etika je?Podrazumjevamo onu etiku koja problem moralnog objanjava i razumjeva sa stajalita uma, razuma, ili miljenja dajui mu apsolutnu ulogu u odnosu na sve to je ispod razuma. Racjonalistiko uenje o moralnom apsolutizira ulogu razuma u moralnom djelovanju ovjeka.

22.Hipotetiki imperativi su?Predstavljaju nunost mogueg djelovanja kao sredstva pomou koga se dolazi do neega drugoga to se hoe htjeti ili sto je mogue htjeti.Znae imperative koji predstavljaju praktiku nunost jedne mogue radnje kao sredstva za postizanje nekog cilja koji je izvan naih radnji pomou koga realiziramo cilj.

23. Kategoriki imperativ je?Pod njim Kant podrazumjeva pricip ponaanja koji se primenjuje na osobe kao slobodna i racjonalna bia. Kat. imperativ ili moralni imp. je objektivni princip kojeg ovjek kao umno bie stalno praktiki primenjuje.postoji samo jedan kategoriki imperativ.Njegova formulacija glasi: Radi samo prema onoj maksimi za koju ujedno moe htjeti da postane oipim zakonom.

24.Odnos intelekta i samilosti kod Sopenhauera?25.Osobine moralno razvijene licnosti? Stid, kajanje, odgovornost, moralno prosudjivanje,cast

26.Sa cime polazi a sa cime se zavrsava Kantovo ucenje?

27.Eticki pravci do Kanta?

28.Aristotelova podjela pravde? Distributivna i komutativna