ETIKE DIMENZIJE LJUDSKE AKCIJE

Nemogue je ne komunicirati

ETHOS (gr.) - odreen dobar obiaj ili navada, usmjerena odgovorima na pitanja o tome koja je akcija moralno opravdana te kako bi odreene stvari trebalo initi

- etiki kodeks, sankcije

- opa etika opa etika stajalita, generalna stajalita

opa pitanja razliitih (dobrovoljnih) pravila koje jedna osoba ima prema drugoj

- profesionalna etika pozicija, ponaanje pripadnika etike

TO JE ETIKA?Etika upuuje na standarde ponaanja koji nam govore o tome kako bi se osoba trebala ponaati u razliitim situacijama u kojima se nalazi kao prijatelj, roditelj, dijete, graanin, uitelj, strunjak itd.

TO ETIKA NIJE?

Etika nije isto to i osjeaji. Osjeaji nam pruaju vane informacije za na etiki izbor. Neke osobe imaju visoko razvijen osjeaj nelagode kad god ine neto to je loe, no neki ljudi se osjeaju dobro ak i kad ine loe. esto e nam osjeaji rei kako je neudobno initi ispravne stvari ukoliko su teke.

Etika nije religija. Mnogi ljudi nisu religiozni, no etika vai za sve. Veina religija zastupa visoke etike standarde, no ponekad se ne dotie svih vrsta problema s kojima se inae susreemo.

Etika nije postupanje u skladu s pravom. Dobar pravni sustav ukljuuje mnoge etike standarde no pravo moe zaobii etiku. Pravo moe postati etiki korumpirano kao to je sluaj u nekim totalitarnim reimima. Pravo moe biti u slubi centara moi oblikovano da slui interesima uske grupe. Pravo moe imati potekoe u oblikovanju ili osnaivanju standarda u nekim vanim podrujima i moe biti sporo u doticaju novih ideja.

Etika nije samo usvajanje kulturalno vaeih normi. Neke kulture su potpuno etine no neke druge postaju korumpirane ili slijepe na odreene etike probleme. Izreka Kad si u Rimu postupaj kao to ine Rimljani nije zadovoljavajui etiki standard.

Etika nije znanost. Drutvene i prirodne znanosti mogu pruiti vane podatke kako bi pomogle u boljem etikom izboru. No znanost sama ne moe rei to trebamo initi. Znanost moe pruiti objanjenje za to to je ovjek. No etika prua razloge za to kako ovjek treba postupati. I ba zato to su neke stvari znanstveno ili tehnoloki mogue moe biti ne etino initi.

Etimologija rijei

- gr. ethos: boravite, zaviaj, ud, ponaanje, vladanje

- Praksu ljudskog ponaanja, nauku ili znanost o ponaanju stari Grci nazivaju ethike tehne

- Rimljani latiniziraju termin (ethica) te u njegov posjed dolazi veina europskih naroda (etica, ethnique, ethis...)

- U meunarodnom moralnom argonu ponaanje je etos, a nauka ili znanost o ponaanju je etika- U isto korijensko i semantiko polje spadaju izrazi etiar (moralist) koji oznaava strunjaka u pitanju udorea- etinost ( moralnost ) =a) udoredni kvalitet ina ili postupka nekog ovjekab) stvarno moralno stanje pojedinca, grupa ili drutva

Etika i moral gotovo istoznani terminilat. mos ima isto znaenje kao gr. Etos

Hrvatski izraz udoree - ud i red da se ljudska ud ne bi pretvorila u udljivost potrebno ju je stalno stavljati u red. Ureivanje udi je ud(o)ree i potpuno odgovara pojmovima etike i morala.- estitost takoer hrv. izraz

Grki korijeni etike su filozofski, profani i racionalistiki

Moral kao plod rimske kulture nastaje u vrijeme kad je latinska kultura kristijanizirana; pored filozofske etike latinski krani moralisti njeguju i teoloku etiku ili moral

Tijekom povijesti etici se pridaje znaenje profane i racionalne discipline, a moralnom znaenju vjerske ili religijske nauke o udoreu

ETIKA I VRIJEDNOSTI

VRIJEDNOSTI neto to je dobro, odnosno poeljno, a to na razini drutva preteno odreuje ili dominirajua skupina ili pak preteno proizlazi iz tradicije tog drutva

Etika odgovara na pitanja opravdanosti i ispravnosti nekog djelovanja

Profesionalna etika odreuje etiki ispravan nain djelovanja pripadnika profesije

Zdrav razum odnosno mudrost prakse - dostatnost strune kompetencije, specifinosti svakog konkretnog sluaja u procesu pomaganja, instinkta i dobrog osjeaja

Nedostatak vremena za bavljenje etikim principima, neujednaenost etikih principa u razliitim filozofskim postupcima...

ETIKA DILEMA

Obino se pojavljuje pri obavljanju neke djelatnosti kad postoji SUKOB ili NERAVNOTEA izmeu nekih od elemenata koji je ine

Rjeavanje etikih dilema je povezano s razliitim razinama ljudskog ivota

Definiranje etikih principa pomauih profesija u sloenosti ovjeka, njegovog ponaanja i njegovih vrijednosti, ukljuujui vrijednost ireg okruenja u kojem se ga nalazi

ELEMENTI/RAZINE ETIKE DILEME:

Pretpostavke o ljudskoj naravi, vrijednostima, problemima, razinama sustava, teorijama profesije(kako vidjeti stvarnost, svatko ima svoju percepciju stvarnosti)

Klijent (pacijent); tko je, kako mu pomoi... ostali lanovi, obitelj, zajednica, profesija, drutvo, ustanova

Definicija problema; ciljevi i rezultati, prioriteti, vrste strategija

POSTAVLJANJE ETIKIH STANDARDA

2 temeljna problema u postavljanju etikih standarada:

Na emu zasnivamo etike standarde?

Kako se ti etiki standardi koriste u specifinim situacijama s kojima se suoavamo?

Standard koristimo da li da natetimo ili da manje natetimo klijentu.

Ako etika nije zasnovana niti na osjeajima, religiji, pravu, prihvaenoj drutvenoj praksi ili znanosti na emu je onda zasnovana?

Mnogi filozofi i etiari pomau odgovoriti na to sutinsko pitanje te predlau najmanje 5 razliitih izvora etikih standarda koje trebamo koristiti.Tih 5 izvora su:

1) UTILITARISTIKI PRISTUP

- neki etiari istiu da je etika akcija ona koja prua najvie dobra i ini najmanje tete tj. proizvodi najvei balans dobrog i loeg- ovaj pristup prema tome postupa s posljedicama i pokuava poveati dobre i smanjiti loe uinke2) PRISTUP PRAVA

- drugi filozofi i etiari predlau da je etika akcija ona koja najbolje titi i potuje moralna prava onih koji su ugroeni

- pristup poinje s vjerovanjem da ovjek ima dostojanstvo zasnovano na njegovoj ljudskoj prirodi, i u slobodi izbora u tome to e uiniti sa svojim ivotom

- na temelju takvog dostojanstva ovjek ima pravo da se s njim postupa kao s krajnjim ciljem, a ne kao sredstvom kojim se dolazi do krajnjeg cilja

- lista moralnih prava ukljuuje prava vrenja vlastitih izbora o tome kakav ivot ivjeti, saznati istinu, ne biti povrijeen na stupnju privatnosti

- esto se spominje da prava imamo i obveze uvaavanja prava drugih

3) PRISTUP POTENJA I PRAVDE

- Aristotel i drugi grki filozofi razvili su ideju o tome da se sa svim jednakim treba postupati jednako

- danas koristimo ovu ideju kako bismo istaknuli da etike akcije tretiraju sva ljudska bia jednako ili ukoliko je to nejednako tada je to zasnovano na nekim opravdanim razlozima4) PRISTUP OPEG DOBRA

- grki filozofi smatrali su da je ivot u zajednici dobar sam po sebi, da bi nae akcije trebale pridonijeti tom ivotu

- ovaj pristup predlae da su meusobno povezani odnosi u drutvu temelj etikog rezoniranja, te da je respekt prema drugima, osobito prema ranjivima pretpostavka takvog rezoniranja

- upozorava na ope uvjete koji su vani za dobrobit svakoga

- to moe biti pravni sustav, uspjeni policijski ili vatrogasni odjel, zdravstvena skrb, obrazovni sustav ili podruje rekreacije5) VRIJEDNOSNI (VIRTUALNI) PRISTUP

- drevni pristup etici je onaj da etike akcije trebaju biti konzistentne s odreenim vrijednosnim idealomSPAJANJE PRISTUPA

Svaki od pristupa pomae nam odrediti koji su standardi ponaanja koji se mogu smatrati etinim

Postoje i drugi problemi koje treba rijeiti

Prvi problem je ukoliko se:

Ne moemo odluiti o sadraju nekog od specifinih pristupa

Ne moemo se sloiti (o sadraju) s odreenim dijelom ljudskih ili graanskih prava

Ne moemo se sloiti oko toga to predstavlja ope dobrobit moemo se sloiti oko toga to je dobro, a to loe

Drugi problem je ukoliko razliiti pristupi ne mogu odgovoriti na pitanje to je etino? na odreen nainBez obzira na sve svaki nam pristup daje vanu informaciju uz pomo koje bi trebali moi odrediti to je etino u odreenim okolnostimaRazliiti pristupi vode slinim odgovorima

OSNOVNI TEORIJSKI PRISTUP

1) ETIKI RELATIVIZAM - odbacuje bilo kakva vrsta moralna pravila

- relativisti u svom pristupu naglaavaju nunost donoenja odluka obzirom na kontekst koje stvaraju, odnosno na posljedice koje se stvaraju

- odreena odluka donosi se na temelju rezultata koji se eli postii ili se odbacuje jer bi vodila rezultatu koji se ne eli

PODJELA- a) ETIKI EGOISTI

- pojedinac mora maksimizirati ono to je dobro za njega bez obzira na to kakve e to posljedice imati na ostale

b) ETIKI UTILITARISTI

- najvanije je pronai najveu korist za najvei broj osoba

2) ETIKI APSOLUTISTI

- istiu vanost vrstih moralnih pravila

- smatraju da je neka akcija sama po sebi dobra ili loa bez obzira na posljedice koje bi mogla prouzroiti

- istiu vanost etikih pravila koja treba formulirati u svakom sluaju

- zastupnici ovog pristupa su DEONTOLOZIETIKI PRAVCI

1) KLINIKI PRAGMATIZAM

- primarna zadaa profesionalnog pomagaa je pruanje visokog stupnja profesionalne pomoi

- pripadnici pomaue profesije u svom se poslu vie treba voditi vrijednostima koje propisuje dominirajue drutvena grupa (drutvenom etikom), a manje osobnim etikim stajalitima

2) HUMANISTIKA ETIKA

- vanost pojedinca mnogo vie znai nego institucije ili ideologije

- profesionalni pomaga u svom se radu treba voditi naelima slobode pojedinca te razvoju njegovog samopotovanja

- osnovu pristupa ine idealistiki na ljudsku prirodu kao sutinsku pozitivnu zajedno sa optimistikim pogledom na budunost

- od profesionalnog promatraa trai se akcija usmjerena promjeni (drutvenih) uvjeta koji onemoguuju razvoj pojedinca

3) SITUACIJSKA ETIKA

- odbacuje apsolutna pravila i univerzalne kriterije te trai rjeavanje etikih dilema razliito od sluaja do sluaja

- smatra da razliite situacije koje se stalno mijenjaju i razliiti kontekst trae i razliite etike kriterije/etike odluke

4) RELIGIJSKA ETIKA

- poiva na pretpostavci/vjerovanju u postojanje boanskog bia koji je tvorac vjenih vrijednosti i moralnih pravila

- smatra da su etika i vjera nerazdvojni te da etika meuljudskih odnosa poiva na prihvaanju bojeg autoriteta

OSTALI PRISTUPI

1) Pristup novog konzumenizma i prava korisnika - usmjeren prema tehnikim vjetinama koje posjeduje strunjak (a umanjuje vanost profesionalne etike)

2) Pristup novog radikalizma- istie strunjakovu osobnu ili politiku privrenost, te modalnu moralnu odgovornost (kao suprotnost nametnutom etikom kodeksu)

Abramson (1996.) opisuje dodatna 4 pristupa:

pristup principa

etiku vrlina

feministiku etiku

aprocentrizam

PROFESIONALNA ETIKA

- ini je niz pisanih (kodificiranih) obveza koje obrauju etike aspekte profesionalne prakse- glavni principi profesionalne etike saimaju sve u etiki kodeks odreene profesije- pomo praktiarima da prepoznaju pravi (moralno opravdani) put u obavljanje svoje djelatnosti

ETIKI KODEKS POMAUIH PROFESIJA

utjecaj bazinih etikih polazita esto je vidljiv usprkos vrsto postavljenim i ope vaeim profesionalnim kriterijima struke

kako bi se kriteriji prosuivanja unutar profesije izjednaili, a korisnici usluga pomagaa zatitili od volunatizma; odnosno neujednaenih etikih principa u nadu, pripadnici profesionalne skupine obino definiraju vaee etike principe putem etikog kodeksa stvaranje etikog kodeksa slui razliitim ciljevima struke:a) slui kao vodi u provoenju profesionalne djelatnosti

b) koristi se u oblikovanju funkcija profesionalnog pomagaa

c) predstavlja skup kriterija kojih se pomaua djelatnost moe vrednovati (evidentirati)

Uloga kodeksa postavljeni etiki principi tite profesije, njene lanove i korisnike usluga

moemo vriti korisnu funkciju u poticanju etike refleksije i rasprave pri emu on ne mora predstavljati rigidnu knjigu pravila koja samo propisuje pravila profesionalnog postupanja

Dijelovi kodeksa

Etiki kodeks pomauih profesija obino ukljuuje:

razmatranja poloaja profesionalca (pomagaa) u obavljanju njegove djelatnosti

poloaj klijenta (pacijenta) kao korisnika razliitih usluga

ulogu tree strane ukljuene i zainteresirane za pomaui odnos pomagaa i klijenta obiljeja drutva u kojem se proces pomaganja odvija

uloga poslodavca odnos prema kolegama

ETIKA SOCIJALNOG RADA

posljednjih 100 godina socijalni rad proao je put od prvenstvenog bavljenja klijentovom moralnou i vrijednostima do izrade opsenih etikih uputa za profesionalno postupanje

govorei o etikom kodeksu socijalnog rada uvijek se radi o nacionalnom etikom kodeksu neke zemlje

no temeljna naela i sastavnice etike socijalnog rada nadilaze okvire nacionalnih specifinosti te je mogue govoriti o etici profesije openito

razvoj etikih normi, principa i standarda u socijalnom radu moe se pratiti tijekom 4 povijesne faze:

1. Razdoblje morala2. Razdoblje vrijednosti3. Razdoblje Etike teorije4. Razdoblje etikih standarda

sustavno formulirana etika socijalnog rada potie socijalnog radnika na razmatranje onih pitanja koja moraju biti uzeta u obzir prije donoenja konanog izbora za akciju

akcija socijalnih radnika uvijek je vezana uz njegovu strunu kompetenciju koja se putem etike dodue ne standardizira, ali se putem nje zahtjeva

struna kompetencija ne rijetko se pokazuje nedovoljnom u rjeavanju problema

profesionalna etika pomae u odreenju kada strunu kompetenciju treba upotrijebiti, iji interes zatititi, odnosno na koji nain izbjei neispravnu odluku

ETIKA PITANJA U SOCIJALNOM RADU

1. iroki spektar ljudskih potreba brojni konkretni etiki izazovi, sumiranje kljunih podruja kroz etiki kodeks

2. Pitanje povjerenja

3. Neosuivanje klijenta

4. Kazivanje istine klijentu

5. raspodjela ogranienih resursa

6. Prioritizacija interesa

7. Profesionalno znanje i klijentova prava

8. Sukobljene obaveze i oekivanja

9. Odnosi s kolegama

10. Ogranieni profesionalni odnosa

11. Izbor djelotvorne procjene (dijagnoza) intervencijske metode

12. Prihvaanje prava i obaveza

ETIKO ODLUIVANJE U SOCIJALNOM RADU

esto se temelji na izboru razliitih alternativa; pred socijalnim radnikom otvara se pitanje naela, prioriteta i procesa takvog izbora

razliite strane imaju razliite vrijednosti

podruje zajednikih vrijednosti za socijalnog radnika esto predstavlja jedno mogue podruje rjeavanja etikih pitanja

DONOENJE ODLUKA

donoenje dobrih etikih odluka trai uvjebanu osjetljivost na etika pitanja i izvjebanu metodu za istraivanje etikih aspekata odluka

postojanje metode za etiko odluivanje je apsolutno sutinsko ukoliko se prakticira redovito, metoda nam postaje tako poznata da je koristimo automatski bez posebnog osvrtanja na pojedine korake

noviji i tei etiki izbori s kojima se suoavamo trae vie vremena za njihovu raspravu i dijalog s ostalima

samo putem paljivog istraivanja problema te uz pomo uvida u razliite perspektive drugih moemo donijeti etiku odluku u takvim situacijama

OKVIRI ZA DONOENJE ETIKIH ODLUKA

PREPOZNAVANJE ETIKIH PROBLEMA

da li je neto problematino na osobnoj, interpersonalnoj ili drutvenoj razini

moe li sukob, situaciji ili odluka biti tetna za ljude u zajednici

prelazi li problem pravni ili individualni okvir bavljenja

kakav utjecaj ima na ljude koji imaju pravo i nadu za bolji ivot u zajednici

PRIKUPLJANJE INJENICA

koje su relevantne injenice u vezi sluaja

koje su injenice nepoznate

koji pojedinci i grupe imaju vaan udio u sluaju

imaju li neki vei udio zbog toga to imaju posebne potrebe ili zbog toga to mi imamo vee obveze prema njima

koje su opcije djelovanja

da li su konzultirane sve osobe i grupe

kad bi pokazali vau listu opcija nekome koga potujete, to bi ta osoba rekla

prikupljat emo injenice ako znamo gdje ih traiti i imati neko saznanje o njima

VREDNOVANJE ALTERNATIVNIH AKCIJA KROZ RAZLIITE ETIKE PERSPEKTIVE

koja opcija e proizvesti najvie dobrog i najmanje tete

opcija: savjeti, znanje, materijalna pomo....

utilitaristiki pristup:Etika akcija je ona koja e proizvesti najbolji smjer koristi nad tetom - ak ukoliko svatko dobije ono to eli, hoe li pravo i dostojanstvo svakoga biti uvaeno

pristup prava:Etika akcija je ona koja najdosljednije uvaava prava onih koji su zahvaeni problemom- koja je opcija potena za svakog pojedinca?

pristup potenja i pravde:Etika je akcija ona koja ljude tretira jednako ili ukoliko nejednako, tada tretira ljude proporcionalno i poteno- koja bi opcija pomogla svima da sudjeluju potpunije u ivotu koji dijelimo u obitelji, zajednici, drutvu?

pristup opeg dobra: Etika akcija je ona koja najvie pridonosi kvaliteti zajednikog ivota- elite li postati osoba koja djeluje na taj nain(osoba koja ima hrabrosti i portvovnosti)?

Razmatrajui sve perspektive, koja je opcija bolja ili ispravna za poduzeti je? Ako kaete nekome koga potujete zato ste odabrali neku opciju, ta e ta osoba rei? Ako bi svoju odluku morali objasniti na televiziji, bi li se osjeali dobro?

TEORIJSKI MODELI RJEAVANJA PROBLEMA

u procesu rjeavanja etikih pitanja socijalni radnici se esto oslanjaju na razliite teorijske modele

11 fazni opi model donoenja odluka:

1. FAZA identifikacija problema i faktora koji pridonose njegovom postojanju

2. FAZA identifikacija osoba i institucija ukljuenih u problem, to mogu biti klijenti...

3. FAZA identifikacija relevantnih vrijednosti, osoba i institucija identificiranih u fazi 2, ukljuujui drutvene vrijednosti, profesionalne vrijednosti, osobne vrijednosti...

4. FAZA identifikacija ciljeva i zadataka za koje se vjeruje da mogu rijeiti ili barem umanjiti problem

5. FAZA identifikacija alternativnih strategija za intervenciju

6. FAZA procjena uspjenosti i djelotvornosti svake alternative

7. FAZA odabir strana koje trebaju biti ukljuene u donoenje odluka

8. FAZA odabir primjerene strategije

9. FAZA primjena odabrane strategije

10. FAZA praenje promjena i obraanje panje na nepredvidive posljedice

11. FAZA vrednovanje rezultata i identificiranje dodatnih problema

PODRUJA JAVLJANJA ETIKIH DILEMA

a) podruje individualnih klijentovih prava

b) podruja opih interesa i dobrobiti

c) podruje nejednakosti i strukturalne potlaenostia) Individualna klijentova prava i dobrobiti

prava klijenta da sam donese odluke i izbore

odgovornost pomagaa da unaprijedi dobrobit klijenta

korisnika perspektiva pojma dobrote

b) Opi interesi i ope dobrobiti

prava i interesi drugih ukljuenih strana

odgovornost pomagaa prema ustanovi koja ga zapoljava i drutvu openito

odgovornost pomagaa da unaprijedi i uini dostupnima razliite usluge i dobra najveem moguem broju korisnika

c) Nejednakosti i strukturalna potlaenost

odgovornost pomagaa da odgovori izazovima agresivne politike prema odreenim klijentima ili grupama klijenata

odgovornost pomagaa da radi na promjenama politike ustanove javnosti u smjeru provoenja antidiskrimitivne prakse

ETIKI KODEKS SOCIJALNIH RADNIKA SLOVENIJE

potivanje ljudskih prava i sloboda

prihvaanje razliitosti

potivanje kodeksa profesionalne etike

ravnopravnost dobrovoljnog rada

pomo do samostalnosti, meusobna pomo, samopomo

nespojivost uloga

potivanje odluka pojedinca

mogunost izbora pomoi

dunost pruanja pomoi

ouvanje samostalnosti u prirodnom ivotnom okruenju

potivanje ovjekove jedinstvenosti dostojanstva

kriterij komuniciranja s javnosti

spreavanje osobnog uznemiravanja nasilja

uvaavanje i zatita privatnosti u socijalnim ustanovama

otvorenost ustanova

povjerenje i zatita podataka

obveza istraivanja i usavravanja

sudjelovanje i meusobna pomo meu djelatnicima socijalne zatite

A GRUPA

to je etika?

to je etika dilema?

Nabroji 5 izvora etikih standarda

Koji su problemi u odabiru izvora etikih standarda

Koja je razlika izmeu apsolutista i relativista?

Situacijska i relativistika etika?

4 dodatna pristupa etici (po Abramsonu)

Kojim ciljevima slui stvaranje etikog kodeksa?

Koja pitanja je potrebno razmotriti u fazi etikih problema?

B GRUPA

Pojmovne, povijesne razlike u terminima etike i morala?

to su vrijednosti?

S kojim razlikama ljudskog ivota se obino vee etika dilema?

Utilitaristiki pristup opeg dobra?

Etiki pravci?

Etiki utilitaristi i egoisti?

to obino ukljuuje etiki kodeks pomauih profesija?

Na emu se temelji etiko odluivanje u socijalnom radu?

Nabroji neka etika pitanja u socijalnom radu.

C GRUPA

to etika nije?

Opa i profesionalna etika?

Pristup prava i pristup potenja i pravde?

Glavni teorijski pristupi?

Klinika pragmatika i humana etika?

Novi konzumerizam i novi radikalizam?

Koje povijesne faze prate razvoj etikih normi, principa i standarda u soc.radu?

to je potrebno za donosenje dobrih etikih odluka?

Koja su pitanja potrebna razmotriti u fazi prikupljanja injenica unutar okvira za donoenje etikih odluka?

+ JO PITANJA KOJA SE MOGU POJAVITI

etika akcija prema utilitaristickom pristupu, pristupu prava, pristupu postenja i prave, pristupu opceg dobra?

nabroji 11 fazni opi model donoenja odluka!