Etničkifederalizam...Politički sistem BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu ¡U ustavnopravnom smislu, politički sistem Bosne i Hercegovine uveo je elemente konsocijacijske demokracije

Etnički federalizam

Doc.dr. Damir BanovićUstavno pravo – izabrane teme

Sažetak

¡ Pojam etničkog federalizma

¡ Politički sistem prema Dejtonskom mirovnom sporazumu

¡ Transformacija političkog sistemu primjenom Odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda (entitetski nivo)

¡ Evropski sud za ljudska prava i potencijalne transformacije na državnom nivo

¡ Plenumi i referendumi

¡ Društveni kontekst

¡ Zaključci

Pojam etničkog federalizma

¡ Etnički federalizam je oblik federalnog sistema državne vlasti u kojoj su federalne jedinice definirane u skladu sa etnicitetom/etničkom grupom

¡ Primjer: Etiopije koja je usvojila koncept etničkog federalizma i restruktuirala regione vodeći se etničkim kriterijom, a time i koncepte državljanstva, politike i identiteta na bazi etničke pripadnosti

¡ Ustav Etopije predviđa da će se federalna struktura bazirati na etno-lingvisičkim kriterijima

¡ Etnički federalizam povezuje identitet i teritoriju

Politički sistem prema Dejtonskom mirovnom sporazumu

Crveno: Republika Srpska

Plavo: Federacija Bosne i Hercegovine

Žuto: Brčko Distrikt

Politički sistem BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu

¡ U ustavnopravnom smislu, politički sistem Bosne i Hercegovine uveo je elemente konsocijacijske demokracije (1995)

¡ Evolutivni razvoj kroz djelovanje subjekata političkog sistema

¡ Federalna država sa konsocijacijskim elementima


¡ Konsocijacijski elementi u političkom i ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine mogu se pronaći kroz sljedeće

¡ Uspostavljanje višepartijskog sistema

¡ Većinski, proporcionalni i kompenzacijski izborni sistem;

¡ Bikemeralizam (predstavništvo građana i etničkih grupa);

¡ Veto mehanizmi (entitetsko glasanje i vitalni nacionalni interes);

¡ Kvote (domovi naroda/vijeće naroda)

¡ Proporcionalna predstavljenost etničkih grupa (gradska i opštinska vijeća)


¡ Ograničena predstavljenost grupe “Ostali”

¡ Široka koalicija (na državnom nivou)

¡ Izvršno politička i zakonodavna podjela vlasti

¡ Ustavnosudska kontrola

¡ Kooperativnost interesnih grupa

¡ Kruti ustav

¡ Nezavisna centralna banka


¡ Uslov u post-konfliktnom periodu: balansiranje između tri etničke grupe

¡ Ustav prepoznaje dvije grupe:

¡ 1. Konstitutivni narodi (Srbi, Bošnjaci i Hrvati)

¡ 2. Ostali (nacionalne manjine i osobe koje se etnički ne identificiraju)


¡ Pojam ”konstitutivni narodi” je jasno definisan u ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine, dok se definicija pojma “Ostali” izvodi sistemskim tumačenjem

¡ U grupu “Ostalih” tako ulaze: pripadnici nacionalnih manjina (17 priznatih), kao i osobe koje ne pripadaju niti grupi konstitutivnih naroda, niti grupi nacionalnih manjina; odnosno, ne žele se etnički identificirati (npr. osobe sa miješanim etničkim porijeklom), ali su državljani Bosne i Hercegovine


¡ Konstitutivni naroda tvore ustavnopravno strukturu BiH, te je učinjena jasna distinkcija između njih i grupe “Ostalih”

¡ Konstitutivnim narodima su priznata posebna kolektivna prava (predstavljenost u institucijama sistem i veto mehanizmi) – npr. predstavljenost u Domu naroda PS BiH i izbor u Predsjedništvu BiH

Transformacija političkog sistem usljed Odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda u BiH

prije 2000 poslije 2000Princip konstitutivnosti Identitet etniciteta i

teritorijeKonstitutivnost nijevezana za etnicitet, većse prostire na cijeluteritoriju

Federacija BiH Srbi – pozicija nacionalne manjine/nedefinisan status

Srbi – konstitutivninarodi

Republika Srpska Bošnjaci i Hrvati –pozicija nacionalne manine/nedefinisan status

Bošnjaci i Hrvati –konstitutivni narodi

Predstavljenost „Ostalih“

Djelimično u Federaciji BiH

Pravo na predstavljenost

Transformacija političkog sistem usljed Odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda u BiH

Ustavni principi uključuju

¡ Princip multietičnosti

¡ Princip kolektivne predstavljenosti konstitutivnih naroda

¡ Zabrana diskriminacije

Ustavni principi

¡ Princip multietičnosti - cjelokupna državna struktura Bosne i Hercegovine korespondira sa multietičnim modelom državnosti, u okviru koje teritorijalna delimitacija nužno ne vodi ka institucionalnoj segregaciji i nacionalnoj homogenizaciji u okviru državnih institucija

Ustavni principi

¡ Princip kolektivne jednakosti konstitutivnih naroda: efektivna politička participacija u procesu donošenja odluke ne ostvaruje se samo kroz individualnu jednakost u izbornom procesu, već i kroz kolektivnu etničku predstavljenost tri konstitutivna naroda

Ustavni principi

¡ Pravilo o zabrani diskriminacije, uključuje de iure i de facto diskriminaciju

Međunarodna zajednica i ustavne promjene

¡ Imajući u vidu političku situaciju nakon donošenja Odluke o konstitutivnosti naroda, bilo je nemoguće očekivati da će entitetski parlamenti usvoji izmjene entitetskih ustava

¡ Ured Visokog predstavnika je korištenjem bonskih ovlasti nametnuo amandmane na entitetske ustave kojima na (ipak) na asimetričan način primijenila odluka US-a

Međunarodna zajednica i ustavne promjene

¡ Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se i od troje sudija imenovanih od strane Evropskog suda za ljudska prava

¡ Fenomen “hibridnih” ustavnih sudova poznatih u post-konfliktnim državama

¡ Indirektan utjecaj međunarodne zajednice/međunarodne pravničke struke

¡ Direktna utjecaj – kroz nametanje rješenja u entitetske ustave

Odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci

¡ Aplikanti Sejdo Dervić i Jakob Finci su državljani BiH, ali pripadaju nacionalnim manjinama (grupa Ostalih)

¡ Dom naroda PS-a BiH i Predsjedništvo BiH sastavljeni su isključivo od konstitutivnih naroda


¡ Aplikanti su tvrdili da im Ustav Bosne i Hercegovine i Izborni zakon BiH oneogućavaju izbor (pasivno biračko pravo) za Dom naroda i Predsjedništvo BiH samo na osnovu etničkog porijekla


¡ Slučaj je baziran na članu 3 (zabrana nehumanog i ponižavajućeg postupanja); članu 13 (pravo na efektivan pravni lijek); članu 14 (zabranu diskriminacije) Evropske konvecije; članu 3 Protokola 1 (pravo na slobodne izbore) i članu 1 Protokola 12 (generalna zabrana diskriminacije)


¡ Sud je priznao da je u vrijeme kada je donesen, politički sistem osiguravao mir kao legitiman cilj (koji je postignut)

¡ BiH se članstvo u Vijeću Evrope (April, 2002 godine) obavezala da će uskladiti svoje izborno zakonodavstvo, te da je ratificirala Konvenciju i sve protokole bez rezervi


¡ Ratificiranjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU (2008), država se obavezala da će izmijeniti svoje izborno zakonodavstvo u skladu sa zahtjevima Evropske konvencije i članstvom u Vijeću Evrope


¡ Sud je zaključio (2009) sa 14 glasova za i tri protiv da su zahtjevi aplikanata opravdani, te da je BiH prekršila član 14 EK-a, zajedno sa članom 3 Protokola 1

Odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Azre Zornić

¡ Aplikantica se žalila ESLJP zbog njene nemogućnosti da bude birana u Dom naroda PS BiH i Predsjedništvo BiH samo na osnovu državljanske pripadnosti (odnosno, ona se izjašnjava samo kao državljanka BiH)

¡ Aplikacija je zasnovana na poziv na član 3 Protokola 1; član 14 Konvencije i član 1 Protokola 12

Odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Azre Zornić

¡ ESLJP u julu 2014 godine odlučio je:

¡ Povrijeđen je član 14 Konvencije (uzet zajedno ili u sadejstvu sa članom 3 Protokola 1); članom 1 Protokola 12 u odnosu na njenu onemogućenost (isključeno pasivno pravo) kada se radi o izbor za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH

¡ Povrijeđen je član 1 Protokola 12 zbog isključivanjapasivnog biračkog prava kada se radi o izboru za Predsjedništvo BiH

Odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Pilav

¡ Aplikant je bazirao svoju argumentaciju u pogledu pravne nemogućnosti da on kao Bošnjak iz Republike Srpske nema pasivno biračko pravo kada je riječ o izboru za člana Predsjedništva BiH, odnosno ograničeno aktivno biračko pravo – da bira svog člana Predsjeništva

¡ Svoju argumentaciju je bazirao na povredi člana 1 Protokola 12 Konvencije

.

Odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Pilav

¡ Sud smatra da je ovako isključenje bazirano na kombinaciji etničkih porijekla i mjesta prebivališta, predstavljaju diskriminaciju u odnosu na član 1 Protokola 12

Referendumi – kao oblici utjecaja “odozdo” i načini rješavanja političkih i ustavnopravnih konflikta

¡ Referendum o nezavisnosti BiH (29/1 Februar/Mart 1992)

¡ Referendum o “9 Januaru” (u Republici Srpskoj, 2016 godine)

¡ ”Nepodesan” model za rješavanje političkih sukoba

Neoficijelni oblici procesa donošenja odluka

¡ Plenumi – otvoren i transparentan prostor za diskusije i donošenje odluka koje se tiču javnog dobra

¡ Primjena većinskog principa u postupku donošenja odluka

¡ Zahtjevi za “stručnim vladama”

¡ Zahtjevi za poboljšavanjem usloa života

¡ Pleumi građana Tuzlanskog kantona, Kantona Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskog kantona (2014)

¡ Ograničeni efekti?

Utjecaj civilnog društva

¡ Kontinuirani pritisak „odozdo“ na pojave koje odstupaju od ustavno pravnog okvira (korupcija, imenovanja, javne nabavke i sl)

¡ Saradnju u okviru koalicija i inicijativa

¡ Izvještavanje, grass-root djelovanje, protesti, okupljanja

Zaključci

¡ Odluke Evropskog suda se mogu posmatrati kao politički zahtjevi bez mehanizama pravne prinude za njihovu primjenu

¡ Razlika između odluka koje imaju političke i ustavo-pravne, te oduka koje imaju čisto pravne implikacije

¡ Odluke o uključivanju grupe “Ostalih” i proširenje prava izbora konstitutivnim naroda su legitimni politički zahtjevi

¡ Postoji generalna saglasnost da se odluke primjene

¡ Različiti pogledi kako i kada se one trebaju primijeniti

¡ Proces evropskih integracija i pritisak “izvana”

Zaključci

¡ Formalne ustavne promjene bi trebale ići u smjeru promjene od kooperativnog modela konsocijacije, kao liberalnom modelu;

¡ Promjene iznutra – kroz djelovanje Ustavnog suda BiH (kroz inicijalno djelovanje političkih stranaka i nevladinih organizacija)

¡ Promjene izvana – kroz djelovanje Evropskog suda za ljudska prava – individualna inicijativa– plenumi (ograničeno vremensko djelovanje, kao i postignuti rezultati

¡ Referendumi

Zaključci

¡ Kontekst bosanskohercegovačkog društva

¡ (1) post-konfliktno, post-socijalističko i tranzicijsko društvo;

¡ (2) podijeljeno društvo;

¡ (3) naslijeđe nedemokratske političke kulture;

¡ (4) primjena konsocijcijskog modela

¡ (5) nedostatak minimalnog sadržaja identiteta

Zaključci

¡ Imajući u vidu formalni okvir i društveni kontekst, potreban je:

¡ (1) razvoj minimalnog identiteta koji transcedentira identitete društvenih segmenata

¡ (2) kooperacija, koordinacija i razvoj povjerenja između društvenih segmenata, kako na kolektivnom tako i na individualnom nivou o pitanjima od zajedničkog interesa

¡ (3) konsenzus o pitanjima legitimiteta političkog predstavljanja društvenih segmenata kao vrijednosti u odnosima političkih elita

Zaključci

¡ (4) kooperacija civilnog društva u okviru i između društvenih segmenata;

¡ (5) demokratsko obrazovanje koje podstiče multikulturalne

¡ (6) konsenzus o prirodi političkog sistema

Documents

Etničkifederalizam...Politički sistem BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu ¡U ustavnopravnom smislu, politički sistem Bosne i Hercegovine uveo je elemente konsocijacijske demokracije