48
8/3/2019 Europa [januar 2012.] http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 1/48 BiH: Napokon nova vlada Intervju: Mladen Ivanić (PDP) Sarajevo: Zemaljski muzej pod ključem Sport: Grupe i stadioni za Euro 2012    I    S    S    N     1    9    3    9   -    3    4    2    3  januar 2012

Europa [januar 2012.]

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 1/48

BiH: Napokon nova vlada

Intervju: Mladen Ivanić (PDP)

Sarajevo: Zemaljski muzej pod ključem

Sport: Grupe i stadioni za Euro 2012

   I   S   S   N 

   1   9   3   9  -   3   4   2   3

 januar 2012

Page 2: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 2/48

Page 3: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 3/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 3JANUAR 2012

 s a drž a j 

U ovom broju:

4 Komentar Igranje strahovima

6 Bosna i HercegovinaŠestorka postigla dogovor o Vijeću

ministara

14 IntervjuMladen Ivanić: Nakon Kosova na redu

 je Dodik 

18 FeljtonHaag: Zapisnik sa suđenja Radovanu

Karadžiću (19)

24 ReportažaPutopis: Brzim preko Bosne (23) Putujem samo putevima koji imaju srca

- Čapljina

28 Kultura

30 Film

32 SportDomaćini spremni za prvenstvo Euro

2012

34 AutomobiliAudi A1 Quattro sa 256 KS

36 Nauka

37 Tehnologija

38 Porodica

40 Estrada

41 Mozaik 42 Horoskop

43 Zabava

46 Oglasi

USKORO!!! USKORO!!! USKORO!!!

NOVI TV KANAL NA VAŠEM JEZIKU

Svim čitaocima pravoslavnevjeroispovijesti želimo srećan Božić 

Page 4: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 4/48EUROPA4 JANUAR 2012

     k    o    m    e    n     t    a    r

KOMENTAR

 Igranje strahovima

Predsjednik Socijaldemokratske partije BiH, Zlatko La-gumdžija, učestvujući krajem novembra u raspravi

o Bosni i Hercegovini u Centru za strateške i međunarodnestudije u Vašingtonu, pokušao je publici, obično naklonjenijojideji multietničke države nego etničkim diobama, objasniti ra-zloge jednogodišnje blokade formiranja državne vlasti nakonlanjskih oktobarskih izbora, ukazivanjem na sukob tih dvijuvizija bosanske budućnosti.

Pri tome je za favorizovanje etničkog nad multietničkimokrivio i međunarodne predstavnike koji u posjetama Bosni iHercegovini, vođeni logikom Dejtonskog sporazuma, redov-no traže kao partnere “tri etničke poglavice”.

Lagumdžija na vlastitom iskustvu pokazuje kako je, ra-deći na multietničkoj političkoj opciji, u očima međunarodnihpartnera u posljednje dvije godine “od nade postao problem”.

“Prije 3-4 godine, kad smo bili četvrta partija po bro-  ju glasova, govorili su nam: Šteta što nemate 50.000 glasovaviše. Sad, kad smo dobili 150.000 glasova više, opominju nasda remetimo odnose i nude mi ulogu bošnjačkog vođe”, re -kao je Lagumdžija, a da vjerovatno ni sam nije očekivao daće od prisutnih dobiti više od razumijevanja za opredjeljenjekoje je oduvijek bilo bliže američkom iskustvu ali je naročitou posljednje dvije decenije bez neke upotrebne vrijednosti naBalkanu.

To pokazuje i najzad postignuti sporazum lidera šest vo-dećih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini o formiranjudržavnog Savjeta ministara, gotovo 15 mjeseci nakon okto-barskih izbora 2010.: Može Lagumdžijin SDP i dalje insistiratina tome kako je “relativni pobjednik tih izbora” i posljednjiprimjer multietničnosti, ali je u međunarodnim medijima za-bilježeno kako su “lideri muslimanskih, srpskih i hrvatskihpartija” postigli sporazum o formiranju vlasti.

Postizanje sporazuma - već i samo po sebi i nezavisno odtoga koji su sve ustupci napravljeni i koji sve principi žrtvova-ni - dobra je vijest.

Duh u kojem je on postignut, s uvažavanjem da niko nji -me nije dobio sve što je tražio, otvara vrata i ubrzanom po -

stizanju saglasnosti o više zakona koji su bili “na ledu” zbogodsustva državne vlasti i bilo bi dobro da se taj duh iskoristi iza denisanje prioriteta i ubrzano usvajanje zakona neophod-nih za obnovu napredovanja prema euroatlantskim integra-cijama.

Pitanja, koja se povodom postizanja sporazuma postav-ljaju u bosanskohercegovačkoj javnosti - uključujući i to ko-liko je petnaestomjesečnoj blokadi doprinio opstrukcionizamstriktno etničkih partija a koliko možda i nastojanje da se po-gura multietnička opcija, uprkos etnički inspirisanog ustava- više su tema za unutarpartijske rasprave i buduće izbornestrategije nego što imaju bilo kakvog praktičnog značaja za

 javnost.

U njenom je najboljem interesu da podrži makar i ovakozakašnjeli duh sporazumijevanja.

Za njegovo njegovanje u bosanskohercegovačkoj politič-koj praksi stvorili su se i novi međunarodnopolitički uslovi.Sjedinjene Države i Evropska Unija su, naime, najzad usagla-sile pristup Bosni i Hercegovini i ta politika ne ostavlja nika-kve iluzije ni zagovornicima “unitarizacije” ni dozivaocima“raspada” bosanske države: svijet se neće angažovati u mjerikoja je za takvo šta potrebna da bi nametnuo prvo niti će do-zvoliti da se dogodi drugo.

Ta svijest kako neće biti međunarodnog nametanja ustav-nih rješenja i kako je za međunarodne partnere, i evropske-iameričke, Bosna i Hercegovina “od sada pa nadalje i ubudu-će” denisana kao cjelovita zemlja s dva multietnička entitetai tri konstitutivna naroda ne odgovara zagovornicima ni jedneni druge krajnosti - ni centralizacije ni razgradnje bosanskedržave - ali jeste realističan okvir za obnovu nastojanja za po-stizanje njene “funkcionalnosti” u mjeri koja će njenim organi-ma omogućiti da donose odluke neophodne za pridruživanjeNATO-u i Evropskoj Uniji.

Mogućnosti sporazumijevanja koje otvara taj novi okvirbosanskohercegovačkog dijaloga presudno zavise od sposob-nosti na svim stranama bosanskohercegovačke javne scene

- bilo da su etnički ili multietnički inspirisane - da se i naj-kontroverznije odluke donose s nastojanjem da se razumiju iuvaže i drugačiji interesi i pogledi “drugoga”.

Po atmosferu dijaloga i sporazumijevanja naročito ještetno kad se u tome, dominantno političkim i konfrontacio-nim jezikom i argumentima, aktivistički angažuju institucijenesumnjivog moralnog autoriteta kakve su većinske vjerskezajednice.

Najnovija serija izjava i saopštenja iz sjedišta Islamskezajednice u Bosni i Hercegovini, u kojima se insistira na ugro-ženosti bosanskih muslimana, malo u područjima pod kon-trolom hrvatskih a malo pod kontrolom srpskih političkihpartija, s povezivanjem aktuelnih, makar i neprimjerenih poli-tičkih izjava s genocidom i ratnim zlodjelima - prije će dopri-nijeti prokopavanju jazova i nepovjerenja nego obnovi mosto-va dijaloga i sporazumijevanja među bosanskohercegovačkimnarodima.

Igranje na kartu etničkih strahova i ugroženosti u najno-vijoj balkanskoj prošlosti pokazalo se uglavnom kao samopo-ražavajući projekt u kojem su i vjerske zajednice, tamo gdje suimale pretenziju preuzimanja političke uloge i poslova, neri- jetko igrale i izrazito negativnu ulogu.

 Kemal Kurspahić 

 Radio Slobodna Evropa

Page 5: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 5/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 5JANUAR 2012

k om ent ar

Page 6: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 6/48EUROPA6 JANUAR 2012

   b  o  s  n  a   i    h  e  r  c  e  g  o  v   i  n  a

Nakon više od 14 mjeseci, šest lidera vodećih bh. stra-naka postigli su dogovor o sastavu Vijeća ministara

BiH i dogovor o usaglašavanja teksta zakona o popisu stanov-ništva, sistemu državne pomoći i budžetu institucija. HDZ-BiH, koja je dobila mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara,za mandatara je predložila Vjekoslava Bevandu, bivšeg mini-stra nansija Federacije BiH.

Vijeće ministara će u novom sastavu imati tri Hrvata, če-tiri Bošnjaka i tri Srbina. Od tri Hrvata, Predsjedavajući i je-dan ministar će pripasti HDZ-u, a jedan ministar HDZ-u 1990.

Od četiri Bošnjaka, dva će pripasti SDP (uključujući i pre-

stižno mjesto ministra vanjskih poslova), dok će dva pripastiSDA-u. Od tri Srbina, dva pripadaju SNSD-u, dok jedan pri -pada SDS-u.

Sporazum o sastavu Vijeća ministara izgleda ovako:

1. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH bit će iz hrvatskog na-roda.2. Ministar vanjskih poslova iz bošnjačkog naroda.3. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa iz srpskognaroda.4. Ministar nansija i trezora iz srpskog naroda.5. Ministar sigurnosti iz bošnjačkog naroda.6. Ministar pravde iz reda hrvatskog naroda.7. Ministar civilnih poslova iz reda srpskog naroda.8. Ministar za ljudska prava i izbjeglice iz reda hrvatskog na-

roda.9. Ministar prometa i komunikacija iz reda bošnjačkog naroda10. Ministar odbrane iz reda bošnjačkog naroda.

BIH DOBIJA VLADU 15 MJESECI NAKON IZBORA

Šestorka postigla dogovor o Vijećuministara

HRVATI SRBI BOŠNJACI

Ministar vanjskih poslova

Ministar vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa

Ministar fnansija i trezora

Ministar civilnih poslova

Ministar pravde

Ministar sigurnosti

Ministar za ljudska prava i

izbjeglice

Ministar prometa i

komunikacija

Ministar odbrane

Predsjedavajući Vijeća

ministara

Novi saziv Vijeća ministara BiH

ZlatkoLagumdžija

Damir Hadžić?

Sadik

Ahmetović?

NedžadAjnadžić?

VjekoslavBevanda

MartinRaguž?

BorjanaKrišto?

NikolaŠpirić?

SredojeNović?

MladenBosić?

Page 7: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 7/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 7JANUAR 2012

 b o sn ai  h er c

 e g ovi n a

&

Page 8: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 8/48EUROPA8 JANUAR 2012

   b  o  s  n  a   i    h  e  r  c  e  g  o  v   i  n  aZamjenik ministra vanjskih poslova će biti iz reda srpskog na-

roda.Zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa izreda bošnjačkog naroda.Zamjenik ministra nansija i trezora iz reda bošnjačkog na-roda.Zamjenik ministra civilnih poslova iz reda bošnjačkog naro-da.Zamjenik ministra sigurnosti iz reda hrvatskog naroda.

Zamjenik ministra pravde iz reda srpskog naroda.Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice iz reda srp-skog naroda.Zamjenik ministra prometa i komunikacija iz reda hrvatskognaroda.Zamjenici ministra odbrane iz reda hrvatskog i srpskog na-roda.

Također je dogovoreno da direktorsko mjesto Agencijeza istrage i zaštitu (SIPA) i Regulatorne agencije za komuni -kacije pripadne kandidatima iz srpskog naroda. Agencija zaidentikacijska dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka(IDEA) treba pripasti kandidatu iz reda boš-njačkog naroda. Direktorsko mjesto Uprave

za indirektno oporezivanje pripast će kandi-datu iz reda hrvatskog naroda uz dva odgo-vorna mjesta iz reda srpskog naroda.

Politički dogovor o usaglašavanju tekstazakona o popisu stanovništva podrazumije-va da ostaje tekst usvojen u Zastupničkomdomu s tim da se briše član 48, koji se tičeprimjene rezultata popisa na raspored vlasti.

“Saglasni smo da se budžet institucijai međunarodnih obaveza postigne do kraja2011. godine na nivou ostvarenja u tekućojgodini”, kazao je Sulejman Tihić.

“Ja sam bio vječiti optimista u vezi saovim dogovorima. Ono što je za mene ve-oma važno je to da mandatara Vijeća mini-stara možemo sutra ili prekosutra kandidi-rati u Predsjedništvu i pokrenuti čitav jedanproces”, kazao je Dragan Čović, lider HDZ-aBiH.

“Ono što je vrlo važno je da je bilateral-nim razgovorima moguće promijeniti odre-đene kreacije u vezi sa ovim dogovorom”,dodao je Čović.

“Mislim da preovladava atmosfera

kompromisa i shvatanja za odluke o BiHMeni je važno da standardnog uplitanjanema i da nije bilo intervencija stranaca”, ka-zao je Milorad Dodik.

“Smatramo da nismo dobili ono što smohtjeli, ali ovdje niko očigledno nije dobio što  je tražio”, dodao je Dodik te pojasnio kako je to jedno ministarsko mjesto koje je trebaodobiti čovjek iz srpskog naroda raspoređenona direktorska mjesta SIPA-e i RAK-a.

“Važno je da se ovo razriješilo. Mislimda će imenovanje ići veoma brzo. Mislim da

 je suštinski dogovor o zakonu o popisu stanovništva, zakonuo sistemu državne pomoći, o pitanju vezanom za budžet, da-nas važnija tema nego tehnički dogovor o Vijeću ministara”,dodao je Dodik.

“Ja sam uvjeren da ćemo u atmosferi koju smo napravilinastaviti dalje. Uložili smo napore da napravimo jedan kon-senzus, ali ne treba imati iluzije. Ostaju mnogi problemi i ni-šta se neće čarobnim štapićem riješiti”, kazao je Dodik.

“Smatram da smo na ovaj način pokazali kao odgovorniljudi koje je narod ovdje izabrao i u svakom slučaju mislim dasu pred BiH bolji dani”, kazao je Božo Ljubić, lider HDZ 1990.

“Meni je žao što je trebalo ovoliko vremena da ovom ura-dimo. S druge strane, drago mi je da smo napravili ovaj do-govor i to ovakav dogovor koji je napravljen na vrlo jasnimzakonima koji su postavljeni pred nas”, kazao je lider SDP-aZlatko Lagumdžija.

“U razgovoru sa svojim kolegama nakon postizanja do-govora mi smo razgovarali sa pojedinim članovima Predsjed-

Šta su dogovorili Zlatko Lagumdžija i Dragan Čović

Hrvate će zastupati i SDP!Državna vlast formirana je tek nakon što su, uoči sastanka šestorke, Zlatko Lagumdžija

i Dragan Čović potpisali protokol o saradnji SDP-a i HDZ-a, koji denira odnose ove dvijestranke u institucijama BiH.

Upravo ovaj protokol otkočio je proces formiranja vlasti, ali i, prema svemu sudeći,izbacio HDZ 1990 iz kombinacija.

Otklonjene dileme

Protokol je prihvaćen na sjednici Predsjedništva SDP-a. Lagumdžija je pojasnio da jesa Čovićem potpisao protokol o saradnji, koji podrazumijeva da će SDP, kao politička partijau Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini, obavljati imenovanja u skladu sa zakonompredviđenom procedurom, tako što će hrvatske pozicije koje se imenuju u ovim institucijamabiti u omjeru koji u Domu naroda imaju SDP i HDZ.

- To znači da će SDP imati jednu poziciju u odnosu na tri pozicije koje ima HDZ. To po-drazumijeva da zamjenik ministra sigurnosti dolazi iz SDP-a, a institucije koje se imenuju odVijeća ministara ili Parlamentarne skupštine u narednom periodu će biti ekipirane kadrovimaiz SDP-a iz reda hrvatskog naroda, a u skladu s ovim protokolom - rekao je Lagumdžija.

Usvajanjem ovog protokola, prema njegovim riječima, denirana je pozicija SDP-a uinstitucijama BiH, koja također ima odgovarajuću kvotu za pripadnike hrvatskog naroda, akoji dolaze iz ove stranke.

- Ako je neko do sada dijelio ljude u ovoj zemlji na pripadnike i predstavnike naroda,ako je smatrao da Hrvati iz SDP-a mogu biti samo pripadnici, a ne predstavnici hrvatskognaroda, ovaj sporazum otklonio je te dileme - rekao je Lagumdžija i dodao da ne zna zašto jeBožo Ljubić, predsjednik HDZ-a 1990, stavio svoj potpis uvjetno.

Verifcirana kandidatura

On je podsjetio da će direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) biti iz reda hr-vatskog naroda, a da je protokolom SDP-a i HDZ-a dogovoreno da će se o kandidatimausaglasti upravo ove dvije stranke.

Lagumdžija je dodao da je sa Čovićem već obavio razgovore te da je na sjednici Pred-sjedništva SDP-a vericirana kandidatura direktora UIO iz hrvatskog naroda.

Page 9: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 9/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 9JANUAR 2012

 b o sn ai  h er c

 e g ovi n a

JEFTINE AVIONSKE KARTE LLCSamo Ptice Lete Jeftinije

 Jazmir Bešlijaowner

336 Springhaven Rd,Lawrenceville, GA 30046

Tel 770.963.9684 ili 770.963.9685  Fax 888.404.8088

[email protected]

ništva BiH. Ja sam razgovarao sa predsjedavajućimPredsjedništva Željkom Komšićem i rekao sam da smopostigli dogovor i dao mu osnovu našeg dogovora”,dodao je Lagumdžija.

“Ja sam u dogovoru sa predsjednikom HDZ-a na-pravio jedan vrlo jasan i precizan dogovor koji govorio tome kako da u Vijeću ministara BiH i PS BiH SDP iHDZ imaju zajedničku saradnju”, dodao je Lagumdžijana press konferenciji nakon sastanka lidera šest strana-ka.

“Za nas, ovaj protokol i dogovor sa HDZ-om jeveoma važan jer je na ovaj način denirana pozicijaSDP-a, ali i unaprijeđena saradnja sa HDZ-om“, kazao je Zlatko Lagumdžija.

Page 10: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 10/48EUROPA10 JANUAR 2012

   b  o  s  n  a   i    h  e  r  c  e  g  o  v   i  n  a Prema dogovoru šestorke, mjesto zamjenika mi-

nistra sigurnosti BiH pripalo je kandidatu iz reda hr-vatskog naroda. Kako je kazao Lagumdžija, kandidatće biti iz Socijaldemokratske partije.

“Direktor Uprave za indirektno oporezivanjeBiH bit će pozicija koju će SDP i HDZ usaglasiti. Većsmo dogovorili kandidata koji je dobar stručnjak idobar čovjek“, dodao je Lagumdžija ali nije htio ot-kriti o kojem kandidatu se radi.

Kako nam je rekao Saša Magazinović, član Pred-sjedništva SDP-a suština protokola sa HDZ-om je tada su od četiri pozicije koje pripadaju redu hrvatskognaroda , jedna pripada SDP-u.

Mladen Bosić je kazao kako su božićni i novogo-dišnji praznici stvorili atmosferu u kojoj je mogućerazgovarati.

“Ja sam bio prijatno iznenađen što smo na po-četku sastanka saznali da je među strankama u FBiHnapravljen bazični dogovor koji je bio kočnica za po-stizanje ranijeg dogovora”, kazao je Mladen Bosić,

lider SDS-a.Između SDS-a i SNSD-a postoji dogovor da uko-

liko dobiju tri ministarska mjesta u državnoj vladi dadva pripadnu SNSD-u i jedno SDS-u.

“Direktorska mjesta u SIPA-i i RAK-u bit će po-dijeljena između ove dvije stranke”, dodao je MiloradDodik.

Iako predsjednici šest političkih stranaka, na-kon konačnog dogovora o uspostavi Vijeća ministaraBiH, nisu otkrili imena budućih ministara, uveliko suvidljivi obrisi buduće državne vlade.

Kako saznajemo, visokopozicionirani član HDZ-a Borjana Krišto mogla bi zasjesti na čelo Ministarstvapravde BiH, dok bi funkcija ministra za ljudska pravai izbjeglice trebala pripasti Martinu Ragužu iz HDZ-a1990. No, prema našim izvorima, u vezi s ovim jošpostoje određene nejasnoće između dva HDZ-a.

Već je poznato da će novi ministar vanjskih po-slova biti predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija, dokse za potpredsjednika ove stranke Damira Hadžićaspominje čelna pozicija Ministarstva sigurnosti BiH.Navodno, predsjednik SDP-a svom koalicionom par-tneru SDA ne želi prepustiti ovaj resor.

Tako je još neizvjesno hoće li dosadašnji ministarsigurnosti Sadik Ahmetović (SDA) dobiti bilo kakavresor, jer njegov stranački kolega Nedžad Ajnadžićpretendira na funkciju ministra odbrane. U ovoj va-rijanti, SDA bi dobila resor saobraćaja i komunikacija.

Od stranaka iz RS, kako sada stvari stoje, jedi-ni je siguran Sredoje Nović (SNSD), kao kandidat zaministra civilnih poslova. Ostali kandidati SNSD-a zaresore nansija i vanjske trgovine i ekonomskih od-nosa su Nikola Špirić, Željka Cvijanović i Mladen Zi-rojević, ali tu se još nameću i kandidati SDS-a MladenBosić i Predrag Kovač.

Otkud odjednomdogovor lidera?

Dogovor oko Savjeta ministara BiH poklopio se sa povlačenjem istrage uslučaju pronevjere preko 100 miliona budžetskog novca u RS za izgradnju Admi-

nistrativnog centra Vlade RS i autoputa Banjaluka - Gradiška.Dogovor oko formiranja Savjeta ministara BiH u trenutku kada nikome nisu

dati veći ustupci, pokrenulo je pitanje kako je moguće da su se upravo sada poli-tički lideri dogovorili oko svih pitanja. Dok je trajao sastanak, Specijalno tužilaštvoRS saopštilo je da je povuklo optužnicu protiv Milorada Dodika, Aleksandra Džom-bića i još nekih ljudi iz političkog i privrednog života zbog navodne malverzacije sabudžetskim novcem od preko 100 miliona maraka. Ivana Korajlić iz TransparencyInternacional-a BiH kaže da je zanimljivo da se sve to dogodilo istog dana ali da

 je to bilo i očekivano „... s obzirom na to da je prije šest mjeseci istraga prebačenasa državnog na Specijalno tužilaštvo RS, što je očigledno bilo sa tim ciljem da semože izvršiti veći pritisak da se ta istraga obustavi.“

Dovoljno argumenata za sumnju

Politički analitičar Ibrahim Prohić kaže da je veza očigledna i o njoj se morarazmišljati. Iza scene, kaže Prohić sigurno postoji neki dogovor u kojem su do

 juče zakleti protivnici odjednom zadovoljni: „Povlačenju tužbe treba dodati i kreditod 150 miliona od EBRD-a (Evropska banka za obnovu i razvoj, op.ur.). U svemutome ima koincidencije, a meni se čini da ima i nekih uzročnih veza. S druge stra-ne, Čović je dobio Ministarstvo pravde, ono što je njemu u ovom trenutku najpo-trebnije. Tako da ima dovoljno argumenata za sumnju da su ove stvari povezane.“

Novinarka „Oslobođenja“ Gordana Katana kaže da je ovakva situacija čudnasamo za one koji nisu pratili slučaj od početka. Sve je posljednjih mjeseci upućiva-lo na takav razvoj događaja, kaže Katana: „Onog trenutka kada je Tužilaštvo BiHustupilo predmet Specijalnom tužilaštvu RS u slučaju protiv Milorada Dodika, bilo

 je jasno da će to biti jedan od uvjeta kako bi se postigla vlast na državnom nivou“.

Specijalno tužilaštvo RS produžena ruka vlasti? 

Opozicija u RS poslije obustavljanja istrage takođe postavlja pitanja. Vuko-ta Govedarica iz SDS-a smatra da više nema razloga za postojanje Specijalnogtužilaštva jer je postalo produžena ruka vladajućeg režima: „Najvjerovatnije Spe-cijalno tužilaštvo izigrava Djeda Mraza koji treba da da poklon Miloradu Dodiku iostaloj družini koja je učestovala u svim ovim, nazovimo ih aferama.“

Politička analitičarka Tanja Topić ne dovodi u vezu postizanje dogovora okoSavjeta ministara i povlačenje istrage. Ipak značajno je, kaže Topić, na koji načinsu se prezentovale vijesti o ovim slučajevima: “Veliki prioritet i na prvom mjestu

  je bilo obustavljanje istrage, a tek nakon toga postizanje dogovora na državnomnivou.”

Milorad Dodik neće oprostiti 

Ipak Milorad Dodik nakon obustavljanja istrage rekao je da neće ostati du-žan te da „bez obzira što se očekuje da to kažem, neću oprostiti. Od početka jebilo jasno i ngirano da tu nema naravno ništa što bi moglo biti optuživanje“.

Specijalno tužilaštvo RS obustavilo je istragu u krivičnom predmetu protivMilorada Dodika, Mladena Lazendića, Nedeljka Čubrilovića, Fatime Fatibegović,Milenka Dakića, Aleksandra Džombića i Dragana Davidovića. Bili su osumnjičeniza zloupotrebu položaja prilikom izgradnje Administrativnog centra Vlade RS, au-toputa Banjaluka - Gradiška, zgrade RTV doma Radio-televizije RS. TužilaštvoBiH podnijelo je krivičnu prijavu zbog sumnje da su iskoristili položaje i ovlašćenjate omogućili pribavljanje imovinske koristi kompaniji “Integral inženjering” u više-milionskom iznosu te tako oštetili budžet RS.

Page 11: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 11/48

Page 12: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 12/48EUROPA12 JANUAR 2012

   b  o  s  n  a   i    h  e  r  c  e  g  o  v   i  n  a INTERVJU: VJEKOSLAV BEVANDA, MANDATAR VIJEĆA MINISTARA BIH

Ekonomija ispred političkihrazmirica

Mandatar za sastavVijeća ministara

BiH Vjekoslav Bevanda ne-posredno nakon što je pred-ložen za ovu dužnost, u in-tervjuu pojašnjava šta će bitinjegov prioritet ukoliko budedržavni premijer.

Gospodine Bevanda Viste postali i zvanično kandi-dat HDZ-a BiH za predsje-

davajućeg Vijeća ministara,kakvi su prvi dojmovi?

Bevanda: Jednostavno,ovo je jedna čast. Prvo, osje-ćam veliko zadovoljstvo što  je došlo do političkog dogo-vora i to je najvažnije. Ukoli-ko ovo prođe svoju normal-nu proceduru, ono što se bezodlaganja mora uradit to jerealno sagledati ekonomskostanje, suočit se s njim i nor-malno ono što mi je obveza da pokušam uspostaviti koordini-rajuću funkciju, prije svega u Vijeću ministara, a nadam se dasmo svi dogovorno odgovorni, da tu neće bit nikakavih pro-blema. A onda i sasvim normalno, koordinacija između drža-ve i entiteta, jer jednostavno treba uspostaviti i realno stanjei postići punu skalnu održivost. Znači nastavak započetogputa i njegovo intenziviranje i ubrzanje na putu ka euroatlan-skim integracijama. Tu podrazumijevam i hitno donošenjezakona i približavanje svijetu jer ni država, ni građani, ni na-rodi jednostavno ne zaslužuju više da budemo na repu svihdešavanja.

 Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić ka-zao je kako očekuje novo Vijeće ministara iza novogodišnjih praznika, kada očekujete konstituisanje Vijeća?

Bevanda: Sve zavisi koliko će ta procedura provjere tra-  jati, jer to zavisi normalno i sigurnosne provjere mene kaopredloženog mandatara, onda sasvim normalno i sve ove

članove Vijeća ministara. Na-kon toga, čini mi se da posto- ji volja da to ide ubrzano.

Vijeće ministara BiH ra-nije je usvojilo program radaza 2012. godinu, predviđenasu 72 zakonska projekta, 190  podzakonskih akata, oko164 međunarodna sporazu-ma, dakle mnogo posla vasočekuje. Kako to uskladiti u

zemlji u kojoj imamo dostarazlika kada je u pitanju po- gled na unutrašnje uređenje?

Bevanda: Ja vam iskre-no kažem da ću dati sve odsebe da dam svoj doprinos,znači nije sve samo na Vije-ću ministara i mandataru, daću sve dati da koordinacijabude prioritet i jednostavnoda pokušam da taj kohezionifaktor, koliko je to moguće,

primijenimo, konzumiramo, prezentiramo, a mislim da se vri-

  jedi pomučiti da bi se došlo do uspjeha. Ja ću u svom radupokušati bazirati se na to, a i predstavnici stranaka su mi re-kli da moj nekakakav životni stav, da ekonomiju i sve ostalostavimo ispred sitnih političkih razmirica, može biti nekakavinicijal koji će povući i ostale.

Za Vas se zna da ste dugo godina radili u bankarskomsektoru, prije nego što ste imenovani na mjesto ministra  -nansija u Vladi FBiH, pretpostavljam da ćete se manje baviti politikom u Vijeću ministara, a više strukom.

Bevanda: Pa biće nam svima bolje ukoliko se usmjerimona to, a i nemamo mi više ni vremena da se previše bavimo,zato sam i rekao, sitnim politikanstvima i nekakvim prepu -cavanjima, to nije ni nekakav dio moje ličnosti. Svako zna da

sa mnom može lako na čistim i zdravim rezonima, a strukupretpostavljam tome, zato mi niko nije ni pokušao dovesti tou pitanje.

Vjekoslav Bevanda: “Ono što se bez odlaganja

mora uradit to je realno sagledati ekonomsko

stanje, suočit se s njim.”

www.bosnianyellowpages.us

besplatan upis kompanije

Page 13: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 13/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 13JANUAR 2012

 b o sn ai  h er c

 e g ovi n a

Page 14: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 14/48EUROPA14 JANUAR 2012

   i  n   t  e  r  v   j   u

Skoro 15 mjeseci nakon izbora BiH nije dobila novi sa-ziv Vijeća ministara. Vaš opozicioni kolega Dragan

Čavić je prije 3 mjeseca kazao da se može lako dogoditi da

novog saziva ne bude do narednih izbora 2014. Koliko je taopcija realna?

IVANIĆ: Jako će teško biti da se Savjet ministara BiH for-mira. Bio sam iznenađen optimizmom međunarodnih insti-tucija. Ne vidim Savjet ministara BiH u kojem zajedno mogusjediti SDP i HDZ. To su dvije potpuno različite koncepcije. S jedne strane SDP želi da bude multietnička partija, ne želi dase svede samo na bošnjačku partiju. U tom kontekstu moraimenovati i ministre iz reda drugih naroda, prije svega mislimna Hrvate. Ako bi pristao da imenuje samo bošnjačke mini -stre, time bi SDP izgubio multietnički karakter. Oni to nikadneće uraditi. HDZ svu svoju koncepciju temelji na tome dasamo pobjednička partija među Hrvatima ima pravo da ime-

nuje hrvatske predstavnike. Ako bi oni napravili bilo kakavkompromis, onda bi oni bili strateški gubitnici i mislim da nioni to neće uraditi. Druge kombinacije su još manje realne.

Spomenuli ste da SDP ni po koju cijenu ne može odustatiod multietničkog koncepta. Je li to malo naivno objašnjenjeu situaciji kada zbog nekonstituisanja Vijeća ministara BiH  pada kreditni rejting, nema stranih investicija i kredita? Dali je to dovoljno uvjerljivo opravdanje za stranku koja je do-bila najveći broj glasova?

IVANIĆ: Postoji tu još jedan razlog, o kojem nisam stigaogovoriti u prvom dijelu. Ali moram reći isto kao što SDP nemože odustati od te svoje priče, tako ni HDZ ne može odusta-ti od te svoje priče. I jedni i drugi su zatvoreni u svom ideološ-kom okviru. Dodatni razlog zašto SDP nije spreman na kom-promise je činjenica da u novom sazivu Vijeća ministara SDPne može biti dominantan faktor. On može biti dodatak. ASDP ne želi da bude dodatak. To je njihova politička lozoja.Oni žele da budu glavni. Oni sebe smatraju pobjednicima iz-

bora, smatraju da treba da imaju odlučujuću ulogu u Savjetuministara, a to ne mogu imati. To je dodatni razlog zašto oninisu previše zainteresovani za formiranje Savjeta ministara

BiH i to je osnovni razlog što je nakon izbora odmah stavljenodo znanja da je osnovni interes SDP-a Federacija i stanje u Fe-deraciji BiH. To je dodatno objašnjenje, a najmanje ja želim daod bilo koga pravim multietničku partiju, jer nijedna to nije,nijedna dosljedno ne drži svoje vrijednosne principe.

Utisak je da se međunarodni zvaničnici ne uzbuđuju pre-više zbog nekonstituisanja Vijeća ministara BiH. Uzeću pri-mjer visokog predstavnika Valentina Inzka, koji je ovo pita-nje tek spomenuo u svom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a. Nedavno nam je kazao da ne primjećuje neku pobunu biračazbog toga. I stvarno nema protesta....

IVANIĆ: Najveće posljedice osjetiće građani, mada onito još uvijek ne vide. Oni žive u iluziji da je neko još uvijek

dužan investirati u BiH. Bez investicija nema zapošljavanja,a Bosna i Hercegovina će se tretirati kao ozbiljan i vrlo težakslučaj. Ljudi još uvijek direktno ne osjećaju, pa zato i nemanemira. Tu se slažem s visokim predstavnikom. Jedno odobrazloženja je strah ljudi, oni žele da žive mirno, bez ratnihsukoba i zbog toga, ako treba, i trpe.

 Da li ovakva situacija najviše odgovara Miloradu Do-diku?

IVANIĆ: Nisam siguran. To može tako djelovati iz krat-koročne perspektive. Republika Srpska strateški ništa ne do-bija. Partije u Sarajevu će početi govoriti kako ovakva Bosnai Hercegovina nije funkcionalna i to će otvoriti razgovore oozbiljnijim koncepcijama izmjene Ustava, što svakako nije u

interesu Republike Srpske, ni Dodika. A do otvaranja tih raz -govora neće doći dok se ne riješi problem Kosova. Tek nakontoga na Dodika će biti izvršen jak pritisak međunarodnih in-stitucija i tada će stvari za njega ići puno nepovoljnije nego štoto sada izgleda. To se eventualno može dogoditi za godinudana. U Srbiji će biti izbori. Nova vlast će to rješavati. Tako daće to potrajati.

 Da li se ta “situacija” s Dodikom i Kosovom može očeki-vati prije opštih izbora u BiH 2014?

IVANIĆ: Vjerovatno se u tom periodu moraju očekiva-ti ozbiljnije promjene, ali mislim da će Dodik prije toga imatipuno ozbiljnije probleme s ekonomskim prilikama i da će ti

INTERVJU: MLADEN IVANIĆ

Nakon Kosova na redu je

Dodik Predsjednik Partije demokratskog progresa i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH govorio razlozima zašto će biti teško formirati Vijeće ministara BiH, zašto se građani ne bune, te zašto dugo nećebiti napretka Bosne i Hercegovine u euroatlantskim integracijama. Naš sagovornik vjeruje u izbornu pobjeduTomislava Nikolića i Vojislava Koštunice na proljeće u Srbiji, što bi moglo usporiti put Srbije ka EU.

 Intervju je vođen sedmicu dana prije dogovora “šestorke” o uspostavljanju novog Vijeća ministara.

Ukidanje RS-a: “Bojim se da nijedan od političara iz Sarajeva nemahrabrosti da kaže da njegov cilj nije ukidanje Republike Srpskenego stvaranje normalne i funkcionalne države. Zbog takve reče-

nice, mada je ona jedina moguća i realna, odmah bi izgubio izbore”

Page 15: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 15/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 15JANUAR 2012

i nt erv j  u

ekonomski problemi u stvari dovesti njega u situaciju da semora dodvoravati međunarodnim institucijama, što on većsada čini. Najbolji dokaz za to je Distrikt Brčko. Dodik je pri-stao na ono što su međunarodne institucije tražile. On je odlu-kom Vlade RS-a prihvatio arbitražnu odluku za Brčko i učinionajviše što su međunarodne institucije mogle očekivati.

  Kad je riječ o euroatlantskim integracijama također tapkamo u mjestu. Hrvatska je potpisala pristupni ugovor s Evropskom unijom. Šta će to značiti za BiH?

IVANIĆ: Veliki izazov i dosta ozbiljnih tehničkih proble-ma za naš izvoz i ekonomiju. Najviše će to osjetiti oni koji uBiH žive od poljoprivrede. Hrvatsko tržište će se za nas za-tvoriti. Uz to, Hrvatska će postatipotpisnica Šengenskog sporazumaprije nas. To će biti problem i za sva-kodnevna putovanja. Neće se moćiprelaziti granica s ličnom kartom,odnosno bez pasoša. Međutim, tonaše političke elite ne zanima. Oneapsolutno ne razmišljaju šta znači toda je Hrvatska ušla u EU, a mi ni-smo ni blizu. Njima to ni ne treba,

  jer sa ulaskom u EU smanjuju semogućnosti manipulacije. Ovakokad ste izolovani, kad se jedni s dru-gima svađaju, onda je vrlo lako doćido vlasti i ostajati na vlasti. Istinski,najvećem dijelu naše političke eliteEvropska unija ne odgovara i zatose oni uopšte ne uzbuđuju zbogtoga što nismo napravili ništa i štosmo beznadežan slučaj.

 Da li vjerujete da će Srbija do-biti kandidatski status na proljeće?

IVANIĆ: Ovog trenutka istraži-

vanja javnog mnijenja pokazuju da je u Srbiji najvjerovatnija pobjeda naizborima u proljeće Tomislava Ni-kolića i Vojislava Koštunice. Evrop-ska unija to prihvata i nije htjela dapotroši svoj zadnji instrument poli-tičke ucjene ili političke namjere, za-visi kako to ko ocjenjuje, u momentukada se još sa sigurnošću ne zna koće biti pobjednik opštih izbora u Sr-biji. Ako sadašnja struktura, odno-sno Demokratska stranka, ne budeu poziciji da pobijedi na izborima,što će se znati u martu, onda Srbija

sigurno neće dobiti status kandidatau Evropskoj uniji štagod da uradi naKosovu. Jer ako je ikad Boris Tadić bio kooperativan kad je ri- ječ o Kosovu, onda je to sada. I nije za to dobio nagradu, pa jeneće dobiti ni tada. Ako bude bilo šansi da pobijedi, dobiće je. Ja mislim da će teško Demokratska stranka pobijediti i mislimda ni Srbija neće dobiti uskoro status kandidata.

 I kad na vlast dođe Tomislav Nikolić, šta će to značitiza BiH?

IVANIĆ: To će biti samo dodatni razlog tvrdim linijamau BiH da kažu kako Evropa ljudima koji su kooperativni okre-ne leđa i kako mi nemamo šta raditi u Evropskoj uniji.

 A za Srbiju?

IVANIĆ: Ne očekujem dramatične posljedice u Srbi-  ji. Nikolićeva opcija tvrdi da je za Evropsku uniju i nemajuproblem s ulaskom Srbije u EU. Oni će voditi takvu politiku,možda manje direktno nego Demokratska stranka. Naravno,pitanje je uloge Koštunice, koji u toj novoj vlasti to može ko -čiti, jer ulaska u EU nema dok se ne prizna Kosovo. A što setiče Tomislava Nikolića, nije on bez razloga toliko često gost uBruxellesu i međunarodnim institucijama. On će se truditi da

pokaže da vodi evropsku politiku.Šta se može dogoditi da se stvari pomjere s mrtve tačke u

BiH kad je riječ o evropskim integracijama?

IVANIĆ: U kratkom roku ništaposebno. Mislim da svako približa-vanje Evropi predstavlja spremnostna političke kompromise. A politič-ke elite, kada krenu u kompromi-se, odmah gube imidž koji su sadasebi napravile i u Sarajevu i u BanjojLuci. Spremnost na kompromis zna-či blaži jezik, normalniju komunika-ciju, a to znači gubljenje identiteta,

te da druge teme dolaze u prvi plan– ekonomija, zapošljavanje, penzije,zdravstvo i druga pitanja iz stvar-nog života. I bivša i sadašnja vlastbježe od tih tema, jer nemaju odgo-vora na njih. Političke elite iz Sara- jeva i Banje Luke jedne druge hranei očekivati da promjene retoriku jepotpuno nerealno.

 Mnogi smatraju da bi učlanje-nje u NATO BiH osiguralo stabil-nost, odnosno da bi opcija oruža-nog konikta tek u tom slučaju bila

u potpunosti eliminisana. Šta Vimislite o tome?

IVANIĆ: Mislim da je riječ ostereotipu. Neće nas NATO zausta-viti u eventualnom sukobu. Mi samisebe u tome ne bismo mogli zausta-viti. NATO može spriječiti eskala-ciju sukoba, ali tenzije i unutrašnjisukob ne rješava NATO, nego ljudi.Mislim da je za nas daleko bitnije sobzirom da se Srbija nije opredijelilaza NATO, te da bi srpskim politi-čarima jako teško bilo da to urade,da je nama obaveza, ali i manje po-

litički problematičan prostor, ići kaevropskim integracijama, jer tu ima-

mo i čisto ekonomske koristi.

Zašto da se BiH u tom pogledu vezuje za Srbiju, pogoto-vo što je za BiH ulazak u NATO trenutno bitnije pitanje zbog unutrašnje bezbjednosti i privlačenja stranih investicija negoza Srbiju?

IVANIĆ: Da se razumijemo – nemam ja ništa protiv ula-ska BiH u NATO i to sam i rekao, ali govorim da nije realnoda se srpski političari zalažu za ulazak u NATO dok Srbijanije tu i ja mislim da bi to značilo podjelu unutar srpskog na-roda, a to znači da svaki srpski političar koji takvo šta napra -

Mladen Ivanić: “Dodatni razlog zašto SDPnije spreman na kompromise je činjenica

da u novom sazivu Vijeća ministara SDP nemože biti dominantan faktor. On može bitidodatak. A SDP ne želi da bude dodatak”

Page 16: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 16/48EUROPA16 JANUAR 2012

   i  n   t  e  r  v   j   u vi, više nikada neće biti izabran niti ima bilo kakvu šansu da bilo

šta napravi. To je hipotetičko pitanje i lično mislim da NATO ništadrugo ne očekuje. Ja sam zato da se u međuvremenu riješi popisvojne imovine, problem popisa stanovništva, cijeli niz problemakoji su važniji i praktičniji nego načelna rasprava o NATO-u.

 Po Vašem mišljenju je li pitanje popisa stanovništva rješivo?

IVANIĆ: Po mom mišljenju to smo mogli davno riješiti. Me-đutim tu su se kao dva ovna na brvnu susrele dvije koncepcije – jedna iz Sarajeva i jedna iz Banje Luke, a to je član 48. koji kaže daće se rezultati popisa primjenjivati kad se provede Aneks 7 Mirov-nog sporazuma o povratku izbjeglica. Rezultati popisa na nivouBiH nemaju se na čemu primjenjivati, jer je broj članova Predsjed-ništva i državnog parlamenta određen Ustavom kao i broj članovaSavjeta ministara i to nema nikakve veze s popisom. Dakle prak -tičnih posljedica popisa nema. Zakon se odavno mogao donijeti.

 Imate li ikakve nade da bi do provedbe presude Sejdić – Fincimoglo da dođe uskoro?

IVANIĆ: Neće se razriješiti uskoro. Nije realno, jer političkoSarajevo smatra da je ovo zadnja šansa za ustavne promjene. Toznači ne samo provedbu presude Sejdić – Finci nego i više od toga.Tu su očekivanja i hrvatskih stranaka, dva HDZ-a, da se suštinskipromjeni pozicija Hrvata u BiH, pri čemu se najvjerovatnije mislina formiranje trećeg entiteta iako to nije dovoljno jasno. Nasuprottome, u Republici Srpskoj usprkos svim razlikama, postoji jedin -stvo da suštinske promjene Ustava nisu moguće, odnosno da jemoguće provesti samo ovu promjenu koja se tiče presude Suda izStrasbourga Sejdić – Finci. Znači, ništa ne može da se desi.

 Podsjetiću Vas na 2006. I Vi i Milorad Dodik i SDS, koji jedoduše u to vrijeme predvodio Dragan Čavić, bili ste za aprilski paket ustavnih promjena, koji je predviđao veće promjene u odno-su na ono što nudi presuda Sejdić – Finci. Šta se toliko dramatično promijenilo u Bosni i Hercegovini da sada političari iz RS-a moguda prihvate samo provedbu presude iz Strasbourga, odnosno diokoji se odnosi na zastupljenost manjina u izvršnoj i zakonodav-noj vlasti i ništa više?

IVANIĆ: Nema više povjerenja, koje je postojalo u to vrijeme.Stranka za BiH i dio SDA su bili protiv aprilskog paketa, jer “nijedovoljno uništena Republika Srpska”. Od nas je nakon toga apso -lutno nerealno očekivati da pokazujemo dobru želju. To je bila naj-veća strateška greška koju su bošnjački političari mogli da napravei bojim se da će se ona dugo plaćati.

  Ali nema više na političkoj sceni Harisa Silajdžića, niti jeStranka za BiH na vlasti.

IVANIĆ: Ali je razvila tu vrstu razmišljanja. I to je kod nasproizvelo takav odnos. Podsjetiću, mi smo u to vrijeme imali čvrststav o reformi policije, a to nije bio rezultat međunarodnih pritisa-ka, nego jedne istinske želje da se napravi ambijent. Pokazalo se dato nije dovoljno, da se uvijek traži više. Pokazalo se da postoji ksideja da treba u potpunosti iscijediti sadržaj Republike Srpske. Jamislim da je to bila velika greška političkog Sarajeva.

 Ali ponavljam. Na sceni nije više Stranka za BiH, već SDP iZlatko Lagumdžija. Vi ste govorili o multietničkom konceptu testranke. Čemu toliko nepovjerenje?

IVANIĆ: Da bi se vratilo povjerenje treba da protekne dostavremena. Trebaće nova generacija političara koja to eventualnomože uraditi. Bojim se da sadašnja, taj trenutak teško može da po-novi. Zavisi kako će se stvari razvijati u narednih nekoliko mjeseci.Ako se pokaže spremnost za kompromise, ako se prihvati da sadr-žaj ustavnih promjena neće biti ukidanje Republike Srpske, ondapostoji mogućnost da se postigne ozbiljniji dogovor. Bojim se da

Lokalni izbori 2012.

Neophodno jedinstvo

opozicije u RS-u

Imajući u vidu tešku ekonomsku situaciju u RepubliciSrpskoj, rezove koji će se provesti kad je riječ o borač-

kim, primanjima invalida i drugih socijalnih kategorija,kakav dalji tok događaja očekujete, da li se mogu oče-

kivati protesti?

IVANIĆ: Još uvijek se ne mogu očekivati izlasci naulice, jer su uništeni privredni subjekti koji su imaliveću koncentraciju radnika. Sad će mirno i tiho da seugasi Banjalučka mljekara, u kojoj je bilo zaposleno200-tinjak radnika. Isto tako će se ugasiti štamparijaGlasa Srpske, u kojoj je zaposleno 100-tinjak ljudi.Zatvoriće se, samo manje tiho, i tvornica alatnih stro-

  jeva Jeljšingrad, koji ima nekoliko stotina radnika, alinema tu velike koncentracije radnika za proteste. Slična je situacija s Fabrikom duhana Banja Luka. Jedini kojimogu stvarati ozbiljnije probleme su budžetski kori-snici i velika javna preduzeća. Njih je vlada držala podkontrolom i to će biti njena strategija u budućnosti.Mala i srednja preduzeća će i dalje biti uništavana,međutim radnici u tim preduzećima ne mogu stvaratiprobleme, a ovi mogu. Ozbiljnijih protesta neće biti dokne bude kašnjenja u primanjima budžetskih korisnika.Prvo kašnjenje, a ja ga očekujem iduće godine, će pro-

izvesti probleme.

Hoće li SNSD imati problema u dobijanju predstojećihlokalnih izbora?

IVANIĆ: Neće, ako opozicija ostane razjedinjena. Ako seopozicija ujedini, biće ozbiljan izazov vladajućoj struk-

turi. Podijeljena sigurno ne može i zato i ja želim dase na tom planu nešto uradi. I ja na tome radim kolikomogu. Hoćemo li uspjeti da se dogovorimo, pokazaćevrijeme. Što se Partije demokratskog progresa tiče, mismo sutra spremni potpisati dogovor i djelovati jedin-

stveno.

Page 17: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 17/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 17JANUAR 2012

i nt erv j  u

nijedan od političara iz Sarajeva nema hrabrosti da kaže da njegovcilj nije ukidanje Republike Srpske nego stvaranje normalne i funk-cionalne države. Zbog takve rečenice, mada je ona jedina moguća irealna, odmah bi izgubio izbore. Zato ne očekujem da se išta dogodiu narednih nekoliko mjeseci.

 Protivnik ste uspostave trećeg entiteta, zato što bi eventualnozahvatio i dio teritorije Republike Srpske?

IVANIĆ: Da, samo iz tog razloga. Inače, ja nemam ništa protivda se Federacija preuredi kako političari u Federaciji misle da treba.Sadašnji izgled Federacije bila je želja političara koji su tada odluči-vali kakva će biti. Protivnik sam trećeg entiteta, jer još nikad nisamdobio jasan stav od predstavnika hrvatskog naroda da neće biti nau-štrb Republike Srpske. Potpuno je iracionalno očekivanje da bi nekood nas to dopustio.

Smatrate li da će poticaj trećem entitetu biti jači kad Hrvatskai praktično postane članica Evropske unije? Sve je više političara iz Hrvatske koji govore o trećem entitetu.

IVANIĆ: Mislim da će Hrvatska imati puno jasniji stav o BiHsada nakon potpisivanja pristupnog ugovora. Puno manje će moratida razmišlja o posljedicama svojih javno izrečenih stavova. Do sada je vodila računa da ne naljuti Bruxelles. Ne mislim da će Hrvatskaproizvoditi probleme u BiH. Imao sam priliku da se susretnem saključnim političkim ličnostima, neću reći s kojima, ali su iz nove vla-sti. Oni zaista smatraju da Hrvati u BiH imaju ozbiljan problem.

Šta je alternativa dejtonskom uređenju BiH?

IVANIĆ: Postoje dvije alternative dejtonskom uređenju. Jedna je centralizovana BiH uz manju ulogu entiteta i veću ulogu građanai institucija BiH. Mislim da na to neće pristati predstavnici manjebrojnih naroda, ni Hrvata ni Srba. Druga alternativa je da se BiHraspadne. Treće ne vidim, da budem iskren. Zato smatram da je naj-realnija dejtonska BiH sa kojom živimo 15,16 godina i pomalo smose na to i navikli. I zato sam veliki protivnik otvaranja ideološkihrasprava o nekim ustavnim promjenama o kojima znamo unaprijedda nema saglasnosti. Zagovornik sam da o tim stvarima za koje zna-mo unaprijed da nema saglasnosti, uopšte ne treba razgovarati, većda se trebamo okrenuti praktičnim pitanjima, privlačenju investicija,ekasnosti sistema koji postoji.

Slažete li se s tezom “Srpska zauvijek – BiH dok mora”?

IVANIĆ: Ja sam više puta rekao da smatram kako proglaša-vanje nacionalizmom ako branite Ustav ove zemlje, nije problemu meni, već u onim drugima koji govore da je to nacionalizam. Japoštujem Ustav, želim da se u okviru njega ponašam i proglašava-nje takve politike ekstremnom, stvara veći problem. Ja mislim da sunacionalisti oni koji mene proglašavaju nacionalistom. Dakle, da liRepublika Srpska zauvijek – moj odgovor je da. To ne znači da se uBosni i Hercegovini ne može živjeti normalno i da se u tim okvirimane možemo dogovarati. Ja nisam čovjek koji pravi probleme. Ja ihrješavam. Ali sam jednako tako čovjek koji smatra da je RepublikaSrpska sastavni dio BiH, te da je pravo srpskog naroda da ima svojeinstitucije i nikada neću raditi protiv njenih institucija i njenih inte -resa.

Priča o raspadu EU je glupost

BiH u EU najranije 2021.Eurozona je preživjela – zasad. Očekujete li konsoli-daciju u evropskim redovima?

IVANIĆ: Euro ništa nije gubio na svojoj vrijednostiprema drugim valutama, osim prema švicarskomfranku, ali s obzirom na to da je uspostavljen ksnikurs, i taj pad je zaustavljen. Ja mislim da će euroopstati, da je ta priča o krizi i raspadu Evropskeunije maksimalna glupost i nerazumijevanje stvar-

nih prilika. Suviše je ekonomskih interesa ključnihevropskih zemalja, koje su kreirale politiku oko jedin-

stvene valute, da bi one dozvolile da euro oslabi. Kaošto vidite, ne samo da neće doći do razjedinjavanja,nego će doći do jačanja ne samo monetarne, već iskalne politike u okviru Evropske unije. To što nekezemlje kao što je Velika Britanija ne žele da idu u tom

pravcu, biće im omogućeno. Neće biti dio toga, ali seo drugima neće pitati. Liberali u Velikoj Britaniji su toveć shvatili i malo se distanciraju od tako tvrdog stavapremijera Davida Camerona, koji je praktično ostaousamljen. Ja očekujem daljnje jačanje Evropske unije.Ne mislim da se tu može očekivati išta dramatično.

Kakve će posljedice kriza u Evropskoj uniji, izazvananestabilnošću grčke ekonomije, velikim problemimau Italiji, Portugalu, Španiji, imati po evropske integra-

cije zemalja poput BiH?

IVANIĆ: Neminovno je da će biti veća kontrola

zemalja koje žele da se učlane. Naša argumentacija  je da probleme nisu napravile zemlje kao što su

Poljska, Češka, Slovačka, itd. Njihova želja za ulazaku Evropsku uniju je bila tolika da su se dosljednodržale postavljenih uslova. Glavne probleme u EU sunapravile stare, a ne nove članice. Bez obzira na tokontrola će biti puno veća nego što je bila. Ali nećekriza u EU biti ključni problem. Bio sam na neformal -nom sastanku ključnih lidera evropskih zemalja prijetri godine, na kojem je jasno rečeno – nakon Hrvatskenajmanje deset godina niko novi. I ja vjerujem da će tobiti tako, jer ni evropsko javno mnijenje ne može pod-

nijeti nova priključenja. To je politička realnost, kojanastaje zbog zamora materijala u ključnim zemljamaEvropske unije.

besplatan upis kompanije

www.bosnianyellowpages.us

Page 18: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 18/48EUROPA18 JANUAR 2012

   f  e   l   j    t  o  n

Suđenje Radovanu Karadžiću, bivšem predsjednikuRepublike Srpske optuženom za genocid i druge zlo-čine u Bosni i Hercegovini, nastavljeno je svjedočenjem Ra-domira Neškovića, bivšeg potpredsjednika Izvršnog odboraSrpske demokratske stranke, SDS.

Nešković je 2005. godine već svjedočio o uređenju i funk-cionisanju SDS-a, prije i na početku rata 1992. godine na su -đenju premijeru Republike Srpske Momčilu Krajišniku, a isada je tužiteljstvu potvrdio kako je optuženi Karadžić, koji jepredstavljao vrh stranke, čvrsto rukovodio provođenjem stra-načkih odluka na lokalnim nivoima.

„Veza osnovnih organizacija i vrha stranke bila je jakorazvijena“, opisao je sudu svjedok Nešković kao jedan od biv-ših, viših funkcionera SDS-a u ratno vrijeme.

„Članovi Glavnog odbora (SDS-a) su redovno prisustvo-vali sastancima opštinskih odbora, u mjestima u kojima sučlanovi tih glavnih odbora. Dakle bilo je jako puno kontakatai od vrha prema bazi i od baze prema vrhu“, prisjetio se svje-dok.

Nešković koji je tokom prvih nekoliko godina postojanjaSDS-a mirio lokalne čelnike u frakcijskim, unutarstranačkimborbama za vlast, opisao je kako je Karadžić znao sve što do -gađa na opštinskim nivoima, nekad i prije nego mu je podnioizvještaj vrativši se sa zadatka.

„Pa ja sam gospodinu Karadžiću uglavnom podnosiousmeni izvještaj. Međutim on od mene nije tražio da pod -nosim iscrpan izvještaj. Obično bi razgovarali vrlo kratko. Izčega sam ja zaključio da se on već informisao preko predsjed-nika opštinskog odbora, vjerovatno, ili nekog drugog u opšti-ni. Pa on od mene iscrpan izvještaj nije ni zahtjevao“, izjavio je svjedok Nešković.

Tužitelj Alan Tieger je unio u dokaze izjavu Neškovićadatu na suđenju Krajišniku u kojem se spominje protjerivanjeBošnjaka iz sarajevske Grbavice te zločini Veselina Vlahovićazvanog Batko. Sada je tražio samo da mu svjedok potvrdi po-

novno - da je Karadžić bio na vrhu svih odluka, i predratnihi ratnih, koje su hijerahijskim sprovođenjem na lokalne nivoedovele do zločina.

Optuženi: “Nije bilo organiziranog protjerivanja” 

S druge strane tokom unakrsnog ispitivanja svog ne-kadašnjeg stranačkog kolege koji je izabran u Izvršni odborSDS-a na njegov prijedlog, Karadžić se trudio pokazati kakosu mu lokalni stranački dužnosnici često odbijali poslušnostte da su djelovali samostalno.

Kako bi to potkrijepio, poslužio se s presretnutim razgo-vorima, poput primjerice između lokalnih dužnosnika SDS-au Prijedoru.

„Srđo govori: sinoć je jedan veći dio diskutanata rekaoovim riječima– ko šljivi Karadžića. Mi ćemo da radimo štohoćemo...itd.“, pročitao je dio stenograma Karadžić i upitaosvjedoka: „Slažete li da ovaj razgovor potvrđuje da je strankadozvoljavala izuzetno veliku slobodu djelovanja i da je u tomsmislu bila decentralizirana?“

Svjedok to nije potvrdio odgovarajući kako se radi „o po-kojnom Srđi Srdiću (član Kriznog štaba Prijedor i predsjednikOpštinskog odbora SDS-a), njegovoj velikoj vlastoljubivosti,interesu. Ne želi da ode sa funkcije i spreman je da se bori sbilo kim da ostane na toj funkciji.“

Karadžić se branio tokom unakrsnog ispitivanja kako nijeimao uticaj na lokalne čelnike koji su, prema njegovim riječi-ma bili skloni autonomaštvu, „kao i svi Krajišnici“. Tužitelj-stvo ga s druge strane smatra odgovornim za sve odluke kojesu na lokalnim nivoima sprovodili njegovi ljudi iz SDS-a, akoje su u konačnici rezultirale genocidom u više opština.

No Karadžić je tvrdio i prilikom ovog unakrsnog ispiti-vanja svjedoka tužiteljstva – da njegova vlada nije imala uticajna lokalne vlasti bosanskih Srba.

Optuženi je tvrdio i ovom prilikom kako nije bilo orga -nizovanog protjerivanja nesrpskog stanovništva nego kakosu to radili „pojedinci i pojedine grupe“, između ostalog i naGrbavici.

„Policija i tužiteljstvo bi trebali dati odgovor o stvarimakoje su se tada događale“, izjavio je svjedok prilikom takvogsugeriranja optuženog.

Svjedok: Varijanta A i B – kukavičje jaje ubačeno SDS-u

Nakon što je Nešković dao izjavu tužilaštvu o funkcio-nisanju stranke u predratno i ratno vrijeme te o protjerivanjunesrpskog stanovništva s Grbavice gdje je boravio prvu go-dinu rata, optuženi Karadžić je pokušao osporiti njegove za-ključke – da se zločini nisu htjeli spriječiti te procesovati – što je natjeralo nesrpsko stanovništvo na odlazak.

HAAG: Zapisnik sa suđenja Radovanu Karadžiću (19)

Varijanta A i B

Radovan Karadžić: Optužen za genocid, istreblje-nje, ubistva, progone, deportaciju, nečovječnadjela, djela nasilja s primarnim ciljem širenjaterora među civilnim stanovništvom, protiv-pravne napade na civile i uzimanje talaca.

U ovom i idućim brojevima Europa magazinačitajte aktuelne detalje sa suđenja prvom pred-sjedniku Republike Srpske.

Page 19: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 19/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 19JANUAR 2012

f el  j t on

Za vrijeme rata pravda je bila „spora, ali dostižna“, izja -vio je Karadžić tvrdivši kako su organi reda radili i na sarajev-skoj Grbavici.

No prikazani primjer procesovanja u kojem je osumnji-čeni za ubistvo uhapšen dan nakon izvršenja djela, za svje-doka Neškovića dokazao je samo da su se ubice Bošnjaka ibosanskih Hrvata mogli odmah spriječiti i kazniti – samo dase htjelo.

Između ostalih i zloglasnog Veselina Vlahovića Batka ko- jem se trenutno sudi u Bosni i Hercegovini zbog brojnih zlo-čina na Grbavici.

„Oprostite, imali smo malo prije primjer gdje je čovjekuhapšen odmah sutradan, nakon izvršenog kaznenog djela – iosuđen. A Batko je mjesecima činio nedjela. Njega su organipolicije mogli uhapsiti kad su god htjeli. Mislim na vojnu po-liciju, oni su imali silu da to učine“,objasnio je Karadžiću svojstav svjedok.

Kao funkcioner SDS-a i član Kriznog štaba Nešković jei sam zatražio od vojnih vlasti da se Batka uhapsi i odvede sGrbavice. No to nije učinjeno nego je spomenuti nastavio tero-

rizirati civilno stanovništvo mjesecima. Nelegalna mjera

Zbog toga je svjedok izjavio Karadžiću kako je zaključio -da je Batka štitio neko s vrha.

„Jeste li ga vi štitili, neko iz vlasti?“, upitao je na to Ka-

radžić svjedoka.

„Iz Kriznog štaba ne, niti smo imali kontakt s njim. Ali jeli ga štitio neko iz organa sigurnosti ili nekih drugih organa,ne znam. Moguće“, objasnio je svjedok svoje pretpostavke.

Karadžić je prilikom unakrsnog ispitivanja Neškovića,kao jednog od viših članova SDS-a u vrijeme rata, ispitivao i odokumentu pod nazivom Varijanta A i B.

Dokument je i prema potvrdi Neškovića predstavljen nastranačkom sastanku krajem 1991. godine, a koji prema haš-kom tužiteljstvu pokazuje - namjeru etničkog čišćenja nesrp-skog stanovništva, budući da se u njemu spominje preseljenjei uspostava srpske vlasti u brojnim bosansko-hercegovačkimopštinama. Karadžić je ponovio kako on taj dokument nijesastavio već penzionisani ociri JNA, te da on ne predstavljaetničko čišćenje već odbrambeni plan u slučaju napada drugihzajednica na srpsku.

“Je li ovo ofanzivna ili odbrambena mjera koja je pred-viđena?”, upitao je Karadžić svjedoka o spomenutom doku-mentu.

„Ma ne znam kakva je mjera. Ali je nelegalna što se tičesubjekta koji je predviđa. Ako je neko trebao propisati ovemjere onda je to trebao Ministarski savjet ili Skupština srp -skog naroda. A ne neka grupa“, izjavio je svjedok odbijajućitezu Karadžića da se u Varijanti A i B radilo o pripremi zaodbranu.

Svjedok Nešković je zaključio kako je Varijanta A i B bilo

Page 20: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 20/48EUROPA20 JANUAR 2012

   f  e   l   j    t  o  n kukavičje jaje za SDS, budući da je stranka iskorištena za ci-

ljeve drugih, kojima je plan bio očuvanje Jugoslavije, dok jesrpsko pitanje stavljeno u drugi plan.

 Hanson: Opštine preuzimane po nalogu Karadžića

Na suđenju bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Ka-radžiću svjedočila je stručnjakinja haške optužbe DorotheaHanson koja je napravila analizu o uspostavi i aktivnosti kri-znih štabova u samoproglašenim srpskim opštinama u Bosni iHercegovini 1992. godine.

Prema njezinom zaključku, kao i stavu tužiteljstva, lokal-ni dužnosnici Srpske demokratske stranke, SDS-a preuzeli suvlast u brojnim dijelovima države prema uputstvu vrha stran-ke, odnosno optuženog Karadžića koji im je prenio dokumentpod nazivom Varijan-ta A i B.

Karadžić je kra-  jem 1991. godine (naproširenom sastankučlanova) dao uput-stva lokalnim čelni-

cima SDS-a - kakoformirati krizneštabove i preuzetifunkcije vlasti u op-štinama koje su željelizauzeti., rekla je svje-dokinja Hanson.

Objasnila je da jezaključak donijela na-kon što je preslušalasve presretnute raz-govore optuženog, tezapisnike stranačkih,

opštinskih i skup-štinskih sastanaka izspornog vremena, u kojem je prema optužbi pokrenuta ope -racija etničkog čišćenja. Riječima sudske prevoditeljice:

„On je nekoliko puta tada i kasnije govorio o važnosti in-strukcija od 19. decembra 1991. Oni se često nazivaju samoVarijanta A i B“, konstatovala je svjedokinja.

Svjedokinja Hanson je stavila u kontekst brojne doku-mente koji pokazuju vezu između optuženog i lokalnih duž-nosnika SDS-a u izvršenju Varijante A i B te objasnila značajriječi nekih presretnutih razgovora, poput primjerice s počet-ka 1992. godine između Karadžića i stanovitog Milana.

„Ovdje Karadžić govori o tome ko da bude glavni uARK-u (Atomske Ratne Komande, tajnog skloništa za neka-dašnji jugoslavenski politički i vojni vrh u Konjicu. I kaže- neželi nekog naučnika s Akademije ili nekog profesora s univer-ziteta. Jer nije vrijeme za znanost, vrijeme je da se preuzmustvarne funkcije“, opisala je značaj razgovora svjedokinja.

Nakon što je pojedinačno opisano nekoliko primjera pre-uzimanja opštinskih vlasti od strane članova SDS-a, za potvr-du da su postupali prema instrukciji Karadžića tužiteljstvo isvjedokinja Hanson prezentirali su nekoliko stenograma nji-hovih razgovora.

Poput sastanka dužnosnika SDS-a u opštini Ključ krajem1991. godine, samo nekoliko dana nakon izdavanja spornoguputstva.

„Brane Vojvodić kaže: ja prihvaćam sve Karadžićeve pri-  jedloge čak i da ih ne vidim....Tako da se tu opet spominjuinstrukcije od 19. decembra (1991.)“, prepričala je svjedokinja.

Svjedokinja je opisala postupak preuzimanja vlasti odstrane SDS-a, odnosno kako su se Krizni štabovi i stranački

organi SDS-a preobražavali iz stranačkih, u državne organeparadržave bosanskih Srba.

Uz to potvrdila je i formiranje logora koje je nakon togauslijedilo te protjerivanje Bošnjaka i bosanskih Hrvata u višeBiH opština, poput primjerice u Foči.

Nakon haškeoptužbe, pred krajsudske sjednice u če-tvrtak, analitičarkutužiteljstva Hansonunakrsno je počeoispitivati Karadžić

koji je inače nekoli-ko puta tvrdio da jespomenuti dokumentVarijanta A i B po-drazumijevao samoodbrambene mjere uslučaju napada dru-gih, a ne pripremuetničkog čišćenja štotvrdi tužiteljstvo.

Prema njegovimriječima dokument  je sastavljen od umi-

rovljenih ocira Ju-goslovenske narodnearmije pa zato obiluje

tehničkim detaljima o formiranju Kriznih štabova.

Svjedokinju je na početku unakrsnog ispitivanja optužioza „selektivno uzimanje dokumenata i opština“ u donošenjusvojih zaključaka, najavivši da će ih on svojim primjerima po-biti.

Tokom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić se tru-dio prikazati kako je svjedokinja u kreiranju svog izvještaja izaključaka bila selektivna, odnosno da nije uzela u obzir sveokolnosti, kao ni dokumente koji prema odbrani pokazujudrugu sliku stvari.

„Srbi su bili više ugroženi nego drugi“, izjavio je optuže-ni Karadžić osporavajući zaključke svjedokinje Hansen kakosu krizni štabovi bosanskih Srba provodili politiku iseljavanjanesrpskog stanovništva.

Iako je Kotor Varoš kao opština izbačena iz optužniceprotiv njega zbog skraćivanja obima suđenja, Karadžić ju jenaveo kao primjer koji, navodno, ide u prilog njegovom tu-mačenju okolnosti, pogotovo jer ju je svjedokinja uzela u obzirprilikom izrade svog izvještaja. Pri tom je pročitao nekolikozapisnika sa sastanaka Ratnog predsjedništva Kotor Varoš iz jula 1992. godine.

Dorothea Hanson

Page 21: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 21/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 21JANUAR 2012

f el  j t on

Page 22: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 22/48EUROPA22 JANUAR 2012

   f  e   l   j    t  o  n „Kao dokaz lošeg stanja istaknuto je da više srpskih po-

rodica spava u tuđim kućama, odnosno izvan svojih domovaod hrvatskih i muslimanskih. Jeste li znali da više Srba pro-vodi noć po tuđim kućama nego Hrvati i Muslimani. I da suSrbi bili više ugroženi nego Hrvati i Muslimani?“, upitao jeoptuženi koji se brani sam.

„Ja vidim da Ratno predsjedništvo vidi to kao kriterijčinjenice da je situacija loša – ako više Srba nije sigurno usvojim kućama u odnosu na Hrvate i Muslimane – predsjed-ništvo smatra da se to treba promijeniti“, odgovorila je svje-dokinja.

Uz Kotor Varoš, ukupno je sedam opština je uklonjenoiz optužnice protiv Karadžića zbog naloga sudskog vijeća zasmanjenjem njezinog obima - Bosanska Krupa, Bosanski Pe-trovac, Čajniče, Donji Vakuf, Ilijaš i Kalinovik).

Tokom glavnog ispitivanja svjedokinja Hanson je opi-sala kako su krizni štabovi samoproglašenih srpskih opštinaproveli politiku iseljavanja tako što su nesrpske stanovnikeprisilili da potpišu dokument kojim se odriču imovine te ihprotjerali, dozvoljavajući im ponijeti samo 300 njemačkih ma-raka po osobi.

No Karadžić je to želio poreći, tvrdeći da su opštinskevlasti željele osigurati povratak svih kad se smiri ratna situ-acija te da se više od 300 maraka nije moglo iznijeti po osobizbog zakona Savezne Republike Jugoslavije.

„A koji je Republika Srpska preuzela. I da se limit od 300(njemačkih) maraka odnosi samo na novac koji nije urednopodignut s banke, ili uredno kupljen s mjenjačnice. A da sevišak (novca) oduzimao privremeno“, ustvrdio je Karadžić.

„Savezni zakon koji Vi navodite ne spominje limit od 300(njemačkih maraka). A što se tiče privremenog oduzimanja, jane vidim nikakve ubjedljive dokaze da su krizni štabovi imalinamjeru da se ljudi privremeno samo isele, niti su šta uradilikako bi se ti ljudi vratili kad bi se situacija smirila“, nije sesložila svjedokinja.

Karadžić je izjavio kako su preseljenja stanovništva biladogovorena između svih strana, a da je uloga kriznih štabovabila – osigurati provođenje slobodnog preseljenja na teritorijuna kojoj se civili osjećaju sigurno.

„Slobodno preseljenje se ne odnosi na prisilno preseljenjeo čemu ja govorim“, odgovorila je svjedokinja na tezu optu-ženog, dodatno objašnjavajući sucima kako je opština KotorVaroš među onim u kojima je protjerivanje civila bilo međubrutalnijim.

Karadžić je za ispitivanje stručnjakinje tužiteljstva dobiogotovo duplo vremena od optužbe, no zatražio je još više,kako bi s dodatnim primjerima ukazao na njezinu „selektiv-nost“ u izboru dokaza i zaključaka.

Nakon Hanson, čije se svjedočenje nastavlja i u srijedu,iskaze na suđenju Karadžiću o sistemu veza i komunikacijau Republici Srpskoj dati će Dragan Kezunović, bivši načelnikUprave za vezu i kriptozaštitu RS-a i Ranko Vasić, bivši vodi-telj Komunikacijskog centra na Palama.

Svjedokinja Hanson o koordiniranoj politici iseljavanja

Na suđenju bivšem lideru Srpske Demokratske Stranke

Radovanu Karadžiću okončano je višednevno svjedočenjestručnjakinje tužiteljstva Dorothee Hanson, koja je za potrebeoptužbe izradila analizu funkcioniranja Kriznih štabova bo-sanskih Srba u predratno i ratno vrijeme.

Uprkos osporavanju optuženog koji se brani sam, Han-son je ostala pri svojim zaključcima - kako su lokalni Krizništabovi primali instrukcije o iseljavanju nesrpskog stanovniš-tva s vrha vlasti kojoj je Karadžić bio na čelu.

„Postojala je koordinirana politika iseljavanja“, opisala jerad Kriznih štabova svjedokinja Hanson, tvrdeći da je sve na-pravljeno prema istrukcijama vrha vlasti bosanskih Srba.

„Oni krizni štabovi u opštinama u kojima je došlo doiseljavanja stanovništva velikih razmjera – napravili su to na jedan sličan način sa sličnim obrascem, tako da je teško povje-rovati da se radi o spontanim događajima. Da su svi formiraliove agencije (za iseljavanje i razmijenu imovine), da su se sa -stali i rekli – dajte da iselimo naše Muslimane. Ne sve, imasedam takvih opština“, objasnila je svoj zaključak svjedokinjao koordiniranosti kriznih štabova pri poduzimanju akcija kojesu rezultirale etničkim čišćenjem.

Tokom unakrsnog ispitivanja Karadžić, optužen za ge-nocid i druge zločine u više bosansko-hercegovačkih opština,pokušao je osporiti zaključke svjedokinje. Pogotovo u dijeluda su zločini bili organizirani zbog njegovih direktiva.

„Gospođo Hanson. Vi pokušavate povezati centralno ru-kovodstvo s haotičnim događajima jednog građanskog rata.Što niste naveli opštine u kojima nije bilo zločina? I naveli –nisu slušali Karadžića ili Karadžić nije uticao, podsticao i po-magao zločine? Vi govorite o centralnom rukovodstvu, ovdjese sudi predsjedniku republike“, upitao je optuženi uzrujanzaključcima svjedokinje.

Osim ratnog haosa, Karadžić je krivnju za zločine preba-cio na paravojne formacije, protiv kojih su se, rekao je, borilei lokalne vlasti. Kako bi to potkrijepio koristio se nekim do-kumentima sa sastanaka Kriznih štabova u opštinama koje sespominju u optužnici protiv njega, a tiču se organizovanogprotjerivanja i ostalih zločina nad nesrpskim stanovništvom.

„12.05.(1992.) godine zapovjednik opštinskog štaba TOiznio je sliku kompletnog stanja (na području Bosanskog No-vog). Ocijenio je da ne može imati kontrolu nad područjemcijele opštine. Da se neke grupe odvajaju i ne slušaju zapo -vjedništvo i rade samostalno. Istovremno s oružanim akcija-ma pojavljuju se grupe za pljačku koje se niti mogu spriječitiniti kontrolisati“, pročitao je izvještaj Karadžić u kojem se pre-ma njegovim tvrdnjama nalazi dokaz o tezi da se zločini nisupočinili organizovano.

Uz to, Karadžić se dodatno obrušio na stručnost svje-dokinje te ju optužio za pristranost budući da je, prema nje-govim riječima, u izradi svog izvještaja iskoristila jedino pri-mjere koji tužiteljstvu idu u korist, dok one koji idu u prilognjegovim zaključcima, nije.

Nakon Hanson sa svjedočenjem, o sistemu veza i komu-nikacija u Republici Srpskoj, iskaz će dati Dragan Kezunović,bivši načelnik Uprave za vezu i kriptozaštitu RS-a.

(u idućem broju: “Sistem veza u RS dobro funkcionirao”)

Page 23: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 23/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 23JANUAR 2012

f el  j t on

Ponuda i servisne usluge dostupne su samo u Sjedinjenim Američkim Državama. Dostava, manipulativni troškovi, primjenjivi porezi itroškovi instalacije nisu uključeni u cijenu hardvera. Mogu postojati određena ograničenja. Posjetite www.globecastwtv.com da biste pronašlispisak samostalnih stručnih instalatera u blizini.

VEĆ DANAS NARUČITE WORLDTV!

1.888.238.2643www.globecastwtv.com · [email protected]

Pronađite nas na : WorldTV International Television

GLEDAJTE VIŠE KANALAZA ISTU CIJENUBosanski paketi WorldTV-a sada su prošireni kanalima TV1,Radio BIR i Radio Glas Drine!

Bogatiji izbor programa. Više kanala. Ista cijena.

V iš e  k anala, bo lji 

s ad r ž aj! Paket BN-TV1

25.99$mjesečno

Radio

Paket BosTel-TV1

25.99$mjesečnoRadio

Bosanski Paket 1

31.9mjeseč

Radio Radio

Page 24: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 24/48EUROPA24 JANUAR 2012

  r  e  p  o  r   t  a   ž  a

 Piše: Ljiljana Pirolić 

Zato nije čudno što sam ispod jedne velike, mirisnekrošnje lipe, dok je kiša padala, srela mog prvog sa-

govornika, pripadnika Granične policije Alena Jazvina.

„A gdje ćete sada po ovakvoj kiši?“ - pita me iskreno za -

čuđen. „Pa, zar ljudi ne rade i po kiši? Trebalo bi da obusta-vimo sve aktivnosti, ako pada kiša?“ bunim se ja. „Dobro, u

pravu ste. Imate kišobran, a ima i taksi“, kaže Alen i dodaje

da je sve što vrijedi vidjeti oko Čapljine, u krugu od deset ki -lometara. Pominje Park prirode Hutovo blato, Mogorjelo, Po-čitelj, antičke ostatke grada u Gabeli, vodopad Kravice... Toli-ko je atraktivna okolina Čapljine, da bi mi za obilazak trebalonekoliko dana, a ja imam samo jedan. Idem u Park prirodeHutovo blato i Mogorjelo, a ostalo ću ostaviti za neko drugovrijeme. U hotelu „Mogorjelo“ u centru grada, ljubazna recep-cionarka Lidija Šutalo kaže da trenutno nemaju vodiča, jer jeloše vrijeme i niko se nije najavio, ali mi predlaže da koristimusluge dobrog poznavaoca okoline i samog grada, taksisteStanka Kraljića. „On vam je skoro kao stručni vodič“, kaže Li-dija. Za samo nekoliko minuta stiže Stanko i dok kiša sve jačei jače udara o prozore automobila, mi krećemo u avanturuobilaska nečega što se i bez kiše zove – blato. Dok idemo pre -

ma Mogorjelu, Stanko mi pokazuje nekadašnje, dobre rme ukojima je radilo 12.000 Čapljinaca u tri smjene. „To su u našimrelacijama, bili pravi giganti, ‘Soko’ , ‘Hladno-valjani proli’,‘Unis’, ‘Bregava’, ‘Lasta’, ‘Metalinvest’...“ nabraja Stanko i žaliza propalim snom. „Nešto malo ‘Lasta’ radi, a sve ostalo sto- ji“, kaže.

 Mogorjelo i Villa rustica

Samo dva kilometra od Čapljine je Mogorjelo, ostaci rim-ske Ville rustice, koja spada među najljepša zdanja kasne, an-tičke arhitekture u ovom dijelu BiH. Osim ostataka stare vile,tu je sada i restoran, ali kako je prazan, konobar Spasoje Obra-

dović dao se u potragu za nekim ko zna kada je sagrađena su-burbana Villa Rustica i šta se s njom događalo kroz vijekove.Dobila sam brzo, dva mlada vodiča, Maju Pervan i Branka Bo-rovinu, koji znaju sve i često vode turiste u obilazak. Nema- ju zvanje vodiča, još su mladi za to, ali ko zna jednog dana...Obilazimo ruševinu drevne vile dugu sto i široku 56 metara.

„Bio je to kompleks privatnog poljoprivrednog imanja, koji jeizgrađen koncem prvog stoljeća nove ere. Imao je zgrade zastanovanje, skladišta i naprave za branje i preradu žitarica.Ovaj objekat je izgorio početkom trećeg stoljeća“, kaže Maja,a Branko dodaje da je na ruševinama spaljenog zdanja, počet-kom IV stoljeća n.e. nikla velika jednodijelna palača koja sesastojala od niza prostorija i trijema na stupovima.

„U četvrtom stoljeću, Mogorjelo je razoreno u prodoruVizigota, a lijepu vilu njeni vlasnici više nikada nisu uspjeliobnoviti u punom sjaju“, kaže Branko. „Eno, vidite na sredi-ni onaj plato. To je ljetna pozornica na kojoj često nastupajupoznati umjetnici, najčešće muzičari. Objekat ima iluminacijui naveče, ljeti, ovdje zna biti vrlo ugodno“, kaže Maja. Neda-

leko odavde je veliko kupalište na Neretvi, rijeci koja nudi iuzbudljiv rafting i spuštanje u kanuima. I naravno, kao praviznalci svog zanata, Maja i Branko su sačuvali ono najbolje zakraj: Konjički klub „Vranac“ u kojem ima 30 konja. U sklopukluba je i škola jahanja, a u ponudi je i rekreativno jahanje.„Imamo i dva konja za djecu sa posebnim potrebama, dva ko-nja za kočiju, konje za trke, rasplodne kobile i pastuhe, dvalipicanera i tri ponija. Naši najčešći korisnici su, naravno, dje-ca, a sat jahanja košta 20 KM“, kaže Ivan Dragičević, voditeljkonjičkog kluba. Želio je da nam pokaže jedno od svojih naj-boljih grla, ali kada je konj ugledao moj kišobran sa uzorkomleoparda, snažno se propeo na zadnje noge i uznemirio... Pa,bilo je malo ‘bježanije’, priznajem. Na odlasku iz Mogorje-la, kažem konobaru Obradoviću da je stvarno vrijedilo doći,

čak i po kiši, i vidjeti ovaj spomenik, a on mi sjetno priča: „E,da ovo imaju Italijani ili Nijemci, šta bi oni od ovoga napra-vili! Ovdje su vam Vinske ceste, Počitelj, vodopad Kravice,Mogorjelo, Hutovo blato, stećci, tri rijeke, Neretva, Bregavai Trebižat, pećina Vjetrenica, Gabela, more na 30 kilometara,Međugorje... A mi imamo jedan hotel u Čapljini i dva ili trimotela! Koji je ovo turistički potencijal. A mogao bi da budeturistički raj!“

 Homerova Troja i Bridge in Klepci

Ponovo smo u taksiju Stanko Kraljić, taksista i ja. Pitamga zna li kako je Mogorjelo dobilo ime. „Zato što je gorjelo!“

BRZIM PREKO BOSNE - PUTOPIS (23)

 Putujem samo putevima koji

imaju srca Mirišu lipe u Čapljini. Jeste, to je prvo što ‘obara s nogu’ u Čapljini, gradiću na jugu Hercegovine, taman tamo, gdje se već u vozu pripremaju pasoši i putovnice na pregled.

Brzi voz Ploče-Zagreb, preko BiH, putuje taman toliko brzoda studenti i penzioneri, njegovi najčešći putnici, moguda razgledaju krajolik i ispričaju poneku životnu priču.Donosimo Vam priču o njima, ali i o ljudima kraj čijih kućasvaki dan prolaze vozovi koji putnike nose ko zna kuda.

Page 25: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 25/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 25JANUAR 2012

r e p ort až a

kaže Stanko. „Nije baš sigurno. Postoje dvije teorije. Jedna jeova o tome da je Mogorjelo više puta gorjelo, ali druga je vje -rovatnija: pretpostavlja se da je crkva, sagrađena u V stoljećuna ruševinama vile, bila posvećena Sv. Hermagori – Mogoru,po kojem je onda i čitav lokalitet dobio ime Mogorjelo.“

Pokazuje mi Stanko cestu na jednoj raskrsnici, pravackojim se ide u Gabelu. Ljubitelji arheoloških iskopina sjetićese sa kakvom je upornošću meksički arheolog R.S. Prajs, svo-  jevremeno tvrdio da je to zapravo, drevna Homerova Troja.Slično kao sa piramidama u Visokom. Malo ćemo raskopati,pa šta izroni, izroni. Nema potrebe izmišljati, kad je BiH punaautentičnih starina i vrijednih istorijskih spomenika. Sada seu Gabeli, 5 km južno od Čapljine, mogu vidjeti ostaci grad-skih zidina i skulptura kamenog lava, simbola venecijanskekulture.

Nakon nekoliko kilometara, Stanko zaustavlja taksi i po-kazuje mi most. Izlazim i na turističkoj tabli, postavljenoj naobali čitam: „Bridge in Klepci“. „Mi smo sada u Klepcima, aovo je most na nekadašnjem karavanskom putu, preko rije -ke Bregave“, kaže Stanko. Na tabli se još može pročitati da je most izgradio Sandžak-beg Mustafa, 1517. godine. Most uKlepcima jedno je od najznačajnijih djela ranog osmanskogperioda, a njegova specičnost je – najveći raspon luka ova-kvog tipa mostova na ravničarskim rijekama.

Upoznaj domovinu da bi je više volio

Nastavljamo prema Parku prirode Hutovo blato. Osamkilometara od Čapljine, nalazi se jedan od najbogatijih rezer-vata ptica močvarica u Evropi. Prostire se na površini 7.000hektara, a čini ga skup međusobno povezanih jezera, od ko - jih su najveća: Deransko, Jelim, Drije i Svitavsko, kao umjet-na akumulacija, nastala izgradnjom hidroelektrane. U okriljunetaknute prirode, svoje zimsko utočište nađe preko 200 vrstaptica. Vode Hutova blata bogate su ribom, a najviše je jegulje išarana. Na uzvišenju Karaotok smješten je motel, ali zbog kišei zahlađenja, nema gostiju. Recepcionerka Ivana mi predlažeda siđem do močvare i bar vidim lučicu iz koje polaze bro-

dići sa turistima, na čuveni foto-safari. Priroda je očaravaju-ća, ali ptica kao da nema. Kao da sam negdje daleko, u nekojegzotičnoj zemlji. Mislim, egzotičnijoj nego što je naša. Čujese samo zvuk kapljica kiše kako udaraju o ustajalu površinumočvare. Ni žabe se ne oglašavaju, a ovdje je najpoznatija ga-talinka. Ima i kornjača čančara, sivog guštera, zelenbaća, bla-vora i bjelouški. Najednom je parking ispred motela oživio.Stigla je ekskurzija iz Sarajeva. Kako se pojavio novi virus,tzv. svinjska gripa, učenici sve manje putuju u inostranstvo naekskurzije i uglavnom se drže programa: upoznaj svoju do-movinu, da bi je više volio.

“Bridge in Klepci”

Page 26: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 26/48EUROPA26 JANUAR 2012

  r  e  p  o  r   t  a   ž  a

Vratili su se oni koji su htjeli

Vraćamo se zaobilaznim putem, da bih vidjela neka selau koja su se vratili Srbi i Hrvati nakon posljednjeg rata. „Prijeratnih migracija, bilo je 50 posto Hrvata, 30 posto Bošnjaka,oko 9 posto Srba i nešto ostalih. Vratili su se svi koji su htjelida se vrate. Ja sam dobar sa svima. Družim se sa Srbima izsela Prebilovci, gdje su oni većina“, kaže Stanko i pokazuje minovo naselje koje su podigli Hrvati, izbjegli iz Kaknja, Varešai Zenice. „I ne zaboravite reći, Čapljina je dobila ime po ča-pljama“, kaže simpatični taksista na rastanku.

Ponovo sam u gradu i idem do jedinih obućara u ovom

kraju, braće Dalmatin. Održavaju obrt koji su naslijedili odoca. „Nasljedstvo i tradicija su nas održali. Ne, ne može se odovoga živjeti, može se preživljavati. Ali ne želimo da se obrtugasi, nastavljamo mi, pa će iza nas i naši potomci“, kaže Dra-gan i dodaje da je sve manje posla, ali da se oni prilagođavajunovim trendovima i tehnologijama. Radi se obično, o brzimpopravkama u ljetnoj sezoni, lagane obuće i sandala. „Čaplji-na je kraj u kojem su najzastupljeniji poljoprivreda, trgovina iturizam. Priroda se kroz klimu pobrinula da nam malo olakšacijelu stvar, pa ovdje dobro uspijevaju povrtlarske kulture, a uposljednje vrijeme sve više i voćarske, masline, šipak, vinovaloza i breskve. I mi imamo posjed i stakleničku proizvodnju.Proizvodimo za sebe i nešto za tržište. To je ta dopuna kućnog

proračuna“, kaže Dragan.

Vrijeme za kafu/kavu/kahvu

U bivšoj zajedničkoj državi, Čapljina je bila poznata pogradskom zelenilu. Tri puta je osvajala prvo mjesto na držav-nom takmičenju gradova. Ovaj grad i dalje njeguje tu svije -tlu tradiciju. Grad je pun cvijeća i zelenila. Oleanderi i lipese takmiče ko će bolje, ko će više mirisati. Ružica Glavinić jecvjećarka i zatekla sam je upravo u trenucima kada je slagala  jedan buket. Priča mi o životu u Čapljini: „Srednjeg staležaskoro da nema. Mi smo oni koji krpimo kraj s krajem. Živo-tarimo. Možda nismo gladni, imamo za neke nužne potrebe

i radimo za male novce, ali nam to ne oduzima neku sreću.Nalazimo zadovoljstvo u toj jednoj kavici koju možemo sebipriuštiti za jednu marku. Biće bolje jednog dana. Poslije sva-kog rata je bilo teško. Doduše, ovdje se odužilo. Mi čekamo toneko ljepše vrijeme. Ja bih bila sretna kad bi u tome uživalamoja unučad“, kaže Ružica.

Ona me podsjetila da je vrijeme za kafu/kavu/kahvu.Mladi konobar Lazo Prce, donosi mi dobar kapućino. „Ma,nemamo ništa za mlade u Čapljini. Nema diskoteka, samo ka-ći i duge klupe u parku gdje se mladi preko dana okupljaju“,kaže Lazo. To potvrđuje i mlada Melani Jerković: „Mladi suvećinom do ponoći u Čapljini. Iza ponoći ide se četvrtkom u

Park prirode Hutovo blato

Page 27: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 27/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 27JANUAR 2012

r e p ort až a

Mostar, a petkom i subotom u Čitluk, u folkoteku ‘Bumerang’i diskoteku ‘Fratea’. Niko neće da se zauzme za mlade u Ča-pljini. Naši noćni provodi znaju da budu opasni. Svakog vi-kenda imamo jednu ili dvije prometne nezgode na ovom putuza Čitluk.

To je što se tiče zabave, a što se tiče škole... Većina nasstudira u Mostaru, ali se ide na studij i u Split, Dubrovnik iZagreb. Ovdje imamo gimnaziju i Srednjoškolski centar sa

skoro svim zanimanjima“, kaže ova lijepa Čapljinka. Putujem ostajući bez daha

Bariša Penava, slučajni prolaznik, kaže mi da ne zna nisam od čega živi. „Trideset pet godina sam radio u ‘Daleko-vodima-Energoinvest’, došao je gazda i to kupio, a mi smo svipošli kući. Nemam ni posla ni penzije. Od zaliha preživlja-vam. Čapljina danas nije ništa. Nema privrede, nema radnihmjesta“, kaže Bariša.

Kao i obično, iz ureda gradonačelnika, stvari izgledajusasvim drugačije. „Gospodarskim stanjem u općini ne može-mo biti zadovoljni, ali ono je izravna posljedica recesije i rata.Ali, ima jedan podatak koji će zazvučati nevjerojatno, ali semože lako provjeriti. U maju ove godine, imamo 43-oje višezaposlenih nego u januaru ove godine. Znači, za pet mjesecismo otvorili 43 nova radna mjesta. To nije velika brojka, alikad znate u kakvim okolnostima se to dogodilo, onda moždai jeste. Uskoro ćemo graditi dvije velike gospodarske zone sakompletnom infrastrukturom, u koje ćemo pokušati privućiinvestitore i stvoriti uslove za razvoj domaćeg i dolazak stra-

nog kapitala. Mi smatramo da je to posao lokalne vlasti“, kaženačelnik općine Čapljina, Smiljan Vidić i dodaje da je povra-tak završen. Bošnjaci su se vratili sto posto, ili su vratili svojuimovinu, a Srbi u manjem broju. „Za povratak vam nije do-voljna samo želja jedne strane, nego i volja one druge. I sadaradimo na obnovi vodovoda u selima gdje su se vratili Srbi.Pokušavali smo sve vrijeme raditi projekat povratka, kao odr-živog povratka“, kaže načelnik.

U brzom vozu, na povratku u Sarajevo, susrećem mogpoznanika sa početka priče Alena Jazvina. Kao pripadnikGranične policije, na radnom je mjestu. „Vi završili svoj po-sao, a ja svoj tek počinjem“, kaže Alen. Evo i mog starog po-znanika sa početka cijele priče Brzim preko Bosne. Najčešćesam putovala kada je kondukter bio Almir Hadžajlija. Kažemi da sam putujući brzim, od Dobrljina na sjevernoj grani-ci BiH, do Čapljine na južnoj, prešla 536 kilometara. „Na že-ljeznici trenutno nema para. Hoće li se nešto promijeniti kad2012. stignu Talgo vozovi, to ne znamo još. Zamrznuli smogeneralni štrajk, ali sekunda fali da ga opet odmrznemo. Du-guju nam još tri plate“, kaže Almir.

Dok sjedim mokrih nogu u hladnom i mračnom kupeu,

pokušavam da se prisjetim riječi Karlosa Kastanede: „Ja putu- jem i putujem samo putevima koji imaju srca i njima putujem,gledajući i ostajući bez daha.“

KRAJ

Page 28: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 28/48EUROPA28 JANUAR 2012

   k  u   l   t  u  r  a SARAJEVO

Zemaljski muzej

 pod ključem

Zemaljski muzej BiH biće zatvoren početkom ove godine.

Edin Baćevac, mladić koji živi u Njemačkoj, u sri-  jedu je prvi put posjetio Zemaljski muzej u Sa-

rajevu, i to u trenutku kada se najavljuje da ta kulturnainstitucija, nakon 125 godina, prestaje sa radom.

Edin nije imao priliku vidjeti eksponate, poput Sa-rajevske hagade, koja potiče iz srednjovjekovne Španije ismatra se jednom od najljepših jevrejskih knjiga, a u Ze-maljskom muzeju čuva se od 1894. godine.

‘’Nisam bio nikad u ovom muzeju i sad je baš ovožalosna situacija da sam došao na protest i to je to”, kažeEdin.

Zemaljski muzej BiH, zbog neusvajanja budžeta, višenema novca za plaćanje struje i grijanja, a njegovi zapo-slenici platu nisu primili šest mjeseci.

U prošloj godini ova institucija, kao ni ostale od tzv.državnog značaja, nisu dobile sredstva. Nema ih ni u pri- jedlogu budžeta za iduću godinu.

Za postojeće stanje, Adnan Busuladžić, direktor ovekulturne institucije, krivi bivšu i sadašnju vlast.

‘’Upozoravali smo da će situacija koja slijedi zaistabiti dramatična i da mi pod ovakvim okolnostima zaistaviše nećemo moći raditi, osim ako nije rješenje da ljudidolaze na posao godinama bez plaće, a da se Elektropri-vreda, Telekom i ostali obavežu da će nam svoje uslugedavati besplatno. Možda će biti zanimljivo za javnost rećida se između ovih zidova čuvaju kolekcije u iznosimaviše stotina miliona maraka. Ako dođe do oštećenja neče-

Studenti u Zemaljskom muzeju BiH

Buy the Blue Pill!

40 Pills— Plus 4 FREE —

1-888-862-1088

Only 

$

99+ Shipping

Discreet Shipping

Quick Delivery

No Prescription

Necessary

Page 29: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 29/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 29JANUAR 2012

k ul t ur a

Call 7 days a week 8am - 11pm EST Promo Code: MB0811

1-866-536-0759AUTHORIZED RETAILER

Packages starting at:

PACKAGESUNDER $50

Local Channels Included! 

FIVE

For 12 monthsMO

Prices valid for rst 12 months. Requires 24 month Agreement.

with 24 month Agreement.

DISH Network deliversmore

of what you wantfor less than you’d expect.

Call Now and Save Over $750 this year on TV! 

30 Premium Channels for 3 Months!

SAME DAYINSTALLATION

in up to 6 rooms

CALL TODAY -INSTALLED TODAY! 

Whereavailable.

Multi-SportPack  featuring

Availablewi th ourMostPopular Packagesthrough 1/4/12

WatchEveryTouchdownfromEveryGame,Every SundayAfternoon.

Withqualifyingprogrammingyou will receiveMulti-Sport Pack programmingthrough 1/04/12. Qualifyingprogrammingpackages includeAmerica’s Top120 Plus, America’s Top200,America’s Top250, DishLATINODos, DishLATINOMax, DISHAmerica Silver, and DISHAmerica Gold. Youwill forfeit programmingif you do not maintaina qualifyingprogrammingpackage. Youmust call tocontinuesubscriptionat the endof promotional period. © 2011NFL Enterprises LLC. NFL andthe NFL Shielddesignareregisteredtrademarks of the NationalFootball League.Oer valid for Blockbuster By Mail “1 Disc” plan; requires activation of new qualifying DISH Network service between 5/18/11 and 1/31/12 and an online DISHNetwork account. Blockbuster By Mail account will require val id email address and major credit card. You must redeem oer within 45 days of DISH Network service order. At endof 3 months you will be charged then-current price unless you cancel Blockbuster By Mail service. You can exchange online rentals for 5 in-store movie rentals perbilling month.Exchanges are only valid at participating BLOCKBUSTER stores. Existing Blockbu ster By Mail customers are not eligible. This oer is not available in Puerto Rico or the US VirginIslands. BLOCKBUSTER name, design and related marks are trademarks of Blockbu ster L.L.C. © 2011 Blockbuster L.L.C. Premium Movie Package oer ends 9/30/11 . Oer value is upto $126; after 3 months then-current price applies unless you downgrade. HBO®, Cinemax® and related channels and service marks are the property of Home Box Oce, Inc. Starz®and related channels and service marks are the property of Starz Entertainment, LLC. SHOWTIME and related marks are registered trademarks of Showtime Networks Inc., a CBSCompany. Digital Home Advantage plan requires 24-month agreement and credit qualication. Cancellation fee of $17.50/month remaining applies if service is terminated beforeend of agreement. After 12 months of programming credits, then-current price will apply. $10/mo HD add-on fee waived for life of current account; requires 24-month agreement,continuous enrollment in AutoPay with Paperless Billing. Free Standard Professional Installation only. All equipment is leased and must be returned to DISH Network uponcancellation or unreturned equipment fees apply. Limit 6 leased tuners per account; upfront and monthly fees may apply based on type and number of receivers. HD programmingrequires HD television. Prices, packages and programming subject to change without notice. Oer available for new and qualied former customers, and subject to terms of applicable Promotional and Residential Customer agreements. Additional restrictions may apply. Oer ends 1/31/12. All new customers are subject to a one time non-refundableprocessing fee. 

I feel safe. I am protected. I have Life Alert®.

When

ALONE

I am home

One touch of a button sends help quickly in the event of a medical

emergency, fall, home invasion, fire or carbon monoxide poisoning.

For a FREE brochure call:

1-888-755-7824

Your choice of help buttons

Now we have two systems available: N e w !

• Life Alert Classic for seniors

• Life Alert 50+ for people 50+

 

®

ga, ne daj bože otuđenja, tu kasnije ni uplata milijardi po-kvarenu situaciju neće moći popravit”, kaže Busuladžić.

Agonija Zemaljskog muzeja Bosne I Hercegovinetraje od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, prema ko-  jem svih sedam kulturnih institucija, koje bi trebale bitiod državnog značaja, su pod ingerencijom entiteta, odno-sno kantona. Zbog toga, već godinama imaju problem sanansiranjem.

Posljedica toga je da je Umjetnička galerija BiH za-tvorena u septembru, a nakon Zemaljskog muzeja, za po-četak januara najavljuje se i prestanak rada Historijskogmuzeja BiH. Profesor na sarajevskom Pravnom fakultetuZdravko Grebo to ovako objašnjava:

‘’Skoro golim okom se vidi da se tu radi o planskomuništavanju institucija, a ne samo o nansijskom, menad-žmentskom itd.’’

 Paradigma stanja u društvu

Neke od bosanskohercegovačkih kulturnih instituci-  ja osnovane su u vrijeme aneksije Austrougarske, a ek-

sponati koje posjeduju datiraju još iz srednjovjekovne Bo-sne. Njihov značaj prepoznavale su sve vlasti još od kraja19.vijeka, a u bivšem sistemu bilo je, nepisano pravilo, daškolske ekskurzije u glavnom gradu Bosne I Hercegovinezapočnu u nekom od ovdašnjih muzeja.

To, ali ni njihova udaljenost od 50-tak metara odzgrade zajedničkih institucija BiH, nije pomoglo da sevlasti od završetka rata bore za njihov opstanak. PsihologIbrahim Prohić o tome kaže:

‘’Ovo je vlast koja je partikularni interes apsolutnostavila iznad opšteg interesa. Ovo je vlast koja se brinesamo o samoj sebi, vlast koja je derogirala svaki smisaopolitike. Ovdje je politika instrument za održavanje moćii za lično bogaćenje, ovo je paradigma opšteg stanja udruštvu.’’

‘’Bolje se slikati pored ovog stećka original, nego po-red kopije. Kad on bude prepušten zubu vremena, kad gane bude niko održavao, a na stranu rukopisi koji su ne-procjenjive vrijednosti, na stranu kolekcije razne...prematome politika u BiH nije jednostavna, ovo je k’o zidanjeSkadra na Bojani izgleda’’, kaže Ibrahim Spahić, direktorMeđunarodnog festivala Sarajevo “Sarajevska zima”.

‘’Ovaj muzej je prošao kroz četiri različita politič-ka sistema, kroz tri rata i sve je to preživio. Dobili smonašu narodnu, demokratsku, slobodnom voljom izabra-

nu vlast koja ovu i slične institucije sahranjuje. Sahranjujezato što je kultura i zato što je obrazovanje i zato što jeznanje postalo predmetom političkih dogovora, trvenja’’,ocjenjuje profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetuDubravko Lovrenović.

Ogorčenost zbog zatvaranja kulturnih institucija oddržavnog značaja ne kriju ni građani Sarajeva. Evo šta oodnosu prethodnih i sadašnjih vlasti kažu:

‘’Nigdje u svijetu nikad nisam čuo da se muzej za-tvara, gdje’š muzej zatvorit.’’

‘’Sumrak države, koje nema, nažalost.’’

Page 30: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 30/48EUROPA30 JANUAR 2012

      l  m TOM GJELTEN, SARADNIK NA SNIMANJU FILMA “U ZEMLJI KRVI I MEDA“

 Film Angeline Jolie jeste i nije ljubavna priča

Svi koji su imali priliku vidjeti rediteljski debi Ange-line Jolie, lm “U zemlji krvi i meda”, kažu kako je

to potresan i emotivan lm. Poznata holivudska glumica kojasvakom svoju aktivnošću, bilo da je riječ o lmskim ulogama,dobrotvornom radu, braku s Brad Pittom ili višestrukim maj-činstvom, izaziva pažnju širom svijeta, uspjela je na visokojrazini autentičnosti pojasniti suštinu bh ratnih zbivanja. Iakoo Angelininom lmu mnogi govore kao o ljubavnoj priči, onirijetki koji su lm imali priliku vidjeti, kažu – i jeste i nije.

Na njujorškoj pretpremijeri moderator konferencije za

novinare bio je Tom Gjelten, američki novinar koji je ujednoi autor dvije knjige o ratu u Bosni i Hercegovini. Ovaj ratniizvještač bio je i glavni konsultant Angeline Jolie

 Možete li nam prenijeti najvažnije utiske nakon rada sa Angelinom Jolie na ovom lmu?

Gjelten: Moram reći da je Angelina Jolie izuzetno in-formirana, promišljena, radoznala, pametna osoba koja imasnažnu sposobnost da saosjeća sa patnjom drugih. Do kraja je bila posvećena ovom lmu o ratu u BiH, iako je ona imalasamo 16 godina kada je počeo taj rat i tada nije obraćala pa-žnju na ono što se događa u svijetu. Kako je odrastala, tako jerastao i njen interes za ta zbivanja, naročito za sudbinu žene iono što joj se u ratu događa. Glavna ličnost lma Angeline Jo-

lie je mlada žena iz Sarajeva koja je uhapšena na srpskoj stra -ni. Snimanje lma je već bilo odmaklo kada mi se Angelinaobratila s pitanjem da budem dio tima, da provjerim ono štosu činjenice, što je vezano za pozadinu rata u kojem se odvijaAngelinina priča.

U kom pogledu je vaše novinarsko iskustvo i izvještava-nje iz BiH bilo relevantno za ovaj lm?

Gjelten: Jedna stvar koja me impresionirala u ovom pro- jektu - “U zemlji meda i krvi” nije ni politički, ni istorijski lm,to je prije svega ljudska priča. Angelina mi je rekla da želi usvom lmu pokazati šta je to što rat uradi ljudima, šta se uratu događa sa svim ljudskim. I mene je kao novinara najvi -še zaokupljalo to isto pitanje - šta se u ratu događa ljudima

i na koji način se raspadaju dugogodišnje veze, kako nestajuprijateljstva, pucaju brakovi, sve druge relacije među ljudima.Taj aspekt njenog lma je i za mene nešto što smatram jakovažnim.

U intervjuu sa Angelinom Jolie Christiane Amanpour kaže za rat u Bosni da je to bio “Vijetnam” njene generacije. Da li se to odnosi i na vašu generaciju?

Gjelten: To je možda malo pretjerana opservacija. Ja samstariji od Christian i ja sam ta generacija sa ožiljkom. Moji bli-ski prijatelji su poginuli u tom ratu. To je za mene bilo ličnoiskustvo, ne samo intelektualno. Rat u Bosni je za nas koji smoizvještavali iz tog rata bio izuzetno važan, to je bio sukob koji

u tom momentu denira svijet, koji otvara moralne dileme.Na taj način sam bio dio tog rata, kao novinar. Ono što Chri-stian i Angelina imaju na umu to je činjenica da je Vijetnamintelektualno, lozofski i politički bio rat koji denira vrijemeu kojem se događa. U tom pogledu je i rat u BiH također biokonikt koji denira vrijeme, koji mijenja način na koji gleda-mo svijet.

 Potiskivanje ratnog iskustva

 Da li predviđate da će ovaj lm biti uspješan kod ame-

ričke publike?Gjelten: Ne vjerujem u neki veliki komercijalni uspjeh.Praktično svake sedmice izlazi novi lm koji ima predikatekomercijalnog uspjeha. Ne znam koliko ljudi pred praznikeželi vidjeti ratnu dramu. Angelina je odlučila da ide sa verzi - jom na lokalnom jeziku sa titlovima, a to u startu limitira brojljudi koji su zainteresirani da vide lm. Svi oni koji su dosa-da vidjeli lm su veoma potreseni i nose snažne utiske, bezobzira da li govorimo o publici u New Yorku ili u Sarajevu.Svi novinari koji su vidjeli lm imaju samo riječi pohvale. Jane očekujem komercijalni uspjeh, ali u umjetničkom smislu zaovaj lm se može reći da će biti uspješan.

  Rat se dogodio prije nepunih dvadeset godina. Radeći

na ovom lmu to je i za vas bio povratak u ratno Sarajevo. Kako ste to lično doživjeli?

Gjelten: U utorak sam bio domaćin cijeloj ekipi lma, vo-dio sam konferenciju za štampu nakon njujorške pretpremi -  jere, sa Angelinom Jolie i svim glumcima. Kao što se to većzna, glumci su iz BiH, Srbije, Hrvatske. Na samom početkuzamolio sam svakog od njih da ispriča neku svoju ličnu ratnupriču, nešto što je svakome od njih pomoglo u realizaciji ulogeu lmu. Svako je imao neko snažno lično isksutvo, neku svojupriču. Ali svi su rekli istu stvar - koliko malo govore o ratu ikoliko je to iskustvo potisnuto.

Ovo je izuzetno autentičan lm. Postoje scene logora kojesu identične sa slikom koju ja pamtim iz rata, jer sam vidio

te logore. Prisilne deportacije, rastanci, etničko čišćenje, sve jeu lmu tačno tako kako sam upamtio. U početku nisam biosiguran da li želim da sudjelujem u lmskom projektu, alinakon tog početnog oklijevanja, svim srcem sam se prihvatioposla. Postoje scene u kojima se u pozadini čuje radio i Ange-lina me je zamolila da te stranice scenarija popunim – ja samprofesionalni novinar i logično je da znam šta je u tom trenut-ku moglo biti emitovano na radiju. Sve što sam radio su bilemale stvari, detalji, ali drago mi je da sam učestvovao u tomlmskom projektu, čini mi se da sam dio nečeg važnog, nečegvećeg od bilo koga od nas.

Page 31: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 31/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 31JANUAR 2012

l m

FILMOVI U 2012.

Ekranizacije velikih romana u prvom planu

Filmovi Quentina Tarantina, Roberta Pattinsona, Dani-

ela Craigea i David Cronenberga neki su od najišče-kivanijih lmova 2012. godine prema mišljenju uredništvabritanskog lista “The Independent”.

U lmu “Bel Ami” režisera Declan Donnellan i Nicka Or-meroda zvijezda “Sumraka” Robert Pattinson glumi beskru-puloznog novinara u 19. vijeku u Parizu. Adaptacija djela Gide Mopasana, lm pokazuje na koji su se sve način novinaridovijali da dobiju informacije i napreduju.

Holivudska glumica Scarlett Johansson glumit će u dugoočekivanoj adaptaciji romana Michela Fabera “Under theSkin” (Ispod kože). Johansson glumi vanzemaljku koja zavodiautostopere i šalje ih svojima da ih pojedu.

Film Toma Tiykwera “Cloud Atlas” sa Tomom Hank-som, Hugh Grantom i Halle Berry bit će, prema ocjeni “TheIndependenta”, ili sramni promašaj ili veliki uspijeh adaptaci- je romana Davida Michela.

Posljednji lm Cristophera Nolana o Batmanu “The DarkKnight Rises” (Uspon mračnog viteza) pojavit će se sredinomgodine u kinima. Ovoga puta maskirani zaštitnik u vidu Cri-stiana Balea sukobit će se sa teroristom koga glumi Tom Har-dy.

Poslije “Gordosti i predrasude” i “Pokajanja” Keira Kni-

ghtley i Joe Wright udružit će se ponovo, ovoga puta u novojadaptaciji Tolstojevog klasika “Ana Karenjina”.

Film, prema najavama, neće biti ni najmanje smijeran ipristojan već se otvoreno baviti temama požude, seksualneljubomore, snobizma i društvene izolacije.

Daniel Craige ponovo će glumiti James Bonda u lmu“Skyfall” ali se ovoga puta očekuje da će reditelj Sem Mendezinsistirati na likovima što, kako navodi list, znači da se Bondneće samo hrvati sa neprijateljskim agentima već i sa sopstve-nim demonima.

Baz Luhrmann prihvatio se velikog posla adaptacije ro-mana Scotta Fitzgeralda “Veliki Gatsby” i publici samo ostaje

da vidi da li će Leonardo DiCaprio imati dovoljno harizme imisterije za naslovnu ulogu.

Poslije “Proroka” Jacques Audiard okrenuo se, kako je re-kao, mračnom i tragičnom lmu sa očajnim likovima - “RustAnd Bone” (Hrđa i kost) u kome glumi Marion Cotillard.

 Jedan od najvoljenijih romana Charlesa Dickensa “Velikaočekivanja” ponovo će biti adaptiran za veliko platno, ovo-ga puta u režiji Mikea Newella, sa Helenom Bonham Carter,Ralph Fiennes i Jeremy Irvinom.

Not available in all states

debt?Over $10,000 in credit card bills? 

Can’t make the minimum payments? 

✔ We can get you out of debt quickly 

✔ We can save you thousands of dollars

✔ We can help you avoid bankruptcy 

Credit Card reliefo you free consuon Call

888-637-1505Not a high-priced consolidation loan or one of those consumer credit counseling programs

creditburied card

Not available in all states

Page 32: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 32/48EUROPA32 JANUAR 2012

    s    p    o    r     t

NOGOMET: EURO 2012

Domaćini spremni za prvenstvo

Prošlog mjeseca je u Kijevu obavljeno izvlačenje grupaza takmičenje na Evropskom prvenstvu u Poljskoj i

Ukrajini, koje se igra 2012. godine.

Reprezentacije koje su izborile plasman na Euro 2012,raspoređene su u četiri grupe, A, B, C i D.

Euro 2012 počinje 8. juna, prva utakmica će biti odigranau Varšavi, a nale 1. jula 2012. godine u Kijevu.

Predstavljan je i UEFA-in Zid legendi, sastavljen od le-

gendi evropskih prvenstava, a fudbaler Zinedin Zidane je re-kao da je Euro takmičenje u kojem nema slabića te da pobjedapredstavlja ogroman uspjeh.

Žrijeb je vodio glavni sekretar UEFA-e Gianni Infantino,a domaćini su bili cijenjeni TV vodi-telji zemalja domaćina Olga Freimuti Piotr Sobczynski.

Legendarni atletičar Sergej Bu-bka je predstavio Adidasovu loptuTango 12, kojom će se igrati Evrop-sko prvenstvo u nogometu 2012.Lopta je u klasičnom Tango dizajnu

korištenom na svjetskim prvenstvima i Euro turnirima tokomranih 80-ih.

Osam stadiona

Utakmice Evropskog nogometnog prvenstva 2012. godi-ne igrat će se na osam stadiona u četiri poljska i četiri ukrajin-ska grada.

 POLJSKA

VARŠAVA - Nacionalni stadion (58.145 gledatelja)

UEFA je stadionu dodijelila pet zvijezda što je najviša ka-tegorija. Sagrađen je na mjestu na kojem je nekada bi stadionDziesieciolecia. Radovi na novom stadionu započeli su 2008.a troškovi izgradenje iznosili su 500 miliona eura. Prilikom iz-gradnje poginula su dva radnika.

POZNAN - Stadion Municipal (43.090 gledatelja)

Stadion je izgrađen 1980. godine, a od 2003. do 2010. jeLopta Tango 12

Varšava

Page 33: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 33/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 33JANUAR 2012

 s  p ort

trajalo renoviranje. Troškovi renovacije iznosili su oko 180 mi-liona eura. Stadion je otvoren koncertom Stinga. U Poznanuće se igrati samo tri utakmice iz grupe C.

GDANJSK - Stadion PGE Arena (44.636 gledatelja)

 Jedan od novih stadiona izgrađenih samo zbog potrebaEP-a. Također ima pet zvijezdica. Građen je od januara 2008.do jula ove godine. Stadion će idućih pet godina nositi imePGE Arena po Polish Energy Groupi koja je platila 8.5 miliona

eura. Troškovi izgradnej iznosili su oko 180 miliona eura.WROCLAV - Stadion Municipal (44.416 gledatelja)

Stadion u Wroclavu također je dobio maksimalnih petzvijezdica u UEFA-inoj kategorizaciji. Stadion je građen od2008. do septembra ove godine kada je otvoren. Troškovi iz-gradnje stajalo su oko 200 miliona eura.

UKRAJINA

KIJEV - Olimpijski stadion (70.050 gledatelja)

Stadion u Kijevu bit će najveći na evropskom prvenstvui na njemu će se igrati nale. Stadion je izgrađen davne 1923.godine, no do sada je tri puta renoviran (1941, 1999, 2011). To-kom historije čak deset puta je mijenjao ime. Završni radovikoštali su 450 miliona eura.

HARKIV - Stadion Metalista (38.863 gledatelja)

  Još jedan od ušminkanih ‘staraca’. Stadion je izgrađen1926. godine, a do sada je četiri puta renoviran. Posljednji putod decembra 2009. do ove godine. Radovi su stajali 150 mili -ona eura.

DONJECK - Donbass Arena (51.504 gledatelja)

Stadion je građen od 2006. do 2009. godine, a troškovi suiznosili 300 miliona eura. Donbass Arenu je dizajnirao studioArupSport koji je dizajnirao i Allianz Arenu u Munchenu, teOlimpijski stadion u Pekingu poznatiji kao ‘Ptičje gnijezdo’.  Jedan od rijetkih stadiona koji je sagrađen unutar rokova, anjegov vlasnik je Šahtar.

LVIV - Arena Lviv (34.915 gledatelja)

Stadion u Lvivu je najmanji na prvenstvu, no zadnji je za-vršen. Radovi su trajali od novembra 2008. do oktobara ovegodine a koštali su 211 miliona eura.

Gdanjsk

Wroclav

Kijev

Harkiv

Donjeck

Page 34: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 34/48EUROPA34 JANUAR 2012

  a  u   t  o  m  o   b   i   l   i

Novi Audi A1 Quattro biće dostupan isključivo u Gla-cier bijeloj boji, zbog koje izgleda kao takmičarski

automobil koji je zalutao na cestu. Ovo posebno izdanje seod ostalih razlikuje i po agresivnom prednjem dijelu, sjajnimcrnim elementima, ali najviše od svega jedinstvenim alumi-nijskim naplacima. Za potpun utisak tu je i dvostruki ispušnisistem, LED zadnja svjetla i istaknuti krovni spojler.

Iako bi to očekivali, unutrašnjost nije uređena spartan-ski, upravo suprotno. Sportska sjedišta obložena su Silk Na-ppa kožom, dok se ističu sjajno lakirani detalji i elementi odnehrđajućeg čelika poput sportskih papučica. U sportskomokruženju ističe se i upravljač sa zaravnjenim donjim dijelomobruča, aluminijumska ručica mjenjača i posebna graka in-

strumenata.

Ono što je zanimljvije kod ovog A1 od LED osvjetljenja,MMI navigation plus sistema i Bose audio sistema je činjeni-ca da je pokretan 2,0-litarskim turbomotorom koji proizvodičak 256 KS i 350 Nm okretnog momenta. Ova snaga se prekošest-stepenog ručnog mjenjača i quattro pogona prenosi nasva četiri točka. Ovaj uvjerljiv pogonski komplet omogućujeA-jedinici ubrzavanje od 0 do 100 km/h za samo 5,7 sekundi ida postigne najveću brzinu od 245 km/h.

A1 Quattro biti će zvanično uveden u prodaju u drugojpolovini 2012. godine, a proizvodnja će biti ograničena nasamo 333 primjerka.

 Audi A1 Quattro sa 256 KS 

OGRANIČEN NA 333 PRIMJERKA 

Svi oni kojima Audi A1 nije bio dovoljno inspirativan kao vozački auto biće iznenađeni dolaskom najbrutalnijeverzije ovog modela. Noseći samo slavnu oznaku Quattro, Audi pokazuje kako itekako zna spremiti svoju vrhun-sku tehnologiju i u malo pakovanje.

Page 35: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 35/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 35JANUAR 2012

 a ut om o bi l i 

YOUYOUARE  RUNNING ON EMPTY?

TESTOSTERONE

SUPPLEMENT888.807.8281

Call NOW to try for 

FREECall NOW to try for 

FREE A $49.95

RETAIL VALUE!

RESTORE• POWER

• PASSION

• PERFORMANCE

...WITH PROGENE

RESTORE• POWER

• PASSION

• PERFORMANCE

...WITH PROGENE

Page 36: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 36/48

36 EUROPA JANUAR 2012

  n  a  u   k  a

Mnogo je ljudi koji vjeruju da je ovo zadnja godina života

na Zemlji i da će se Smak svijeta desiti21. decembra 2012. godine. Iz Američ-ke svemirske agencije (NASA) poru-čuju kako se to ipak neće desiti.

Kada se govori o Smaku svijeta,mnogi se pozivaju na kalendar drev-nih Maya u kojem je 21. 12. 2012. na-značen kao dan apokalipse. Međutim,istraživači NASA-e poručuju kakonema razloga za brigu.

Prema kalendaru Maya, počet-kom zime 2012. godine završava se

ciklus od 144,00 dana i tada bi trebaobiti i kraj svijeta. Ovaj ciklus ponov-ljen je već 12 puta a 13 bi trebao biti iposljednji. Nakon njega, predviđa kalendar, neće biti više životana našoj planeti.

Mnogi samoprozvani stručnjaci kažu kako će planet Nibirukoji juri prema Zemlji biti uzrok Smaka svijeta. Astronomi kažukako nema razloga za brigu.

Kao drugi uzrok nestanka životana našoj planeti navodi se gravitacij-ski efekt poravnjanja. Međutim, ni zaovu tvrdnju ne postoje dokazi jer suSunce i Mjesec jedini koji imaju utjecajna gravitaciju Zemlje. Mi to osjetimokao plimu i oseku.

Treći uzrok nestanka života na-vode se solarne oluje koje se pojav-ljuju u ciklusima od 11 godina. Ali, niza ovu tvrdnju ne postoje relevantnidokazi.

Kao još jedan uzrok apokalipsenavode se udari kometa i asterioida

u Zemlju. Zadnji takav slučaj desio seprije 65 miliona godina kad su nestalidinosaurusi. Međutim, astronimi su

odbacili ovakve trvdnje kao neosnovane.

Iako nemaju dokaza, teoretičari koji zastupaju ovogodišnjiSmak svijeta sve više se pojavljuju u medijima. Tako će i osta-ti, tvrdi portal Space.com, dok se naučnici više ne uključe u ovuproblematiku.

NASA: Mirno spavajte, ove godineneće biti Smaka svijeta

Page 37: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 37/48

37WWW.EUROPAMAGAZINE.INFOJANUAR 2012

t ehn ol  o gi  j  a

U ovoj godini čekamo Grand Theft Auto, zatim LastGuardian i mnoge druge. Pogledajte listu od pet

videoigrica koje čekamo sa nestrpljenjem, a koju je sastavioEntertainment Time.

1. Grand Theft Auto V 

U novembru smo imali priliku pogledati video-najavu zaGTA V, ali nismo dobili puno informacija, samo to da se rad -nja odvija u Los Santosu i prati priču dešavanja u San Andre-asu sa malo boljom grakom. Jurnjava automobilima nikadnije bila uzbudljivija, pogotovo ukoliko imate sreću da igratesa nekim ko je podjednako entuzija-sta u utrkama kao što ste vi.

 2. BioShock Innite

Videoigrica se prvobitno zvalaProject Icarus, međutim, bez obzi-ra na ime, od igre se očekuje puno.Radnja se dešava 1912. godine u Ko-lumbiji, a ponekad se dešavaju i vre-menski obrti pa ćete se naći i u 1980.Glavni dizajner Ken Levine dobio  je ideju, kada je gledao historijskidokumentarac na TV-u, da napra-vi povratak u historiju u egzotičnojdržavi. Vi se borite da ostvarite kon-trolu u Kolumbiji i imat ćete bogatupomoć na putu.

3. Last Guardian

U video igri Last Guardiankombinovane su inovativne idejeu dizajnu kakve nigdje drugo nisukorištene i zato je ova igra posebna.Priča prati malog dječaka koji ot-kriva i spašava ogromno stvorenjenalik na veliku pticu, koje se zoveTrico, te se sprijatelji s njim. Nijepoznat datum kada će se igra naći uprodaji, ali ljubitelji avanturističkih

igrica je ne mogu dočekati.

 4. Halo 4

Halo 4 je sasvim nova avanturai označava povratak Johna-117 kojiupravlja svemirskom letjelicom. Za-tim se radnja odvija na planeti nase-ljenoj bićima po imenu Foreruners,prastarom civilizacijom koja imaodređene moći. Ukoliko ste zain-teresovani za kombinaciju naučnefantastike i epske mitske priče onda

će vas Halo 4 oduševiti.

5. Mass Effect 3

 Još jedna priča o spasiocu galaksije Mass Effect 3 je od-lična naučnofantastična priča. Posljednji dio Mass Effect trio-logije označava priču borca protiv ubistvenih mašina koje suljute i žele vas uništiti, a i vi njih. Srećom dobro ste opremljeni  jer Mass Effect ima nekoliko izmjena, a najviše u okruženjui oružju koje je poboljšano. Ukoliko ste igrali Mass Effect 1 i2, moći ćete uvesti svoje glavne borce koje ste prije koristili,ukoliko vam se oni najviše sviđaju.

SAMO ZA GAMERE

 Videoigre koje očekujemo ove godine

Page 38: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 38/48EUROPA38 JANUAR 2012

  p  o  r  o   d   i  c  a

RECEPTI

Pita od suhih šljiva

Sastojci:

Za tijesto1 šolja oštrog brašna1/2 kašičice soli1/3 šolje ulja ili rastopljenog margarina2 kašike vode

Za kremu3 cijela jajeta1 šolja šećera4 kašike oštrog brašna1/2 kašičice soli1/4 kašičice cimeta u prahu1 šolja mlijeka1/2 šolje soka iz kompota od suhih šljiva1 kašičica vanilin šećera1 šolja sitno isječenih kuhanih šljiva (suhih)

Priprema:

Umijesiti tijesto od šolje oštrog brašna,pola kašičice soli, 1/3 šolje ulja ili rasto-

pljenog margarina i 2 kašike vode.

Od tijesta napraviti loptu i rastanjiti koru u oblikukruga.

Ovu koru staviti na okruglu plitku tepsiju, a na njusipati krem sa suhim šljivama.

Krem se pravi na ovaj način: žicom za mućenje umu-tite 3 cijela jajeta sa jednom šoljom šećera. U tu masu, uzstalno blago miješanje žicom, dodaju se 4 kašike oštrogbrašna, pola kašičice soli i četvrt kašičice cimeta u prahu.

Na kraju se još umiješa 1 šolja mlijeka, pola šolje sokaiz kompota od suhih šljiva, 1 kašičica vanilin šećera i 1 šo-lja sitno isječenih kuhanih šljiva (suhih).

Prilikom sipanja krema na tijesto isječene kuhane šlji-ve ravnomjerno rasporediti.

Čim izlijemokrem na tijesto,stavljamo pitu da sepeče u umjereno za-grijanu pećnicu.

Peče se 50 do60 minuta.

Služi se hlad-no. Neposrednoprije služenja možese ukrasiti šlagom.

Page 39: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 39/48

Page 40: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 40/48EUROPA40 JANUAR 2012

    e    s     t    r    a     d    a NADA TOPČAGIĆ 

Ljudi nemaju para!

Nada Topčagić smatra da danas namuzičkoj sceni vlada hiperproduk-

cija i da zbog toga više ni jedna pesma nemože da se izdvoji kao hit.

“Danas ne vredi bacati pare za pesme isnimanje albuma. Malo je dobrih teksto-pisaca, da li nemaju inspiraciju ili je neštodrugo u pitanju ne znam.”

“Kad me neko pita koja je pesma ove go-dine bila hit moram dobro da razmislim.I na kraju dođem do zaključka da u stva-ri nema hita. I svake godine je sve gore igore”, smatra Nada Topčagić, koja kažeda ima pozive za gostovanje, ali je pro-blem njen honorar.

“Zovu me ljudi da pevam, ali koliko god

da tražim para, a to je minimum opet jemnogo. To govori da ljudi nemaju para,pa mi nije jasno kako neko može da do-bije 50.000 ili 100.000 evra da nastupa nagradskom trgu. Zanima me ko daje timljudima novac da pevaju. To je za menebacanje para, posebno što se nekad peva-lo za džabe.”

HARIS DŽINOVIĆ 

Bacio “Sava Centar” u

sevdah!Legenda folk pjesme Haris Džinović

oduševio je publiku na koncertu25.12.2011 u prepunom Sava centru,gdje je prije 20. godina održao prvi soli-stički koncert u karijeri.

U farmerkama, crnom sakou i sa crnimšeširom na glavi, najpopularniji brkana estradi pojavio se na sceni sa gotovopola sata zakašnjenja, dočekan ovaci-  jama publike. Bilo je dovoljno da uzmemikrofon u ruke i zapjeva “Ostariću,

neću znati” i da mnogi u sali ustanu izudobnih sedišta, a već poslije nekolikopjesama svi su bili na nogama.

Posjetioci nisu štedili dlanove, ali ni svo-  ja grla. Neumorno su igrali i pjevali uzHarisove hitove, koga su između pjesa-ma nagrađivali gromoglasnim aplauzi-ma.

Prava histerija je nastala kada je Hariszapjevao jedan od svojih najvećih hitova“Muštuluk” sa aktulenog albuma “Ma-gic”.

Nisu izostale ni pjesme “Ako možeš tisuzu pustiti”, “Tako mi nedostaješ”,”Itebe sam sit kafano”, “Ja bih opet samos tobom”, “Hladno je, ugrej me”... Dži-nović je doveo atmosferu do tačke klju-čanja. I pored dugačkog spiska svojihhitova, na repertoaru se našla i pjesmaHalida Muslimovića “Put putuje moj ja-ran” koju Džinović rado pjeva na svojimnastupima. Kao specijalni gosti nastupilisu pjevačica Snežana Kopunović i Hari-sov jaran iz Sarajeva Hari Varešanović.

SEVERINA

I Amerikancima 

se sviđa Sevin“Brad Pitt”

Američki časopis “The Hollywo-od Reporter” svrstao je singl

“Brad Pitt” među 15 najboljih pjesa-ma koje su se ove godine pojavile uEvropi.

Uredništvo magazina je sastavilo li-stu 15 najboljih evropskih pjesama

po gledanosti na portalu YouTube, apored Severine na listi je i “italijanskiBruno Mars”, odnosno Tiziano Ferroi njegov hit “La Differenza Tra Me ETe”.

“Pjevačica je poznata u Zagrebu išire i zbog privatnog videa seksa koji je obišao svijet prije par godina. Spotza pesmu ‘Brad Pitt’ takođe obiluje‘vrućim scenama’ ali ga možete po-gledati i na poslu”, stoji u objašnje-nju.

 ŽELJKO JOKSIMOVIĆ 

“Lane moje”proglašena za 

najuspješniju u

istoriji Evrovizije

P  jesma “Lane moje”, s kojom je sr-bijanski pjevač Željko Joksimović

2004. godine učestvovao i osvojio dru-go mjesto na takmičenju u Istanbulu,glasovima fanova širom Evrope pro-glašena je za najuspješniju u istoriji“Evrovizije”.

Na listi na kojoj se našlo 250 najboljihpjesama svih vremena s ovog muzič-kog takmičenja, kompozicija “Lane

moje” ubjedljivo je pobijedila premaocjeni Fan kluba Belgije (OGAE), kojiveć godinama organizuje takmičenjeposljednjeg dana u godini, zajedno sa  još sedam OGAE organizacija Starogkontinenta.

Takmičenje pod nazivom “Evrovizij-skih TOP 250 za 2011”, koje je direktnoprenosio ESC radio, proglasilo je pje-smu “Lane moje” za najbolju svih vre-mena i tako je, posebno za sve ljubiteljepjesme “Evrovizije” u Srbiji, na najljep-ši mogući način najavljena predstojeća

evrovizijska 2012. godina, u kojoj će  Joksimović predstavljati svoju zemljuna “Eurosongu” u Azerbejdžanu.

U glasanju u organizaciji jednog odnajuticajnijih i najstarijih OGAE or-ganizacija u Evropi, OGAE Belgije,učestvovalo je više od 3.000 fanova izsedam različitih nacionalnih organiza-cija.Takmičenje je sprovedeno zajednosa klubom “12 poena”, koji je jedanod organizatora brojnih susreta pošto-valaca “Evrovizije”.Joksimović je zaovu vijest saznao tokom svoje turneje,

odnosno koncerta na Trgu u NovomPazaru, gdje je, zajedno sa svojom pu-blikom i obožavaocima, dočekao 2012.godinu.Specijalno za OGAE Belgije, aposredstvom OGAE Srbije, koji sara-đuju sa ovom međunarodnom organi-zacijom, Joksimović se zahvalio fanovi-ma širom Evrope.Srbijanski pjevač je,u oktobru 2011. godine, proglašen i zanajboljeg kompozitora na “Evroviziji”,takođe od strane Fan kluba, ali Španije.Prestižna nagrada mu je uručena u Ma-dridu u prisustvu velikog broja fanova.

Page 41: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 41/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 41JANUAR 2012

m oz ai k

Skandali za pamćenje u 2011.Godina 2011. nije prošla bez skandala. Onaj o kojem

se najviše pričalo bilo je hakiranje mobilnih telefona i mej-lova poznatih zvijezda čije su golišave fotograje obišlesvijet. O pozadini Skarlet Johanson najviše se šuškalo, apokrenula je novi trend jer su i nepoznati ljudi počeli slatisvoje slike u “Skarlet pozi”, tako da je niz golišavih foto-

graja osvanuo na Internetu.

Nedavni skandal u vezi s očinstvom tinejdžerske zvi- jezde Džastina Bibera šokirao je javnost. Naime, 20-godiš-nja Maraja Jiter tvrdila je kako je pop senzacija otac njenogčetvoromjesečnog sina. Sve je ispričala medijima, optužilaBibera, a na kraju je test potvrdio da je otac njenog sinabivši momak.

Neugodna iznenađenja pratila su i princezu Zaru Fi-lips, unuku britanske kraljice. Naime, samo šest sedmicanakon vjenčanja na Internetu je objavljena snimka njenogsupruga Majka Tindala u klinču s nepoznatom plavušom.Kapiten britanske ragbi reprezentacije uhvaćen je kakoertuje, grli i ljubi nepoznatu plavušu nakon uspješne uta-kmice u jednom klubu u Novom Zelandu. Par je navodnoizgladio sve nesuglasnice.

  Javni ekscesi s prostitutkama i drogom obilježili sugodinu ČarlijaŠina. Ali, on je svesvoje skandaleuspio i unovčiti.Nakon što je dobiootkaz u seriji “Dvai po muškarca” Šin

  je pokrenuo svojprojekt i odlučiokrenuti na turne-  ju sa svojim standup šouom. Čim jena Internetu izaš-la objava o turneji,karte za nastup uDetroitu raspro-date su za samo 18minuta. Njegovuulogu u hit seriji

preuzeo je Ešton Kučer, a Šin i dalje puni medijske stupcesvojim ispadima.

Ni Kučera ove godine skandali nisu zaobišli. Dok seon zabavljao po Vegasu s mladim djevojkama i varao svo- ju suprugu, Demi Mur je sve više ličila na kostura. Medij-ska pažnja i javne optužbe teško su joj pale. Kučer je poku-šao opravdati svoje postupke, no na kraju je Murova ipakpredala papire za razvod nakon šest godina braka.

Ovo je bila godina objava rastava i za glumca i bivšegkalifornijskog guvernera Arnolda Švarcenegera. Posvađaose sa dugogodišnjom suprugom Marijom Šriver. Uzrok subile njegove afere s kućnom pomoćnicom s kojom je dobiodanas 13-godišnjeg sina, ali i mnoge druge žene kojimaArnold nije mogao odoljeti. Krajem 2011. godine ipak jeodlučio da se bori za svoj brak.

Skandalozna jebila i smrt Ejmi Vajn-haus, a njen posljed-nji koncert u Beogra-du obožavaoci su sgnušanjem odgledali.

Njen debakl prenijelisu svi svjetski mediji,a ubrzo nakon togaotkazala je i cijelu tur-neju. Samo nekolikosedmica nakon togdogađaja, Ejmi je pro-nađena mrtva u svomstanu u Londonu.

Skandali su pra-tili i suđenje doktoruKonradu Mareju koji  je proglašen krivim

za smrt kralja popaMajkla Džeksona. Za ubistvo iz nehata osuđen je na svegačetiri godine zatvora. Suđenje su obilježile uznemirujućefotograje Džeksonovog tijela, detalji iz njegovog privat-nog života, kao i niz njegovih stvari koje su završile naaukciji.

I suđenje Lindzi Lohan bilo je popraćeno u svim me-dijima. Proteklu godinu punila je medijske stupce krađomnakita, kršenjem sudskih odredaba, zakona, te odrađiva-njem svoje kazne u mrtvačnici. Pažnju i dalje privlači svo- jim modnim kombinacijama, kao i golišavim fotograjamaza posljednje izdanje “Playboya”.

Trudnoća Bijons Nouls oduševila je njene obožavao-ce, ali i iznenadila ostale. Tako je u američkim medijima

odjeknula skandalozna vijest o tome kako nosi vještačkistomak i da nije trudna. Za vrijeme gostovanja u australij-skoj emisiji “Sunday Night” sjela je sprijeda što su medijiodmah proglasili nekarakterističnim za jednu trudnicu.Počeli su kružiti i natpisi kako je njen otac Metju Nouls,kad je otkrio da njegova bivša ljubavnica Aleksandra Rajtčeka njegovo dijete prošle godine, tražio da ga daju Bijons.Sve te glasine ona je oštro demantovala, a najbolji demanti je i rođenje njene bebe.

Protekla godina bila je puna skandala, a sigurni smoda nas svjetski slavni neće razočarati ni u 2012. godini.

Page 42: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 42/48EUROPA42 JANUAR 201242 EUROPA JANUAR 2012

   h  o  r  o  s   k  o  p

 Mahatma Gandhi (1869 - 1948)

Nenasilje u svojoj dinamičnoj formi zna-

či svjesnu patnju. Ono ne znači pokoriti

se volji onoga koji ti nanosi zlo, već

znači odmjeriti se cijelom svojom dušomsa voljom tiranina.

 Ivan Cankar (1876 - 1916)

Što brbljate! Narod će sam sebi pisati

presudu; neće mu je pisati ni frak ni

mantija.

 Leonardo da Vinci (1799 - 1850)

Svaka naša spoznaja počinje sa osjećanji-ma.

Winston Churchill (1874 - 1966)

Bio jednom neki čovjek koji je prodaokožu hijene dok je zvijer još bila živa ikoji je poginuo loveći je.

Buda (560 - 480 p.n.e.)

Sve što postoji nestvarno je. Jedino kad binam mudrost omogućila da to shvatimo,nestalo bi iskušenja svake boli. U tome sesastoji put do čistoće.

Mala riznica velikih misli

OVAN (21.03 - 20.04)

Ljubav: Slobodni pripadnici ovog znaka imaju prilikeda uđu u strastvenu vezu.Zdravlje: Solidno.

BIK (21.04 - 20.05)

Ljubav: Slobodni pripadnici ovog znaka će ovaj mje-

sec uglavnom provesti okruženi prijateljima i poro-dicom. Zdravlje: Krajem mjeseca su moguće manjeinfekcije respiratornih organa.

BLIZANCI (21.05 - 20.06)

Ljubav: Zauzeti pripadnici ovog znaka će narednimjesec provesti u okruženju poslovnih partnera, pase partner može osjetiti zapostavljenim.Zdravlje: Moguće glavobolje.

RAK (21.06 - 20.07)

Ljubav: Rakovi koji su u vezi mogu iskoristiti ovajmjesec kako bi svoju vezu ozvaničili.Zdravlje: Moguće povrede.

DJEVICA (22.08 - 22.09)

Djevice ovaj mjesec ne bi trebale razmišljati o pro-mjeni mjesta boravka.Ljubav: Težit ćete konstantnoj zabavi.Zdravlje: Solidno.

ŠKORPIJA (23.10 - 22.11)

Škorpije ovog mjeseca mogu upasti u ozbiljne nan-

sijske probleme.Ljubav: Škorpije će ovaj mjesec uglavnom provesti ukrugu porodice. Zdravlje: Solidno.

STRIJELAC (23.11 - 20.12)

Ljubav: Zauzeti pripadnici ovog znaka će ovog mje-seca biti obasipani pažnjom i ljubavlju.Zdravlje: Unos alkohola i opijata svedite na mini-mum.

JARAC (21.12 - 19.01)

Ljubav: Slobodni Jarčevi će neodoljivo djelovati pre-ma suprotnom spolu.Zdravlje: Odlično.

VODOLIJA (20.01 - 18.02)

Ljubav: Vodolije koje su u vezi ili braku ovog mjese-ca mogu očekivati nepovoljan odnos sa partnerom.Zdravlje: Zdravlje će vam ovog mjeseca biti pro-mjenljivo i bilo bi preporučljivo da posjetite ljekara.

RIBE (19.02 - 20.03)

Ljubav: Zauzete Ribe ovog mjeseca mogu očekivatimnoga prijatna iznenađenja.Zdravlje: Mogući su bolovi u donjem dijelu leđa inogama.

LAV (21.07 - 21.08)

Ljubav: Slobodni Lavovi će ovaj mjesec provestikod kuće, uslijed nestašice sredstava za svoje ludeprovode.Zdravlje: Posjetite stomatologa.

VAGA (23.09 - 22.10)

Ljubav: Ovog mjeseca bit ćete raspoloženi za mani-pulisanje osjećanjima drugih i lažima.Zdravlje: Moguće su stomačne tegobe zbog pretje-ranog unosa nezdravih materija.

Page 43: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 43/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 43JANUAR 2012

z a b av a

Available two-way voice

that allows you toinstantly communicate

with an ADT Security

Specialist.

At no cost to you for parts and activation with only a $99 installation fee and thepurchase of alarm monitoring services. Terms & Conditions below.

850 Value!$

HelpÊProtectÊYourÊHomeÊandÊFamilyHelpÊProtectÊYourÊHomeÊandÊFamilyAÊhomeÊisÊburglarizedÊeveryÊ9.1Êseconds,ÊdonÕtÊletÊyoursÊbeÊtheÊnext!

$99.00 Customer Installation Charge. 36-Month Monitoring Agreement required at $35.99 per month ($1,295.64). Form of payment must be by credit card or electronic charge to your checking or savings account. Offer applies to homeowners only. Local permit fees may be required. Satisfactory credit history required. Certain restrictions may apply. Offer valid for newADT Authorized Dealer customers only and not on purchases from ADT Security Services, Inc. Other rate plans available. Cannot be combined with any other offer. Licenses: AL-10-1104, AZ-ROC217517, CA-ACO6320, CT-ELC.0193944-L5, DE-07-212, FL-EC13003427, EC13003401, GA-LVA205395, IA-AC-0036, ID-39131, IL-127.001042, IN-City of Indianapolis: 93294,KY-City of Louisville: 483, LA-F1082, MA-1355C, MD-107-1375, Baltimore County: 1375, Calvert County: ABL00625, Caroline County: 1157, Cecil County: 541-L, Charles County: 804, Dorchester County: 764, Frederick County: F0424, Harford County: 3541, Montgomery County: 1276, Prince George’s County: 685, Queen Anne’s County: L156, St. Mary’s County: LV2039R,Talbot County: L674, Wicomico County: 2017, Worcester County: L1013, MI-3601205773, MN-TS01807, MO-City of St. Louis: CC354, St. Louis County: 47738, MS-15007958, MT-247, NC-25310-SP-LV, 1622-CSA, NE-14451, NJ-34BF00021800, NM-353366, NV-68518, City of Las Vegas: B14-00075-6-121756, C11-11262-L-121756, NY-Licensed by the N.Y.S. Departmentof State UID#12000286451, OH-53891446, City of Cincinnati: AC86, OK-1048, OR-170997, Pennsylvania Home Improvement Contractor Registration Number: PA22999, RI-3428, SC-BAC5630, TN-C1164, C1520, TX-B13734, UT-6422596-6501, VA-115120, VT-ES-2382, WA-602588694/PROTEYH934RS, WI-City of Milwaukee: 0001697, WV-042433, WY-LV-G-21499.For full list of licenses visit our website www.protectyourhome.com. Protect Your Home – 3750 Priority Way South Dr., Ste 200, Indianapolis, IN 46240. "Crime data taken from http://ovc.ncjrs.gove/ncvrw2008/pdf/crime_clock_eng.pdf"

Mon-Fri 8am - 11pm - Sat 9am- 8pm - Sun 10am - 6pm EST

FREEHome Security System!

Call Now and Help Protect Your Family!

24/7 PROTECTION only$35.99/mo.

Get up to a 20% DIS-

COUNT on your homeowner’s insurance!

FREE wireless remote

control with PANICBUTTON!

1-877-287-5708

Page 44: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 44/48EUROPA44 JANUAR 2012

  z  a   b  a  v  a su | do | ku

Cilj sudokua je popuniti sva polja

brojevima od 1 do 9, tako da svaka

uspravna kolona, svaki vodoravni red

i svaki 3x3 kvadrat sadrži svaki brojod 1 do 9. To je to - nema matemati-

ke, samo logika.

Rješenje ove križaljke ćemo objaviti usljedećem broju. Ovo je rješenje kri-žaljke iz prošlog broja:

PRETPLATA

Ako ste zainteresovani da Vaš omiljeni magazin svaki mjesec dobijate na kućnu adresu,popunite kupon za pretplatu sa ove stranice i pošaljite ga na adresu redakcije:

Europa Magazine (pretplata), P.O. Box 867, Lawrenceville, GA 30046-0867E-mail: [email protected]. Telefon: 678.743.5731.

KUPON ZA PRETPLATU12 MJESECI - $48.00

IME I PREZIME: __________________________ TELEFON: ______-______-________

ADRESA: ______________________________________________________________

GRAD, DRŽAVA, ZIP: ____________________________________________________

BROJ KREDITNE KARTICE: ________________________________________________

ISTIČE: _____/________ POTPIS: ________________________________________

E-mail: [email protected] ● Tel: 678.743.5731Europa Magazine (pretplata) ● P.O. Box 867 ● Lawrenceville, GA 30046-0867

NAČIN PLAĆANJA: [ ] ČEK ILI MONEY ORDER [ ] VISA ILI MASTER CARD

Page 45: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 45/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 45JANUAR 2012

z a b av a

Razgovara Fata s prijateljicom:- Fato bona, čujem da si se razvela odMuje?

- Jesam, tretir’o me k’o psa!- Jel’ stvarno?!- Jes’, htio je da mu budem vjerna!

◊Vraća se Mujo od ljekara i sretne Sulju.- Šta ima novo Mujo?- Evo ništa, bio sam kod doktora.- I šta ti je rek’o?- Dvjesta eura.- Ma ne pitam te to, nego šta imaš?- Pedeset eura.

- Ama, pitam te šta ti fali!- Sto pedeset eura - reče Mujo.◊

Kaže Mujo Fati:- Fato, skuhaj mi čaj bez limuna!Ode Fata u kuhinju, vrati se za minuti kaže: - Mujo, nema limuna, hoćeš beznečeg drugog?

◊Idu dva penzionera ulicom i jedan pita

drugoga:- Kako si?Ovaj odgovara:

- A kako ću biti? Bole me kosti, bole meleđa, bole me noge, ruke… a ti?- Ja se osjećam kao novorođena beba.- Ma daj, kako to kao beba?- Pa…. nemam kose, nemam zuba i jutrossam se upišao.

◊Pecali Mujo i Haso i, odjednom Muji štappočne da trza! Vuče on, i vuče, i vuče,i odjednom… izvadi čizmu. Zabaci onponovo i zagrize mu nešto. Opet on vuče,

i vuče, i vuče, i… izvadi kaput. Zabaci on itreći put i… izvadi lonac.Odjednom Haso reče:- Haj’mo, bolan, Mujo. Manimo se ćoravaposla, vidiš da tu neko živi!

◊Kaže jedan Crnogorac drugom:- Danas sam radio!A drugi će na to:- Ma nemoj, a gdje ti je antena?

v i       c    e 

v i      

NARAVNO! TO SE NE PROPUŠTAZDRAVO HOGARE!

I TI IDEŠ NAPROSLAVU?

ZNAM...

NIJE MOGUĆE DA IVEČERAS RADIŠ?

ZDRAVO DRUŽE! VEČERASĆE BITI VESELO, ZAR NE? NE ZA

MENE!

AU! NE BIH TI BIO U KOŽI!KAO IOBIČNO

JADNI AVGUST!NAGRABUSI KAD GOD

JE PROSLAVA!

A ŠTA ON

RADI?

PROBA HRANU ZA KRALJA!

EVO GASNAŽNIAVGUST!

Page 46: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 46/48EUROPA46 JANUAR 2012

  o  g   l  a  s   i

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASEDO 20 RIJEČI

 Tekst oglasa (popunite čitko štampanim slovima):

 _____________________________________________________________________

 _____________________________________________________________________

 _____________________________________________________________________

 Dužina trajanja oglasa (zaokružiti): 1 MJESEC - 2 MJESECA - 3 MJESECA - __________

Europa Magazine (mali oglasi) ● P.O. Box 867 ● Lawrenceville, GA 30046E-mail: [email protected] ● Tel: 678.743.5731

Prodajem ili mijenjam za stanu Federaciji kuću sa pomoćnomzgradom, bazen, dva dulumazemlje, Doboj (Rudanka), 500metara od glavnog puta.Tel: 678-558-8013

Čuvala bih djecu u kući.Lawrenceville. Tel: 404-729-0494

Povoljno čuvanje Vaše djece.Snellville. Tel: 404-819-3419

Čuvala bih djecu u svojoj kući.Grayson. Tel: 678-499-3152

Potrebna iskusna kuharica.Iskustvo sa gotovim jelima,roštiljem, peciva i kolači.Tel: 404-861-5619

Izdajem dvosoban stan ubasementu, jedna ili dvije osobe,$600.00 uključujući struju, vodu iTV.Tel: 678-551-4066

Cafe “Buna” traži dvije radnice.Tel: 678-876-6611

Tražimo radnika na održavanjuapartmana (maintenance) uapartmanskom naselju Glencove,Gainsville. Tel: 917-741-9102 Edi

Advertising agency, part time11am-3pm. Marketing andcustomer service, salary+bonus.Tel: 678-743-5731

Prizemlje, poslovni prostor od65m2. Na spratu je stan od 65m2, 2garaže i 200m2 dvorišta.Tel: 616-970-6501.E-mail: [email protected]

Prodajem trosoban stan u centruDoboja 61m2, ul. M. Tita, 8. sprat,cijena 79.000KM. Soliter prekoputa benzinske pumpe, iznad

samoposluge.E-mail: [email protected]

Prodajem trosoban stan u Rijecipovršine 100m2 sa dvorištem igaražom ili mijenjam za kuću uNovom Sadu. Tel: 678-559-4377

Prodajem kuću sa stvarima uDvorovima površine 56m2 sa 2duluma okućnice i voćnjakom. Kućatakođe ima građevinsku dozvolu zaeventualnu dogradnju. Tel: 619-913-7914 ili 858-558-0664

Prodajem nedovršenu vikendicuna Vlašiću sa svim urednim

dokumentima. Tel: 678-313-9914Prodajem kuću u Kaknju, naseljePovezice. Dva sprata, 2 x 65m2.3 garaže, šupe, sušnica, 1950m2 zemljišta, vlasništvo 1/1. Tel:972-487-9740 ili +387 32 554 792

Komforan dvosoban stan -Alipašino Polje, Sarajevo, 60m2,centralno grijanje, lift, interfon,V sprat, 43.000 eura.E-mail: [email protected]: 314-660-2007

Prodajem plac 300m2, centarKolašin, Crna Gora, dozvoljenagradnja. Mob: +382-69-499-082,kućni: +382-20-865-768

Prodajem kuću u Sarajevu, naseljeVraca iznad Spomen parka, 80m2 

sa okućnicom od 500m2, predivanpogled na grad.Mob: +387-65-364-507

Prodajem poslovni prostor ustrogom centru Sarajeva, 62m2 Sead Saradžić. Tel: 303-293-9754

Prodajem 5 duluma zemlje,Sarajevo-Bradina, vikendica,struja, 500m od puta Sarajevo-Mostar. Tel: 904-962-1693

Prodajem dvije kuće u jednomdvorištu u Bijeljini, ul. P. Kočića13, 1.150m2, podrum, prizemlje,

potkrovlje sa 700m2

dvorišta.Tel: +387 35 396-186

Prodajem dvosoban, renoviran stanna Bjelavama, površine 40m2 nadrugom spratu. Cijena 80.000KM.Tel: +387 (61) 780-060

Prodajem dva placa u Bijeljini,Njiva Studenac, 1 plac 961m2 12.300KM, 1 plac 850m2 11.800KM. Tel: 616-942-1453 ili+387 (35) 396-186

Prodajem kuću u Tuzli na Korzu.

Razno

Prodaja

Impressum 

Europa Magazine

ISSN 1939-3423

 Address: P.O. Box 867 Lawrenceville, Georgia 30046-0867 United States of America

Phone: +1 (678) 743 5731

E-mail: [email protected] 

Web address: www.europamagazine.info

Issued: monthly

Editor-in-chief: Haris Delalić

Senior Photographer and Graphic Design

Manager: Dan Dalibor Spalat

Graphic Design: Aldin Ajanovic, Ali Nkhazi

Internet Presentation: Damir Setkic

Freelance writer from Europe: Milan Pekić

Community: Enes Selimović

Marketing manager: Dino Krgo

Page 47: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 47/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 47JANUAR 2012

 o gl  a si 

Page 48: Europa [januar 2012.]

8/3/2019 Europa [januar 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-januar-2012 48/48