Europska unija

Europska unija

IPA projekt „Razvoj kurikulumske kulture: Osnaživanje škola za razvoj i implementaciju školskog kurikuluma“

Europska unija

Školski kurikulumi u Hrvatskoj: primjeri i iskustva

Europska unija

• OŠ (1)• OŠ (2)• OŠ (3)• OŠ (4)• OŠ (5)• OŠ (6)• OŠ (7)• OŠ (8)• OŠ (9)• OŠ (10)• OŠ (11)

Osnovne škole

Europska unija

1. Uvodni dio: zakonske odredbe, podaci o školi, opće smjernice (Obvezni kurikulum, Uvod)

2. Programski sadržaji obuhvaćeni školskim kurikukumom (Školski kurikulum, Aktivnosti u školi)

Osnovna struktura školskih kurikuluma

Europska unija

Legalno-normativno osnova:

• čl. 26. i 28. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Odgoj i obrazovanje u OŠ ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma...

Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada...

Uvodni dio – zakonske odredbe

Europska unija

Podaci o školi (OŠ 1, 9, 8)

• Broj učenika:• Broj razrednih odjela:• Broj područnih škola:• Broj djelatnika (učitelja razredne i predmetne nastave,

stručnih suradnika, ostalih djelatnika):• Broj učionica:• Broj ostalih prostora (zbornica, knjižnica, arhiva, kuhinja,

sanitarni prostor i dr.):

Uvodni dio – podaci o školi

Europska unija

Navodi iz temeljnih dokumenata:

„Strategija za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma” (2007) –

Posebni i opći ciljevi nacionalnoga kurikuluma

Opći cilj NK : (OŠ 5)

• Izražava usmjerenost na osobni razvoj učenika, njegovo osposobljavanje za kvalitetno življenje, aktivno, samostalno i odgovorno sudjelovanje u kulturnom, gospodarskom, znanstvenom i općem društvenom napretku zemlje u uvjetima razvoja društva znanja i globalizacije.

Posebni ciljevi NK: (OŠ 5)

• usmjereni su na razvoj kompetencija učenika koje ga osposobljavaju za život i rad u stalno promjenljivim uvjetima, aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvenom životu..., odgovoran odnos prema prirodi i okolišu, odgovoran odnos prema vlastitom zdravlju i briga za zdravlje drugih...

Uvodni dio – opće smjernice

Europska unija



Ciljevi donošenja Strategije za izradu nacionalnoga kurikuluma

Ciljevi donošenja Strategije za izradu NK: (OŠ 8)

• definirati ciljeve i vrijednosti na kojima se zasniva odgoj i obrazovanje na razini predškolskoga, općeg obveznoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

• unaprijediti kvalitetu odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa, tj. kvalitete poučavanja i učenja

• osigurati jednakopravne i istovjetne uvjete učenja i poučavanja u hrvatskoj školi (pedagoški standard)

• …


Europska unija



Načela koja čine uporišta za izradbu i realizaciju nacionalnoga kurikuluma

Načela NK: (OŠ 8)

• uključenost svih učenika (obvezatnost)• jednakost obrazovnih mogućnosti za sve• očuvanje nacionalnog identiteta• kompetentnost i profesionalna etika• demokratičnost• autonomija škole• pedagoški i školski pluralizam• individualiziran pristup• …


Europska unija


„NOK” (2011) – Odgojno-obrazovni ciljevi

Opći odgojno-obrazovni ciljevi (prema NOK-u): (OŠ 11, 1, 6)

• osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj…

• razvijati u učenicima svijest o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnog identiteta

• odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece…

• …


Europska unija


„NOK” (2011) – Načela Nacionalnoga okvirnog kurikuluma

Načela koja čine uporišta za izradu i realizaciju NK: (OŠ 1)

Načela NOK-a: (OŠ 11)

Načela NK: (OŠ 5, 6)

Načela ili vrijednosna uporišta (ŠK) (OŠ 3)

• visoka kvaliteta odgoja i obrazovanja za sve• jednakost obrazovnih šansi za sve• obveznost općeg obrazovanja• okomita i vodoravna prohodnost• uključenost svih učenika u odgojno-obrazovni sustav• znanstvena utemeljenost• poštivanje ljudskih prava te prava djece• ...


Europska unija


„NOK” (2011) – Odgoj i obrazovanje usmjereni na dijete i učenika

NOK promiče nastavu usmjerenu na učenika. Ona podrazumijeva: (OŠ 7)

• prilagođavanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama i mogućnostima učenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog pojedinca

• odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj svih područja učenikove osobnosti

• planiranje i pripremu školskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima učenika, stvarajući razlikovne sadržaje i djelatnosti, diferencijalno ustrojstvo i tempo nastave

• …


Europska unija


„NOK” (2011) – Odgojno-obrazovna područja općega obveznoga i

srednoškolskog obrazovanja

Odgojno-obrazovna (kurikulumska) područja NK: (OŠ 5)

Školski kurikulum, odgojno-obrazovna područja : (OŠ 3)

Odgojno-obrazovna područja prema NOK-u: (OŠ 11)

• jezično-komunikacijsko područje• društveno-humanističko područje• matematičko područje• prirodoslovno područje• tehničko i informatičko područje• tjelesno-zdravstveno područje• umjetničko područje


Europska unija


„HNOS” (2006) – Ciljevi odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi

Ciljevi odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi (OŠ 5):Cilj školskog kurikula (OŠ 4)

• osigurati sustavan način učenja o svijetu, prirodi, društvu, ljudskim dostignućima, o drugima i sebi

• poticati i kontinuirano unaprjeđivati intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni, duhovni razvoj učenika, u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima

• stvoriti mogućnosti da svako dijete uči i bude uspješno• osposobiti učenike za učenje, naučiti ih kako učiti i pomoći

im u učenju• ...


Europska unija


„HNOS” (2006) – Temeljne odrednice odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada

prema HNOS-u

Temeljne odrednice HNOS-a (OŠ 5)

• prilagođavanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama učenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog učenika

• odabir i primjena nastavnih oblika, metoda i sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj svih područja učenikove osobnosti

• planiranje i priprema nastavnoga rada u skladu s postavljenim kratkoročnim odgojno-obrazovnim cikjevima i vrijednostima, tako da je svrha učenja određenoga odgojno-obrazovnog sadržaja jasna učitelju, učenicima, ali i roditeljima/skrbnicima

• …


Europska unija

Navodi iz temeljnih dokumenata: „Strategija za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma”, „NOK”, „HNOS”

Zaključak:

• nepostojanje jasnih kriterija korištenja pojedinih dokumenata

• nejasna hijerarhija i veza između temeljnih dokumenata• proizvoljan odabir elemenata iz pojedinih dokumenata• nejasna veza između navođenih elemenata (opći obrazovni

ciljevi, načela i dr.) i ŠK


Europska unija

Vizija, misija i vrijednosti škole

Vizija: Mi smo škola prijatelj – svi različiti, a jednakovrijedni. Zajedno stvaramo ljude, danas male, a sutra veće od nas. (OŠ

3, 2, 8)

Misija: Kvalitetnim i profesionalnim radom i odnosom svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa ostvariti: međusobnu suradnju i kvalitetnu komunikaciju, cjelovit razvoj učenika..., kvalitetnu suradnju s lokalnom zajednicom... (OŠ 2, 3, 8)

Vrijednosti: ljubav, sloboda, kreativnost, znanje, odgovornost, tolerancija, solidarnost... (OŠ 1, 3)


Europska unija

Kurikulum, nacionalni kurikulum – konceptualno objašnjenje

Kurikulum: podrazumijeva i uključuje opsežno planiranje, ustrojstvo i provjeravanje procesa rada i djelovanja s obzirom na odgovarajuće detaljne ciljeve, sadržajne elemente, ustrojstvo i kontrolu postignuća prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za odvijanje procesa. (Vladimir Jurić) (OŠ 11, 9, 8, 1)

Nacionalni okvirni kurikulum: temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava: vrijednosti, ciljevi, načela, sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja... (NOK) (OŠ 9, 11, 1)

Jezgrovni/nacionalni kurikulum: odnosi se na sve učenike i čini dio za stjecanje temeljnih kompetencija u OŠ. Obavezan je i zajednički svim učenicima. (OŠ 3, 7)


Europska unija

Školski kurikulum – konceptualno objašnjenje

Navođenje čl. 28. „Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi” (OŠ 8)

(1) Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada, a učenički dom na temelju godišnjeg plana i programa rada.(2) Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa.(3) Školski kurikulum određuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.


Europska unija

(4) Školskim kurikulumom se utvrđuje:– aktivnost, program i/ili projekt– ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta– namjena aktivnosti, programa i/ili projekta– nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost– način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta– vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta– detaljan troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta– način vrednovanja i način korištenja rezultata vrednovanja.(5) Školski kurikulum donosi školski odbor do 15. rujna tekuće školske godine na prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća.(6) Školski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku.(7) Smatra se da je školski kurikulum dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku, ako je objavljen na mrežnim stranicama škole.


Europska unija


Polazište: čl. 28. „Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi”

Školski kurikulum određuje nastavni plan i program: (OŠ 2, 1, 10, 6, 8)

• izbornih predmeta• dodatne nastave• dopunske nastave• izvanučionične nastave,terenske nastave, izleta i ekskurzija• odgojno-obrazovnih aktivnosti, projekata i programa


Europska unija


Polazište: čl. 28. „Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi”

Školskim kurikulumom utvrđuje se: (OŠ 2, 1, 11, 8)

• aktivnost, program ili projekt• ciljevi aktivnosti, programa ili projekta• namjena aktivnosti, programa ili projekta• način realizacije aktivnosti, programa ili projekta• vremenik aktivnosti, programa ili projekta• način vrednovanja aktivnosti, programa ili projekta• detaljan troškovnik aktivnosti, programa ili projekta


Europska unija


Važnost adresiranja specifičnosti škole:

• U izradi ŠK stavljen je naglasak na specifičnosti škole i sredine u kojoj škola djeluje. Pri tom se za polazište rada na sadržajima ŠK uzimaju potrebe i interesi naših učenika, roditelja i lokalne zajednice. (OŠ 1)

• Aktivnosti i sadržaji ŠK kao oni po kojima se škola prepoznaje i koji su svojevrsni zaštitni znak njenog identiteta (OŠ 11)

• ŠK obuhvaća osim službenih programa nastave i neformalne programe, te obilježja koja stvaraju školski imidž... (OŠ 9)


Europska unija


Važnost adresiranja specifičnosti škole:

• ŠK osobna je karta škole... Tijekom godina iskristalizirao se profil aktivnosti i sadržaja naše škole koji je nastao kao rezultat respektiranja potreba i interesa ne samo učenika i roditelja već i lokalne zajednice. (OŠ 10)

• ŠK izrađuju škole radi zadovoljavanja specifičnih potreba učenika i sredine u kojoj se nalazi škola, čime škola definira vlastiti profil. (OŠ 8)

• U izradi ŠK sudjelovali su svi učitelji, stručni suradnici, uprava Škole kao i roditelji sa ciljem zadovoljenja specifičnih potreba učenika i sredine u kojoj se škola nalazi. (OŠ 6)


Europska unija

Uvodni dio – Razvojni plan škole (OŠ 4, 7, 5, 8)

PRIORITETN

OPODRUČJE UNAPREĐIV

ANJA

CILJEVI

METODE I

AKTIVNOSTI ZA OSTVARIVANJE CILJEVA

NUŽNI RESURSI

DATUM DO KOJEGA ĆE SE CILJ OSTVARITI

OSOBE ODGOVORNE ZA

PROVEDBU AKTIVNOSTI

MJERLJIVI POKAZATELJI

OSTVARIVANJA CILJEVA

Razvoj discipline i samodiscipline učitelja i učenika

Smanjenje stupnja nasilja među djecom. Razvoj tolerancije i socijalnih kompetencija. Očuvanja školskog inventara i imovine.

Radionice i projekti usmjereni na razvoj socijalnih kompetencija. Pojačano dežurstvo učitelja.

Stručna znanja stručnih suradnika i stručna literatura.

Kraj školske godine 2013./2014.

Školski pedagog, svi učitelji i ravnatelj, voditelj turnusa.

Nakon ponovo provedenog upitnika, nakon godine dana.

Odnos učitelja, roditelja i škole

Poboljšanje i unapređivanje suradnje između učitelja i škole i roditelja.

Organiziranje više radionica za roditelje, uključivanje roditelja u školske projekte i potpunije informiranje putem školske godine.

Stalno ažuriranje web stranice i edukacija razrednika.

Kontinuirano.

Ravnateljica, pedagogica, socijalna pedagogica, razrednici, učitelji informatike.

Analiza rezultata na kraju školske godine u odnosu na prethodnu godinu.

Sigurnost ulaza učenika u školski objekt.

Osloboditi prostor za ulazak školskog autobusa.

Dežurstvo domara na ulazu u školu, pratnja učenika od strane učitelja u autobus, razgovor s roditeljima na roditeljskim sastancima.

Domar, razrednici

Kontinuirano

Ravnatelj, voditelji turnusa.

Anketa.

Osigurati prostor za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture.

Izgraditi novu dvoranu za TZK.

Urgirati u gradskom uredu i pisati dopise.

Osigurati sredstava za gradnju.

Do 2014. godine.

Ravnateljica, Vijeće roditelja, Gradski ured.

Izgradnja dvorane.

Europska unija

Analiza nastavnog procesa: (OŠ 4)

• Pokazatelji kvalitete nastave koji su vezani uz čimbenike

nastavnog procesa koji imaju najveći utjecaj na učenje: usmjerenost na učenje i poučavanje; vrijeme posvećeno učenju; strukturirano poučavanje; različite strategije poučavanja; prilagodba poučavanja razčičitim skupinama učenika; pozitivno, sigurno i poticajno okruženje za učenje; promoviranje razvoja vještina učenja; visoka očekivanja; pozitivna potkrepljenja; kontinuirano praćenje postignuća učenika – „.”

• Ne navodi se metodologija vrednovanja: „Dosadašnju kvalitetu nastave na temelju navedenih pokatelja ocijenili smo dobrom.”

• Navodi se da se prostor za dalje unapređivanje rada vidi u uvođenju suvremenih metodičkih pristupa i uspostavi metodičke raznolikosti.

Uvodni dio – Analiza nastavnog procesa/samovrednovanje

Europska unija

Samovrednovanje: (OŠ 3)

• Definicija: odnosi se na vrednovanje provedbe školskog razvojnog plana svih sudionika uključenih u njegovo definiranje, praćenje i procjenu. – Iskazana namjera uključivanja u provedbu samovrednovanja od strane NCVO-a.


• Definicija: Sustavno i kontinuirano praćenje, analiziranje i procjenjivanje uspješnosti vlastitoga rada, sa svrhom unapređivanja rada škole.

• Metodologija vrednovanja: sastanci Školskog tima za kvalitetu, zapisnici sa sastanaka Školskog tima.


Europska unija


• Rezultati vanjskog vrednovanja: „Razredna nastava postigla u svim predmetima bolje rezultate od prosjeka u RH. Predmetna nastava ostvarila manja postignuća od prosjeka u RH u predmetima hrvatski jezik, biologija i povijest.”

• Procesi unutar škole: „Pitanja su se odnosila na odnos učenika prema drugim učenicima u školi, odnos učenika i učitelja, ponašanje, učenje i vrednovanje učenikova napretka i postignuća.„

• Ne navodi se metodologija vrednovanja: tko je proveo vanjsko vrednovanje, kada, na koji način i dr.


Europska unija

• Tjedno zaduženje odgojno-obrazovnih djelatnika škole u okviru 40-satnog radnog vremena - tablica (OŠ 7)

• Pregled aktivnosti po razredima - tablica (OŠ 7)

• Etički kodeks (OŠ 8)

• Suradnja s gradom (OŠ 8)

Uvodni dio – ostali sadržaji

Europska unija

Školski kurikulum/sadržaj/područja/aktivnosti:

• izborna nastava (sve škole)• dodatna nastava (sve škole)• dopunska nastava (sve škole)• izvannastavne aktivnosti (sve škole)• terenska i izvanučionička nastava, izleti (sve škole)• projekti i programi, aktivnosti (sve škole)• kulturna i javna djelatnost škole/obilježavanja (5 škola)• izvanškolske aktivnosti (2 škole)• županijska vijeća/stručno usavršavanje učitelja (2 škole)• dodatni rad (učenje HJ za učenike romske nac. manjine) (1

škola)• sat razrednika (aktivnosti, programi, projekti) (1 škola)• ostale aktivnosti (obilježavanja, stručno usavršavanje i dr.)

(1 škola)• međupredmetne teme (1 škola)

Programski sadržaji obuhvaćeni školskim kurikulumom

Europska unija

Sadržajna struktura ŠK (što se utvrđuje ŠK):

Prema odgojno-obrazovnim područjima i obrazovnim ciklusima: (OŠ 11)

Matematičko područje1. obrazovni ciklus

Matematika – dopunska nastavaMatematika – dodatna nastavaMali matematičari

2. obrazovni ciklusMatematika – dopunska nastavaMatematika – dodatna nastava

3. obrazovni ciklus Matematika – dopunska nastava Matematika – dodatna nastava


Europska unija

Sadržajna struktura ŠK (što se utvrđuje ŠK): (koriste sve škole)

• ciljevi aktivnosti, programa ili projekta • namjena• nositelji• način realizacije• vremenik• troškovnik• način vrednovanja i korištenja• očekivani odgojno-obrazovni ishodi (1 škola)


Europska unija

Zaključak:

• nejasni kriteriji za odabir osnovnih elemenata ŠK• ŠK kao kurikulum izbornih predmeta, izvannastavnih i

izvanškolskih aktivnosti• razumijevanje važnosti ŠK kurikuluma za ispunjavanje

specifičnih potreba učenika i sredine u kojoj se škola nalazi• implicitno: specifični interesi i potrebe učenika i sredine

zadovoljavaju se (ad hoc) kroz pojedine aktivnosti koje škola nudi

• nepostojanje sustavnog/cjelovitog razmatranja i adresiranja interesa i potreba učenika i lokalne sredine

• nepostojanje specifične metodologije za izradu i evaluaciju ŠK koja bi polazila od interesa i potreba učenika i lokalne sredine

Europska unija

1. Što su po Vašem mišljenju dobre i loše strane prikazanih/analiziranih školskih kurikuluma?

2. Za koje od navedenih elemenata smatrate da nisu potrebni u školskom kurikulumu, a koji elementi po Vašem mišljenju nedostaju? Obrazložite.

3. Na koji način, prema Vašem mišljenju, vi kao treneri možete najučinkovitije doprinijeti otklanjanju ovdje uočenih nedostataka sadašnjih školskih kurikuluma?

Pitanja

Documents

Europska unija