Upload
teagan
View
49
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
D r. sc. Žarko Primorac. Bosna i Hercegovina pred izborom: Europska unija ili dezintegracija. Edapedija 2011. Teslić, 27.-28. 10. 2011. Europska unija se značajno mijenja. EU: Gospodarski razvoj od 2010. do 2020., BDP po glavi stanovnika (EU-27 = 100). - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Bosna i Hercegovina pred izborom: Europska unija ili dezintegracija
Teslić, 27.-28. 10. 2011.
Dr. sc. Žarko Primorac
Edapedija 2011.
2
Europska unija se značajno mijenja
Izvor: Roland Berger; Međunarodni monetarni fond (MMF) - “Svjetski gospodarski izgledi”2015.
EU: Gospodarski razvoj od 2010. do 2020., BDP po glavi stanovnika (EU-27 = 100)
3
BiH pred izborom: integracija ili dezintegracija
Dilema je: put razvoja i napretka ili ostati “bolesnik na Balkanu”
EU može biti izbor/rješenje:
• Pruža velike prednosti, posebno na ekonomskom planu (integracija)
• Ne nameće politička rješenja (stvar izbora BiH naroda)
• Traži da se ispune pristupni kriteriji (uvjeti integracije i razvoja)
Rizici dezintegracije su visoki: kompleksni politički odnosi, paralelni sistemi, ekonomsko zaostajanje i put u siromaštvo
Moderan svijet ide u smjeru dublje integracije (ekonomska snaga, ekonomija veličine, stabilizacija)
Veliki blokovi, pored EU i SAD, Brazil, Indija, Kina, Euroazijska unija
Europska unija – rješenje za Bosnu i Hercegovinu
4
Geografski položaj, “srce Balkana”Granice – sve susjedne zemlje će do 2020/25 biti članice EU /Schengenski pojas/Europska unija – tržište od 500 milijuna stanovnikaBiH predstavlja 0,7% stanovništva i 0,1% BDP-a UnijeViše od ¾ izvoza i uvoza u Uniju (danas, a sutra mnogo više)Više od 50% inozemnih direktnih investicija (danas)90% bankarskog sustava je vlasništvo banaka iz EUVitalne sirovine, oprema, know-how – porijeklom su iz EUNovčana jedinica (KM) pegirana za Euro (fiksni devizni tečaj)Veliki broj raseljenih osoba u zemljama Unije (oko 700.000)
Zašto je BiH upućena da izabere EU
5
Kratak pregled razvoja Europske unije
Počela 1952. kao pool za ugalj i čelik (Francuska i Njemačka, kasnije 6 zemalja)
Cilj eksplicitno ekonomski, a u stvarnosti politički (kontrola strateških sirovina)
Razvijala se u pravcu carinske unije
Proširivala se uključivanjem drugih zemalja• Grčka, Španjolska, Portugal, nakon diktatura
• 2004. tranzicijske zemlje Centralne Europe, nakon pada komunističkih sustava
• 2007. Rumunjska i Bugarska
Integracija se proširivala i produbljivala
Otvaranje granica, slobodni protoci robe, kapitala i ljudi, harmonizacija zakonodavstava
Zajednička valuta Euro, od 2002. (17 zemalja)
Jačanja demokratskih standarda, solidarnosti i političke integracije
EU je sada druga ekonomska sila u svijetu (oko 14,0 bilijuna $), rastuća politička, a beznačajna vojna sila
6
Europska unija nije samo ekonomska zajednica
EU je okvir i mehanizam za širenje demokracije, razvoja ljudskih prava i solidarnosti
Razvijanje političke integracije u začetcima
EU je snažan mehanizam za održanje stabilnosti u Europi
Otvoreno pitanje: EU kao transferna unija (da li postoji, koliko je snažna)
Postoje mehanizmi transfera kroz budžet, putem predpristupnih kohezionih i strukturnih fondova
Razvijenije članice pomažu razvoj slabije razvijenih (85% budžeta)
Budžet 2011.: Održivi razvoj 64,5 mlrd Euro
Prirodni izvori 58,7 mlrd Euro
EU slobode, sigurnost, prava 1,8 mlrd Euro
EU globalni faktor 8,8 mlrd Euro
Ostalo/razno 8,2 mlrd Euro
Sanacija financijske krize: EFSM, EFSF (440 mlrd Euro)
7
Europska unija će se do 2020. godine značajno promijeniti
EU je zacrtala snažan razvoj do 2020. godine
Strategija 20/20/20: inovativan, održiv i svestran razvoj• INOVATIVAN: ekonomski razvoj temeljen na znanju i inovacijama• ODRŽIV: ekonomski razvoj temeljen na obnovljivim izvorima i konkurentnija
ekonomija• SVESTRAN: jačanje visoke zaposlenosti i socijalne i teritorijalne kohezije
Neki ciljevi: • 75% stanovništva od 20-64 godine treba biti zaposleno
• 3% BDP-a treba ulagati u istraživanje i razvoj
• 20/20/20 ciljevi: obnovljivi izvori energije, smanjenje emisije stakleničkih plinova, povećanje energetske učinkovitosti
• 40% mlađih generacija treba imati univerzitetsku diplomu
• broj siromašnih smanjiti za 25%, odnosno za 20 milijuna
2020 Europa – sretnija i zadovoljnija zajednica naroda
8
Rastuća i sve manja Europa
Projekcija demografskih promjena 2008.-2030.
Izvor: Eurostat, UN, Erste Grupa, Roland Berger
> Demografski razvoj, aktualni odljev mozgova i”u najboljem slučaju” prosječni sustavi obrazovanja su ograničavajući čimbenici
> Broj stanovnika će do 2030. opadati u svim zemljama SIE, osim Albanije
> Gospodarski rast bit će ostvaren kroz povećanje produktivnosti
> Austrija ima koristi od migracije iz Centralne i Jugoistočne Europe
> Ruralna područja obilježit će fenomen sve manjeg broja stanovnika, regionalni i urbani centri rast će ili će stagnirati
9
Najvažniji globalni uvjeti za priključivanje BiH u Europsku uniju
Politička volja – odabir sva tri konstitutivna naroda
Funkcionirajuća pravna država
Konkurentna privreda
10
Uključivanje BiH u Europsku uniju mora biti politička odluka svih naroda
Politička volja - osnovni uvjet za proces pridruživanja
Bez odluke sva tri konstitutivna naroda proces ne može započeti
Nitko drugi (međunarodna zajednica) neće donijeti odluku
Vanjski faktori neće vršiti niti pritisak
BiH mora sama uvidjeti da je EU jedini put
Politički “naboj” za uključivanje u EU još nije dosegnuo točku odluke
EU je za sada prvenstveno ekonomska integracija, koja prolazi određenu krizu
Ipak, za BiH EU bi mogla biti značajan integrirajući faktor
11
Funkcionirajuća pravna država je drugi bitan uvjet za članstvo u EU
Za kandidaturu bitno je da država ispunjava tzv. Kopenhaško-madridske kriterije
Generalno: • Demokratski politički sistem• Vladavina prava, nezavisno sudstvo• Djelotvorne demokratske institucije
Kasnije će se morati ispunjavati i drugi kriteriji (Maastricht, Lisabonska agenda, Schengen)
EU se neće miješati u političko uređenje BiH
Neće preferirati više ili manje decentraliziranu državu
Neće se upetljavati u pitanje konstitutivnosti naroda (takav pojam ne postoji u Europi)
Ali hoće tražiti funkcionirajuću, demokratsku državu, stabilne institucije, jednakost građana na čitavom području BiH
Potrebne snažne reforme i preuzimanje pravne stečevine:• 35 poglavlja (Acquis)• 100.000 stranica zakona i propisa• Primjena preuzetih zakona
12
Konkurentna privreda – osnovni pokazatelji 2010.
Izvor: WIIW “Current Analysis and Forecasts” (8), July 2011.
NMS - 10 EU-27 HRVATSKA BiH SRBIJA ALBANIJA TURSKA
BDP u % (1990=100) 160.5 143.1 111.0 ... ... 198.0 206.5
BDP po stanovniku 14.400 24.400 10.300 3.300 4.000 2.800 7.700
BDP po stanovniku EU-27 u %
59 100 61 26 36 28 47
Ind. proizvodnja (2000=100)
156.3 100.9 122.6 187.3 106.1 221.1 148.2
Nezaposlenost u % ... ... 18.8 43.0 26.0 13.5 10.9
Prosječna plaća Euro 920 2.779 1.050 621 446 246 771
Izvoz roba u % BDP 47.9 30.5 19.8 29.5 24.6 13.2 16.5
Uvoz roba u % BDP 49.1 30.9 32.8 55.1 40.4 36.8 24.2
Saldo tek. računa u BDP -2.4 -0.04 -1.4 -5.5 -6.9 -11.9 -6.6
Javni dug u % BDP 47.2 80.0 40.1 39.1 36.0 61.0 48.0
Vanjski dug u % BDP ... ... 101.1 22.9 70.0 40.1 37.0
FDI po stanovniku / kumulativno 2009.
4600 9952 5824 1500 2164 1100 1874
13
Konkurentna privreda – rezultati globalne konkurentnosti 2011.-2012.
Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti, World Economic Forum
Zemlja Rang 2011.
Rang 2010.
Promjena 2010. - 2011.
Švicarska 1. 1. → 0
Singapur 2. 3. ↑ +1
Švedska 3. 2. ↓ -1
Finska 4. 7. ↑ +3
SAD 5. 4. ↓ -1
Njemačka 6. 5. ↓ -1
Nizozemska 7. 8. ↑ +1
Danska 8. 9. ↑ +1
Japan 9. 6. ↓ -3
Velika Britanija 10. 12. ↑ +2
Zemlja Rang 2011.
Rang 2010.
Promjena 2010. - 2011.
Češka 38. 36. ↓ -2
Poljska 41 39. ↓ -2
Mađarska 48. 52. ↑ +2
Slovenija 57. 45. ↓ -12
Crna Gora 60. 49. ↓ -11
Slovačka 69. 60. ↓ -9
Bugarska 74. 71. ↓ -3
Hrvatska 76. 77. ↑ +1
Rumunjska 77. 67. ↓ -10
Albanija 78. 88. ↑ +10
Makedonija 79. 79. → 0
Srbija 95. 96. ↑ +1
Bosna i Hercegovina 100. 102. ↑ +2
BiH i usporedive zemljePrvih 10 zemalja
14
Konkurentna privreda – stagnacija i opadanje
Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti, World Economic Forum
Veliko zaostajanje za članicama EU Zemlje JIE se približavaju
15
Konkurentna privreda – rang zemalja prema najvažnijim faktorima konkurentnosti
Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti, World Economic Forum
ZEMLJA UKUPNI
POREDAK
OSNOVNI PREDUVJETI
(BDP <3000$)
POJAČIVAČI
UČINKOVITOSTI (BDP<9000$)
INOVATIVNOST I SOFISTICIRANOST (BDP>17000$)
Češka 36 44 28 30
Poljska 39 56 30 50
Slovenija 45 34 46 35
Madžarska 52 59 41 51
Slovačka 60 53 37 63
Rumunjska 67 77 54 91
Hrvatska 77 50 76 85
Srbija 96 93 93 107
BiH 102 98 100 120
Ključ za gospodarstva temeljena na osnovnim faktorima
Ključ za gospodarstva temeljena na faktorima učinkovitosti
Ključ za gospodarstva temeljena na faktorima inovativnosti
> Institucije> Infrastruktura> Makroekonomska stabilnost> Zdravstvo i primarno obrazovanje
> Visoko obrazovanje i stručno osposobljavanje> Učinkovitost tržišta roba> Učinkovitost tržišta rada> Sofisticiranost financijskog tržišta> Tehnološka spremnost> Veličina tržišta
> Poslovna sofisticiranost> Inovativnost
16
Konkurentna privreda – nekoliko karakterističnih pokazatelja
Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti, World Economic Forum
Kvaliteta N&R institucija
Suradnja univerziteta i industrije
Inovacijski kapacitet
Kvaliteta domaćih dobavljača
Primjena novih tehnologija
Venture kapital raspoloživost
Razvijenost financijskog tržišta
Efikasnost tržišta rada
Konkurencija na lokalnom tržištu
Kvaliteta obrazovnog sistema
Kreditni rejting
Nacionalna stopa štednje
Kvaliteta putova
Razvoj infrastrukture
Efikasnost pravnog sistema
Neovisnost sudstva
Razvoj institucija
0 20 40 60 80 100 120 140 160
17
Konkurentna privreda – najviše problematični faktori prema percepciji privrednika
Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti, World Economic Forum
Slabo javno zdravstvo
Inflacija
Nedovoljno obrazovanje
Devizni propisi
Niska radna etika
Restriktivni propisi o radu
Kriminal i krađa
Politička nestabilnost
Loša infrastruktura
Nestabilnost vlade
Porezni sistem
Korupcija
Neefikasna javna uprava
Porezno opterećenje
Mogućnost financiranja
0 2 4 6 8 10 12 14 16
18
Zaključno – BiH i Europska unija
Bosna i Hercegovina mora definirati svoj put (ne može ostati otok za sebe)
Integracija u EU je jedini (mogući) izbor (druge zemlje regije su izabrale svoj put)
Europska unija prolazi kroz određenu krizu, ali se i ubrzano mijenja
Bosna i Hercegovina je, poslije Albanije, najmanje spremna za početak procesa priključivanja
Za Europski put BiH bitna su tri preduvjeta:• Politička volja / odluka• Organizirana i funkcionirajuća država• Konkurentna privreda
Sada su navedeni kriteriji daleko ispod europskih standarda i zahtjeva EU
Pred BiH je razdoblje teških odluka i dubokih reformi
Vlada će morati (konačno) obaviti svoju zadaću: pripremiti političke odluke, ojačati institucije, razvijati javne usluge, poboljšati infrastrukturu
Poduzeća će morati redefinirati svoje poslovne modele i strategije
Nadajmo se da će BiH izabrati razuman put u budućnost!