Europski Fondovi Za Hrvatske Projekte, 2009

Ova je publikacija nastala uz pomo Europske unije PHARE 2005-0707-010101, Izgradnja kapaciteta i priprema projekata u Hrvatskoj

Ovaj Prirunik prua pregled financijskih instrumenata Europske unije koji su na raspolaganju Hrvatskoj.

OVAJ PRIRUNIK: Predstavlja pretpristupne instrumente, Sadri pregled programa Europske zajednice, Predstavlja strukturne i kohezijske fondove, europske fondove za ruralni razvoj i ribarstvo, Objanjava razne tipove upravljanja financijskim instrumentima Europske unije i postupcima nabave u dodjeljivanju bespovratnih sredstava i javnih ugovora, Korak po korak opisuje transformaciju od zamisli do prijedloga projekta, uz upotrebu metode logike matrice i ostalih alata za upravljanje projektnim ciklusom, Prua upute o tome kako uspjeno pripremiti europski projekt, kao i savjete za upravljanje nadzor i evaluaciju projekta.

PRIRUNIK O FINANCIJSKOJ SURADNJI I PROGRAMIMA KOJE U HRVATSKOJ PODUPIRE EUROPSKA UNIJA

Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije

Radnika cesta 80/V10000 Zagreb, CroatiaTel: (385 1) 4569 179Fax: (385 1) 4569 150

E-mail: [email protected]://www.strategija.hr

ISBN 978-953-7443-08-5

Izrada ove publikacije omoguena je uz

potporu Europske unije

EUROPSKI FONDOVI ZA HRVATSKE PROJEKTE

EURO

PSKI FON

DO

VI ZA HRVATSKE PRO

JEKTE


Prirunik o fi nancijskoj suradnji i programima koje u Hrvatskoj podupire Europska unija

Ova je publikacija nastala uz pomo programa Europske unije PHARE 2005-0707-010101, Izgradnja kapaciteta i priprema projekata u Hrvatskoj

Glavni cilj programa PHARE 2005-0707-010101, Izgradnja kapaciteta i priprema projekata u Hrvatskoj jest unapreenje planiranja, programiranja i provedbe instrumenta pretpristupne pomoi (IPA) u Hrvatskoj te ubrzanje provedbe pravne steevine EU-a (acquis communautaire). Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije glavni je korisnik toga projekta. Projekt je proveden u tri meuovisne komponente:

U I. komponenti sredite aktivnosti bilo je pisanje i izdavanje ovoga Prirunika koji e sluiti kao vana pomo svima ukljuenima ili zainteresiranima za proces pristupanja EU-u, jer sadrava relevantne izvore informacija i internetske adrese;II. komponenta bavi se pruanjem pomoi u izgradnji kapaciteta i pruanju savjetodavnih usluga za iru skupinu korisnika u dvama glavnim podrujima: programiranju IPA 2008 i nabavi. III. komponenta odnosi se na obuku. I aktivnosti obuke podijeljene su s jedne strane na programiranje, razvoj i upravljanje projektom, te na pitanja nabave, s druge strane.

Program Izgradnja kapaciteta i priprema projekata u Hrvatskoj provodi Metis GmbH u suradnji s GTZ GmbH. Projekt je trajao 13 mjeseci, od sijenja 2008. do veljae 2009.

Odricanje od odgovornosti:

Namjena je ove publikacije da dodatno pomogne u pruanju opih informacija o fi nancijskoj suradnji i programima koje u Hrvatskoj podupire EU.

U njoj sadrani podaci ne zamjenjuju niti dopunjuju ijedan slubeni ugovor, sporazum, dokument ili izvjetaj.

Za sadraj ove publikacije odgovaraju iskljuivo autori i ona ni na koji nain ne odraava miljenje Europske unije.

Prirunik je izvorno napisan na engleskome, hrvatska je verzija prijevod.

Autorska prava:

Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, 2009.

Ako nije izriito reeno drukije, umnoavanje za osobnu upotrebu (tj. za obrazovne svrhe, istraivanje, privatnu studiju ili internetsku cirkulaciju unutar neke organizacije) ili za daljnju nekomercijalnu diseminaciju krajnjim korisnicima doputeno je uz navoenje izvora i Sredinjeg dravnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije.


Prirunik o fi nancijskoj suradnji i programima koje u Hrvatskoj podupire Europska unija

Zagreb, 2009.

Autori:

Slaana Novota, Ivana Vlai, Rumiana Velinova, Kiril Geratliev, Olga Borissova

Urednici:

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 688833ISBN 9789537443085

Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije

Radnika cesta 80/V10000 Zagreb, HrvatskaTel.: (+ 385 1) 4569 179Fax: (+ 385 1) 4569 150

E-mail: [email protected]://www.strategija.hr

Hrvoje Dolenec Dravni tajnik, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a

Zvonimir Savi Zamjenik dravnoga tajnika, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a

Tomislav Belovari Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-aIva Frki Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a Nika Tkalec Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-aBorislav Bogunovi Sredinja agencija za fi nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unijeMaja akarun Sredinja agencija za fi nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unijeTatjana orlija Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Ivana Buri Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracijaSuzana Grizelj Sredinji dravni ured za upravu

Predgovor SDURF-a 7

Predgovor SAFU-a 9

I. poglavlje Financijska suradnja izmeu Europske unije i Hrvatske - OBNOVA, CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD

11

II. poglavlje IPA - novi pretpristupni fi nancijski instrument 37

III. poglavlje Programi Zajednice u Hrvatskoj 75

IV. poglavlje Mogunosti fi nanciranja iz EU-ovih fondova nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji

111

V. poglavlje Kako iskoristiti pomo EU-a 139

VI. poglavlje Kako pripremiti prijedlog projekta 155

VII. poglavlje Kako uspjeno upravljati projektom 183

1. dodatak O SDURF-u 197

2. dodatak Popis tablica, slika i karata 198

3. dodatak Popis kratica s hrvatskim prijevodom i kraticom 200

4. dodatak Korisne poveznice i literatura 202

5. dodatak Rjenik pojmova 206

7Potovani itatelji,

U rukama drite prvo izdanje prirunika Europski fondovi za hrvatske projekte u kojem su predstavljeni projekti fi nancijske suradnje i programi fi nancirani iz sredstava Europske unije u Republici Hrvatskoj. Ova je publikacija objavljena uz pomo Europske unije i njezin je cilj osigurati bolji uvid i pomoi vam u boljem razumijevanju naina na koji se europski fondovi planiraju i raspodjeljuju, kako se fondovima upravlja te kako oni mogu poduprijeti vau ideju, projekt, zajednicu ili organizaciju.

Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF) zaduen je za koordinaciju fondova EU-a u Hrvatskoj, te za pripremu nacionalne razvojne strategije. On je sredinja institucija Republike Hrvatske za planiranje i nadzor fondova EU-a. On je isto tako kljuni posrednik izmeu Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije u fi nancijskom upravljanju fondovima EU-a, zajedno s nacionalnim dunosnikom za ovjeravanje i Nacionalnim fondom u sklopu Ministarstva fi nancija. Dok Ministarstvo fi nancija treba osigurati da se fondovi EU-a

UkEuko

S(npRzM

UkEuko

S(npRzM

troe u skladu s pravilima i na fi nancijski opravdan nain, u irem je mandatu SDURF-a nadgledanje njihova efi kasnog troenja, priprema programa i projekata koji su u stanju apsorbirati sredstva iz fondova, te osiguranje pune iskoritenosti nacionalnih i sredstava EU-a.

Ve nekoliko desetljea Europska je unija jedan od glavnih imbenika u meunarodnoj suradnji i najvei donator razvojne pomoi u svijetu. Kako bi podupro svoju politiku meunarodne pomoi, EU je razvio irok spektar fi nancijskih instrumenata koji su veini ljudi poznati kao programi pomoi EU-a ili europski fondovi. Neki od tih instrumenata usklaeni su sa specifi nim razvojnim prioritetima onih zemalja kojima su namijenjeni. Drugi instrumenti oblikovani su kako bi se odgovorilo na hitne potrebe partnerskih zemalja i regija.

U Republici Hrvatskoj taj je proces fi nancijske potpore pokrenut s uspostavom njezine neovisnosti. U svakoj fazi tog procesa Europska unija svoju je potporu usklaivala s potrebama zemlje. Trenutno, Europska unija prua pretpristupnu pomo Republici Hrvatskoj kako bi poduprla politike, gospodarske i institucionalne reforme, prekograninu suradnju, regionalnu konkurentnost, regionalni razvoj, razvoj ljudskih resursa, te poljoprivredu i ribarstvo. Na taj nain Europska unija pomae Hrvatskoj u ispunjavanju europskih standarda, da u najveoj moguoj mjeri pripremi svoje institucije, administraciju, tvrtke i civilno drutvo za lanstvo.

U priruniku Europski fondovi za hrvatske projekte predstavljene su i fi nancijske mogunosti koje za Hrvatsku ve postoje, kao i one koje e se otvoriti u budunosti kad postane lanica Europske unije.

U ovom ete priruniku pronai:

to su pretpristupni instrumenti i kako se mogu iskoristiti; Pregled programa Europske zajednice koji predstavljaju dodatnu mogunost za financiranje vezano uz razliite europske politike;to su Strukturni i Kohezijski fondovi, Europski fondovi za ruralni razvoj i ribarstvo, te kako e oni djelovati za Hrvatsku;Objanjenje razliitih vrsta procedura javne nabave za dodjeljivanje bespovratnih sredstava i javnih ugovora u sklopu Europskih fondova;Preporuke o tome kako korak po korak pretvoriti neku ideju u prijedlog projekta, sluei se pristupom logike matrice i drugim pomagalima za upravljanje projektnim ciklusima,Smjernice o tome kako uspjeno razviti europski projekt, te savjete o upravljanju, nadzoru i ocjeni projekata.

Vjerujemo da bi vam ovaj prirunik mogao biti koristan te da bi vam mogao pomoi da saznate kako Europska unija svojim fi nancijskim instrumentima moe dodatno pridonijeti pozitivnim promjenama u vaoj zajednici, organizaciji, gradu i upaniji.

Hrvoje Dolenec

Dravni tajnik Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije

PREDGOVOR SDURF-a

9Projekti koji se fi nanciraju tim sredstvima odnose se primarno na izgradnju institucija, prilagodbu pravnim steevinama EU-a i na velike infrastrukturne investicije, no ne treba zaboraviti ni niskobudetne projekte, koje ponekad ne primjeujemo, a rije je o raznim projektima nevladinih organizacija usmjerenima prema izgradnji civilnog drutva.

Sredinja agencija za fi nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, u decentraliziranom sustavu upravljanja pretpristupnim fondovima EU-a ima ulogu provedbene agencije. To znai da je nadlena za upravljanje sredstvima iz programa pomoi, odnosno za raspisivanje i provedbu natjeaja. Agencija je nadlena i za plaanja i za izvjetavanje o fi nanciranju procesa nabave, a naposljetku i za osiguravanje uspjene provedbe projekata, prema odredbama ugovora i inicijalnih projektnih ciljeva, a sve u skladu s pravilima i procedurama EU-a.

Hrvatskoj je kroz pretpristupne programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD ukupno dodijeljeno 289,80 milijuna eura, od ega je dosad ugovoreno 217,8 milijuna eura. Stope ugovaranja po programima od 2003. do 2008. kreu se izmeu 85% i 95%. Tako dobri rezultati potvruju da su postavljeni ciljevi i metode kojima se Agencija sluila bili ispravni i dobro strateki usmjereni.

elim istaknuti da su decentralizirani projekti iz programa CARDS 2003 i 2004, a zatim i svi projekti iz programa PHARE i ISPA navedeni u prvom poglavlju, u nadlenosti Sredinje agencije za fi nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.

U narednim godinama slijedi isti zadatak ugovaranja i provedbe projekata iz novog pretpristupnog programa IPA, iji su ciljevi, namjena i struktura opisani u drugom poglavlju. Program IPA bit e Hrvatskoj dostupan sve do stupanja u punopravno lanstvo EU-a, nakon ega slijede Strukturni i kohezijski fondovi dostupni svim zemljama lanicama, o emu govori etvrto poglavlje.

Vjerujem da e vam ovaj prirunik biti zanimljiv i informativan i pomoi vam da bolje shvatite prednosti EU-ove fi nancijske pomoi za sve graane Hrvatske.

Marija Tufeki

RavnateljicaSredinja agencija za fi nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije

PREDGOVOR SAFU-a

Potovani itatelji,

Pred vama je prirunik "Europski fondovi za projekte u Hrvatskoj", prvi takve vrste u Hrvatskoj, koji transparentno i razumljivo objanjava to je i komu je namijenjena fi nancijska pomo Europske unije, dostupna kroz pretpristupne programe CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD i IPA te Programe Zajednice. Prema nainu na koji mediji izvjetavaju o fondovima EU-a, ini se da postoji nerazumijevanje i cijelog programa i neposrednih koristi koje pruaju projekti iz EU-ovih fondova.

Ovaj prirunik stoga daje jasne i konkretne primjere kojima se pokazuje kako se novac poreznih obveznika Europske unije troi, te kako je snaan njegov utjecaj na cijelu nau zajednicu, ali i na ivot svakog graanina Hrvatske.

Europski fondovi za hrvatske projekte

12

U OVOM SE POGLAVLJU NALAZI:

Kratak pregled: humanitarne pomoi EU i programa OBNOVA, Programa CARDS i Pretpristupnih instrumenata PHARE, ISPA i SAPARD.

Europska unija (EU) utjee na nae ivote na mnogo vidljivih i nevidljivih naina. Koristei samo 1% ukupnog bogatstva Unije na godinu, proraun EU-a osigurava sredstva za izgradnju cesta, eljeznica, mostova, zranih luka, plovnih puteva, dalekovoda, plinovoda i naftovoda; promie razvoj informatikog drutva te kulturnu i jezinu raznolikost; pomae izobrazbu nezaposlenih i fi nancira stvaranje novih radnih mjesta; bori se protiv diskriminacije, ukljuujui i diskriminaciju osoba s posebnim potrebama; odrava na ivotu ruralna gospodarstva; fi nancira istraivanja djejih bolesti, prirodnih stanita, opasnih kemikalija, sigurne hrane, ekoloki prihvatljivijih vozila, novih izvora energije i sigurnosti na moru; potie studentsku razmjenu i razmjenu mladih; fi nancira urbanu obnovu; pomae osnivanje i razvoj malih poduzea. Odluke o fi nanciranju i potpori razliitim projektima usmjerene su na odgovaranje izazovima modernog svijeta u interesu boljeg ivota svih njezinih graana.

Ispravna, transparentna i uinkovita potronja prorauna EU-a provodi se kroz paljivo planiranje temeljeno na razliitim vrstama dokumenata. EU prua podrku strategijama i programima nacionalnog razvoja kroz odgovarajue fi nancijske instrumente koje odreuje Europska komisija:

Instrumente namijenjene zemljama lanicama poput Strukturnih fondova EU-a, Kohezijskog fonda, fondova EU-a u podruju ruralnog razvoja i ribarstva1, Pretpristupne instrumente namijenjene zemljama koje se pripremaju za prikljuenje EU-u, primjerice PHARE, ISPA i SAPARD, koji su nakon 2007. zamijenjeni Instrumentom za pretpristupnu pomo2 (IPA),Financijske instrumente namijenjene treim zemljama, primjerice OBNOVA i CARDS.

KAKO JE EU POMOGAO HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1990. DO 2001.

GODINE

Podrka Europske unije Hrvatskoj poela je tijekom vrlo tekog razdoblja rata i tranzicije nakon ratnih sukoba poetkom devedesetih godina 20. stoljea.

Od 1991. do 2000. pomo koju je Europska unija pruila Hrvatskoj iznosila je ukupno 381,6 milijuna eura. U razdoblju od 1991. do 1995. kriza u regiji zahtijevala je sveobuhvatnu mobilizaciju fi nancijskih sredstava u obliku humanitarne pomoi kroz Ured za humanitarnu pomo Europske komisije poznat kao ECHO. Ta pomo (243,2 milijuna eura od ukupno 244,8 milijuna eura) veim je dijelom bila usmjerena na rjeavanje kriznih situacija i obnovu. Osim toga, pruana je medicinska pomo i pomo u hrani onima kojima je bila potrebna.

Potom, izmeu 1996. i 2000. pomo Europske unije preusmjerena je na potporu nastojanjima hrvatske vlade usmjerenima na obnovu privatne i javne infrastrukture, kao i ivota u zajednici, kroz promicanje potovanja ljudskih prava i pomirbe. Od 1996. kroz program OBNOVA realizirane su brojne aktivnosti usmjerene na poticanje povratka i reintegracije izbjeglica i prognanika.

Pomo kroz program OBNOVA bila je usmjerena na povratak izbjeglica te ostvarenje uvjeta za njihov normalan ivot. Obnova kua odvijala se paralelno s ponovnom izgradnjom domova zdravlja i kola. Manji radovi na vodoopskrbnim sustavima, mreama za opskrbu elektrinom energijom i objektima lokalne uprave fi nancirani su u sklopu programa obnove kua, te javne i socijalne infrastrukture. Osim toga, OBNOVA je u manjoj mjeri pomagala revitalizaciju gospodarstva usmjerenog na svakodnevni ivot povratnika, u prvom redu kroz pakete fi nancijskih poticaja i pomoi u obnovi malog poduzetnitva, osobito u sektorima turizma, poljoprivrede i obrtnitva.

2000. godine, Europska komisija je proirila opseg pomoi Hrvatskoj. Proraun programa OBNOVA osigurao je sredstva za tehniku pomo odabranim ministarstvima u ukupnoj vrijednosti od 4,5 milijuna eura. Poele su postupne pripreme za program CARDS. Hrvatska se kvalifi cirala i za pomo u podruju visokog obrazovanja, kroz program Tempus te u podruju zatite okolia kroz program LIFE za tree zemlje.

Tablica 1 prikazuje pomo Europske unije pruenu Hrvatskoj od 1991. do 2000. godine

1 Strukturni i Kohezijski fondovi, te EU fondovi u podruju ruralnog razvoja i ribarstva predstavljeni su u Poglavlju IV2 Pretpristupni instrumenti na raspolaganju Hrvatskoj i detaljni pregled IPA instrumenta predstavljeni su u Poglavlju II

13

FINANCIJSKA SURADNJA IZMEU EUROPSKE UNIJE I HRVATSKE - OBNOVA, CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD

1991. - 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. Ukupno

Humanitarna pomo (ECHO) 243,2 21,15 14,5 6,95 8,0 293,8

Povratak izbjeglica (OBNOVA) 7,02 8,59 14,0 13,6 10,0 53,21

Razminiranje 1,0 0,5 1,5

Demokracija I ljudska prava, mediji (nacionalni programi)

0,77 1,74 6,59 5,5 0,96 15,56

Demokracija I ljudska prava, mediji (regionalni programi)

0,2 0,2 0,3 6,44 7,14

Carina 1,0 1,0

Tempus (s pripremnim aktivnostima)

0,1 1,5 1,6

Zatita okolia (LIFE) 0,7 0,76 1,46

Jaanje institucija (OBNOVA) 3,0 3,0

Pravosue (OBNOVA) 0,6 0,6

Malo i srednje poduzetnitvo (OBNOVA)

2,34 2,34

Operacije manjeg opsega 0,4 0,4

Ukupno 244,87 29,91 29,88 28,51 30,64 17,8 381,61

Tablica 1. Pomo EU-a Hrvatskoj od 1991. do 2000. godine (u milijunima eura)

Izvor: Europska komisija

Program: OBNOVA - Program za povratak prognanih osoba u ratom razorena podruja Banovine i Istone Slavonije koji je proveo UNDP-UNOPS (Program Ujedinjenih naroda za razvoj/Ured UN-a za projektne usluge)

Proraun: 1,5 milijuna eura

Ciljevi i rezultati: Cilj je bio povratak prognanih osoba pruanjem potpore obiteljima s niskim primanjima (osnovni paketi izravne pomoi povratnicima), revitalizacija regionalnog gospodarstva (Jamstveni fondovi za zajmove i uspostava dviju lokalnih agencija za gospodarski razvoj (LEDA) radi pruanja pomoi malim tvrtkama/poduzeima, promicanja stvaranja radnih mjesta i zapoljavanja, te identifi kacija prilika za ulaganja, ne samo u smislu kapitala ve i u proizvodnu infrastrukturu potrebnu regijama u kojima se odvijao povratak).

Tko je imao koristi od tog projekta?Ukupno je posjeeno 1080 obitelji a osnovne pakete izravne pomoi dobilo je njih 566. Na temelju prosjeka od 3 osobe po obitelji, pomo programa primilo je nekih 1700 osoba.


14

Program: OBNOVA Obnova lokalnog gospodarstva ratom pogoenih podruja i drugih nerazvijenih regija Hrvatske Potpora malom poduzetnitvuProveo ga je UNDP-UNOPS (Program Ujedinjenih naroda za razvoj/Ured UN-a za projektne usluge)


Ciljevi i rezultati: Cilj projekta bio je poveati razinu zaposlenosti i prihoda u ratom pogoenim podrujima i drugim manje razvijenim regijama Hrvatske Dalmaciji, Banovini i zapadnoj Slavoniji te tako pridonijeti odrivom procesu povratka kroz:

Aktivnosti jaanja kapaciteta (Lokalne razvojne agencije i obuka za poduzetnike) Kredite za male poduzetnike putem hrvatskog bankarskog sustava Regionalne podsektorske projekte odnosno seoski turizam i proizvodnju zdrave hrane

Tko je imao koristi od tog projekta?Projekt je pomogao malim poduzetnicima (postojeim i novim), lokalnim agencijama za gospodarski razvoj, lokalnim i povratnikim obiteljima te lokalnim pruateljima turistikih usluga.

Doprinos Europske unije aktivnostima humanitarnog razminiranja u Republici Hrvatskoj

Programi pomoi Europske unije sudjeluju u hrvatskim projektima razminiranja od 1998. godine. Vijee Europske unije 9. studenoga 1998. godine usvojilo je odluku o posebnom djelovanju Europske unije u podruju pomoi u razminiranju. Tom odlukom Vijea, Europska unija je zahtijevala, pod lankom J.4.2 Sporazuma iz Maastrichta, da zemlje Zapadnoeuropske unije (WEU) provedu akcije koordinacije, nadzora i obuke strunjaka

Od 1998. do 2001. godine Europska unija osigurala je sredstva za ciljeve programa UN-a, djelovanje WEUDAM-a i znanstvena istraivanja. Sredstva su alocirana kroz UN Voluntary Fund i WEUDAM, s izuzetkom sredstava za znanstvena istraivanja razminiranja koja su usmjeravana izravno Hrvatskom centru za razminiranje (HCR). Ukupna vrijednost odobrenih sredstava za te projekte u razdoblju od 1998. do 2001. godine iznosi 3,1 milijun eura.

Zahvaljujui fi nancijskom doprinosu Europske unije za aktivnosti razminiranja u Hrvatskoj, u razdoblju od 2001. do 2008. godine provedeno je vie od 60 projekata, kojima je uklonjena opasnost od mina na podruju veliine 12 km2.

Ukupan doprinos Europske unije aktivnostima razminiranja u Hrvatskoj od 1998. godine do danas premauje 14,8 milijuna eura.

g ,

za razminiranje te instruktora za razminiranje u Hrvatskoj. Potpisivanjem memoranduma o razumijevanju izmeu Vlade Republike Hrvatske i WEU-a u travnju 1999. godine, u Hrvatsku je mjesec dana poslije upuena WEU-ova misija za pomo u razminiranju (WEUDAM).

15


KAKO JE HRVATSKOJ KORISTIO PROGRAM CARDS U RAZDOBLJU OD

2001. DO 2004. GODINE

Europska unija je Hrvatskoj 2000. godine ponudila novi program pomoi nazvan CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilization Pomo Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju). Program CARDS sluio je kao instrument potpore i provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Openiti cilj programa CARDS jest puna integracija Hrvatske u Europsku uniju te kao takav ima jasno pretpristupno usmjerenje.

Pravni je temelj uspostave programa CARDS Uredba (EC) 2666/20003 o pomoi Hrvatskoj i

drugim zemljama u regiji. Pomo je prije svega usredotoena na izgradnju institucionalnih, zakonodavnih, gospodarskih i socijalnih temelja u skladu s vrijednostima Europske unije te promoviranje razvoja trinog gospodarstva. Preduvjet za dobivanje pomoi bilo je potivanje demokratskih naela, vladavine prava, potovanje ljudskih i manjinskih prava i temeljnih sloboda. Ukupni iznos fi nancijskih sredstava Nacionalnog programa CARDS za razdoblje od 2001. do 2004. u Hrvatskoj je bio 260,0 milijuna eura. U Tablici 2. prikazani su godinji iznosi pomoi kroz Nacionalni program CARDS od 2001. do 2004.

Prioritet MjereSredstva alocirana po godinama

(u milijunima eura)

2001. 2002. 2003. 2004. Ukupno

1. Demokratska stabilizacija

1.1. Povratak izbjeglica i prognanika

23,2 14,0 15,0 14,0 66,2

1.2. Civilno drutvo 1,0 2,0 2,0 3,5 8,5

2. Gospodarski i socijalni razvoj

2.1. Trgovina 3,0 3,0 2,5 4,75 13,25

2.2. Poticanje ulaganja 3,3 9,0 6,15 6,0 24,45

2.3. Socijalna kohezija (ukljuuje i Tempus)

7,6 6,0 8,85 7,0 29,45

3. Pravosue i unutranji poslovi

3.1. Modernizacija pravosudnog sustava

1,5 4,0 4,0 4,5 14,0

3.2. Policija i organizirani kriminal

- 2,0 3,0 3,4 8,4

3.3. Integrirano upravljanje granicama

12,6 4,0 5,0 18,95 40,55

4. Izgradnja administrativnih kapaciteta

4.1. Reforma dravne uprave

2,5 6,0 6,0 9,1 23,6

4.2. Nacionalni, regionalni i lokalni razvoj

1,5 2,0 3,0 3,0 9,5

4.3. Javne fi nancije 4,0 2,8 3,0 9,8

5. Zatita okolia i prirodnih resursa

1,8 3,0 3,7 3,8 12,3

UKUPNO: 58,0 59,0 62,0 81,0 260,0

Tablica 2. Pomo EU-a kroz nacionalnu komponentu programa CARDS u Hrvatskoj od 2001. do 2004. godine (u milijunima eura)

3 Europska Komisija, Generalna uprava za proirenje: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/fi nancial_assistance/cards/general/2666_00_en.pdf

Izvor: Delegacija EK-a u Hrvatskoj

Osim u Nacionalnom CARDS programu, Republika Hrvatska je u razdoblju od 2001. do 2006. godine sudjelovala i Regionalnom CARDS programu. Drave korisnice Regionalnog CARDS programa bile su sve drave koje su koristile nacionalnu komponentu CARDS programa (Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Biva Jugoslavenska Republika Makedonija (BJRM) i Srbija), a priprema i provedba Regionalnog CARDS programa


16

Program Godinja alokacija (u milijunima eura)

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Ukupno

Regionalni program CARDS 14,0 43,5 31,5 15,0 47,9 31,8 183,7

Tablica 3. Pomo Europske unije kroz Regionalni program CARDS dravama korisnicama programa (Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, BJRM, Srbija) od 2001. do 2006. godine (u milijunima eura)

Izvor: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije

Pomo je odreena dvama glavnim dokumentima za Hrvatsku Strategijom EK za zemlju-korisnika (SEK) i Viegodinjim indikativnim programom (VIP). Strategija EK za zemlju-korisnika (SEK) za Hrvatsku odreuje ciljeve suradnje, politiku i prioritetna podruja suradnje.

U okviru programa CARDS svi su projekti u cijelosti fi nancirani iz EU-ovih fondova bez uvjetovanog sufi nanciranja, izuzev manjih potpora za koje su korisnici morali osigurati dodatna sredstva u iznosu od 20%.

Modernizacija hrvatskih carinskih slubi potaknula je trgovinu.

Ojaana je sposobnost djelovanja policije, osobito hrvatske granine policije.

U podruju zatite okolia, zakonodavstvo vezano uz kljune sektore (otpad, voda, zrak) usklaeno je s EU-ovim zahtjevima, s glavnim naglaskom na horizontalna podruja Procjene utjecaja na okoli investicijskih projekata te Strateke procjene utjecaja na okoli planova i programa. Takoer je znatna potpora usmjerena na pomo organizacijama civilnog drutva aktivnima u podruju zatite okolia.

Kao dopuna SEK-u, VIP utvruje programe s odreenim ciljevima i oekivanim rezultatima, koji e se fi nancijski podrati kroz program CARDS, kao i pokazateljima za ostvarivanje tih prioriteta i rezultata.

provodila se prema centraliziranom modelu, to znai da su za pripremu, provedbu i praenje provedbe regionalnih projekata bila zaduena sredinja tijela Europske komisije iz Bruxellesa, koja su na tim poslovima suraivala s nacionalnim dravnim tijelima drava korisnica programa.

Aktivnosti unutar Regionalnog CARDS programa zamiljene su kao komplementarne aktivnostima koje se provode unutar nacionalnih programa u

podrujima u kojima zajedniko djelovanje moe dovesti do boljih rezultata (kao npr. na podruju borbe protiv organiziranog kriminala, upravljanja graninim prijelazima, zatite okolia i sl.). Ukupan iznos fi nancijske pomoi kroz Regionalni program CARDS za razdoblje od 2001. do 2006. iznosi 183,7 milijuna eura (vidi Tablicu 3).

17


Neki primjeri projekata CARDS prikazuju opseg fi nancijske pomoi EU-a i postignutih rezultata.

Program: CARDS 2002-2004 - Odrivi razvoj u ratom pogoenim podrujimaCARDS 2002 - Odrivi razvoj u ratom pogoenim podrujima Zadarske i ibensko-kninske upanije


Ciljevi i rezultati: Glavni cilj projekta bio je pruiti doprinos auriranju i provedbi Regionalnih operativnih programa (ROP), kojima su defi nirani prioriteti razvoja Zadarske i ibensko-kninske upanije. U skladu s praksom Europske unije, u obje su upanije uspostavljena Regionalna partnerstva za razvoj, sastavljena od 36 predstavnika lokalnih vlasti, socijalnih partnera, lokalnih agencija i civilnog drutva. Kljuni ishod njihovih nastojanja jest identifi kacija i odabir projekata koji e se fi nancirati iz prorauna programa CARDS 2002 te auriranje Regionalnog operativnog programa. U skladu s odlukom Partnerstva koju su podrale vlasti ibensko-kninske i Zadarske upanije, projekt je fi nancirao niz velikih infrastrukturnih radova (vodovod, poslovna zona, poslovni inkubator Mandalina u ibeniku), koji su pridonijeli poboljanju uvjeta ivota lokalnog stanovnitva. U Zadru, Partnerstvo za regionalni razvoj odluilo je fi nancirati razminiranje vanih poljoprivrednih podruja u mjestima Nadin Luci, Babin Dub, Kai, Tinj, Benkovac, Islam Latinski, Kai Veljane, Tinj-Gubavice te u stambenoj etvrti Bazdarici i Islamu Latinskom. Projekt je takoer fi nancirao glavni i marketinki plan turizma ibensko-kninske upanije koji je pruio korisne preporuke za razvoj turistikih potencijala upanije bez opasnosti po njezin jedinstven okoli.

Lokalne regionalne razvojne inicijative takoer su potaknute kroz program bespovratnih sredstava, kojim se fi nanciralo 15 projekata u podruju turizma, malog i srednjeg poduzetnitva (SME) te poljoprivrede, u skladu s prioritetima koje su parnerstva utvrdila za 2004. godinu. Devet ih se provelo u Zadarskoj upaniji, etiri u ibensko-kninskoj te jo po dvije u objema upanijama zahvaljujui sljedeim nositeljima projekata: u ibensko-kninskoj upaniji: Turistike zajednice Skradina i Knina, Toscana Promozione (Italija) i Regionalna razvojna agencija 'Mura' iz Slovenije; u Zadarskoj upaniji: Gradska knjinica, Grad Benkovac, opine Polaa, Novigrad, Galovac i Kukljica, Nacionalni park Paklenica i Park prirode Vransko jezero, kao i Obrtnika komora Zadarske upanije.

Gradovi Knin i Drni dobili su tehniku pomo u pripremi natjeajne dokumentacije za modernizaciju svojih sustava vodoopskrbe i odvodnje, a grad Benkovac dobio je pomo u pripremi natjeajne dokumentacije: studije izvedivosti i prijavnog obrasca za bespovratna sredstva za izgradnju poslovne infrastrukture. Projekt je takoer posluio kao vano iskustvo uenja za lokalne dionike koji su prvi put dobili priliku primijeniti naela i mehanizme Regionalne politike Europske unije u svojoj upaniji. Pritom su ibensko-kninska i Zadarska upanija daleko odmakle na putu pripreme za budue Strukturne fondove koji e biti dostupni nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Projekt je takoer osmislio i proveo poseban program edukacije za lanove Partnerstva kako bi se upoznali s institucijama i politikama Europske unije te utvrdili svoje znanje na podruju politike regionalnog razvoja.

Tko je imao koristi od tog projekta?Lokalne i regionalne vlasti, poljoprivrednici, mali poduzetnici, javne institucije, razne organizacije i stanovnici toga podruja.


18

Program: CARDS 2004 Odrivi razvoj ratom pogoenih podruja Razvoj kapaciteta i upravljanja upanijom

Proraun: 11,1 millijuna eura

Ciljevi i rezultati: Opi je cilj ovoga projekta osigurati jaanje kapaciteta i edukaciju za identifi kaciju, pripremu, upravljanje i nadzor lokalno voenih razvojnih projekata na upanijskoj i opinskoj razini.

Prema prioritetima utvrenima u svakom od upanijskih Regionalnih operativnih programa (ROP), upanijski Odbori za partnerstvo (CPC) odabrali su i uz tehniku potporu upanijske Jedinice za upravljanje projektima (PMU) pripremili projekte koji su bili u skladu s ROP-om te tako pridonosili cjelokupnom razvoju upanije.

Jedan od specifi nih ciljeva bio je pripremiti projekte za sudjelovanje u natjeajima u skladu s procedurama javne nabave Europske unije. Trinaest projekata pripremljenih i predanih u skladu s procedurama javne nabave Europske unije uspjeno je prolo natjeaj te su u lipnju 2007. godine ugovoreni putem Sredinje agencije za fi nanciranje i ugovaranje (SAFU). Neki su projekti bili vezani uz infrastrukturu, dok su drugi bili usmjereni na poboljanje poslovnih ulaganja, razminiranje, pruanje tehnike potpore visokokolskim obrazovnim ustanovama ili jednostavno na turistiku promidbu.

Tko je imao koristi od tog projekta?Od ovoga su projekta koristi imala etiri ratom pogoena podruja: Karlovaka upanija (Karlovac), Liko-senjska upanija (Sveto Brdo, Krasno), Poeko-slavonska upanija (Poega, Pakrac) te Brodsko-posavska upanija (Slavonski Brod, Nova Gradika), lokalne i regionalne vlasti, javne institucije (kole, tehniki fakulteti, turistike institucije, bolnice), gradske tvrtke, mali poduzetnici te stanovnitvo tih regija.

Program: CARDS 2003 Potpora reformi dravne uprave i dravne slube


Ciljevi i rezultati: Cilj je projekta pruanje snane potpore razvoju profesionalne dravne slube - transparentne, pouzdane, odgovorne, uinkovite, fl eksibilne i praktine. Rie je o jednom od najveih izazova s horizontalnim i transsektorskim djelovanjem na razvoj gospodarstva i drutva u cjelini, koji je stvorio temelje za uspostavu funkcionalne i uinkovite dravne uprave s novom kulturom orijentiranom prema graanima. Projekt je slijedio zahtjeve Europske unije i primjenu novih rjeenja u razmjeni podataka i komunikacijskim tehnologijama (organizacija "e-administracije" i "one-stop-managementa") te modernizirano upravljanje ljudskim potencijalima. Njegovi su kljuni rezultati novi nacrt Zakona o opem upravnom postupku, pilot-provedba Zakona o dravnim slubenicima, te razvoj upravljanja ljudskim potencijalima.

Tko je imao koristi od tog projekta? Izravni je korisnik projekta Sredinji dravni ured za upravu, ali i cijela dravna uprava i dravne slube. U ovom konkretnom sluaju ciljevi projekta srednjorono takoer utjeu na svakodnevni ivot svakog graanina Hrvatske.

19


KAKVA JE POTPORA HRVATSKOJ PRUENA KROZ PHARE, ISPA I SAPARD U

RAZDOBLJU OD 2005. DO 2006. GODINE?

Nakon to je Europska komisija objavila pozitivno miljenje o hrvatskoj aplikaciji za lanstvo u Europskoj uniji, Hrvatska je u lipnju 2004. postala zemlja kandidat. Strateki dokument Europske komisije o napretku u procesu proirenja4 sadri elemente pretpristupne strategije za Hrvatsku i temelj je za koritenje pretpristupnih fondova (instrumenata) PHARE, ISPA i SAPARD, koji za cilj imaju poticanje vanih politikih, gospodarskih, socijalnih i institucionalnih reformi. Potpora u okviru

Tablica 4. Pomo Europske unije kroz CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD, od 2001. do 2006. (u milijunima eura)

Programi 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Ukupno

CARDS nacionalni 58,00 59,00 62,00 81,00 - - 260,00

Pretpristupni: 105,00 140,00 245,00

PHARE 80,00 80,00 160,00

ISPA 25,00 35,00 60,00

SAPARD 0,0 25,00 25,00

UKUPNO 58.00 59.00 62.00 81.00 105.00 140.00 505.00

4 Europska komisija: COM(2004), Miljenje o zahtjevu Republike Hrvatske za lanstvo u Europskoj uniji, Bruxelles, 20045 vie o programima Zajednice u III. poglavlju

Pretpristupna strategija namijenjena je pripremanju Hrvatske za budue lanstvo. Osim pretpristupne pomoi, primijenjeni su sljedei okvirni dokumenti i mehanizmi:

Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, Pristupno partnerstvo, Sudjelovanje u programima Zajednice 5,Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji,Godinja izvjea o napretku.

pretpristupnih fondova za postupnu integraciju u Europsku uniju, u usporedbi s programom CARDS, postaje znatno vea te usmjerena na fi nancijski opsenije projekte, uz obavezno sufi nanciranje zemlje korisnika. Za provedbu triju programa u 2005. godini alocirano je 105 milijuna eura, a u 2006. godini 140 milijuna eura. (vidi Tablicu 4).


20

to je izvjee o napretku Hrvatske?

To je godinje izvjee o pripremama Hrvatske za lanstvo u Europskoj uniji. Napredak se mjeri na temelju donijetih odluka, usvojenih zakona te provedenih mjera.Izvjee se temelji na informacijama koje prikuplja i analizira Komisija. Upotrebljava se i niz drugih izvora, ukljuujui podatke hrvatske Vlade, zemalja lanica, izvjea Europskog parlamenta te informacije od raznih meunarodnih i nevladinih organizacija.Izvjee u osnovi:

ukratko opisuje odnose izmeu Hrvatske i Europske unije;analizira situaciju u Hrvatskoj prema politikim kriterijima za lanstvo (demokracija i vladavina prava, ljudska prava i zatita manjina);analizira situaciju u Hrvatskoj na temelju gospodarskih kriterija za lanstvo (postojanje funkcionalnog trinog gospodarstva i sposobnost suoavanja s pritiscima konkurencije i trinim silama unutar Europske unije);procjenjuje sposobnost Hrvatske da preuzima obveze lanstva, odnosno pravnu steevinu utvrenu u Ugovorima, sekundarno zakonodavstvo te politiku Europske unije.

to je Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji (NPPEU)?

Nacionalni program predstavlja godinji plan mjera - zakonskih, administrativnih i institucionalnih - nunih za ostvarenje politikih i gospodarskih kriterija te sposobnosti preuzimanja obveza lanstva u EU.NPIEU mjere defi nirane su u skladu s prioritetima navedenima u Pristupnom partnerstvu i pregovarakom okviru Hrvatske.

Trima pretpristupnim programima upravljaju nacionalna tijela, no njihovu provedbu nadzire Europska komisija kroz svoje slube u Bruxellesu (Opa uprava za proirenje, Opa uprava za regionalnu politiku, Opa uprava za poljoprivredu) te Delegacija Europske komisije u Zagrebu.

Iako svaki od tih pretpristupnih programa ima svoje specifi ne ciljeve, svi slue pripremi Hrvatske za buduu upotrebu fi nancijskih instrumenata namijenjenih zemljama lanicama Europske unije:

PHARE je pripremni program za Strukturne fondove Europske unije koji podupiru projekte usmjerene na regionalni razvoj i razvoj ljudskih resursa.ISPA je prethodnik Kohezijskog fonda Europske unije koji se bavi velikim infrastrukturnim projektima u sektorima prometa i zatite okolia.SAPARD je program zagrijavanja za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

Akumulirano iskustvo u upravljanju pretpristupnim programima, ukljuujui propise i procedure Europske unije bit e od nedvojbene koristi u buduem upravljanju Instrumentom za pretpristupnu pomo (program IPA) te Strukturnim i Kohezijskom fondovima Europske unije.

21


Saznajte vie

Prioriteti koji se odnose na fi nanciranje za Hrvatsku, u sklopu pretpristupnih instrumenata Phare, ISPA i SAPARD, temelje se na posebnom dokumentu o kojemu su se usuglasili EU i Hrvatska, a zove se Pristupno partnerstvo. Tim su dokumentom odreeni kratkoroni i srednjoroni prioriteti za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i u osnovi predstavlja podruja kojima su usmjerena fi nancijska sredstva. Povremeno se dopunjava kako bi to bolje odraavao razvojne procese odreene zemlje.

Saznajte vie

Prioriteti koji se odnose na fi nanciranje za Hrvatsku,u sklopu pretpristupnih instrumenata Phare, ISPA i SAPARD, temelje se na posebnom dokumentu okojemu su se usuglasili EU i Hrvatska, a zove sePristupno partnerstvo. Tim su dokumentom odreenikratkoroni i srednjoroni prioriteti za pristupanjeHrvatske Europskoj uniji i u osnovi predstavljapodruja kojima su usmjerena fi nancijska sredstva.Povremeno se dopunjava kako bi to bolje odraavaorazvojne procese odreene zemlje.

Svrha programa Phare bila je poduprijeti viegodinje projekte, primjerice projekte koji se odvijaju u fazama kroz viegodinje procese programiranja, meutim u sluaju Hrvatske viegodinje programiranje nije bilo primjenjivo zbog ograniene raspoloivosti programa za Hrvatsku od samo dvije godine. Za obje godine - 2005. i 2006. potpisani su odvojeni Sporazumi o fi nanciranju. Sporazumi o fi nanciranju koje su potpisali predstavnici Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske pravni su temelj za fi nanciranje projekata u tim razliitim proraunskim godinama.

to je Acquis communautaire ili skraeno acquis (pravna steevina)?

Rije je o francuskom izrazu koji u osnovi znai "EU, onakav kakav jest". Drugim rijeima, izraz se odnosi na prava i obveze koje dijele sve zemlje EU-a. "Acquis" ukljuuje sve ugovore i zakone EU-a, sve deklaracije i rezolucije, meunarodne sporazume o poslovima EU-a iIi presude Suda pravde. Ukljuuje i aktivnosti to ih zajedno poduzimaju vlade zemalja lanica EU-a na podruju pravosua i unutarnjih poslova te u zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. "Prihvatiti acquis" znai prihvatiti EU onakvim kakav jest. Zemlje kandidatkinje moraju u cijelosti prihvatiti "acquis" i tek potom se mogu pridruiti EU-u, nakon ega zakoni EU-a postaju dijelom njihova nacionalnog zakonodavstva.

Projekti Phare podupiru osam prioriteta ustanovljenih Pristupnim partnerstvom: 1) demokratizaciju i vladavinu prava, 2) ljudska prava i prava manjina, 3) gospodarske kriterije, 4) unutarnje trite i trgovinu, 5) sektorske politike, 6) suradnju na podruju pravosua i unutarnjih poslova, 7) programe potpore i 8) gospodarsko-socijalnu koheziju.

Veina projekata koja se provodi u sklopu programa Phare fi nancira se putem tehnike pomoi i twinning mehanizma, najee upotpunjena nabavom roba to ih zahtijeva provedba acquisa7.

PROGRAM PHARE

Program Phare glavni je fi nancijsko-tehniki instrument pretpristupne strategije za drave kandidatkinje, ija je korisnica i Republika Hrvatska od proraunske godine 2005. Program je uspostavljen Uredbom Vijea 3906/1989/EC6, a kratica PHARE dolazi od francuskog: Pologne et Hongrie - Aide Restructuration Economique (Poljska i Maarska Pomo za ekonomsku obnovu), jer je Phare prvobitno zamiljen kao potpora procesu reformi u Poljskoj i Maarskoj.Financiranje iz programa Phare za Hrvatsku provodi se u dva glavna smjera:

Glavni dio financijskih sredstava namijenjen je jaanju institucionalnih/ljudskih potencijala u procesu ujednaavanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom steevinom (acquis) Europske unije te njezinom primjenom i provedbom. Drugi dio financija namijenjen je potpori aktivnostima i ulaganjima u gospodarsku i socijalnu koheziju.

6 Izvor: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, Phare, http://www.strategija.hr/Default.aspx?sec=357 Vie o javnim ugovorima koje fi nancira EU u V. poglavlju


22

to je tehnika pomo?

To je vrsta aktivnosti koja buduoj zemlji lanici poput Hrvatske pomae u razvoju javnih struktura, strategija reformi, ljudskih potencijala i menaderskih znanja, kako bi se ojaao gospodarski, socijalni, zakonodavni i administrativni kapacitet zemlje. Tehnika pomo uglavnom se osigurava transferom znanja, primjerice pruanjem pomoi u procesu ujednaavanja i provedbe zakonodavstva, izravnom pomoi pri izradi strateki vanih dokumenata, obrazovnim aktivnostima itd.

to je twinning?

Twinning projekti jo su jedan instrument tehnike pomoi. Daju mogunost dravnoj upravi i polujavnim organizacijama u zemlji kandidatkinji da surauje s dravnom upravom i kolegama iz jedne ili vie zemalja lanica EU-a.Twinning model obino je najprikladniji pristup u procesu prihvaanja standarda i najboljih praksi u provedbi acquisa.

Saznajte vie

Uz pretpristupne programe EU-a, Hrvatskoj je dostupan jo jedan fi nancijski instrument - TAIEX ili instrument za tehniku pomo i izmjenu podataka. Rije je o instrumentu Ope uprave za proirenje Europske komisije. TAIEX pomae dravama u procesu pribliavanja, primjene i provedbe EU-ovih zakona. Uglavnom funkcionira na zahtjev i kanalizira zahtjeve za pomo ime pridonosi pruanju specifi ne strune pomoi radi brzog rjeavanja problema.

Saznajte vie

Uz pretpristupne programe EU-a, Hrvatskoj jedostupan jo jedan fi nancijski instrument - TAIEX iliinstrument za tehniku pomo i izmjenu podataka.Rije je o instrumentu Ope uprave za proirenjeEuropske komisije. TAIEX pomae dravama uprocesu pribliavanja, primjene i provedbe EU-ovih zakona. Uglavnom funkcionira na zahtjevi kanalizira zahtjeve za pomo ime pridonosipruanju specifi ne strune pomoi radi brzogrjeavanja problema.

Program: PHARE 2005. Poveanje administrativnog kapaciteta za pomorsku sigurnost

Sredstva: 0,6 milijuna eura

Ciljevi i rezultati: Cilj je ovoga projekta uspostava slube za nadzor i upravljanje pomorskim prometom uz odgovarajui sustav informiranja i u skladu s preporukama Meunarodne pomorske organizacije (MPO) te Direktive 2002/59/EC o primjeni Informacijskog sustava nadzora i upravljanja pomorskim prometom (VTMIS) na Jadranu.Primjena sustava VTMIS trebala bi omoguiti: nadzor nad pomorskim prometom, manje nesrea na moru, bolje rezultate u akcijama potrage i spaavanja na moru, manju zagaenost mora koja dolazi od plovila, bolji nadzor i upravljanje lukim resursima i operacijama te poboljanu uinkovitost u kombiniranom prometu.Projekt je poeo u sijenju 2008. i trebao bi zavriti za 18 mjeseci.

Tko ima koristi od ovoga projekta?Korisnici projekta su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, nadlene luke vlasti te Nacionalna sredinjica za usklaivanje traganja i spaavanja na moru.

Popis projekata CARDS i Phare koji se provode u Hrvatskoj moe se pronai na internetskim stranicama Sredinjeg dravnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, zaduenog za ukupnu koordinaciju EU-ovih fondova8.

8 Izvor: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije - http://www.strategija.hr

23


Program: PHARE 2005. Provedba ekoloke mree - NATURA 2000. u Hrvatskoj

Sredstva: 2,5 milijuna eura

Ciljevi i rezultati: Cilj je poduprijeti hrvatske vlasti u njihovu pribliavanju Direktivama EU-a o stanitima i Direktivama o pticama u odreenim zatienim podrujima. Unato tomu to je Dravni ured za zatitu prirode ve pripremio prijedlog provedbe ekoloke mree NATURA 2000. u Hrvatskoj, mrea e se poeti doista provoditi i biti operativna tek za nekoliko godina, nakon to Hrvatska postane lanicom EU-a. Projekt je stukturiran na sljedei nain:

definiranje konanog prijedloga za ekoloku mreu NATURA 2000. priprema provedbenog plana za Park prirode Vransko jezero i Jasen razvoj i primjena provedbenog plana za velike mesodere u Gorskom Kotaru posebni teaji o procjeni uinka projekata i programa o ekolokim podrujima NATURA 2000.

Tko ima koristi od ovoga projekta?Glavni su korisnici Dravni ured za zatitu prirode, Ministarstvo kulture i Uprava za zatitu prirode. Istodobno su korisnici i lokalne i regionalne vlasti, turistike organizacije, mali poduzetnici, poljoprivrednici, stanovnici spomenutih podruja i posjetitelji.www.natura2000.hr

PROGRAM ISPA

Od 1. sijenja 2005. Hrvatska je korisnik programa ISPA (Instrument for Structural Policies for Pre-Accession, ili Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju) koji je uspostavljen Uredbom Vijea 1267/1999/EC9, a cilj mu je ustanoviti nacionalne prioritete kad je rije o okoliu i prometnoj infrastrukturi10. ISPA se temelji na naelima Kohezijskog fonda koji djeluje u zemljama lanicama Unije

Program ISPA podupire velike investicije, a za njega je odgovorna Opa uprava za regionalnu politiku Europske komisije.

Osnovu za koritenje fi nancijskih sredstava programa ISPA ine nacionalne ISPA strategije za promet i zatitu okolia koje odraavaju sektorske prioritete, prijedloge projekata i kriterije za selekciju.

Saznajte vie

Kad je rije o sektoru zatite okolia, fokus programa je na investicijski zahtjevnim direktivama (eng. Heavy investment directives). Stoga su prioritet projekti koji se odnose na:

kvalitetu i opskrbu pitkom vodom; prikupljanje i gospodarenje otpadnim vodama; prikupljanje i zbrinjavanje krutog otpada; smanjenje zagaenosti zraka.

Kad je rije o transportnom sektoru, u programu ISPA preferiraju projekte prometne infrastrukture koji potiu odrive naine prijevoza osoba i dobara, posebice projekte od zajednikog interesa za cjelokupnu zajednicu, poput projekata uzdu paneuropskih prometnih koridora.

ISPA pridonosi i razvoju eljeznice, cesta, pomorskih luka i zranih luka uzimajui u obzir i zahtjev za odrivim razvojem.

23

Saznajte vie

Kad je rije o sektoru zatite okolia, fokus programa je na investicijski zahtjevnim direktivama (eng. Heavy investment directives). Stoga su prioritet projekti koji se odnose na:

kvalitetu i opskrbu pitkom vodom;prikupljanje i gospodarenje otpadnim vodama;prikupljanje i zbrinjavanje krutog otpada;smanjenje zagaenosti zraka.

Kad je rije o transportnom sektoru, u programu ISPA preferiraju projekte prometne infrastrukture koji potiu odrive naine prijevoza osoba i dobara, posebice projekte od zajednikog interesa za cjelokupnu zajednicu, poput projekata uzdu paneuropskih prometnih koridora.

ISPA pridonosi i razvoju eljeznice, cesta, pomorskih luka i zranih luka uzimajui u obzir i zahtjev za odrivim razvojem.

rije o transportnom sektoru u pro

9 Izvor: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, ISPA http://www.strategija.hr/Default.aspx?sec=3610 vie podataka o Kohezijskom fondu u IV. poglavlju


24

ISPA infrastrukturni projekti u Hrvatskoj sektor zatite okolia:

Sektor voda

Naziv projekta: Program za vode i otpadne vode KarlovacUkupna vrijednost investicije: 36 milijuna eura (ISPA: 22,5 milijuna eura)Krajnji korisnik: Vodoopskrba d.o.o. Karlovac, Karlovaka upanija

Opis projekta:Ciljevi projekta su proiavanje otpadnih voda, smanjenje trenutno relativno visokih gubitaka i nenaplaene potronje vode te smanjenje infi ltracije podzemnih voda u vodoopskrbni sustav. Predviena je izgradnja ureaja za proiavanje koji e biti smjeten nizvodno od Karlovca, izgradnja crpnih stanica, 10 km nove kanalizacijske mree i izmjena dijela postojee kanalizacije. Projekt ukljuuje i izmjenu deset kilometara vodovodnih cijevi, nabavu opreme i obuku zaposlenih za rukovanje njome.

Sektor krutog otpada

1. Naziv projekta: upanijski centar za gospodarenje otpadom Bikarac (RWMC), Faza 12. Ukupna vrijednost investicije: 8,8 milijuna eura (ISPA: 6 milijuna eura)3. Krajnji korisnik: Gradska istoa d.o.o. ibenik, ibensko-kninska upanija

Opis projekta: Ova se investicija realizira kao potpora prvoj fazi izgradnje modernog, za okoli nekodljivog regionalnog sustava upravljanja otpadom u ibensko-kninskoj upaniji. Projektom e se poduprijeti I) izgradnja novog upanijskog centra za gospodarenje otpadom Bikarac (RWMC) i zatvaranje postojeeg sustava koji se nalazi na toj lokaciji, II) provedba pilot-projekta razdvajanja i recikliranja prikupljenog otpada, III) zatvaranje i popravak postojeeg odlagalita otpada u Pirovcu i IV) tehnika pomo za provedbu projekta te poduku osoblja budueg RWMC-a. Svrha projekta je zatvaranje i obnova postojeih osam neodrivih odlagalita krutog otpada te njihova zamjena RWMC-om koji e se koristiti iduih 25 godina. Nakon provedbe ovog projekta slube koje se bave prikupljanjem otpada moi e pokriti sve gradove i opine te smanjiti za najmanje 25% koliinu opinskog krutog otpada do 2025. te ubrzano uvesti proces recikliranja i razdvajanja otpada, a do 2025. trebalo bi pokriti sve gradove i opine u upaniji.

Projekt tehnike pomoi: ukljuuje pripremu investicijskih projekata koji se odnose na koritenje pitke vode i otpadnih voda te gospodarenje podsektorima za otpad, u sklopu budueg fi nanciranja (IPA, Kohezijski fond).

U nastavku predstavljamo tri infrastrukturna projekta iz sektora zatite okolia i prometa, odabrana za fi nanciranje u skladu s programom ISPA za 2005. i 2006. godinu, uz ravnomjernu podjelu raspoloivih sredstava od 50%:50% na dva sektora:

25


ISPA infrastrukturni projekti u Hrvatskoj sektor prometa:

Naziv projekta: Vinkovci - Tovarnik - dravna granica - Obnova eljeznike prugeUkupna vrijednost investicije: 75,761 milijun eura (ISPA: 28,8 milijuna eura)Krajnji korisnik: Hrvatske eljeznice Infrastruktura

Opis projekta:Ovaj projekt podupire fi nanciranje modernizacije eljeznike infrastrukture i sigurnosnog sustava na relaciji Vinkovci-Tovarnik-dravna granica, a dio je X. koridora Transeuropske mree.

Projekt vrijedan preko 60 milijuna eura sufi nancira se iz pretpristupnog fonda ISPA.

Europska komisija sufi nancira projekt u iznosu od 28,789 milijuna eura (38%) u sklopu programa ISPA, a ostala sredstva idu iz dravnog prorauna Hrvatske. Rekonstrukcija eljeznike pruge od Vinkovaca preko Tovarnika do dravne granice, prvi je projekt ovih razmjera u Hrvatskoj koji e se fi nancirati u sklopu pretpristupnog fonda i prvi u ijem e se investiranju u eljezniku infrastrukturu realizirati i sufi nanciranje. Korisnik projekta su Hrvatske eljeznice, a koordinira ga Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Radovi na modernizaciji ukljuuju: I) radove na obnovi eljeznike infrastrukture, II) elektrifi kaciju, III) novi signalizacijski sustav, IV) obnovu eljeznikih prijelaza, V) telekomunikacijski sustav i VI) ulaganje u eljeznike postaje.

Provedbom ovoga projekta, brzina kretanja vlakova trebala bi se sa sadanjih 40 km/h poveati na 160 km/h.Hrvatski ministar fi nancija, ministar mora, prometa i infrastrukture te ef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj u rujnu 2008. na eljeznikoj postaji eletovci obiljeili su poetak radova na rekonstrukcijji eljeznike pruge Vinkovci - Tovarnik - dravna granica, od eletovaca do dravne granice. Tehnika pomo projektima ukljuuje i pripremu investicijskih projekata u transportnom sektoru za budue fi nanciranje (IPA, Kohezijski fond)


26

Za svaki projekt koji se realizira u sklopu programa ISPA predstavnici Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske potpisuju Memorandum o fi nanciranju. Svakim memorandumom defi niraju se obveze i modaliteti provedbe pojedinog projekta, raspodjela fi nancijskih sredstava koje osigurava ISPA te udio kojim e u sufi nanciranju sudjelovati Hrvatska. Udio u sufi nanciranju varira od projekta do projekta i temelji se na specifi noj analizi trokova i koristi.

PROGRAM SAPARD

SAPARD Posebni pristupni program za poljoprivredu i ruralni razvoj (Special Accession Programme for Agriculture & Rural Development (Uredba Vijea 1268/1999/EC11) cilj mu je pomoi Hrvatskoj da se uhvati ukotac s problemima strukturne prilagodbe na podruju poljoprivrede i razvoja ruralnih krajeva te da povea konkurentnost na tritu EU-a. Uz to, SAPARD priprema zemlju kandidatkinju za provedbu acquisa na podruju Zajednike poljoprivredne politike EU-a tako to relevantnim tijelima prua zakonodavnu, administrativnu i institucionalnu potporu.

Primjena programa SAPARD u Hrvatskoj temelji se na Dravnom planu za poljoprivredu i ruralni razvitak za razdoblje od 2005. - 2006. godine, a u skladu s Viegodinjim sporazumom o fi nanciranju (VSoF).

Program se provodi u skladu s decentraliziranim modelom, a cjelokupna odgovornost za upravljanje programom prenesena je na nacionalna tijela. Operativna provedba SAPARD programa i Plana za poljoprivredu i ruralni razvitak u Republici Hrvatskoj, odnosno funkciju SAPARD agencije, obavlja Ravnateljstvo za trinu i strukturnu potporu

u poljoprivredi unutar Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. U provedbi svojih zadaa ministarstvo usko surauje s Upravom za poljoprivredu Europske komisije.

U skladu s programom SAPARD u Hrvatskoj se fi nanciraju sljedee mjere:

Mjera 1 - poboljanje kakvoe proizvoda, smanjenje proizvodnih trokova, poveanje konkurentnosti, moderniziranje proizvodnog sustava, smanjenje zagaenja okolia, dostizanje standarda EU-a vezanih za higijenska, veterinarska i pitanja zatite okolia;Mjera 2 - moderniziranje pogona za preradu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, poboljanje zbrinjavanja otpada ivotinjskog podrijetla, poveanje konkurentnosti trita i dostizanje standarda EU-a vezanih za higijenska, veterinarska i pitanja zatite okolia.

Dva primjera u nastavku predstavljaju projekte fi nancirane u sklopu navedenih mjera.

11 Izvor: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, SAPARD http://www.strategija.hr/Default.aspx?sec=37

Dodatne informacije o programu ISPA u Hrvatskoj dostupne su na internetskim stranicama Sredinjeg dravnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, zaduenog za ukupnu koordinaciju EU fondova u Hrvatskoj.

Program: SAPARD Mjera 1 - Ulaganje u poljoprivredna gospodarstvasektor itarica i uljaricaKorisnik projekta: Poljoprivredna zadruga akovecGodina ugovaranja: 2007.Ukupna vrijednost investicije: 591.767 euraOpis projekta: projekt e fi nancirati izgradnju objekata i kupnju opreme za suenje i skladitenje itarica i uljarica

Ciljevi projekta:Poveanje skladinih kapaciteta za 990 tona Poveanje broja zaposlenih i stvaranje 5 novih radnih mjesta Poveanje proizvodnje i prodaje itarica za 997 tona, uljarica za 7 tona, povra za 96 tona, eerne repe za 9 tona i proizvonje svinja za 93 tone

27


Dodatne informacije o programu SAPARD u Hrvatskoj dostupne su na internetskoj stranici Sredinjeg dravnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova koji je zaduen za cjelokupno koordiniranje EU fondova u Hrvatskoj te na stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja12.

Svi spomenuti fi nancijski instrumenti, programi CARDS, Phare, ISPA i SAPARD, imaju zakonske temelje uspostavljene na razini EU-a. Uz to, iri politiki kontekst (primjerice, proirenje okvira za pretpristupne programe) i zahtjevi politike EU-a (poput politike zatite okolia, politike koja se odnosi na promet) prebaeni su u dio to ih podupire poseban fi nancijski instrument za odreenu zemlju. Te aktivnosti trebale bi biti u skladu s nacionalnim stratekim i razvojnim dokumentima.Tablica 5. donosi saetak dokumenata relevantnih za razliite programe:

Tablica 5. Relevantni dokumenti za EU-ove pretpristupne programe

Program CARDS PHARE ISPA SAPARD

Pravna osnova Uredba Vijea br. 266/2000/EC

Godinji sporazumi o fi nanciranju (2002. 2004.)

Uredba Vijea br. 3096/1989/EC

Godinji sporazumi o fi nanciranju(2005. i 2006.)


Memorandumio fi nanciranju


VIegodinji sporazum o fi nanciranju

Godinji sporazum o fi nanciranju

Plan za poljoprivredu i ruralni razvitak za program SAPARD

Strateki dokumenti

Strategija EK-a za zemlju korisnika

VIegodinji indikativni program

Opi strateki dokumenti u pretpristupnom procesu Pristupno partnerstvo, NPPEU, Izvjea o napretku

ISPA Strategija za okoli

ISPA Prometna strategija

Operativni dokumenti

Smjernice za programiranje za 2005. i 2006.

Prirunik o nadzoru provedbe projekata

Operativni prirunici

Prirunik o nadzoru provedbe projekata ISPA

Uputstva za provedbuSAPARD-a

Provedbeni dokumenti

Saeci projekata

Natjeajna dokumentacija (Opisi posla, tehnike specifi kacije, trokovnici, prijave)

Izvjea o praenju projekta

Evaluacijska izvjea

Prijave projekata



Evaluacijska izvjea

Prijave projekata



Evaluacijska izvjea

Program: SAPARD Mjera 2 - Unapreenje prerade i trenja poljoprivrednih i ribljih proizvoda sektor ribarstvaKorisnik projekta: Arbacommerce ZadarGodina ugovaranja: 2006.Ukupna vrijednost investicije: 818.071 euraOpis projekta: projekt e fi nancirati izgradnju i adaptaciju pogona za preradu, koji e izvriti poetnu pripremu i preradu ribe i koljaka, izgradnju i adaptaciju centra za ienje koljaka i njihovih objekata za zagrijavanje. Oprema kupljena u sklopu ovog projekta bit e za hlaenje, preradu i pakiranje ribljih proizvoda.

Cilj projekta je poveanje proizvodnje morske ribe, svee i smrznute, za 1423 tone.

12 http://www.mps.hr/projekti/projekt.asp?PID=42


28

Tablica 6. Popis projekata iz nacionalne komponente programa CARDS 2001

Nacionalna komponenta programa CARDS za 2001. godinu milijuna eura

1. Politiki prioriteti 23,201.1. Povratak izbjeglica 1.1.1. Obnova i srodna pitanja 19,00

1.1.2. Gospodarska odrivost 4,20

2. Gospodarski razvoj 12,402.1. Ljudski resursi 2.1.1. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje 0,60

2.1.2. TEMPUS 4,00

2.1.3. Restrukturiranje trita radne snage 3,00

2.2. Industrijski standardi EU 3,00

2.3. Jaanje institucionalne sposobnosti i poboljanja infrastrukture u segmentu zatite okolia, a u opinama koje se nalaze na podrujima od posebne dravne skrbi

1,80

3. Obaveze iz SSP-a 20,403.1. Pravosue i unutarnji poslovi 3.1.1. Reforma sudstva 1,50

3.1.2. Reforma politike azila

3.2. Integrirano upravljanje granicama 12,60

3.3. Reforma dravne uprave 1,50

3.4. Statistika 1,50

3.5. Intelektualno vlasnitvo 1,80

3.6. Politika trinog natjecanja 1,50

4. Komplementarne mjere 2,004.1. Operacije malih razmjera 1,00

4.2. Razvoj sposobnosti za strateko planiranje 1,00

UKUPNO 58,00

Unato tomu to dokumenti nose razliite nazive i u pojedinostima se razlikuju od programa do programa, svima je zajedniki isti nazivnik - viegodinje strateko planiranje i transparentna primjena programa u skladu sa standardiziranim pravilima.

Svi projekti koji se ostvaruju pod Nacionalnim programom CARDS 2001. 2004. i Nacionalnim programom Phare 2005. 2006. prikazani su u sljedeim tablicama (Tablice od br. 6 do br. 11).

Sporazum o fi nanciranju programa CARDS 2001 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 12. srpnja 2002. godine

29



1. Demokratska stabilizacija 16,001.1 Povratak izbjeglica i raseljenih osoba 1.1.1 Odriv razvoj u podrujima povratka 14,00

1.2 Civilno drutvo 1.2.1 Promicanje demokracije i ljudskih prava 0,50

1.2.2 Pruanje socijalnih usluga od strane neprofi tnog sektora 1,50

2. Gospodarski i drutveni razvoj 18,002.1 Trgovina 2.1.1 Jaanje sposobnosti na podruju poljoprivrede i

prehrambenih proizvoda1,75

2.1.2 Jaanje sposobnosti na podruju zatite potroaa 1,25

2.2 Investicijska klima 2.2.1 Potpora reformi zemljinih knjiga i katastra 5,00

2.2.2 Poticanje klime pogodne za poslovanje i ulaganja u Hrvatskoj

1,80

2.2.3 Jaanje hrvatskog sustava javne nabave 1,00

2.2.4 Podrka hrvatskom sustavu dravnih potpora 1,20

2.3 Socijalna kohezija 2.3.1 Strukovno obrazovanje i osposobljavanje: Modernizacija i jaanje institucija

1,50

2.3.2 Lokalna partnerstva za zapoljavanje mladih 0,90

2.3.3 Mobilnost u visokom obrazovanju: politika i zakonodavstvo o priznavanju diploma

0,60

2.3.4 Program TEMPUS 3,00

3. Pravosue i unutarnji poslovi 10,003.1 Modernizacija pravosua podrka uinkovitijem radu i funkcioniranju hrvatskih sudova 4,00

3.2 Policija i organizirani kriminal 3.2.1 Kriminalistiki obavjetajni sustav - faza I 2,00

3.3 Intgrirano upravljanje granicama 3.3.1 Razvoj nacionalnog informacijskog sustava za upravljanje dravnim granicama

2,50

3.3.2 Jaanje granine sanitarne inspekcije i kontrole kvalitete prehrambenih namirnica

0,75

3.3.3 Jaanje sustava fi tosanitarne inspekcije 0,75

4. Jaanje upravnih sposobnosti 12,004.1 Reforma dravne uprave 4.1.1 Pomo u jaanju sposobnosti hrvatskih dravnih institucija 3,50

4.1.2 Jaanje sposobnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK)

1,00

4.1.3 Fiskalna decentralizacija, jednakost i mjerenje sposobnosti 1,50

4.2 Nacionalni, regionalni i lokalni razvoj 4.2.1 Izrada strategije i jaanje sposobnosti za regionalni razvoj 2,00

4.3 Javne fi nancije 4.3.1 Razvoj javne fi nancijske kontrole i unutarnjeg nadzora 1,50

4.3.2 Jaanje sposobnosti za upravljanje javnim dugom 1,50

4.3.3 Jaanje carinskog sustava i postupaka 1,00

5. Okoli i prirodni resursi 3,005.1 Strategija usklaivanja zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a na podruju zatite okolia 1,20

5.2 Ogledna strategija gospodarenja otpadom u Dalmaciji 0,80

5.3 Informacijski sustav za vode standardizacija i praenje 0,80

5.4 Potpora mrei nevladinih organizacija na podruju zatite okolia 0,20

UKUPNO 59,00


Sporazum o fi nanciranju programa CARDS 2002 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 17. prosinca 2002. godine


30


1. Demokratska stabilizacija 17,001.1 Povratak izbjeglica i raseljenih osoba 1.1 Odrivi razvoj u podrujima povratka 15,00

1.2 Civilno drutvo 1.2.1 Bespovratna pomo nevladinim organizacijama koje djeluju na podruju ljudskih prava, demokracije i medija

0,50

1.2.2 Pruanje socijalnih usluga od strane neprofi tnog sektora 1,50

2. Gospodarski i drutveni razvoj 17,502.1 Trgovina 2.1.1 Razvoj sustava akreditacije i podrka nacionalnim

laboratorijima za standardizaciju i mjeriteljstvo1,30

2.1.2 Jaanje sposobnosti na podruju zatite bilja 0,60

2.1.3 Jaanje hrvatske veterinarske slube 0,60

2.2 Ulagaka klima 2.2.1 Registriranje vlasnitva u obalnom podruju 2,00

2.2.2 Strateki plan za dugoroan razvoj postojeih slobodnih zona u Hrvatskoj

2,10

2.2.3 Daljnje jaanje Agencije za zatitu trinog natjecanja i provoenje zakona i politike o zatiti trinog natjecanja

0,45

2.2.4 Jaanje sustava za provedbu prava intelektualnog vlasnitva 1,00

2.2.5 Razvoj infrastrukture za intelektualno vlasnitvo na podruju istraivanja i razvoja

0,60

2.3 Socialna kohezija 2.3.1 Unapreivanje kola za strukovno obrazovanje i osposobljavanje - uspostavljanje centara kvalitete

4,00

2.3.2 Decentralizacija i modernizacija Hrvatskog zavoda za zapoljavanje

0,50

2.3.3 Unapreenje statistike trita rada 0,35

2.3.4 Daljnje unapreivanje Agencije za osiguranje kvalitete i prateeg informacijskog sustava u visokom obrazovanju

1,00

2.3.5 TEMPUS III 3,00

3. Pravosue i unutarnji poslovi 12,003.1 Modernizacija pravosua 3.1.1 Obuka i obrazovanje tuitelja 1,00

3.1.2 Nastavak podrke uinkovitijem radu i funkcioniranju hrvatskog sudskog sustava

3,00

3.2 Policija i organizirani kriminal 3.2.1 Kriminalistiki obavjetajni sustav - faza II 2,00

3.2.2 Spreavanje i borba protiv pranja novca 1,00

3.3 Integrirano upravljanje granicama 3.3.1 Jaanje institucionalne sposobnosti graninog sanitarnog inspektorata

0,50

3.3.2 Jaanje sposobnosti fi tosanitarne inspekcije 0,85

3.3.3 Jaanje sustava fi tosanitarne inspekcije 0,75

3.3.4 Daljnja obuka granine policije i meunarodna suradnja 0,50

3.3.5 Izgradnja sposobnosti na polju ilegalnih migracija 1,15

4. Jaanje upravnih sposobnosti 11,804.1. Reforma dravne uprave 4.1.1 Potpora decentralizaciji hrvatske dravne uprave 1,50

4.1.2 Provedba programa reforme tijela dravne uprave 2,00

4.1.3 Potpora hrvatskim dravnim tijelima u koordinaciji pomoi EU i EU integracijskim procesima

0,50

4.1.4 Daljnja potpora jaanju kapaciteta odabranih hrvatskih dravnih institucija

2,00

4.2 Nacionalni, regionalni i lokalni razvoj 4.2.1 Planiranje nacionalnog i regionalnog razvoja i jaanje institucija

2,00

4.2.2 Suradnja u pograninim podrujima 1,00

4.3 Javne fi nancije 4.3.1 Jaanje vanjskog nadzora nad koritenjem prorauna 2,00

4.3.2 Razvoj metodologije za izradu kljunih statistikih pokazatelja na polju javnih fi nancija

0,80

4.3.3 Jaanje carinskog sustava i postupaka 1,00


31


5. Okoli i prirodni resursi 3,705.1 Usklaivanje hrvatskog zakonodavstva o upravljanju vodama s pravnom steevinom EU 0,80

5.2 Procjena uinka razvojnih strategija na okoli 1,00

5.3 Provedba smjernica o procjeni uinka na okoli i obuka 0,70

5.4 Promicanje pristupa informacijama i javnog sudjelovanja u pitanjima zatite okolia u skladu s Arhukom konvencijom

0,30

5.5 Potpora nevladinim organizacijama na podruju zatite okolia 0,20

5.6 Procjena izvora energije od vjetra i solarnih izvora energije u hrvatskoj pilot regiji 0,70

UKUPNO 62,00

Sporazum o fi nanciranju programa CARDS 2003 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 2. rujna 2003. godine


32



1. Demokratska stabilizacija 17,501.1 Odrivi razvoj u podrujima posebne dravne skrbi 14,00

1.2. Razvoj civilnog drutva 3,50

2. Gospodarski i drutveni razvoj 17,752.1 Jaanje sposobnosti na podruju poljoprivrede, uzgoja ivotinja i prehrambenih proizvoda 1,50

2.2 Nastavak jaanja sposobnosti na podruju zatite potroaa 1,25

2.3 Razvoj nacionalnih sustava mjeriteljstva, standardizacije, ocjene sukladnosti i ovlaivanja/akreditacije 2,00

2.4 Potpora reformi zemljinih knjiga i katastra - faza II 4,50

2.5 Unapreivanje informiranja hrvatske poslovne zajednice 1,50

2.6 Obrazovanje odraslih 1,50

2.7 Lokalna partnerstva za zapoljavanje - faza II 1,50

2.8 Program TEMPUS III 4,00

3. Pravosue i unutarnji poslovi 21,853.1 Unapreivanje sustava upravljanja sudovima i spisima na Visokom prekrajnom sudu i odabranim prekrajnim sudovima

2,50

3.2 Potpora uinkovitijem djelotvornijem i modernijem djelovanju Upravnog suda Republike Hrvatske 1,00

3.3 Poboljanje mogunosti pristupa pravosuu kroz jaanje sustava pravne pomoi u Hrvatskoj 1,00

3.4 Borba protiv trgovine ljudima 1,00

3.5 Jaanje sposobnosti za borbu protiv trgovine drogama i zlouporabe droga 1,00

3.6 Borba protiv nedoputene trgovine orujem, streljivom i eksplozivnim sredstvima 1,40

3.7 Reforma politike azila II 1,20

3.8 Jaanje sposobnosti veterinarske granine inspekcije 0,75

3.9 Modernizacija nadzora dravne granice 8,00

3.10 Suradnja u graninim regijama 4,00

4. Jaanje upravnih sposobnosti 15,104.1 Jaanje poreznog sustava u Hrvatskoj 1,50

4.2 Program za jaanje institucionalne sposobnosti i pripremu projekata 6,60

4.3 Jaanje sposobnosti Hrvatske agencije za telekomunikacije 1,00

4.4 Jaanje sposobnosti za upravljanje sredstvima za regionalni razvoj 3,00

4.5 Jaanje unutarnje fi nancijske kontrole u javnom sektoru 1,50

4.6 Modernizacija Carinske uprave 1,50

5. Okoli i prirodni resursi 3,805.1 Potpora daljnjem usklaivanju hrvatskog zakonodavstva s pravnom steevinom Zajednice u podruju zatite okolia

2,10

5.2 Jaanje sposobnosti i izrada smjernica za provedbu Okvirne direktive na podruju voda (WFD) 1,20

5.3 Usklaivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom steevinom Zajednice u podruju obnovljivih izvora energije i oznaavanje energetske uinkovitosti

0,50

UKUPNO 76,00

Sporazum o fi nanciranju programa CARDS 2004 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 29. studenog 2004. godine, a njegove izmjene i dopune 4. veljae 2005. godine

33


Tablica 10. Popis projekata iz nacionalne komponente programa PHARE 2005

Br. Institucija nositelj Naziv projekta Phare iznos u EUR

Iznos sufi nanciranja

RH u EUR

Ukupnou EUR

1 Ministarstvo pravosua Jaanje mirenja kao alternativnog naina rjeavanja sudskih sporova

1.112.000 32.000 1.144.000

2 Ministarstvo pravosua Potpora pravosudnoj akademiji: Razvoj sustava sudskog vjebenitva

1.200.000 0 1.200.000

3 Ured za nacionalne manjine Projekt potpore Romima 1.300.000 167.000 1.467.000

4 Dravna geodetska uprava i Ministarstvo pravosua

Modernizacija zemljine uprave u RH i pilot projekt za 324 opine u sjevozapadnoj Hrvatskoj

5.165.000 361.158 5.526.158

5 Dravni inspektorat Sustav nadzora nad tritem u podruju tehnikih proizvoda

1.300.000 75.000 1.375.000

6 Agencija za zatitu trinog natjecanja

Jaanje sposobnosti za primjenu politike EU na podruju trinog natjecanja i dravnih potpora

1.800.000 100.000 1.900.000

7 Porezna uprava Ministarstva fi nancija

Podrka Poreznoj upravi RH u razvoju aktivnosti koje se temelje na dokumentu Fiscal Blueprint

3.000.000 0 3.000.000

8 Carinska uprava Ministarstva fi nancija

Meusobna operativnost IT sustava s EU carinskim sustavom

7.075.000 1.625.000 8.700.000

9 Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva

Institucionalno jaanje i potpora provoenju programa SAPARD/IPARD

4.045.000 15.000 4.060.000

10 Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva

Potpora VRH u pripremi i implementaciji Strategije za razvoj sektora ribarstva u kontekstu usklaivanja i provedbe pravne steevine EU ukljuujui i CFP

4.500.000 1.313.750 5.813.750

11 Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka

Sigurnost na moru:Jaanje upravne sposobnosti za upravljanje i nadzor nad plovilima

2.150.000 400.000 2.550.000

12 Hrvatski zavod za zapoljavanje Aktivne mjere zapoljavanja za skupine kojima prijeti socijalno iskljuivanje

2.000.000 250.000 2.250.000

13 Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

Institucionalno jaanje malog i srednjeg poduzetnitva i razvoj politike za usklaivanje s Europskom poveljom o malom i srednjem poduzetnitvu i poglavljem acquis communatairea za malo i srednje poduzetnitvo

2.500.000 0 2.500.000

14 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

TEMPUS 5.000.000 0 5.000.000

15 Dravni zavod za statistiku Tehnika pomo Dravnom zavodu za statistiku RH pri usvajanju acquisa

4.660.000 140.000 4.800.000

16 Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva

Jaanje inspekcije za zatitu okolia u svrhu primjene novog zakonodavstva na podruju zatite okolia

2.060.000 196.700 2.256.700

17 Dravni zavod za zatitu prirode i Ministarstvo kulture

NATURA 2000 u Hrvatskoj 2.500.000 100.000 2.600.000

18 Ministarstvo unutarnjih poslova i Policijska akademija

Jaanje sustava za upravljanje ljudskim potencijalima, obrazovanje i usavravanje

1.700.000 87.500 1.787.500


34



RH u EUR

Ukupnou EUR

19 Ministarstvo unutarnjih poslova Uspostavljanje sustava upravljanja granicama sukladno Schengenskom sporazumu

3.300.000 770.000 4.070.000

20 Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

Program jaanja sposobnosti i pripreme projekata

4.515.000 0 4.515.000


Sudjelovanje Hrvatske u programima Zajednice

3.618.000 5.199.250 8.817.250


Komponenta institucijskog jaanja 2.000.000 0 2.000.000


Shema dodjele bespovratne pomoi za poslovnu infrastrukturu

5.000.000 1.660.000 6.660.000

UKUPNO 71.500.000,00 12.492.358,00 83.992.358,00

Sporazum o fi nanciranju programa PHARE 2005 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 17. svibnja 2006. godine

35


Table 11. List of projects under the PHARE National Programme 2006



RH u EUR

Ukupnou EUR

1 Vrhovni sud Republike Hrvatske Harmonizacija i objavljivanje sudske prakse

1.560.000 190.000 1.750.000

2 Ministarstvo pravosua Potpora sudskoj administraciji i potpora upravljanju predmetima

3.000.000 0 3.000.000

3 Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku (nositelj),

Jaanje kapaciteta dravne i javne uprave za pruanje usluga korisniku

2.525.000 175.000 2.700.000

4 Sredinji dravni ured za upravu, Ministarstvo pravosua, Financijska agencija i dr. ukljuena administrativna tijela

Projekt potpore Romima 2.500.000 1.071.429 3.571.429

5 Ured za nacionalne manjine Omoguavanje aktivnog doprinosa sektora civilnog drutva u pretpristupnom procesu

2.400.000 600.000 3.000.000

6 Ured za udruge Unapreenje proraunskih procedura u cilju postizanja uinkovitog upravljanja fi nancijama

3.071.250 1.023.750 4.095.000

7 Ministarstvo fi nancija, Dravna riznica

Jaanje kapaciteta za provedbu prava intelektualnog vlasnitva u Hrvatskoj

1.472.500 157.500 1.630.000

8 Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, Ministarstvo pravosua, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo fi nancija Carinska uprava, Dravni inspektorat

Jaanje i unapreenje informacijskog sustava Porezne uprave RH u cilju postizanja standarda EU na podruju PDV-a

3.000.000 0 3.000.000

9 Ministarstvo fi nancija, Porezna uprava

Integriranje informacijskih sustava Carinske uprave RH s carinskim informacijskim sustavima EU

5.275.000 1.175.000 6.450.000

10 Ministarstvo fi nancija, Carinska uprava

Restrukturiranje i razvoj hrvatskog eljeznikog sustava u okviru europskog zakonodavstva

2.800.000 200.000 3.000.000


Pomorska sigurnost: Unapreenje administrativnih kapaciteta u nadzoru i upravljanju brodovima - Faza II

4.725.000 1.375.000 6.100.000


Generalna revizija klasifi kacija i unapreenje odabranih granskih statistika

2.000.000 38.000 2.038.000

13 Dravni zavod za statistiku TEMPUS 4.500.000 4.500.000

14 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

Uspostava sustava za nadzor i upravljanje kvalitetom zraka

2.387.000 563.000 2.950.000


Razvoj sustava upravljanja opasnim otpadom ukljuujui identifi kaciju i upravljanje lokacijama u okoliu visoko optereenima opasnim otpadom

2.425.000 75.000 2.500.000


Nadzor plave granice 1.292.500 97.500 1.390.000

17 Ministarstvo unutarnjih poslova Razvoj institucionalnih sposobnosti za upravljanje Strukturnim fondovima EU nakon pristupanja

7.000.000 0 7.000.000

18 Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju

Programi Zajednice 4.500.000 0 4.500.000


36

Br. Razna resorna ministarstva Naziv projekta Phare iznos u EUR


RH u EUR

Ukupnou EUR

19 Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju (nositelj), Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Institucije RH korisnici EU sredstava pomoi na nacionalnoj i regionalnoj razini

Priprema projekata za program IPA

2.628.750 0 2.628.750

20 Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

Potpora podizanju konkurentnosti i izvoza hrvatskih malih i srednjih poduzea

2.000.000 700.000 2.700.000

UKUPNO 61.062.000 7.441.179 68.503.179

Sporazum o fi nanciranju programa PHARE 2006 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 31. sijenja 2007. godine.


38

CARDS

PHARE i ISPA + SAPARD

I P A

STRUKTURNI FONDOVI I KOHEZIJSKI FONDFONDOVI ZA POLJOPRIVREDU I

RURALNI RAZVOJ

2000.-2004./2006.

2005.-2006.

2007. -

nakon pristupanja EU-u

U OVOM ETE POGLAVLJU NAI:Iscrpan pregled Instrumenta pretpristupne pomoi Iscrpan pregled Operativnih programa u Hrvatskoj

Politiki put pristupanja Republike Hrvatske uvijek je bio popraen odgovarajuim fi nancijskim instrumentima kako bi joj se pomoglo da pravovremeno i djelotvorno ispuni pristupne prioritete. Ovakvim se postupkom, Europska komisija na najbolji nain slui prijanjim iskustvima proirenja i ugrauje prethodno steena iskustva u svoje budue aktivnosti s ciljem da prole nedostatke svede na najmanju moguu mjeru. Slika 1 prikazuje razvoj pretpristupnih fi nancijskih instrumenata dostupnih Republici Hrvatskoj.

Slika 1. Razvoj fi nancijske pomoi Hrvatskoj

U tom pogledu, Europska komisija je razvila novi pretpristupni instrument nazvan IPA. Novim pristupom ovog instrumenta racionalizira se pretpristupna pomo tj. usmjeravaju se aktivnosti i napori unutar cjelokupnog procesa i usredotouje se na ono to e se uskoro oekivati od Hrvatske kao zemlje lanice13.

Kao novi instrument, IPA takoer jasno razlikuje dvije skupine zemalja korisnica, tj. zemlje kandidate i zemlje potencijalne kandidate. Zato? Za zemlje kandidate, kao to je Hrvatska, dio sredstava IPA-e namijenjen je pripremi dravnih institucija za upravljanje fondovima EU-a nakon pristupanja, to e zemljama potencijalnim kandidatima biti potrebno znatno poslije. U tim dvjema skupinama zemalja razliit je i administrativni, programski i upravljaki kapacitet. U Hrvatskoj, na primjer, odgovorne javne institucije ve djeluju u decentraliziranom sustavu upravljanja i razvile su autonomne programske i upravljake kapacitete to nije sluaj u zemljama potencijalnim kandidatima za pristupanje EU-u.

13 vie o fondovima EU-a za zemlje lanice u IV. poglavlju

Saznajte vie

IPA osigurava usmjerenu pretpristupnu fi nancijsku pomo sljedeim skupinama zemalja:

zemljama kandidatima - Hrvatskoj, Turskoj i Bivoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji izemljama potencijalnim kandidatima - Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu.

Svrha ove fi nancijske pomoi jest da pomogne tim zemljama da provedu potrebne politike, gospodarske i institucionalne reforme u skladu sa standardima EU-a.

Saznajte vie

IPA osigurava usmjerenu pretpristupnu fi nancijskupomo sljedeim skupinama zemalja:

zemljama kandidatima - Hrvatskoj, Turskoj iBivoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji izemljama potencijalnim kandidatima - Albaniji,Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu.

Svrha ove fi nancijske pomoi jest da pomognetim zemljama da provedu potrebne politike,gospodarske i institucionalne reforme u skladu sastandardima EU-a.

39

IPA - NOVI PRETPRISTUPNI FINANCIJSKI INSTRUMENT

OKVIR PROGRAMA IPA - PRAVNI, PROGRAMSKI I

INSTITUCIONALNI ASPEKTI

Program IPA zamiljen je kao pomo Hrvatskoj u provedbi potrebnih reforma da postane zemlja lanica Europske unije, ali s jasnom perspektivom i naglaskom na izgradnji sustava, kako bi mogla upravljati buduim fondovima EU-a, znatno veima i irima. Glavni cilj IPA-e jest kanalizirati svu pretpristupnu pomo EU-a Hrvatskoj kako bi se postigli prioriteti navedeni u i) dokumentu o Pristupnom partnerstvu, ii) godinjem Izvjeu Europske komisije o napretku Hrvatske u procesu pristupanja Europskoj uniji i iii) godinjem Nacionalnom programu Republike Hrvatske za pridruivanje Europskoj uniji.

IPA je uspostavljena Uredbom Vijea br. 1085/200614 koja odreuje cjelokupni okvir pomoi i opa naela pomoi. Detaljnija pravila provedbe iznesena su u Uredbi br. 718/200715.

Osim toga, fi nancijski okvir programa odreen je Viegodinjim indikativnim fi nancijskim okvirom Europske komisije (VIFO) s podacima fi nancijske raspodjele po zemljama korisnicama i komponentama IPA-e (vidi Sliku 2) i Viegodinjim indikativnim planskim dokumentom (VIPD) koji navodi prioritete za svaku zemlju po raznim sektorima.

PAKET ZA PROIRENJE, S viegodinjim fi nancijskim okvirom (VIFO)

podijeljenim po zemljama i komponentama IPA

Viegodinji indikativni planski dokument (VIPD)po zemljama za sve relevantne komponente

8 operativnih programa

2007. 2013.

3 operativna programa

2007. 2009.

1 operativni program

1 plan

ruralnog razvitka

Nacionalniili

regionalniprojekti

Saeci pojedinanih

projekata za svaku fi nancijsku godinu

2007., 2008., 2009.

Maarska - Hrvatska Slovenija - Hrvatska

Jadranska prekogranina

suradnjaHrvatska-Bosna i

Hercegovina Hrvatska Crna Gora

Hrvatska Srbija

Mediteran

Jugoistona Europa

III a) PrometIII b) OkoliIII c) Regionalna konkurentnost

Operativni program Razvoj ljudskih

potencijala 2007. - 2009.

IPARD program - Plan za

poljoprivredu i ruralni razvoj 2007. - 2013.

Komp.I

Komp.II

Komp.III

Komp. IV

Komp.V

Slika 2. Tri razine okvira za provedbu IPA

14 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_210/l_21020060731en00820093.pdf15 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2007/l_170/l_17020070629en00010066.pdf


40

IPomo programa IPA osigurava se u skladu s VIPD-om odreene zemlje putem viegodinjih i godinjih programa ovisno o komponenti programa, to je relativno nov pristup kad je rije o potpori EU-a Hrvatskoj. Ovaj pristup omoguuje bolje planiranje sredstava i postizanje veeg uinka kad je u pitanju modernizacija onih podruja koja pokriva pomo Europske unije. Po svojoj prirodi program IPA je viegodinji instrument, ali se revidira na godinjoj osnovi, a iznosi po prioritetnim sektorima takoer se planiraju na godinjoj osnovi.

Novost programa IPA jest da predstavlja strukturne fondove malog kapaciteta, te je stoga pripremni instrument za uporabu fondova Europske unije kao to su kohezijski i strukturni fondovi koji e Hrvatskoj postati dostupni kad postane lanica EU-a. IPA u velikoj mjeri odraava uredbe o strukturnim instrumentima.

Nakon to se utvrde prioriteti, imenuje se odgovarajua struktura iz postojeih javnih administrativnih tijela za provedbu programa. Nova institucionalna struktura zasniva se na dvjema glavnim razinama odgovornosti:

Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a (SDURF), tijelo je zadueno za koordinaciju cjelokupnog procesa pripreme i koordinaciju koritenja sredstava IPA-e u Hrvatskoj. Ministarstvo financija odgovorno je za ukupno financijsko upravljanje IPA-om, i

Resorna ministarstva i dravna tijela zaduena za upravljanje i provedbu razliitih komponenta IPA-e; ova tijela nazivaju se operativnim strukturama. U gotovo svim sluajevima, operativne strukture, tj. odgovorna ministarstva, delegiraju svoje zadatke (ali ne svoju odgovornost!) u raznim dijelovima provedbe programa.

Naravno, institucionalna struktura mora biti takva da bude sposobna za provedbu defi niranih prioriteta. Slika 3 daje pregled institucionalne strukture IPA-e u Hrvatskoj u skladu s uredbama i odlukama Vlade16.

16 Uredba o opsegu i sadraju odgovornosti te ovlastima tijela nadlenih za upravljanje IPA-om (NN 18/07, 82/07, 34/08); Odluka o imenovanju osoba nadlenih za upravljanje IPA-om (OG 18/07, 82/07, 24/08, 34/08)

41

IPA - NOVI PRETPRISTUPNI FINANCIJSKI INSTRUMENTSl

ika

3. In

stit

ucio

naln

a st

rukt

ura

upra

vlja

nja

prog

ram

om IP

A u

Repu

blic

i Hrv

atsk

oj

Dr

avni

tajn

ikM

inis

tar

nanc

ija

Na

elni

k

Dr

avni

tajn

ik

Na

elni

k od

jela

Min

istr

stvo

na

ncija

Nac

iona

lni f

Documents

Europski Fondovi Za Hrvatske Projekte, 2009