PSIHOLOKA EVALUACIJA DJEIJIH ISKAZA U SLUAJEVIMA SEKSUALNE ZLOUPOTREBE mr Nadeda Savjakspec. medicinske psihologije

TekoePoinioci obino ne priznaju djeloDijete je esto jedini svjedok dogaajaMedicinskih dokaza esto izostaju Veina psiho-socijalnih simptoma nakon zloupotrebe nije specifinaUpitna je osjetljivost, specifinost i pouzdanost uobiajenih psiholokih instrumenta u procjeni vjerovatnoe da je do zlostavljanja dolo

Optuba za seksualnu zloupotrebu: LA ILI ISTINA?Omjer: 3 fal- pozitiva prema -1 istinitoj optubi ei fal pozitivi od fal- negativa (21:1)Namjerno laganje kod 6% - 8% optubi (Faller, 1991; Jones McGrav ,1987)Pool i Lindsay (1997) ukazuju na 23% - 35% tzv. lano sumnjivih optubi (namjerno laganje + sugestivno voen intervju)

Iza zida tiineto je poinitelj blii djetetu, to su intruzivnije seksualne radnje i due traje iskustvo zlostavljanja, manje je vjerojatno da e dijete objelodaniti istinu

(Arata ,1998; Gomes-Schwarz, Horowitz, i Cardarelli ,1990). Neprijavljivanje sumnjivih i potvrenih sluajeva (40% socijalnih radnika i 33% terapeuta)

Problem djeijih kompetencija

Kognitivne (saznajne)kompetencije

Pamenje doivljenog Podlonost sugestijiMogunost razlikovanja stvarnosti od fikcijeMogunost komunikacije doivljenogMoralna razvijenost (iskrenost i odgovornost) Emocionalni kapaciteti (da podnese stres svjedoenja u sudnici)

PamenjePrepoznavanje Slobodno prisjeanjeRekonstruktivno pamenje

Ve djeca od 3 godine uspjevaju prepoznati objekat. Poslije 6 godine mogu prepoznati lica kao i odrasli. Originalno sjeanje moe biti promjenjeno sugestijama ljudi koji su u interakciji sa djetetom, neadekvatnim intervjuisanjem ili terapijskim procesom.

Eksperimentalno ispitivanje ranjivosti djece na dezinformacije i sugestiju (A) Nakon stvarnih ili zamiljenih dogaaja koji ne ukljuuju tjelesni kontakt s drugom osobom(B) Dogaaji koji ukljuuju ne-genitalni tjelesni kontakt (C) Dogaaji koji ukljuuju kontakt ljekara sa djeijim genitalijama (medicinske procedure koje osiguravaju validnost)

Razlikovanje stvarnosti i mate (A) Stvarna ili zamiljena lina iskustva koja ne ukljuuju tjelesni kontakt s drugom osobom

Da li ti se desilo da ti prst zgnjei miolovka i da mora otii u bolnicu? Dobro razmili i reci mi da li ti se to ikad desilo.Vie od 1/2 djece od 4-6 godina dalo je netane prie za najmanje jedan fiktivni dogaaj ak 1/4 je produkovala lane prie za veinu fiktivnih dogaaja Vie od lanih naratora odbilo je da prizna da se fiktivni dogaaj nije stvarno desio

Razlikovanje stvarnosti i mateA) Stvarna ili zamiljena lina iskustva koja ne ukljuuju tjelesni kontakt s drugom osobom

Desilo ti se...... (izmiljeni dogaaj).Stvori sliku u svojoj glavi i trudi se da misli o svakoj stvari koja se deavala iz minuta u minut. 1. susret : 29% isprialo da se sjeaju 12. susret 43% se sjea

Sugestibilnost

Pria o Sam-u Stounu (Leichtman i Ceci ,1995)Kombinovanje negativnog stereotipa o osobi i sugestivnog grupnog intervjua (4 intervjua tokom 10 sedmica) 46% 3 - i 4-godinjaka daju negativne informacije o Sam-u Stounu I nakon osporavanja 21% djece od 3 - i 4-godie, a 11% djece od 5 - 6g. nastavlja da tvrdi da su vidjeli Sama kako lomi stvari Djeca kojoj nije prije ili poslije proslijeena obmanjujua informacija su vrlo pouzdana u prepriavanju dogaaja.

SugestibilnostDomar Chester (Clarke-Stewart, Tompson, Lepore,1989

UZRAST 5 i 6 godinaScenario: Chester isti sobu i igrake, posebno lutkuScenario: Chester se gruboigra sa lutkomSvako dijete je pitano o dogaaju na 3 naina koja protivrijee onom to su vidjeli:a.Optuujui ton: Chester se runo igrao sa lutkom umjesto da istib.Opravdavajui ton: Chester samo isti lutke i ne igra sec. Neutralan ton djeca daju tane opiseNa kraju 1.intervjua prie 75% djece se konformira sa interpretacijom intervjuera, a 90% djece je odgovorilo barem na jedno pitanje koje je u suprotnosti sa doivljenim.Kad je 2. intervju imao je isti ton kao 1.intervju, samo 1 dijete je u potpunosti odoljelo sugestiji. Kada je 2. intervju bio u kontradikciji sa 1. intervjuom, djeca su mijenjala odgovore i konformisala se sa drugim intervjuom

Sugestibilnost(B) Dogaaji koji ukljuuju ne-genitalni tjelesni kontaktU situaciji kombinovanja sugestivnih pitanja + socijalnog pritiska, 35% do 58% djece od 3-6 g. lano optuujeAko su samo izloena sugestivnim pitanjima, 13% do 15% djece lae da ih je ljekar poljubio u nos ili ih golicao po trbuhu

Sugestibilnost(B) Dogaaji koji ukljuuju ne-genitalni tjelesni kontaktMlaa djeca (3g.) vie izostavljaju i manje su otporna na sugestivnu intervenciju i kratko vrijeme nakon pedijatrijskog pregleda.

Poslije godinu dana od pregleda 40% djece od 3-6 godina nakon sugestije grijei u identitetu osobe koja im je dala vakcinu

Starija djeca (5-6 g.) su vrlo precizna u svom prisjeanju, ak i kad su izloena 1 sugestivnoj intervenciji. Meutim, to je dijete mlae ili je odlaganje izmeu dogaaja i sugestivnog pitanja due, to je vei rizik pruanja netane informacije.

Sugestibilnost(C) Dogaaji koji ukljuuju djeije genitalijeSugestivna pitanja i obmanjujua pitanja nakon analno-genitalnog pregleda i uzimanja brisa zlostavljane hospitalizovane djece (Eisen,1998)

"Doktor nije imao nita na sebi od odjee, zar ne? Greke na obmanjujua pitanja 3-4 godine 6-10godina 11-15 godina 40% 6% 9% Samo 21% najmlaih grijei!

Sugestibilnost(C) Dogaaji koji ukljuuju djeije genitalijeCisto-uretralna fluoroskopija (20% djece od 3 - do 4-godine potvrdno je odgovorilo na obmanjujua pitanja u vezi zloupotrebe "Da li te lijenik poljubio? (Goodman, Kuasa,1997)

Sugestibilnost (C) Dogaaji koji ukljuuju djeije genitalije Studija dugotrajnog pamenja, djeca od 3 -13 godina ispitana za ranije iskustvo cisto-uretralne fluoroskopiji (Kuasa i sar, 1999). U intervjuu je pamenje podijeljeno u 4 sekcije: slobodno prisjeanje,anatomski detaljne lutke i rekviziti demonstracije, direktna pitanja, pitanja koja falsifikuju dogaaj Intervju obavljen kod nekih nakon kraeg odlaganja (manje od 3 godine, M=24 mj.), a kod nekih nakon dueg odlaganja (vie od 3 godine, M=51mj)

Sugestibilnost (C) Dogaaji koji ukljuuju djeije genitalijeTrogodinja djeca jasno pamte postupak- 50%.Veina 5- godinjaka se sjetila iskustva.Uzrast je prediktor da li djeca pamte proceduru i koliko mnogo informacija e dati , ali ne i tanosti njihovih odgovora na direktna pitanja.Krae odlaganje - vie korektnih informacija.Due odlaganje nije bilo povezano s veim brojem netanih podataka ili poveanom sugestibilnosti!

Sugestibilnost (C) Dogaaji koji ukljuuju djeije genitalijeTip pitanja, odnosno pamenja (npr. slobodno prisjeanje, obmanjivanje ) i take mjerenja emocionalne reakcije djece (npr, prije, za vrijeme, poslije) mogu imati razliite posljedice za memoriju. U pogledu sugestibilnosti, skoro 1/2 od 40 ispitanika potvruje fiktivne dogaaje ( testiranje nosa).Djeca stara 3 do 5-godina postiu znatno vii rezultat na lanom prijavljivanju nego djeca iznad 6 godina.

Zakljuci o djeijoj sugestibilnostiAutoritet, prijetea atmosfera i insistiranje na perifernim detaljima poveavaju sugestibilnostDjeca uzrasta 3- 4g. su najosjetljiviji na sugestivno intervjuisanje, a ona od 6 - 7godina pokazuju znaajno poveanje otpornosti na dezinformacije (Ceci i Bruck,1993). Djeca od 10 godina ve pokazuju isti stupanj otpornosti na sugestiju kao odrasliDjeca su podlonija usvajanju interpretacija odraslih, nego sugerisanju samih injenica

Moralnost djeceOd 5. godine shvataju potrebu govorenja istine, ali je govore u strahu od kazne odraslihkolska djeca razumiju samu potrebu utvrivanja injenicaOd 10.godine shvataju osnove u istranog i sudskog postupkaRazlikuju stvarnost i matuSkloniji su da negiraju i potiskuju neprijatne dogaaje vie nego da ih izmiljaju. ak 25% djece ne prijavljuje utvreno zlostavljanje.

Emocionalni kapaciteti djece da podnesu svjedoenjeStidStrah od nepoznatog, od ispitivanja, suoavanja sa nasilnikomTremaStrepnja (od greke, poljedica za porodicu)Moe biti vana psiholoka satisfakcijaNeophodnost pripreme (za kontekst,za govorenje istine, ta da radi kad ne razumije pitanje itd.)Neophodnost pratnje bliskih osobaIndividualna procjena kapaciteta

Nespecifinost posljedica u ponaanju nakon seksualne zloupotrebe

Seksualna zloupotreba je vie ivotni dogaaj, nego specifian kliniki sindrom (Kuehne ,1998)

21-24% seksualno zlostavljanih su asimptomatski, tako da odsustvo simptoma nije dokaz lane optube

Seksualni bihejvioralni indikatori generalno imaju veu pouzdanost, neseksualni manju (Beitchman i sar., 1991).

Nespecifinost emocionalnih i bihejvioralnih indikatoraVie emocionalnih simptoma i promjena u ponaanju85% odraslih ena iskustva djeije seksualne igre (Lamb and Coakley ,1993) , ali prije 12 godine samo 5% djece pokazuje angaovanje u oralno-genitalnom kontaktuGledanje i dodirivanje genitalija, simulacija seksualnog odnosa, i crtanje genitalija esto kod predkolaca (Davis, Glaser, i Kossoff 2000). . PTSP simptomi nisu ei nego kod fiziki zlostavljanih i hospitalizovanih na psihijatriji10-25% pokazuju simptome 2 godine nakon zloupotrebePresudan uticaj socijalne podrke i strategija prevladavanja

Seksualni bihejvioralni indikatori Izjave koje ukazuje na prerano seksualno znanje (TV: On e sad staviti prst u njenu koku.) Seksualno eksplicitni crtei (felacio) Seksualizovana interakcija sa drugim ljudima, vrnjacima,mlaom djecom,igrakama,ivotinjama Ekscesivna, prisilna, masturbacija vie puta dnevno do take samopovreivanja, praena stenjanjem, plaom ili koitalnim pokretima

Djeije pretpostavke i tekoe intervjuisanjautljiva i generalno nekomunikativna sa nepoznatim odraslim osobamadjeca pretpostavljaju da je dijalog odraslih iskren djeca opaaju odrasle kao pouzdan partnere u konverzaciji koji ih ne bi namjerno obmanjivali djeca doivljavaju odrasle kao visoko pouzdan izvor informacija koji vieznadjeca odgovaraju potvrdno na sugetivna pitanja odraslih da bi ih zadovoljili

Tok forenzikog intervjuarazvoj odnosa procjena sposobnosti djeteta da odgovori na pitanja i daje podatke, identifikacija temeljnih pravila pitanja koja nisu vezana za zloupotrebu, uvoenje teme seksualnog zlostavljanja zatvaranje intervjua

(a) razvoj odnosa (b) procjena sposobnosti djeteta da odgovori na pitanja i daje podatke, (c) Identifikacija temeljnih pravila za intervju, (g) Praktikovanje intervjua i pitanja koja nisu vezana za zloupotrebu, (d) Uvoenje teme seksualnog zlostavljanja temu poevi od otvorenih pitanja, (f) zatvaranje intervjua.

Razlikovanje istine i laiProcijeniti razumijevanje istine/lai na konkretnom nivou kod mlaih: ta je ovo? Olovka?Ako ja sad kaem da je ovo banana, je li to istina ili la? A ako kaem da smo sad na igralitu, je li to istina ili la? ta se deava kad govorimo lai? Govoriti istinu znai rei SAMO ONO TO ZNA DA SE DESILO. Dozvoljeno je da kae Ne sjeam se) Procijeniti razlikovanje upamenih injenica od mate (ta si jela za doruak? A ta sam ja jela za doruak?)

Procjena jezikih vjetina brojanje prije ili poslije?djetetovi nazivi za intimne dijelove tijela tekoe da poreda dogaaje hronolokim redom(10g.)datumi, vremena, lokacije i fiziki opis

Identifikacija osnovnih pravilaKai samo ono to se dogodiloKai mi sve to zna, od poetka do kraja, ak i nevano.Ako ne razumije pitanje, kai mi. Ako pitanje ponavljam vie puta, to ne znai da si netano odgovorio. Ispravi me ako neto kaem pogreno . Ti si ta/taj koji je bio tamo i zato e vie govoriti od mene.

Otvaranje intervjua Upoznavanje, neutralna pitanja o koli, prijateljima i porodici pruaju sliku opteg funkcionisanja Sada kada se poznajemo malo bolje eljela bih da govorimo o razlozima zbog kojih smo danas ovdje . Razumijem da ti se neto dogodilo . Molim te, reci mi sve to se dogodilo, svaki detalj od samog poetka do samog kraja "

Pitanja koja nisu vezana za zloupotrebuDobro razmisli i reci mi ta se dogodilo od trenutka kada si ustao tog jutra do..... [neki incident koji se dogodio istoga dana] ta se onda dogodilo? "" Reci mi sve to se desilo poslije? [drugi dogaaj koji se dogodio istoga dana] "" Reci mi vie o [drugom incidentu koji dijete spominje da se deava istog dana] Pogodne su vjebe na slikama koje opisuju aktivnosti!

Centralni dio intervjua Uvesti predmet zlostavljanja bez :verbalizovanja navoda dijeteta u istranom postupku imenovanja navodnog poinitelja projektovanja sudova odraslih o navodnom dogaaju impliciranja da je dijete povrijeeno.

Tip pitanjaPrimjerOdgovor djeteta

OtvorenoA. Opte*Zna li zato smo se sreli danas?Da priamo o mom tati.Vie povjerenjaB. FokusiranoKako ti je sa tvojim tatom?Dobro, osim kad me on uva.ta se dogaa kad te uva?Igra se sa mojom rupicom.Kako se on igra sa tvojom rupicom?Svojom piom.C. Multipli izborDa li se on sa tvojom rupicom igra prstom, svojom piom ili neim drugim?Piom.Da li ti kae da pria o tome ili ne kae?Da ne priam, jer u biti kanjena.Da li skine odjeu ili neto skine a neto ima na sebi?Skinem pantalone.D. DA-Ne pitanjaDa li ti on to kae ili ne?Kae.Da li skine odjeu?Ne, samo pantalone.E. Sugest. pitanje**On skine svoju odjeu, zar ne?Aha.ZatvorenoDa li stavi svoju piu u tvoju rupicu?Aha.Manje povjerenja

Pitanja fokusirana na ljude i okolnosti zlostavljanja Poeti sa ukuanima, kasnije pitati o navodnom poinitelju! Gdje mamin momak ivi?Kakav je njegov odnos sa tobom? ta vi radite?Postoje li stvari koje on radi samo sa tobom? Postoje li stvari koje on radi a (ne) sviaju ti se? Da li je on ikada uinio neto to ti se ne svia? Ima li nekih tajni u vaoj porodici? Da li je ______ ikada igrao neke igre s tobom? ta radite kad te deda uva ? Kako se ouh brine o vama kad je mama na poslu? ta se dogaa kada ste u kadi? Kako je soba izgledala? Koja je bila boja prekrivaa ?

Pitanja fokusirana na dijelove tijela Koristiti nazive koje upotrebljava dijete! Jesi li ikada vidio neiju piu ? iju piu sividio?tapia radi? Radi li jo neto?Je liiko ikada od tebe traio da dodirne njegovupiu? Je li se ikada tvojoj pii dogodilo neto tone voli? Da li ju je neko nekad dodirnuo?Da liju je neko nekada povrijedio?ta ju jepovrijedilo? Da li ju je neko drugi dirao? Kada juje dodirnuo?

Pitanja viestrukog izboraVoditi rauna o broju ponuenih mogunosti kad su u pitanju mala djecaBiti siguran da je ukljuem ispravan odgovor: "Je li to jedan od tvojih prijatelja ili netko drugi? Ograniiti koritenje pitanja viestrukog izbora na okolnosti seksualnog zlostavljanja i, ako je mogue, ne koristiti ih kad se pita o samom zlostavljanju "Sjeti se, jesi li nosio svoju dnevnu odjeu ili pidamu?"

Da-Ne pitanja 1. Samo kad otvorena pitanja ne daju rezultate.2. Mogu izazvati reakcije "socijalne poeljnosti kod male djece. Ili dijete ne razumje pitanje, a ipak odgovora potvrdno. "Je li je tvoja mama stavila prst tvoju vaginu?" "Je li tvoj ouh raskrvario tvoju guzu?"

Spoljanji i unutranji faktori sugestibilnostiPredubjeenja intervjuera Ponavljanje zatvorenih ili specifinih pitanja izaziva nedosljednosti i spekulacije Intervjuer se moe netano prisjeati informacija koje je dobio od djeteta ili se ne sjeati toga ko je ta rekao Djeca sa visokim samopouzdanjem i dobrom povezanou sa roditeljima pokazuju veu otpornost na sugestijuNajsnaniji unutranji faktori vezan sa sugestibilnosti su dob i razvojni nivo djeteta.

Strategija intervjuaprimjerI: Gdje je bila mama?(fokusirano)D: ....(uti)I: Da li je mama bila tamo ili nije? (viestruki izbor). D: Jeste. I: ta je ona radila? (fokusirano pitanje).D:Pomagala je tati.I: Kako je mama pomogla? (drugo fokusirano pitanje).D:Teko je rei.I: Pa, da li te dodirnula? (Da-Ne ) D: (klima glavom potvrdno)I: Gdje te majka dotaknula ?(fokusirano)

Kada pojaati pritisak na dijete?Potreba za paljivim pritiskom postoji kod :podsticanja djece nedorasle otvorenim pitanjimainhibirane djecedjece koja se brane od anksioznosti izbjegavanjem bolnih sjeanja

Tehnike koje poveavaju sugestibilnost djece (McMartinovi faktori)(A)pozivanje na druge ljude (informisanje djeteta ta su drugi ve rekli),(B) pozivanje nagaanja (Hajde da vidimo ta se moglo dogoditi. ili Moe li zatvoriti oi i zamisliti ta ti je uradio.)(C) ve odgovoreno (ponavljanje pitanja na koje je dijete ve odgovorilo); (D) pozitivne posljedice ( pohvale ili odobrenja)(E) negativne posljedice (kritikovanje djeije izjave)

Greke intervjueraNeposveivanje uspostavljanju odnosa,snishodljivost ili nezainteresovanost Postojanje samo jedne hipotezePrerano napredovanje ka specifinim pitanjima i oslanjanje na specifina i da-ne pitanjaPrerano uvoenje crtea

Greka Pitano-odgovorenoI: Da li te uitelj dodirivao dole? D: Nije. I: Nije? Jesi li sigurna? D: Ne, nije. I : Da li se sjea da te dodirivao dole? D: E pretpostavljam .

Anatomski detaljne lutkeBliske djeci Memorijski podsticaj Pokazivanje genitalija, grudi, usta i analnog otvora lutke omoguav precizniju komunikaciju od govora , pokazivanje ta im se dogodilo

Anatomski detaljne lutke: pomo ili smetnja? Djeca kojima su doticana genitalije pod visokim su rizikom da ne otkriju ove dogaaje, osim ako nisu direktno pitana !

UZRAST 5-7 godinaPREGLEDANE GENITALIJE I ANUSNISU PREGLEDANE GENITALIJE I ANUSSLOBODNO PRISJEANJEta je ljekar uradio?22% vagina11% anus-DIREKTNA PITANJA +ANATOMSKA LUTKADa li te dodirnuo ovdje (vagina)?86%3%

Da li te dodirnuo ovdje?(anus)?69%

6%

*

Rizik koritenja anatomskih lutkiOko 60% 3-godinjaka daje lane informacije o ubacivanju predmeta u vaginu nakon ljekarskog pregledaDjeca predkolskog uzrasta imaju povean rizik da naprave greke kada koriste anatomsku lutku za opisivanje genitalnog kontakta koji su doivjeli tokom pedijatrijskog pregleda prednosti koritenja lutke lako mogu biti umanjene zbog pitanja koja se tiu pouzdanosti djeijih iskaza (Poole i Lamb,1998).

Model analize valjanosti izjave Undeutsch, 1967; Steller i Khnken ,1989Opte karakteristike Posebni sadrajiKarakteristike sadrajaSadraji koji se odnose na motivacijuElementi specifini za djelo

Opte karakteristike 1. Logika struktura (smisao)

2. Nestrukturirana produkcija (vani detalji rasuti unutar iskaza )

3. Brojni detalji *(vrijeme, mjesto, osobe)*tekoe imaju mala djeca i sluajevi dugotrajne zlouoptrebe

Posebni sadraji 4. Ugraenost u kontekst

5. Opisi interakcija

6. Reprodukcija razgovora

7. Neoekivane komplikacije tokom incidenta

Karakteristike sadraja8. Neobini detalji9. Suvini detalji10. Tano saopteni neshvaeni detalji 11. Povezane spoljne asocijacije 12. Saoptena subjektivna psihika stanja 13. Pripisivanje mentalnog stanja poinitelju

Sadraji koji se odnose na motivaciju

14. Spontane korekcije15. Priznanje nedostatka pamenja 16. Pojava sumnje u vlastiti iskaz17. Nezadovoljstvo sobom18. Opravdavanje poinitelja

Elementi specifini za djelo 19. Detalji karakteristini za kazneno djelo

Sindrom akomodacije seksualno zlostavljanog djeteta(Summit,1992)

TAJNOSTBESPOMONOSTZAROBLJENOST I PRILAGOAVANJEZAKANJELO,NEUVJERLJIVO OTKRIVANJEPOVLAENJE IZJAVE

Nije kliniki sindrom niti dijagnostiko sredstvo, ve pomo u razumijevanju porodine dinamike i ponaanja rtve koja su nepodudarna sa oekivanjima laika

Vodi za procjenu vjerovatnoe seksualnog zlostavljanja ( Coulborn Faller)Sposobnost djeteta da opie ili pokae seksualno ponaanje.Seksualno znanje iznad onoga to bi se oekivalo od djetetove razvojne fazeb. Seksualno ponaanje opisano kroz djeiju prizmuEksplicitni opis seksualnog ina.

Vodi za procjenu vjerovatnoe seksualnog zlostavljanja ( Coulborn Faller)II. Sposobnost djeteta da opie kontekst seksualnog zlostavljanja.A. Gdje se to dogodilo? B. Kada se to dogodilo? C. ta je navodni poinitelj rekao da pridobije dijete za uestvovanje?D. Gdje su bili lanovi porodice? E. ta je rtva imala na sebi?F. Koji dio rtvine odjee je skinut? G. ta je navodni poinitelj nosio od odjee?H. Koji dio odjee je navodni poinitelj skinuo?I. Da li je navodni poinitelj rekao neto o govorenju drugima ili ne ?J. Da li je dijete nekome reklo?K. Reakcija osobe kojoj je dijete reklo?L. Uestalost i / ili trajanje?M. Ostalo (navesti)

Vodi za procjenu vjerovatnoe seksualnog zlostavljanja( Coulborn Faller)III. Djeiji afekat kada prepriava seksualno zlostavljanjeNevoljko otkrivaNelagodnostiBijesAnksioznostiGaenjeSeksualno uzbuenjeStrah. Ostalo (navesti)

Vodi za procjenu vjerovatnoe seksualnog zlostavljanja( Coulborn Faller)IV. Medicinski dokaziV. Iskaz navodnog poiniteljaVI. Fiziki dokazVII. Drugi svjedoci A. Djeca B. Odrasli VIII. Drugi dokazi (navesti)

Evaluacija vjerodostojnosti djeijih optubi o seksualnoj zloupotrebi (Cowling)

Kakav je kontekst u kome je optuba nastala? Ko je prvi proslijedio optubu ? Da li je izvor optube dijete , ili roditelji ili trea strana? Postoje li okolnosti (npr. borba za starateljstvo ) koje su povezane sa tokom optube? Da li su nepogodne tehnike intervjuisanja koritene prilikom istrage? Da li su oni koji obezbjeuju tretman koristili nepogodne tehnike ili sugestivna prisjeanja tokom terapije ? Da li je dijete povuklo optubu u bilo koje vrijeme ? Da li je dijete u prolosti nekog optuilo ? Ako jeste , da li su optube lane ? Postoje li dokazi da je neko drugi zlostavljao dijete ? Da li dijete ima bilo koji tip emocionalnih ili razvojnih smetnji koje utiu na sposobnost da tano opazi,upamti ili se prisjeti dogaaja ?

Faktori koji se tiu otkrivanja incidenta

(a) izjave su date odmah nakon incidenta

(b) pria je jedinstvena, pouzdana i nije uobiajena za iskustvo djeteta

Faktori koji se tiu rtvinih navoda

(a) spontane izjave dijeteta(b) pravne kompetencije djeteta(c) mentalno stanje djeteta(d) motivi svjedoka da govori istinu(e) nema motivacije za fabrikovanje neistina(f) odnos izmeu rtve i predloenih svjedoka(g) rtva oklijeva da govori ljudima o incidentu

Faktori koji se odnose na intervju i ponaanje djeteta tokom intervjua

(a) izjave nisu proizvod opirnog ispitivanja sa sugestivnim pitanja(b) rtva koristi terminologiju koja odgovara uzrastu (c) djeca (ako ih je vie) su intervjuisana odvojeno(d) rtva se ne slae sa svim to je ispitiva pitao (e) rtvin iskaz je konzistentan, a nedosljednosti se mogu lako objasniti

*