INDIL PO BARNABI

THE GOSPEL OF BARNABAS

http:/

/www

.mliv

o.com

http:/

/www

.mliv

o.com

http:/

/www

.mliv

o.com

P R E D G O V O R

Jedan poznati poznavalac povijesti kranstva priznaje da je dananje kranstvomaska na licu Isusa, ali nastavlja pa kae da maska koja se dugo vremena nosi postajeivot i biva prihvaena kao takva. Muslimani vjeruju u istorijskog Isusa, a odbijajuprihvatiti masku.

Da bi krane privolili da vjeruju ono to ne vjeruju, da znaju ono to ne znaju, davole ono to ne vole - rimski imperatori su ih pobili na milione. Krane ue da vjeruju da je njihova religija jedina istinita, sa judaizmom kao pripremom za kranstvo i da su svedruge religije lane. Kranski misionari su uprli svu svoju energiju na dokazivanje da su utemeljitelji drugih religija neiskreni i loi ljudi, da bi tako sve uloili na Krista. Oni neoklijevaju da iskrivljeno prevode Kur'an i ire mnoge pogrene predstave o poslanikuMuhamedu a.s. radi njihovih sopstvenih ciljeva. Muslimanu je ao kad vidi kako suJevreji i krani zaboravili ili izmijenili prava uenja Mojsija i Isusa. Potpunomrazbijanju Isusovog uenja o monoteizmu doprinjeli su koncili sazivani od rimskihcareva, a na njima su uvedene dogme,

- da nema razlike izmeu Boga Oca i Isusa (istobitnost),- dogma o Trojstvu Oca, Sina i Duha Svetog,- da se Marija tuje kao Majka Boja,- dvostruka Isusova narav, boanska i ljudska itd, itd.

Na ovaj nain su Isusovo monoteistiko uenje sunovratili u mnogobotvo,paganizam i idolatriju.

Traei neiskrivljenu rije Isusovu zadrali smo se na Evanelju po Barnabi izprostog razloga to ovo evanelje, za razliku od evanelja po Marku, Mateju, Luki iIvanu, ne sadri nespojivosti i kontradikcije kojima obiluju ova etiri. Sem toga,Evanelje po Barnabi je jedino preivjelo evanelje kojeg je napisao uenik Isusov,oevidac, ovjek koji je vrijeme proveo u drutvu sa Isusom u toku njegove trogodinjemisije, a u njemu je zadrana nit kontinuiteta Objave ljudima.

Ovo evanelje je izgleda bilo poteeno interpolacija, redigovanja itd. I pored svihnastojanja da se ovom evanelju zatre svaki trag, ono je preivjelo. Zato, neka svjetloBarnabinog evanelja obasja srca onih koji ga budu itali. Amiin!

Maj, 1995.Mustafa Mlivo, alias

Esed Bonjak

BARNABAU BIBLIJSKOM NOVOM ZAVJETU

Biblijski Novi Zavjet se sastoji od etiri evanelja (izvjetaja o ivotu inaukovanjima Isusa), Djela apostolskih (istorijata ranih krana), Pavlovihposlanica, itd.

U svojoj Poslanici Kolonima (Kol 4,10) Pavle opisuje Barnabu ovako:Barnaba, ijim ste doticajem vi primili zapovijesti, ako vam on doe, primitega. Ovdje Pavle upuuje na Isusove zapovijesti.

Meu ostalim uputama u Pavlovim poslanicama je slijedea u PoslaniciGalaanima: I kad Jakov, Kefa i Ivan, koji su smatrani stubovima, zapaziemilost datu meni, oni dadoe meni i Barnabi desnice drugarstva, da mi idemopaganima, a oni obrezanima. (Gal 2,9).

U Djelima apostolskim, Barnaba se spominje kako slijedi: Tako je Josipkojeg apostoli prozvae Barnaba, to znai Sin utjehe, levit, iz zemlje Kipar...(Dj 4,36).

Pavle je bio Jevrej koji je proganjao krane. Za njega se kae da je vidioIsusa u viziji i da je morao postati obraenik u vjeru Isusovu. Meu uenicimaIsusovim Barnaba je bio dinamian evanelist. Pavle je - iako je posatopropovjednik, poeo da precjenjuje i oboava Isusa. Odmah on poepropovjedati u sinagogama da je Isus sin Boiji. (Dj 9,20).

Djela 26 i 27 Kad je Savao (Pavle) doao u Je ru sa lem nastojao se pribliiti uenicima, ali

ga se svi bojahu, jer nisu vjerovali da je uistinu uenik. Nato ga uze Barnaba i odvede ga apostolima.

Djela 11: 22 do 30 Tada vijesti o tim stvarima stigoe u ui Crkve koja je bila u Jerusalemu; i

oni poslae Barnabu da ide do Antiohije. Koji kad doe i vidje milost Boiju, obradova se, pa ih sve opominjae da

odluna srca ostanu vjerni Gospodinu. Jer on je bio dobar ovjek i pun Duha Svetog i vjere: i mnogo ljudi se

pridrui Gospodu. Barnaba zatim krene u Tarz da trai Savla. Kad ga nae, dovede ga u Antiohiju, gdje su godinu dana bili gosti Crkve i

pouavali mnogi narod. U Antiohiji prvi put uenike nazvae kranima. I u tim danima dooe proroci iz Jerusalema u Antiohiju.I ustade jedan od njih po imenu Agab i proree nadahnut Duhom da e po

itavom svijetu biti glad; ona se desila u danima Klaudija Cezara.

5

Tad uenici odluie da svaki ovjek prema svojoj mogunosti poaljepomo brai koja su boravila u Judeji.

To i izvrie i poslae ga starijeinama po Barnabi i Savlu.

Djela 12:25 A Barnaba i Savao se vratie iz Jerusalema, kad su obavili dunost, uzevi

sa sobom Ivana iji je nadimak bio Marko.

Djela 13: 1 i 2 U crkvi koja je bila u Antiohiji bilo je proroka i uitelja kao: Barnaba, i

imun zvani Niger, i Lucije Cirenac, i Manaen koji je bio odgojen sa Herodomtetrarhom i Savao.

Kad su jednom obavljali slubu Boiju Gospodinu i postili, Sveti Duh ree:Odvojite mi Barnabu i Savla za posao za koji sam ih pozvao.

Djela 14: 11 do 15A kad narod vidje ta Pavle uini, oni podigoe svoje glasove govorei

likaonski: Bogovi su nam sili u ljudskom obliku. I nazvae Barnabu Jupiterom, a Pavla Merkurom.Tada sveenik Jupitera, koji je bio pred gradom njihovim, dovede junce i

vijence na kapiju, da s narodom prinose rtvu. Ali kako to douju apostoli Barnaba i Pavle, razderu svoje haljine i potre

meu narod viui i govorei: Gospodo zato inite te stvari. Mi smo takoeljudi slinih strasti kao i vi i propovjedamo vam da treba da se okrenete od tihispraznosti ka Bogu ivom, koji je stvorio nebo i zemlju i more i sve stvari kojesu na njima".

BARNABIN IVOT I PORUKA

Barnaba je bio Jevrej roen na Kipru. Njegovo ime je bilo Josip, a zbognjegove odanosti stvari Isusvoj, drugi apostoli su mu dali nadimak Barnaba.Ovaj izraz se razliito prevodi kao: Sin utjehe, ili Sin podsticaja. On je biouspjean propovjednik sa magnetinim karakterom. Svako ko je bio muensukobom naela nalazio je utjehu i mir u njegovom drutvu. Njegova veliinakao ovjeka koji je bio blizak Isusu, uinila ga je istaknutim lanom male grupeuenika u Jerusalemu koji su se okupili nakon ieznua Isusa. Oni su se drali

6

EVANELJE PO BARNABI

Zakona proroka, za koji je Isus doao ne da uniti, nego da ispuni. (Matej5:17).

Oni su nastavili da ive kao Jevreji i prakticirali su ono emu ih je Isuspouio. Bili su odani i praktini Jevreji i oni su se od svojih komija razlikovalisamo po svojoj vjeri u Isusovu poruku. U poetku se nisu organizovali kaozasebna sekta i nisu imali vlastitu sinagogu. U Isusovoj poruci nije bilo niega,kako su oni shavatili, to bi inilo potrebnim raskid sa judaizmom. Ipak sunavukli neprijateljstvo nasljednih prava meu jevrejskim viim staleom.Sukob izmeu Jevreja i Isusovih sljedbenika su poeli Jevreji, jer su osjeali dae krani potkopati njihovu vlast.

Jaz je poeo progresivno da se proiruje. Za vrijeme opsade Jerusalema u 70.godini krani su napustili grad i odbili da uzmu uea u pobuni Bar Kahbe u132. godini. Ta dva dogaaja su iznijela na povrinu razliku izmeu krana iJevreja.

Pitanje Isusovog porijekla, njegova priroda i veza sa Bogom, koje je kasnijepostalo vano, nije se postavljalo meu tim prvim uenicima. Da je Isus bioovjek natprirodno nadaren od Boga, bilo je prihvaeno bez pitanja. Nita urijeima Isusovim i dogaajima u njegovom ivotu nije ih navelo damodificiraju ovo gledite. Prema Aristidu, jednom od prvih apologetiara,oboavanje prvih krana je bilo ie monoteistiko nego u Jevreja.

Sa obraanjem Pavla otvorio je se novi pe riod u kranskoj teologiji. Pav lo -va teologija je bila zasnovana na njegovom linom iskustvu interpretiranom usvjetlu savremene grke misli.

Teorija otkupljanja je bilo dijete njegovog mozga, vjerovanje sasvimnepoznato Isusovim uenicima.

Pav lo va je teorija donijela kao posledicu oboavanje Isusa. Pavlovski pe riod u istoriji kranske Crkve je vidio izmjenu scene i principa.

Umjesto uenika koji su sjedili uz noge Isusa, nova figura koja nije poznavalaIsusa, je dola u prvi plan. Umjesto Pal es tine, Rimsko carstvo je postalo scenomkranske aktivnosti. Umjesto da naprosto bude sekta judauzma, kranstvo nesamo da je postalo nezavisno od judaizma ve je postalo nezavisno i od samogIsusa.

Pavle je bio Jevrej i stanovnik Tarza. Dugo vremena je proveo u Rimu i bio jenjegov graanin. On je smanjio pritisak koji je rimska religija imala na mase.Intelektualci su bili pod uticajem Platona i Aristostela. ini se da je Pavle osjetio da nee biti mogue obratiti mase u Rimskom carstvu bez meusobnihudeavanja. Meutim, njegova praktina mudrost nije bila prihvatljiva za onekoji su uli i vidjeli Isusa. Ipak, uprkos njihovoj razlici, oni su odluili da radezajedno za optu stvar.

Prema zapisima u Djelima apostoskim, Barnaba je predstavljao one koji supostali lini uenici Isusovi, a Pavle je saraivao s njima izvjesno vrijeme. Ali,

7

EVANELJE PO BARNABI

oni su se konano razili. Pavle je elio da se raspuste zapovijedi date prekoMojsija o stvarima za jelo; on je elio da se napusti zapovijest data prekoAbrahama vezana za obrezivanje. Barnaba i drugi lini uenici se nisu sloili.Slijedee reenice iz Djela apostolskih daju nagovjetaj razdora:

A neki ljudi koji sioe iz Judeje pouavae brau i govorae: Vi se nemoete spasiti, izuzev ako budete obrezani po Mojsijovom obiaju".

Kad Pavle i Barnaba imae ne mali razdor i rasprave s njima, oni odredie da Pavle i Barnaba odu u Je ru sa lem k apostolima i starjeinama radi ovog pitanja.(Dj 15:1 i 2).

Nakon ovog razdora dolo je do razdvajanja puteva. U Djelima apostolskimBarnaba iezava nakon razdora, zato to su Djela pisali sljedbenici Pavlovi.

Zbog Pavlovog kompromisa sa rimskim vjerovanjima i legendama,pavlovski krani su rasli brojno i rasli po snazi. Kasnije je dostignuta faza kadsu kraljevi krteni kao pijuni za dalje ciljeve Crkve.

Sljedbenici Barnabe nikada nisu razvili centralnu organizaciju. Ipakzahvaljujui odanosti njihov broj se poveao vrlo brzo. Ti krani su navuklibjes Crkve i uinjen sistematski napor da se oni unite i da se izbriu svi tragovinjihovog postojanja, ukljuujui knjige i crkve. Lekcija istorije je, pak, da jevrlo teko silom unititi vjeru.

Njihov nedostatak organizacije je postao izvor snage, jer ih nije bilo lahkopokupiti jednog po jednog.

Moderna istraivanja su izbacila na svjetlo injenice o tim kranima. Oni sukao brijegovi talasa, i gledajui u njih ovjek moe zamisliti itavo tijelo okeanajo nevidljivog. Do etvrtog stoljea postojala je sekta poznata kaoHypisistarianci koji su odbijali da oboavaju Boga kao oca. On je bio Najvei od svega i niko Njemu nije bio ravan. Pavle iz Samaste je bi episkop u Antiohiji. Onje bio stava da Krist nije Bog nego ovjek i prorok. On se od proroka koji su doli prije njega razlikovao po stepenu i da Bog nije mogao postati ovjek sutinski.

Zatim nailazimo na drugog episkopa Antiohije, Lukijana. Kao episkop,njegov ugled o svetosti nije bio manji od njegove uvenosti, kao uenjaka. On se estoko obarao na vjerovanje Trojstva. Izbrisao je svaki pomen Trojstva izBiblije, poto je smatrao da je to kasniji umetak koji se ne nalazi u prvimevaneljima. Umro je mueniki u 312. godini.

Slijedei do kog dolazimo je uveni uenik Lukijana, Arije (250-336)- poroenju Libijac. Aleksandrijski episkop Petar ga je unapredio u akona, ali ga jekasnije ekskomunicirao. Achil les, Petrov nasljednik je ponovo unapredio Arijakao sveenika. Aleksandar-slijedei aleksandrijski episkop ga je ponovoekskomunirirao. Arije je ipak sakupio dosta sljedbenika, te je postao glavoboljaza Crkvu. Ako bi se drao izvan Crkve, on bi mogao biti velika opasnost po nju,a nije se mogao smjestiti u okviru Crkve poto je elio da uspostavi jednou ijednostavnost Vjenog Boga. On je vjerovao da Isus ipak - iako je nadmaio

8

EVANELJE PO BARNABI

druga stvorena bia - nije iste supstance kao Bog. Bio je ljudsko bie kao bilokoji drugi ovjek. Arijevo uenje se proirilo kao pobjenjela vatra i potreslosam temelj pavlovske Crkve. Kontraverza koja je vrila tristo godina, iznenada jepostala poar. Nijedan ovjek se nije usudio suprostaviti organiziranoj Crkvi,ali Arije jeste, i ostao je glavobolja za nju bez obzira bio on nuaprijeen usveenika ili bio ekskominiciran. Za ovo vremena, dva dogaaja izmijenilaistoriju Evrope.

Car Konstatin je stavio vei dio Evrope pod svoju vlast i drugo, on je poeoda pomae krane bez prihvatanja kranstva. Za vojnikog tipa su vrlokonfuzne bile razliite dogme u okviru kranske vjere. Kontraverza u carskojpalati nije bjesnila nita manje estoko. Izgleda da je kraljica majka bilanaklonjena pavlovskom kranstvu, dok je njena sestra princeza Paulina bilauenik Arijev. Car se kolebao izmeu dviju vjera. Kao upravlja on je jedino bio zainteresiran da ujedini sve krane pod jednu Crkvu. Ba u to vrijeme je sukobizmeu Arija i episkopa Aleksandra bio tako proiren i estok da je postao prob -lem reda i zakona. Tako je im per ator eljan da odri mir u tek ujedinjenoj Evropi morao da interevenie.

U 325. godini je sazvan sastanak svih vjeroispovjesti kranstva u Nikeji(sada Isnik, selo). Biskup Aleksandar nije mogao da prisustvuje konferenciji, paje on poslao svog zamjenika Atanazija, koji je naslijedio Aleksandra kaoepiskopa Aleksandrije. Konferencija je imala mnoge produene sjednice. Im -per ator Konstantin nije mogao shvatiti sve implikacije crkvene konfrantacije,ali je bio naisto da mu je za odravanje mira u njegovom kraljevstvu bilapotrebna pomo i kooperacija Crkve. U skladu stim Atanazije je dobio podrku,a Arije je protjeran iz carstva. Tako je vjera Trojstva postala slubena vjeraimperije. Uslijedio je strahovit masakr krana koji nisu vjerovali u Trojstvo.Krivino djelo je bilo posjedovati Bibliju koju nije autorizirala Crkva, a premanekim procjenama spaljeno je oko 270 razliitih verzija Biblije. PrincezaKonstantina nije bila sretna razvojem dogaaja.

Im per ator je bio nagovaran da primi vjeru ljudi koje je pobio. Rezultat je bioda je Arije pozvan nazad 346. godine. Na dan kad je trebao da posjeti katedraluKonstantinapolja trijumfalno, on je iznenada umro. Crkva je to nazvala udom.Im per ator je znao da je to bilo ubojstvo. On je protjerao Atanazija i drugudvojicu episkopa. Im per ator je onda formalno primio kranostvo i bio krtenod jednog arijevskog episkopa. Tako je monoteizam postao slubena religija.Konstantin je umro u 337. godini. Slijedei im per ator Konstantan je takoeprihvatio vjeru Arija. U 341. godini u Antiohiji je odran sastanak gdje jemonoteizam prihvaen kao ispravna interpetacija kranske vjere. Ovaj stav jepotvren na jednom drugom skupu odranom u Sirmiumu 351.godine. Kaorezultat arianizam je bio prihvaen od veine krana. Sv. Jerom je 359.g. pisaoda se itav svijet udio i stenjao naavi sa arijevcom.

9

EVANELJE PO BARNABI

U ovom kontekstu slijedea vana figura je papa Honorije. Bio je savremenik poslanika Muhammeda a.s. i vidio je narastajuu plimu Islama, ija su naelanalikovala Arijevim. Poto su mu meusobna ubojstva krana jo bila svjea upamenju, on je razmiljao o povezivanju Islama i kranstva. U svojimpismima poeo da podrava doktrinu jednog uma, jer kad bi Bog imao trineovisna uma, rezultat bi bio haos. Logiki zakljuak je ukazivao na vjerovanjeu postojanje jednog Boga. Ova doktrina je ostala slubeno neometana oko etvrt stoljea. Papa Honorije je umro u oktobru 638. U 680. god. tj. 42 godine nakonnjegove smrti odran je Koncil u Kanstantinopolju, gdje je papa Honorijeanatemisan. Ovaj dogaaj je jedinstven u istoriji papstva, kad je papudenuncirao naredni papa i Crkva.

Jo dvije linosti ovakvog vjerovanja koje zasluuju da se spomenu, bile sulanovi iste familije. L.F.M. Sozzini (1525-1565) je bio itelj Sinene. U 1547.godini on je doao pod uticaj Kamilloa, sicilijanskog mistika. Njegova fama seproirila u vajcarskoj. On je izazivao Kalvina o dogmi Trojstva. Pojaavao jeArijevu doktrinu, poricao boanstvensot Isusa i odrekao se dogme istonoggrijeha i iskupljenja. Objekat oboavanja, prema njima, je mogao biti jedan isamo jedan Bog. Njega je slijedio njegov neak F.P. Sozzini (1539-1604). U1562. godini on je objavio rad o Evanelju Sv. Ivana, poriui boanstvenostIsusa. U 1578.god. je otiao u Klansenburg u Transilvaniju iji je vladar bioIvan Sigisumund. Bio je protiv dogme Trojstva. Ovdje je episkop Fran cis Da vid(1510 - 1579) bio estoki anti-trinitarijanac. Ovo je odvelo formiranju sekteRakovaki Katekizam, koja je dobila ime po Rakovu u Poljskoj. Ovaj grad jepostao tvrava vjere Arijeve.

Meu dananjim kranima jo uvijek veliki broj ljudi i ena vjeruje u jednogBoga. Oni nisu uvijek buni. Zbog ogromne moi Crkve oni ne mogu da seizraze i meu njima nema mnogo komunikacije.

Na kraju bi bilo interesantno citirati Atanazija, pobornika Trojstva. On kae,kad god je silio svoje razumjevanje da razmilja o boanstvenosti Isusa, njegovinaporni i beskorisni pokuaji su uzmicali - to je vie pisao manje je biosposoban izraziti svoje misli. Na jednom drugom mjestu on proglaava svojuvjeru kao: Ne postoje tri boga nego jedan Bog.

10

A o Barnabi naredba je:Ako vam doe,

primite ga."Poslanica Koloanima

pasus 4, stih 10

EVANELJE PO BARNABI

S engleskog na bosanski preveoMustafa Mlivo, alias

ESED BONJAK

Godina 1995.Bosna i Hercegovina

http:/

/www

.mliv

o.com

1U OVOM PRVOM POGLAVLJU JESADRANA NAJAVA ANELAGABRIELA DJEVICI MARIJI OROENJU ISUSA

U ovim posljednjim godinama je Djevicu,zvanu Marija, iz loze Davidove, plemenaJudinog, posjetio aneo Ga briel od Boga. Ovadjevica ivei u svojoj svetosti bez ikakvogprekraja i bivi besprijekorna i stalno u molitvisa postom - bila je jednog dana sama, kad ue unjenu odaju aneo Ga briel i pozdravi je,govorei: Bog neka je s tobom, o Marijo.Djevica se prestrai na pojavu anela; ali aneoje utjei, govorei: Ne boj se Marijo, jer ti sizadobila milost Boga koji te je izabrao da budemajka proroka kojeg e On poslati naroduIzraela, da bi se oni vodili Njegovim zakonimaistinskim srcem. Djevica odgovori: Pa kakou raati sinove, ako nisam spoznala ovjeka.Aneo odgovori: O Marijo, Bog koji je stvoriovjeka bez ovjeka, u stanju je da u tebi stvoriovjeka bez ovjeka, jer Njemu nita nijenemogue. Marija odgovori: Ja znam da je

Bog svemogu, zato e njegova volja bitiizvrena. Aneo ree: Neka se sada u tebizane prorok kojem e dati ime Isus: a ti e gauvati vina i estokog pia i svakog neistogmesa, jer dijete je svetac Boiji. Marija senakloni sa poniznou, rekavi: Gle, rukomBoijom stvoren, neka bude prema Tvojojrijei. Aneo ode, a Djevica je slavila Boga,govorei: Znaj o duo moja, veliinu Boiju iuzdii, duo moja, Boga, mog Spasitelja; jer Onje cijenio poniznost svog rukama stvorenog,toliko da u ja biti zvana blaenom od svihnaroda, jer On koji je moni, uinio me jevelikom, i blagoslovljeno neka je Njegovo imesveto. Skinuo je monike sa njihovih sjedita iuzvisio ponizne. Onog ko je bio gladan, On jeispunio dobrim stvarima, a bogate je Onodaslao ispranjene. Jer On dri u sjeanjuobeanja data Abrahamu i njegovom sinu zasvagda.

ISTINITO EVANELJE ISUSA ZVANOG KRIST,NOVOG PROROKA POSLATOG OD BOGA SVIJETU:

PREMA OPISU BARNABE, NJEGOVOG APOSTOLA

Barnaba, apostol Isusa Nazarenca, zvanog Krist, svima koji borave nazemlji eli mir i utjehu.

Dragi, veliki i udesni Bog nas je za vrijeme proteklih dana pohodio Svojimprorokom Isusom Kristom u velikom milosru pouke i udesa, zbog egamnogi, postavi prevareni od Satane, pod izgovorom pobonosti,propovijedaju najbezbonije dogme, nazivajui Isusa sinom Boijim, odriuise obrezivanja koje je Bog naredio za svagda, i doputajui svako neisto meso: meu kojima je Pavle takoe obmanut, o emu govorim ne bez alosti; iz tograzloga ja piem tu istinu koju sam vidio i uo, kroz vezu koju sam imao saIsusom, a da biste vi bili spaeni, a ne obmanuti od Satane i stradali na Boijemsudu. Zato se priuvajte svakoga ko vam propovijeda novo uenje suprotnoonome ta ja piem, da biste bili vjeno spaeni.

Veliki Bog neka je s vama i neka vas titi od Satane i od svakog zla. Amen.

http:/

/www

.mliv

o.com

2UPOZORENJE ANELA GABRIELADATO JOSIPU O ZAEU DJEVICEMARIJE

Marija je - znajui volju Boiju, bojei seljudi da je ne bi vrijeali zbog toga to je trudnasa djetetom i da je ne bi kamenovali kao krivu za blud - izabrala za prijatelja iz svoje sopstveneloze ovjeka po imenu zvanog Josip,besprijekornog ivota: jer on se kao pravianovjek bojao Boga i sluio mu postom imolitvama, ivei od rada svojih ruku, jer on jebio drvodjelja.

Poznavajui takvog ovjeka Djevica ga jeodabrala za svog druga i otkrila mu boanskunamjeru. Budui da je Josip bio pravednik, kadje primjetio da je Marija krupna sa djetetom,pomiljao je da je makne, jer se on bojao Boga.Gle, dok je on spavao prekorio ga je aneoBoiji, govorei: O Josipe, zato si namjerioda smakne Mariju, svoju enu. Znaj da je sveto je uraeno u njoj uinjeno voljom Boijom.Djevica e roditi sina kojeg e zvati imenomIsus, kojeg e uvati od vina i estokog pia isvakog neistog mesa, jer on je sveti Boiji, izutrobe majke svoje. On je prorok Boiji poslannarodu Izraela, da bi on okrenuo Judu srcusvom i da bi se Izrael vodio zakonom Gospoda,kao to je zapisano u zakonu Mojsijevom. On e doi sa velikom moi koju e mu Bog dati, iuinie velika uda, ime e mnogi bitispaeni.

Josip je ustavi iza sna zahvalio Bogu iostao je sa Marijom itav ivot, sluei Bogasvom iskrenou.

3UDESNO ROENJE ISUSA I POJAVAANELA KOJI SLAVE BOGA

U to vrijeme je u Judeji je vladao Herod podekretu Cezara Augusta, a Pilat je bio guvernerza svetenikovanja Anaa i Kaife. Zbog toga jedekretom Augusta sav svijet popisan; zbog toga je svako otiao u sopstvenu zemlju i oni su doli

sa vlastitim plemenima da bi se popisali. Josipje u skladu s tim otiao iz Nazareta, grada naGalileji, sa Marijom svojom enom, sadjetetom noseom, da bi otili u Betlehem (jerovo je bio njegov grad, a on je bio iz rodaDavidovog), da bi se on popisao premaCezarovom dekretu. Josip - doavi uBetlehem, jer grad je bio mali a velikogmnotva onih koji su tu bili stranci - on nijenaao mjesta zbog ega se smjestio van grada unastambi nainjenoj kao pastirsko sklonite.Dok je Josip boravio tamo, ispunili su se daniMariji za roenje. Djevica je bila okruenasvjetlou blistavom i rodi svog sina bez bola,kojeg (ona) uze u svoje ruke i zamotavi ga upovoje poloi ga u jasle jer nije bilo mjesta usvratitu. Tad doe sa radou veliko mnotvoanela svra ti tu blagoslovei Boga inajavljujui mir onima koji se boje Boga.Marija i Josip su hvalili Gospoda zbog roenjaIsusa i sa najveim zadovoljstvom su gaodgajali.

4ANELI NAJAVLJUJU PASTIRIMAROENJE ISUSA, I ONI POTO SU GANALI, NAJAVLJUJU GA

U to vrijeme su pastiri uvali svoja stadakao to im je obiaj. I gle, oni bijahu opkoljenibljetavom svjetlou iz koje im se pojavianeo koji je blagoslovio Boga. Pastiri su biliispunjeni strahom zbog iznenadne svjetlosti ipojave anela: nakon ega ih aneo Gospodnjiutjei, govorei: Gle, ja vam navjeujemveliku radost jer se u gradu Davidovom rodilodijete koje je prorok Gospodnji, koji donosiveliki spas domu Izraelovom. Dijete ete nai ujaslama sa njegovom majkom, koja blagosiljaBoga. Kad je on ovo izgovorio, tad doevel iko mnotvo anela s lavei Boga,navjeujui mir dobrima. Kad su aneli otili,pastiri su priali meusobno, govorei: Hajmo ak u Betlehem i vidimo Rije koju je Bogsvojim anelom navijestio nama. Mnogipastiri dooe u Betlehem traei novoroenubebu, i naoe van grada dijete koje je bilo

14

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

roeno prema rijei anela, leei u jaslama.Oni zato izrazie potovanje njemu i dadoenjegovoj majci ta su imali, govorei joj ta suuli i vidjeli. Marija je stoga sve te stvarisauvala u svom srcu i Josip (isto tako) hvaleiBoga. Pastiri se vratie svojim stadima,najavljujui svakom kako su krupnu stvarvidjeli. Tako je itava zemlja brdovita Judejabila ispunjena strahom, a svaki je ovjek stavioovu rije na svoje srce, govorei: ta mimislimo da e ovo dijete biti?

5OBREZANJE ISUSOVO

Kad se ispuni osam dana prema zakonuGospodnjem, kao to je zapisano u KnjiziMojsijevoj, oni uzee dijete i odnesoe ga uhram da ga obreu. I tako oni obrezae dijete,dadoe mu ime Isus, kao to je aneo Gospodnji rekao prije no to je on bio zaet u utrobi. Marija i Josip su primjetili da dijete mora biti za spas istradanje mnogih. Oni su se zato bojali Boga iuvali dijete bojei se Boga.

6TRI MAGA DOVEDENA ZVIJEZDOM NAISTOK JUDEJE, I NAAVI ISUSAIZRAAVAJU MU POTOVANJE I DAJUPOKLONE

Za vladavine Heroda, kralja Judeje, kada jeIsus bio roen, tri maga su u istonim krajevimaosmatrali zvijezde na nebesima. Tad im sepojavila zvijezda visokog sjaja, natozakljuivi meusobno dooe u Judeju,voeni zvijezdom koja se kretala ispred njih, idoavi u Je ru sa lem pitali su gdje je roen kraljJevreja. A kad je Herod uo ovo, on seprestraio, a sav grad je bio uznemiren.

Herod zato pozva zajedno sveenike ipismoznance, govorei: Gdje bi trebalo da jeroen Krist? Oni odgovorie da bi on trebaobiti roen u Betlehemu; jer tako je pisao prorok:A ti Betleheme, nisi mal meu prinevima

Jude: jer iz tebe e izii voa koji e voditi mojnarod Izrael. Herod zato sazva magije i raspitaih o njihovom dolasku: a oni su odgovorili da su vidjeli zvijezdu na istoku koja ih je doveladovde, zbog ega su oni eljeli da oboavaju sapoklonima ovog novog kralja pokazanogzvijezdom.

Potom Herod ree: Idite u Betlehem iispitajte sve paljivo o djetetu; a kad ga naete,doite i to mi re cite, jer bih ja takoe doao ioboavao ga . A on je ovo govor ioobmanjujui.

7POSJETA MAGIJA ISUSU I NJIHOVPOVRATAK U NJIHOVU ZEMLJU, SAISUSOVIM UPOZORENJEM DATIM IM USNU

Magi napustie Je ru sa lem, i gle, zvijezdakoja im se pojavila na istoku, kretala se prednjima. Videi zvijezdu magi su bili ispunjeniradou. I doavi tako u Betlehem, van grada,oni vidjee zvijezdu kako stoji iznad svratitagdje je Isus roen. Magi zato prioe blie,uavi u nastambu naoe dijete sa njegovommajkom i naklonivi se, oni mu izraziepotovanje. I magi mu iznesoe zaine sasrebrom i zlatom, prepriavajui Djevici sve to su vidjeli.

Poslije, dok su spavali, dijete ih upozori dane idu Herodu: tako odlazei drugim putem, oni se vratie sopstvenim kuama, objavljujui sveto su vidjeli u Judeji.

8ISUS ODNESEN U BIJEGU U EGIPAT, AHEROD MASAKRIRA NEVINU DJECU

Vidjevi da se magi nisu vratili, Herod jevjerovao da su mu se oni rugali; zbog toga onnaredi da se usmrte sva djeca koja su bilaroena. Ali gle, dok je Josip spavao pojavi muse aneo Gospodnji, govorei: Ustaj brzo iuzmi dijete sa njegovom majkom i idi u Egipat,

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

jer Herod hoe da ga ubije. Josip ustade savelikim strahom i uze Mariju sa djetetom i oniodoe u Egipat gdje su boravili do smrtiHeroda, koji je vjerujui da su ga magi izigraliposlao svoje vojnike da pobiju svu novoroenudjecu u Betlehemu. Vojnici su stoga doli ipobili svu djecu koja su bila tamo, kao to im jeHerod naredio. Time su bile ispunjene rijeiproroka koji je govorio: Lelek i veliki pla je uRamahu. Rahela kuka za svojim sinovima, alijoj utjeha nije data, jer ih nema.

9ISUS, VRATIVI SE U JUDEJU VODIUDESNE RASPRAVE SA UITELJIMASTIGAVI DO UZRASTA OD DVADESETGODINA

Kad je Herod bio mrtav, gle, aneoGospodnji se pojavi Josipu u snu, govorei:Vrati se u Judeju, jer su oni koji su eljeli smrtdjeteta mrtvi. Josip zato uze dijete sa Marijom(ono je imalo sedam godina) i doe u Judeju,odakle, uvi da Arhelaj sin Heroda vladaJudejom, ode na Galileju bojei se da ostane uJudeji; i oni odoe da stanuju u Nazaretu.

Dijete je raslo u naklonsti i mudrosti predBogom i ljudima.

Isus, stigavi dobu od dvadeset godina, odesa Marijom i Josipom u Je ru sa lem, da tamooboava prema zakonu Gospodnjem pisanom uKnjizi Mojsijevoj. Kad su se njihove molitvezavrile, oni odoe izgubivi Isusa, jer su mislili da se on vratio kui sa njihovim roacima.Marija se zato vratila sa Josipom u Je ru sa lemtraei Isusa meu rodbinom i susjedima.Treeg dana su oni nali dijete u Hramu usreduitelja raspravljajui s njima o Zakonu. I svako je bio zapanjen na njegova pitanja i odgovore,govorei: Kako u njemu moe biti takvadogma, iako je tako mal i jo nije nauio daita?

Marija ga prekori govorei: Sine ta si namnapravio? Vidi, ja i tvoj otac smo te traili tridana alei. Isus odgovori: Zar ne znate dasluba Boija treba da ide prije oca i matere?Isus tada sie sa svojom majkom i Josipom u

Nazaret, i bio im je potinjen sa poniznou ipotovanjem.

10 ISUS U DOBU OD TRIDESET GODINA NAGORI MASLINSKOJ UDESNO PRIMAEVANELJE OD ANELA GABRIELA

Isus je prispjevi dobu od trideset godina -kao to mi je on rekao - otiao na GoruMaslinsku. U podne, dok se molio, kad je doaodo rijei: Gospod sa milou..., bio jeokruen jarkom svjetlou i bezbrojnimmnotvom anela, koj i su govor i l i :Blagoslovljen neka je Bog. Aneo Ga brielmu predstavi kao da je sjajee ogledalo, knjigu,koja se spustila na srce Isusovo, u kojoj je onimao znanje onog ta je Bog uinio i ta je rekaoi ta Bog hoe, toliko da je sve bilo njemuotkriveno i otvoreno, kao to mi je rekao:Vjeruj Barnaba, da ja znam svakog proroka sasvakim proraanstvom, tako da ta god jakaem, sve proizilazi iz te Knjige.

Isus, primivi ovu viziju, i znajui da je onprorok poslat domu Izraelovu, sve otkri Mariji,svojoj majci, govorei joj da on mora pretrpjetivelik progon zarad asti Boga i da on ne moevie nimalo boraviti s njom da bi je sluio.uvi ovo Marija ree: Sine, prije nego to si tiroen, meni je sve najavljeno: zato neka jeblagoslovljeno sveto ime Boije. Isus ode tog dana od svoje majke, da bi se posvetio svojojprorokoj slubi.

11 ISUS UDESNO LIJEI GUBAVCA I IDE UJE RU SA LEM

Isus, silazei s planine da bi doao u Je ru sa -lem, srete gubavca koji je Boijom inspiracijom znao za Isusa da je prorok. On ga sa suzamamoli, govorei: Isuse, ti sine Davidov, imajmilosti nada mnom. Isus ogovori: ta bi tibrate, da ti ja uradim?

Gubavac odgovori: Gospode, daj mizdravlje.

16

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

Isus ga prekori: Ti si lud; moli Boga koji teje stvorio, i on e ti dati zdravlje; jer ja samovjek kao i ti. Gubavac ree: Ja znam da si tigospodaru ovjek, ali svetac Boiji. Zato semoli ti Bogu i On e mi dati zdravlje. PotomIsus, uzdahnuvi, ree: Gospode BoeSvemogui, za ljubav Tvojih svetih proroka,daj zdravlje ovom bolesnom ovjeku. Zatimrekavi ovo, dodirujui bolesnog ovjekasvojim rukama u ime Boga, ree: O brate,primi zdravlje! I kada on ree ovo, gubavostbjee poiena toliko da je tijelo gubavcaostalo kao kod djeteta. Vidjevi to da jeizlijeen, gubavac glasno povika: Doi blieIzraele, da primi proroka kojeg je Bog poslaotebi. Isus ga je molio, rekavi: Brate zatraisvoj mir i ne reci nia, ali, to ga je vie molio,on je vie vikao, govorei: Vidite proroka,vidite sveca Boijeg! Na te rijei, mnogi kojisu izlazili iz Jerusalema potrae nazad i uoesa Isusom u Je ru sa lem, prepriavajui ono toje Bog putem Isusa uinio gubavcu.

12 PRVA ISUSOVA PROPOVIJED NARODU;UDESAN U DOKTRINI O IMENU BOIJEM

itav grad Je ru sa lem je pokrenuo timrijeima, zbog ega su svi zajedno potrali kHramu da vide Isusa koji je uao unutra damoli, tako da bi oni jedva mogli stati tamo.Sveenici vidjevi Isusa govorae: Ovi ljudiele da te vide i da te uju: zato se popni napropovjedaonicu, i ako ti Bog dadne rije,govori u ime Gospoda.

Potom se Isus pope na mjesto odakle bipismoznanci imali obiaj da govore. Davi znak rukom za tiinu, on otvori svoja usta, rekavi:Blagoslovljeno neka je sveto ime Boije, kojije od svoje dobrote i milosti htio da stvori svojastvorenja, da bi ga oni slavili. Blagoslovljenoneka je ime Boije, koji je stvorio Sjaj svihsvetih prije svih stvari, da bi ga poslao za spassvijeta, kao to je On govorio svom slugiDavidu, rekavi: Prije Lucifera u bljetavilusvetaca ja sam te stvorio". Blagoslovljeno neka

je sveto ime Boije, koji je stvorio anele, da biga oni sluili. I blagoslovljen neka je Bog, kojije kaznio i prokleo Sotonu i njegovesljedbenike, koji ne bi tovali onoga koga Boghoe da bude potovan. Blagoslovljeno neka jesveto ime Boije, koji je stvorio ovjeka odilovae, od zemlje, i postavio ga nad njegovimdjelima. Blagoslovljeno neka je sveto imeBoije, koji je izvukao ovjeka iz raja jer jeprekrio Njegovo sveto pravilo. Blagoslovljeno neka je sveto ime Boije, koji je s milosremgledao na suze Adama i Eve, praroditeljaljudske vrste. Blagoslovljeno neka je sveto imeBoije, koji je pravedno kaznio Kajina zabratoubojstvo, poslao potop na zemlju, spaliotri zla grada, sprio Egipat, potopio faraona uCrvenom moru, razbacao neprijatelje njegovihljudi, kaznio nevjernike i kaznio one koji se nekaju. Blagoslovljeno neka je sveto ime Boijekoji s milosrem gleda na svoja stvorenja i zatoim je slao svoje svete proroke, da bi oni hodali sistinom i pravdom pred Njim; koji je izbaviosvoje sluge iz svakog zla i dao im ovu zemlju,kao to je obeao naem ocu Abrahamu injegovom sinu za svagda. Zatim nam je onpreko svog sluge Mojsija dao ovaj sveti Zakon,da nas Sotona ne bi obmanuo; i On nas jeuzdigao nad svim drugim narodima."

Ali brao, ta mi inimo danas da mi nebismo bili kanjeni za nae grijehe?

I kad je Isus sa najveom estinom prekorionarod zato to su oni zaboravili rije Boiju, iodali se samo tatini; on je prekorio sveanikezbog njihovog zanemarivanja slube Boije izbog njihovih svjetovne pohlepnosti; on jeprekorio pismoznance jer su oni propovijedaliuzaludnu dogmu i naspustili zakon Boiji;prekorio je uitelje jer su uinili zakon Boijineefikasnim putem svojih tradicija. Na takavnain je Isus govorio narodu da su svi plakali od najmanjeg do najveeg, molei za milost ipreklinjui Isusa da se moli za njih; izuzevsamo onih sveenika i voa koji su tog danazaeli mrnju protiv Isusa to je tako govorioprotiv sveenika, pismoznanaca I uitelja. Onisu razmiljali o njegovoj smrti, ali zbog strahaod naroda, koji ga je primio kao Boijegproroka oni nisu izrekli ni rije. Isus podiesvoje ruke Gospodu Bogu i pomoli se, a narod

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

je plaui govorio: Neka tako bude, oGospode, tako neka bude. Kad je molitva bilazavrena, Isus se spusti iz hrama; i tog dana onnapusti Je ru sa lem sa mnogima koji su gaslijedili. A sveenici su meusobno govorili zlo o Isusu.

13ZNAAJAN STRAH ISUSA I NJEGOVAMOLITVA, I UDESNA UTJEHA ANELAGABRIELA

Poto je proteklo nekoliko dana, Isusopazivi u dui elju sveanika, uspe se na Goru Maslinsku radi molitve. Poto je proveo itavuno u molitvi, ujutro Isus molei se ree: OGospode, ja znam da me pismoznanci mrze, asveenici su naumili da ubiju mene, tvog slugu;zato Gospode Boe svemogui i milosrdni, umilosru uj molitve tvog sluge i spasi me odnjihovih zamki, jer Ti si moj spas. Ti znaGospodaru da ja, Tvoj sluga traim samo Tebeo Gospode, i govorim Tvoju rije; jer Tvojarije je istina koja vjeno traje.

Kada je Isus izgovorio te rijei, gle, doe mu aneo Ga briel, govorei: Ne boj se, o Isuse, jerhiljade hiljada koje borave na nebesima titeodjelo tvoje, i ti nee umrijeti dok se sve neispuni, a svijet bude blizu svom kraju.

Isus pade svojim licem na zemlju, rekavi:O veliki Gospode Boe, kako je velika Tvojamilost nada mnom, i ta da ti dam Gospodaru,za sve im si me obdario?

Aneo Ga briel odgovori: Ustaj Isuse i sjeti se Abrahama, koji je bio voljan da uini rtvuBogu svojim prvoroenim sinom Jimaelom,da bi ispunio rije Boiju, a no nije mogao daposjee njegovog sina, na moju rije da rtvujeovna. Isto tako e ti initi, o Isuse, Boijirobe. Isus ree: Spreman sam, ali gdje u janai janje, obzirom da nemam novac, a nijedozvoljeno ukrasti ga? Nato mu aneo Ga briel pokaza na ovcu, koju Isus prinese kao rtvu,hvalei i blagoslavei Boga, koji je slavan zasvagda.

14NAKON POSTA OD ETRDESET DANAISUS IZABIRE DVANAEST APOSTOLA

Isus sie s planine i pree nou sam na daljustranu Jordana, postio je etrdeset dana ietrdeset noi, ne jedui nita danju niti nou,upuujui neprestano molbu Gospodu za spassvog naroda kojem ga je Bog poslao. I kad jeetrdeset dana prolo on je bio ogladnio. Tadmu se pojavio Sotona i iskuavao ga mnogimrijeima, ali ga je Isus otjerao snagom Boijihrijei. Poto je Sotona otiao, dooe aneli ipomagoe mu u onom za im je on imaopotrebu.

Isusa je, kad se vratio u re gion Jerusalema,ponovo pronaao narod sa velikom radou, ioni su ga molili da ostane s njima: jer njegoverijei nisu bile kao one od pismoznanaca negosu imale mo, jer su doticale srce.

Isus, vidjevi da je veliko mnotvo onih kojisu se obratili u svojim srcima, da bi hodili sazakonom Boijim, pope se na goru i provedesvu no u molitvi, a kad je doao dan, on sespusti s gore i odabra dvanaestoricu, koje onnazva apostoli, meu kojima je Juda koji jeubijen na kriu. Njihova imena su: Andrija iPetar njegov brat, ribar, Barnaba koji je ovonapisao, sa Matejom carinikom, Ivan i Jakov,sinovi Zebedeovi; Tadija i Juda; Bartalomeo iFilip; Jakov i Juda Iskariot, izdajnik. Ovima jeon uvijek otkrivao boanske tajne, ali on jeuinio Judu Iskariota raspolagaem nad onimto mu je dato kao milostinja, a on je krao desetidio svega.

15 UDO KOJE JE IZVEO ISUS NA SVADBI,PRETVARAJUI VODU U VINO

Kada je sveanost tabernakula bila blizu,jedan bogati ovjek pozva Isusa sa njegovimuenicima i njegovom majkom na svadbu. Isuszato ode, i kako su oni slavili ponestalo je vina.Njegova majka se obrati Isusu, rekavi: Oninemaju vina. Isus odgovori: ta je to za mene,

18

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

majko moja? Njegova majka naredi slugamada sve to im Isus naredi, treba da posluaju. Tuje bilo est posuda za vodu prema obiajuIzraela, za ienje za molitu. Isus ree:Napunite te sudove vodom. Sluge uinietako. Isus im ree: U ime Boga, dajte da pijuoni koji slave. Sluge nato otkrie voiceramonije koji prekori sluge govori: Obezvrijedne sluge, zato ste uvali bolje vino do sad?, jer, on nije znao nita o svemu to je Isusuradio.

Sluge odgovorie: O gospodine, ovdje jesvetac Boiji, on je od vode napravio vino.Voa ceramonije je mislio da su sluge pijane;ali oni koji su sjedili blizu Isusa i vidjeli itavustvar, ustae od stola i iskazae mu tovanje,govorei: Uistinu, ti si svetac Boiji, istinitiprorok poslat nama od Boga!

Tada su njegovi uenici vjerovali u njega, imnogi su se obratili u svojim srcima, govorei:Hvala Bogu koji je imao nad Izraelom milost ipohodio dom Judin sa ljubavlju i neka jeblagoslovljeno Njegovo sveto ime.

16 UDESNA POUKA ISUSOVA NJEGOVIMAPOSTOLIMA O PREOBRAENJU OD ZLOG IVOTA

Jednog dana Isus sazva svoje uenike i uspese na planinu, i kad on tamo sjede njegoviuenici mu prioe blie; i on otvori svoja usta ipouava ih, govorei: Velike su olakicekojima nas je obdario, stoga je potrebno da Gami sluimo istinskim srcem. Isto kao to je novo vino bilo stavljeno u nove sudove, isto tako vitreba da postanete novi ljudi, ako hoete daprihvatite novo uenje koje e izii iz mojihusta. Uistinu, kao to ovjek, kaem vam, nemoe svojim oima vidjeti istovremeno zemljui nebo, isto tako je nemogue voliti Boga isvijet.

Ni jedan ovjek ne moe ninakoji nainsluiti dva gospodara koji su u meusobnomneprijateljstvu, jer e vas jedan voljeti, drugi evas mrziti. Isto tako vam ja kaem, da vi doistane moete sluiti Bogu i svijetu, jer svijet

poiva na neistini, poudi i opaini. Vi zato nemoete nai oslonac na svijetu, nego prijeprogon i tetu. Sluite Boga i prezirite svijet, jerod mene ete nai oslonac za svoje due, ujtemoje rijei, jer ja vam govorim istinu.

Doista, blagoslovljeni su oni koji oplakujuovaj zemaljski ivot, jer oni e biti utjeeni.Blagoslovljeni su siromani koji zaista mrzeuivanje svijeta, jer oni e imati obilje uivanjakraljevstva Boijeg.

Doista, blagoslovljeni su oni koji jedu zastolom Gospodnjim, jer aneli e ih sluiti.

Vi hodate kao hodoasnici . Da l ihodoasnik optereuje sebe mjestima i poljimai drugim zemaljskim stvarima na svom putu?Sigurno ne: ali on podnosi stvari lahko izahvalan je zbog njihove koristi i pogodnosti na putu. Ovo bi vam trebao sada biti jedan primjer;a ako elite drugi primjer, ja u vam ga dati dabiste vi mogli initi sve ono ta vam ja kaem.

Ne optereujte svoja srca zemaljskimeljama, govorei: Ko e nas odijevati?" iliKo e nam dati da jedemo? Ali pogledajtecvijee i drvee sa pticama, koje Bog naGospod oblai i hrani veom slavom negoslavom Solomona. On je u stanju da vas hrani,Bog koji vas je stvorio i pozvao vas da musluite: koji je dao da manna etrdeset godinapada iz neba njegovom narodu Izraelu u divljini i nije dao da se njihova odjea podere, a bilo ihje 640.000 hiljada, pored ena i djece. Zaista,jer vam kaem da e zemlja i nebo propasti, alinee propasti Njegova milost prema onima kojiGa se boje. Ali bogati na svijetu su u svomprosperitetu gladni i stradavaju. Bio jedanovjek iji su se prihodi poveali, pa je onrekao: ta da ja radim, o duo moja? Ja uporuiti svoje hambare, jer su oni mali isagradiu nove vee: zato e trijumfovati duomoja!" Oh, jadni ovjek! jer te je nai on umro.On je trebao da misli na siromane i da sebistekne prijatel je pomou milodara odnepravednika bogataa ovog svijeta; jer oninose riznice na kraljevstvu nebeskom".

Re cite mi, molim vas, ako biste dali svojnovac na bank krmaru, i ako bi vam on daodesetostruko i dvadesetostruko, zar ne biste dali takvom ovjeku sve to imate? Ali, ja vamkaem, doista, da ta god dadnete ili se

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

odreknete za ljubav Boga, pri mate ga nazadstostruko i ivot vjeni. Pogledajte koliko vitrebate da budete zadovoljni da sluite Bogu.

17 U OVOM POGLAVLJU JASNO SE OPAANEVJEROVANJE KRANA, I PRAVAVJERA VJERNIKA

Kad je Isus izgovorio ovo, Filip ree: Mismo zadovoljni da sluimo Boga, ali mi elimoipak da znamo Boga jer je Isaija prorok rekao:Zaista si ti skriveni Bog", a Bog je rekaoMojsiju svom sluzi: Ja sam taj koji jesam.

Isus ogovori: Filipe, Bog je dobro bezkojeg nita nema dobro; Bog je bie bez kognema nita to jest; Bog je ivot bez kog nemanieg to ivi; tako velik da on ispunjava sve isvugdje je. On sam nema nikog sebi ravnog. Onnije imao poetka, niti e On ikad imati kraj, aliOn je svemu dao poetak, i svemu e On datikraj. On nema oca niti majku; On nema sinova,niti brae, niti drugova. I zato to Bog nematijelo, On ne jede, ne spava, ne umire, ne hoda,ne kree se, nego postoji vjeno bez ljudskeslinosti, jer on je bestjelesan, nesastavljen,nematerijalan, od najprostije supstanice. On jetako dobar da voli samo dobrotu; On je takopravedan, da kad On kanjava ili prata, to nemoe biti proturijeno. Ukratko, kaem tiFilipe, da ovdje na zemlji ti ne moe vidjetiNjega, niti ga sasvim spoznati; ali u njegovomkraljevstvu ti e ga vidjeti za stalno: u tome sesastoji sva naa srea i slava.

Filip ree: Gospodaru, ta kae? Sigurnoje pisano u Isaiji da je Bog na otac; kako ondaOn nema sinova?

Isus odgovori: U prorocima su napisanemnoge parabale, zato ti ne treba da se dri toga, nego razuma. Jer, svi proroci, kojih je stoetrdeset i etiri hiljade, koje je Bog poslao nasvijet, su govorili zlokobno. Ali, poslije menee doi Sjaj svih proroka i svetaca i razlit esvjetlost nad mrakom svega to su prorocigovorili, jer on je Poslanik Boiji. Rekaviovo, Isus uzdahnu i ree: Imaj milosti nadIzraelom, o Gospode Boe; i gledaj sa

saaljenjem na Abrahama i njegovo sjeme, dabi te oni sluili istinska srca.

Njegovi uenici odgovorie: Tako nekabude, o Gospodaru, Boe na! Isus ree:Doista, ja vam kaem, pismoznanaci i uenicisu uinili nevaeim zakon Boiji svojimlanim proroanstvima, suprotnimproroanstvima istinskih proroka Boijih: zatoje Bog srdit na dom Izraelov i na ovu bezvjernugeneraciju. Njegovi uenici zaplakae na overijei i rekoe: Imaj milosti, o Boe, imajmilosti nad hramom i nad Svetim gradom, i nepredaj ih preziru naroda, da ne preziru Tvojsveti zavjet. Isus odgovori: Tako neka bude,Gospodaru Boe oeva naih.

18 OVDJE JE PRIKAZAN PROGON BOJIHSLUGU OD SVIJETA, I BOIJA ZATITANJIHOVIM SPASAVANJEM

Izgovorivi ovo, Isus ree: Vi niste izabrali mene nego sam ja izabrao vas, da vi budete moji uenici. Ako e vas zato svijet mrziti, vi etezaista biti moji uenici; jer svijet je uvijek bioneprijatelj Boijih slugu. Sjetite se svetihproroka koje je pobio svijet, kao to je u vrijeme Ilije deset hiljada Jezebel pobio proroka, tolikoda je jedva siroti Ilija umakao, i sedam hiljadasinova proroka koje je sakrio komandantAhabove vojske. Oh, nepravedni svijet koji nezna Boga! Ne straite se zato vi, jer vlasi je navaoj glavi tol iko da nee propasti .Pogledajete vrapce i ostale ptice, s kojih neopane ni jdno pero bez Boije volje. Hoelionda Bog imati vie panje prema pticama nego ljudima, radi kojih je On stvorio sve. Postoji liijedan ovjek moda, koji se vie brine o svojim cipelama nego o svom vlastitom sinu? Sigurnone. Pa koliko manje vi treba da mislite, da e vas Bog napustiti, dok govorite o brizi za ptice! Izato ja govorim o pticama? List sa drveta neopane bez volje Boije.

Vjerujte mi, jer ja vam govorim istinu, dae svijet da vas se uveliko boji ako vi budetedrali do mojih rijei. Jer ako se on ne bi plaioda otkrije svoju poronost, ne bi vas mrzio, a

20

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

ako bi se plaio da bude otkriven, mrzio bi vas iprogonio bi vas. Ako vidite svoje rijeiprezrene od svijeta, ne uzimajte to srcu, negorazmislite kako je Bog vei od vas, kojeg svijettako prezire da se njegova mudrost raunaludou. Ako Bog podnosi svijet sa strpljenem,zbog ega ete to uzeti srcu, o praino i glinozemaljska? U vaem strpljenju vi ete naisvoju duu. Zato, ako vas neko udari u jednustranu lica, okrenite mu drugu da bi vas onudario. Ne uzvraajte zlo zlom, jer tako rade sve najgore ivotinje; ve uzvraajte zlo dobrim imolite Boga za one koji vas mrze.

Vatra se ne gasi vatrom, nego vodom; istotako, kaem vam da neete nadvladati zlo zlom,nego prije dobrim. Gledajte Boga koji dovodiSunce nad zlo i dobro, a isto tako i kiu. Zatotreba da svemu inite dobro; jer u zakonu jepisano: Budite sveti vi, jer Ja, Bog va samsvet; budite vi isti, jer Ja sam ist; budite visavreni, jer Ja sam savren.

Doista, kaem vam da sluga ui dazadovolji svog gospodara i on tako ne oblaiodjeu koja se ne svia njegovom gospodaru.Vaa odjea je vaa volja i vaa ljubav. Pazitezato da ne volite ili ne elite stvar koja se nesvia Bogu, naem Gospodu. Budite sigurni daBog ne voli bljetavila i poude svijeta i zatomrzite svijet".

19 ISUS PREDSKAZUJE NJEGOVU IZDAJU ISILAZEI S GORE LIJEI DESETGUBAVACA

Kad je Isus ovo rekao, Petar ree: Ouitelju, gle, mi smo napustili sve da bismoslijedili tebe, ta e postati od nas?

Isus odgovori: Uistinu, vi ete na Dansudnji sjediti pored mene, svjedoei protivdvanaest plemena Izraela.

Rekavi to, Isus uzdahnu govorei: OGospode, kakva je ovo stvar?, jer ja samodabrao dvanaestoricu, a jedan od njih jeavo.

Uenici su bili raaloeni na ovu rije; nato onaj koji pie tajno upita Isusa sa suzama,rekavi: O gospodaru, hoe li mene sotonaobmanuti i hou li ja postati proklet?

Isus odgovori: Ne alosti se Barnaba; jeroni koje je Bog izabrao prije stvaranja svijeta,nee stradati. Raduj se, jer tvoje ime je upisanou knjizi ivota.

Isus utjei svoje uenike, govorei: Nebojte se, jer onaj koji e me mrziti nijeraaloen mojim govorom, jer u njemu nijeboansko osjeanje. Na njegove rijei,odabranici su se utjeili. Isus obavi svojumolitvu, a njegovi uenici rekoe: Amen, buditako, Gospode Boe svemogui i milosrdni.

Zavrivi svoje molitve, Isus sie sa gore sasvojim uenicima, i srete deset gubavaca kojiizdaleka povikae: Isuse, sine Davidov, imajmilosti nad nama.

Isus ih pozva blie sebi, i ree im:"tahoete vi od mene, o brao?"

Oni svi povikae: Daj nam zdravlje! Isus odgovori: Ah, jadnici kakvi ste vi,

jeste li vi izgubili razum kad kaete: Daj namzdravlje!!!" Zar ne vidite da sam ja ovjek kao ivi. Zovite naeg Boga koji vas je stvorio, i Onkoji je svemogu i milosrdan e vas izlijeiti".Nato su uenici molili Isusa, govorei:Gospodaru imaj milosti nad njima. ZatimIsus zastenja i pomoli se Bogu, govorei:Gospode Boe svemogui i milosrdni, imajmilosti i posluaj rijei tvog sluge: i za ljubavAbrahama naeg oca i zbog Tvog svetogzavjeta imaj milosti na traenje ovih ljudi idaruj im zdravlje. Nato se Isus, rekavi ovo,okrenu gubavcima i ree: Idite i pokaite sesveanicima prema zakonu Boijem.

Gubavci odoe i na svom putu bijaeoieni. Nato se jedan od njih, vidjevi da jeizlijeen, vrati da nae Isusa, a on je bioIsmaelit. Naavi Isusa, on se pokloniizkazujui mu potovanje i govorei: Uistinu,ti si svetac Boiji, i on ga je sa zahvalamamolio, da bi ga primio za svog slugu. Isusodgovori: Desetorica su oiena; gdje sudevetorica? I ree onom koji je bio oien:Ja nisam doao da budem sluen, nego dasluim; zato idi svojoj kui i ispriaj koliko ti jeBog uinio, da bi oni znali da su obeanja data

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

Abrahamu i njegovom sinu sa kraljevstvomBoijim blizu. Oieni gubavac ode i doaviu sopstveno susjedstvo ispria sve to mu jeBog putem Isusa uinio.

20 UDO ISUSOVO NA MORU I ISUSOBJAVLJUJE GDJE PROROK BIVAPRIMLJEN

Isus ode na Galilejsko jezero i ukrcavi se na lau zaplovi ka svom gradu Nazaretu, nakonega je bila velika oluja na jezeru, takva da jelaa bila blizu potonua. A Isus je spavao napramcu lae. Tad mu se primakoe njegoviuenici i probudie ga, govorei" Ogospodaru, spasavaj se, jer mi emo poginuti!Oni su bili zahvaeni velikim strahom zbogjakog vjetra koji je bio suprotan razbjenjelommoru. Isus se die i podiui svoje oi ka neburee: O Elohim Sabaot, imaj milosti nadsvojim slugama. Tada kad Isus ovo ree, vjetar iznenada prestade i jezero se umiri. Poslije togaprestraeni mornar upita, rekavi: A ko je tajkojeg jezero i vjetar sluaju? Stigavi u gradNazaret mornar proiri po itavom gradu ta jeIsus izveo, nato je kua u kojoj je bio Isus bilaopkoljena mnogima koji su stanovali u gradu.Pismoznanci i uitelji, poto mu se poklonie,rekoe: Mi smo uli ta si sve inio na jezeru i u Judeji: daj nam zato neki znak ovdje u tvojojvlastitoj zemlji.

Isus ogovori: Ovaj bezvjerni narataj traiznak, ali, on im nee biti dat, jer nijedan proroknije primljen u svojoj zemlji. U vrijeme Ilijebilo je mnogo hudovica u Judeji, ali on nije bioposlan da bude hranjen, izuzev hudovicisidonskoj. Magi su bili gubavi u vrijemeElizeja u Judeji; ipak je samo Naman Sirijacoien.

Nato se stanovnitvo razbjenjelo te gadograbilo i odnijelo na ivicu provalije, da gadole bace. Ali Isus prolazei izmeu njih, odeod njih.

21ISUS LIJEI OPSJEDNUTOG I SVINJEBIVAJU BAENE U JEZERO. NAKON TOGAON LIJEI KER KANANCA

Isus od u Kafarnaum, i poto se pribliiogradu, gle, iz grobova izie jedan kojeg jeopsjeo avo na takav nain da ga ni jedan lanacne bi mogao drati, a on je nanio velikupovredu ovjeku.

Demoni su vikali kroz njegova usta,govorei: O sveti Boiji, zato si ti doao prijevremena da nam stvara neprilike? I oni su gamolili da ih ne izbaci.

Isus ih upita koliko ih ima. Oni odgovorie:est hiljada esto ezdeset est. Kad ueniciue ovo prestraie se i zamolie Isusa da onode. Tad Isus ree: Gdje je vaa vjera? Trebademoni da odu, a ne ja. Demoni nato povikae: Mi emo izai, ali dozvoli nam da uemo u tesvinje. Blizu jezera je bilo na hranjenju desethiljada svinja koje su pripadale Kanancima.Nato Isus ree: Idite i uite u svinje. Saurlanjem uoe demoni u svinje i pobacae ih ujezero. Tad pobjegoe u grad oni koji su hranilisvinje i ispriae sve ta se desilo uz pomoIsusa.

Potom ljudi iz grada izioe da nau Isusa iovjeka koji je izlijeen. Ljudi su bili ispunjenistrahom i molili su Isusa da ode izvan njihovihgranica. Isus, u skladu s tim, ode od njih i doeu podruja Tira i Sidona.

I gle! ena Kananka sa svoja dva sina, kojaje izila iz vlastite zemlje da nae Isusa.Vidjevi ga kako dolazi sa svojim uenicima,ona povika: Isuse, sine Davidov, imaj milostinad mojom erkom koju mui avo!

Isus ne odgovori niti rije, jer on su bili izneobrezanog naroda. Uenici se saalie irekoe: O gospodaru, imaj saaljenje premanjima! Vidi koliko se dere i koliko plae!

Isus odgovori: Ja sam poslan samo naroduIzraela. Tad ena sa svojim sinovima doepred Isusa plaui i govorei: O sine Davidov,imaj milosti prema meni! Isus odgovori: Nijedobro uzeti hljeb iz djeijih ruku i dati gapsima. A ovo Isus ree iz razloga njihoveneistoe, jer su oni bili od neobrezanog

22

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

naroda. ena ree: O gospodaru, psi jedumrvice to padnu s stola njihovog gospodara.Tad Isus bi obuzet divljenjem na rijei ene iree: O eno, velika je tvoja vjera. I podigavi svoje ruke nebu zamoli Boga i onda ree: Oeno, tvoja erka je osloboena, idi svojimputem u miru. ena ode i vrativi se svojojkui nae erku koja blagosilja Boga".

Nato ena ree: Zaista nema drugog bogado Boga Izraelova. Poslije toga sva njenarodbina pristupi zakonu (Boijem) premazakonu pisanom u Knjizi Mojsijevoj.

22 NESRENO STANJE NEOBREZANIH JETAKVO DA JE PAS BOLJI OD NJIH

Na taj dan uenici upitae Isusa, govorei:O gospodaru zato si eni dao takav odgovor,rekavi da su oni psi?

Isus odgovori: Uistinu, ja vam kaem da jepas bolji od neobrezanog ovjeka. Tada su biliuenici alosni, govorili su: Teke su te rijei, i ko e biti u stanju da ih primi?

Isus odgovori: Ako vi razmotrite, o budalejedne, ta radi pas koji nema razuma da bi sluio svog gospodara, nai ete da su moje rijeitane. Re cite mi da li pas titi kuu svoggospodara i izlae svoj ivot protiv lopova? Da,svakako. Ali, ko ga prima? Mnogo udaraca ipovreda sa malo kruha, i on uvijek pokazujesvom gospodaru zadovoljno lice. Je li totano?

To je istina, o gospodaru, odgovorieuenici.

Zatim Isus ree: Razmotrite koliko jesvega Bog dao ovjeku i vidjeete koliko je onnepravedan ne drei se Boijeg zavjeta saAbrahomom, njegovim slugom. Sjetite se onogta je Da vid rekao Saulu, kralju Izraela, protivGolijata filistejskog: Moj gospodaru", reeDa vid, dok je tvoj sluga uvao stado tvog slugedoao je vuk, medvjed i lav, i zgrabili su ovcetvog sluge: nato ode tvoj sluga i pobi ih,spasavajui ovce. A ta je ovaj neobrezanidrugo, do jedan kao oni? Zato e tvoj sluga ii u

ime Gospoda Boga Izraelovog, i ubiti neistogkoji vrijea sveti narod Boiji". Tad rekoeuenici: Reci nam, o gospodaru, iz kograzloga ovjek mora biti obrezan? Isusodgovori:"Neka vam je dovoljno to to je Bogto naredio Abrahamu, rekavi:"Abrahame,obrei ti svoju udnu navlaku i sva tvoja kua, jer ovo je zavjet izmeu Mene i tebe za svavremena".

23PORIJEKO OBREZANJA, ZAVJET BOIJI SAABRAHAMOM I PROKLETSTVONEOBREZANIH

I rekavi ovo, Isus sjede blizu gore koju sutraili. Njegovi uenici dooe na njegovustranu da uju njegove rijei. Tad Isus ree:Poto je Adam, prvi ovjek, pojeo prevaromsotone, hranu zabranjenu od Boga u raju,njegovo tijelo se pobuni protiv duha: nato se onzaklete, rekavi: Tako mi Boga, odsjei u te!" I slomivi dio kamena on dograbi svoje tijelo da ga odsjee otrom iviciom kamena: nato je bioprekoren od anela Gabriela. I on odgovori:Zakleo sam se Bogu da u ga odsjei; ja nikadneu biti laac!

Tad mu aneo pokaza viak njegovog tijela i on njega odsjee. I od tada, kao to svaki ovjek uzima tijelo od tijela Ademovog, isto tako je onobavezan da se dri svega ta je Adam obeaozakletvom. Ovo je Adam prenio na svojesinove, i s generacije na generaciju se prenosilaobaveza obrezivanja. Ali u vrijeme Abrahama,bilo je na zemlji samo nekoliko obrezanih, jerse idolatrija bila namnoila na zemlji. Nato jeBog rekao Abrahamu injenicu o obrezivanju i uinio ovaj zavjet, rekavi: Duu koja nee daobree svoje tijelo, Ja u je izbaciti iz svognaroda za svagda.

Uenici su se tresli od straha na ove Isusove rijei, jer je on govorio sa estinom duha. OndaIsus ree: Ostavite strah onom koji nijeobrezao svoju udnu navlaku, jer on je lienraja. Rekavi ovo, Isus ponovo progovori,rekavi: Dua je u mnogima spremna naslubu Boga, ali tijelo je slabo. ovjek, zato,

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

koji se boji Boga, treba da razmisli ta je tijelo, igdje ono ima svoje porijeklo i nato e se onosvesti. Od ilovae, od Zemlje je Bog stvoriotijelo, i u to udahnuo dah ivota, udahnuvi unjega. I zato kad tijelo ometa slubu Boiju onotreba da bude s prezirom odbijeno kao ilovaa izgaeno, jer ma koliko mrzio svoju duu naovom svijetu sauvae je u vjenom ivotu.

ta je tijelo sada - ono manifestuje svojeelje - to je grub neprijatelj svakog dobra: jerono samo eli grijeh.

Treba li onda ovjek, da bi zadovoljiojednog od svojih neprijatelja, da napusti daudovoljava Bogu, svom stvoritelju? Razmotrite ovo. Svi sveci i proroci su bili neprijatelji svogtijela, radi slube Bogu: zato su spremno i sdragou otili u smrt svoju, da ne bi iniliprekraj zakonu Boijem datog Mojsiju,njegovom sluzi, i da ne bi ili da slue lane ilaue bogove.

Sjetite se Ilije koji je bjeao kroz pustamjesta planina, jedui samo travu, obuen ukoziju kou. Ah, koliko dana nije on pio!Koliko pljuskova ga je pokvasilo i sedamgodina, u kojima je pretrpio estoki progonneistog Jezebela! Sjetite se Elizeja, koji je jeojemeni hljeb i nosio najprostiju odjeu.Uistinu, kaem vam, da se oni nisu plaili daprezru svoje tijelo, nego su se straili velikogterora kraljeva i prineva. Ovo bi trebalo bitidovoljno za prezir tijela, o ljudi. Ali, akopogledate u grobnice, vidjeete ta je tijelo".

24 ZNAAJAN PRIMJER KAKO OVJEKTREBA DA BJEI OD BANKETA IPROSLAVA

Rekavi ovo Isus zaplaka, govorei: Tekoonima koji su sluge svog tijela, jer, oni susigurni da nee imati nikakvo dobro u drugomivotu, ve samo muenje zbog grijehanjihovih. Govorim vam da je bio jedan deronja koji nije ninato obraao panju, sem naderanje, i tako svaki dan odravao svojugozbu. Na njegovoj kapiji je stajao siromah poimenu La zar, koji je bio pun rana i bio je rad dajede mrve koje padnu sa deronjinog stola. Ali,

niko ih nije dao njemu; ne, svi su mu se rugali.Jedino su ga psi saalijevali, jer oni su lizalinjegove rane. Siromah je umro i aneli su gaodnijeli na ruke Abrahama, oca naeg. Bogataje takoe umro i avoli su ga odnijeli na rukeSotone; nato je on podnosei najvee muenje, podigao svoje oi i izdaleka vidio Lazara urukama Abrahama. Tad zavapi bogata: O oeAbrahame, imaj milosti prema meni i poaljiLazara, koji bi mi na svojim prstima donio kapvode da mi ohladi jezik, koji se mui u ovomplamenu".

Abra ham odgovori: Sine, sjeti se da tiprima svoje dobro u drugom ivotu i La zarsvoje zlo; zato e ti sada biti u patnji, a La zar uutjehi.

Bogata ponovo zaplaka, govorei: O oeAbrahame! U svojoj kui imam trojicu svojebrae. Zato poalji Lazara da im nagovijestikoliko patim, da bi se oni mogli pokajati i nestii ovamo.

Abra ham odgovori: Oni imaju Mojsija iproroke, neka ih oni uju.

Bogata ree: Ne, oe Abrahame; oni bivjerovali ako se jedan mrtvac digne.

Abra ham odgovori: Ko god ne vjerujeMojsiju i prorocima, nee vjerovati nimrtvacima kad bi oni ustali.

Vid i te onda jesu l i s i romaniblagoslovljeni, ree Isus, koji imajustrpljenje i ele samo ono ta je potrebno,mrzei tijelo. O jadni oni koji nose druge da ihsahrane, da daju njihovo tijelo kao hranucrvima, a ne naue istinu. Daleko je od toga tooni ive ovdje kao besmrtnici - jer oni gradevelike kue i postiu velilke prihode i ive uoholosti.

25 KAKO OVJEK TREBA DA PREZIRETIJELO, I KAKO OVJEK TREBA DA IVINA SVIJETU

Potom ree onaj koji (ovo) pie: Ogospodaru, istinite su tvoje rijei, i zbog togasmo mi napustili sve da bi te slijedili. Reci nam,onda, kako treba da mrzimo svoje tijelo; jer

24

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

ubiti se nije doputeno, a za ivot moramoobezbijediti sredstva.

Isus odgovori: Dri svoje tijelo kao konj, iivee sigurno. Jer konju se daje hrana pomjeri, a rad bez mjere, i uzda se stavlja na njega,da bi on iao po tvojoj volji, on se vee danikome ne bi smetao, on se dri na oskudnommjestu i tue se kad je neposluan: tako ini i tiBarnaba i ti e uvijek ivjeti s Bogom.

I ne budi uvrijeen mojim rijeima, jer jeDa vid, otac tvoj uinio istu stvar, kao to onpriznaje govorei: Ja sam kao konj predtobom, i ja sam uvijek do tebe."

Pa, re cite mi, da li je siromaniji onaj ko jezadovoljan sa malo, ili onaj koji eli mnogo?Dosta, kaem vam, da - kad bi svijet imao zdrav razum - niko ne bi gomilao nita za sebe, nego bi sve bilo zajedniko. Ali u ovome je poznatanjegova ludost, to vie skuplja, vie eli. Zatopustite da vas zadovolji jedno odijelo, odbacitesvoju vreu, ne nosite novanik niti obuu nasvojim nogama; i ne razmiljajte govorei: tae nam se dogoditi?", nego mislite da vritevolju Boiju, i On e vas snabdjeti vaimpotrebama, tako da vam nita nee nedostajati."

Doista, ja vam kaem, da mnogo gomilanja u ovom ivotu daje sigurno svjedoanstvo otome da nema ta da se primi na drugom. Jeronaj ko ima Je ru sa lem za rodnu zemlju, ne gradi kue u Samariji, jer postoji neprijateljstvoizmeu tih gradova. Razumijete li vi?

Da, odgovorie uenici.

26 KAKO OVJEK TREBA DA VOLI BOGA. UOVOM POGLAVLJU JE SADRANAUDESNA PREPIRKA ABRAHAMA SANJEGOVIM OCEM

Tad Isus ree: Bio jedan ovjek naputovanju, koji je kada je putovao, otkrio blagou polju koje je trebalo biti prodato za petnovia. ovjek odmah saznavi ovo prodadesvoj ka put da bi kupio to polje. Je li touvjerljivo?

Uenici odgovorie: Onaj ko ovo ne bivjerovao je lud!

Nato Isus ree: Vi ete biti ludi ako ne pre -date svoja osjeanja Bogu da kupi vau duu ukojoj poiva riznica ljubavi; jer ljubav je blagoneuporedivo. Jer, onaj ko voli Boga, ima Bogaza sebe; a ko ima Boga, ima sve.

Petar odgovori: Kako treba ovjek da volipravom ljubavlju? Reci nam?

Isus odgovori: Uistinu, kaem vam da onaj ko nee mrziti svog oca i svoju majku, i svojvlastiti ivot, i djecu i enu, za ljubav Boiju -da takav nije vrijedan da od Boga bude voljen.

Petar ree: O gospodaru, pisano je uzakonu u Knjizi Mojsijevoj: Potuj svog oca,da bi ti dugo ivio na zemlji." I dalje on kae:Proklet bio sin koji ne poslua svog oca i svojumajku; zato Bog nareuje da takav neposlunisin treba gnjevom naroda biti kamenovan predkapijom grada. E pa kako nam nareuje damrzimo oca i majku?"

Isus odgovori: Svaka moja rije je istina,jer ona nije moja nego Boija, koji me je poslaodomu Izraelovom. Zato vam kaem da sve toimate Bog vam je podario: i tako, je li vrijednijidar ili darodavac? Kad je tvoj otac i tvoja majkasa svim ostalim prepreka za tebe u slubiBoijoj, napusti ih kao neprijatelje. Zar nijeBog rekao Abrahamu: Idi iz kue oca svog isvoje rodbine i doi da stanuje u zemlji koju u Ja dati tebi i sjemenu tvom?" A zbog ega jeBog rekao ovo? - samo zbog toga to je otacAbrahamov bio izraiva kipova, koji je pravioi oboavao lane Bogove. Otad je meu njimabilo neprijateljstvo toliko da je otac elio daspali svog sina".

Petar ree: Istinite su tvoje rijei, zato te ja molim da nam kae kako se Abra ham rugaosvom ocu".

Isus odgovori: Abra ham je imao sedamgodina kad je poeo traiti Boga. Tako jednogdana ree svom ocu: Oe, ta je napraviloovjeka?"

Budalasti otac odgovori: ovjek; jer jasam napravio tebe, a moj otac je napraviomene.

Abra ham odgovori: Oe to nije tako; jer jasam uo jednog starca kako plae i govori: Omoj Boe, zato mi nisi dao djecu?"

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

Njegov otac ree: To je istina sine moj daBog pomae ovjeku da napravi ovjeka, ali On u to ne mjea svoje ruke; samo je potrebno daovjek doe i moli se svom Bogu i da mu dajanjce i ovce, i njegov Bog e mu pomoi.

Abra ham upita: Koliko ima bogova, oe? Starac odgovori: Ima ih beskonano po

broju, moj sine. Tad Abra ham ree: O oe, ta u uiniti

ako budem sluio jednom Bogu, a drugi mibude elio zlo, jer njega ne sluim? Na bilo kojinain e doi do nesloge meu njima i tako edoi do rata meu bogovima. Ali, ako bog kojimi eli zlo, ubije mog sopstvenog boga ta uiniti? Sigurno je da bi on mene takoe ubio.

Stari ovjek smjeei se odgovori: O sine,ne boj se, jer ni jedan bog ne ratuje s drugim; ne, u velikom hramu ima hiljadu bogova sa velikimbogom Baalom; a ja sam sada blizu sedamdesetgodina starosti i jo nisam nikad vidio da jejedan bog udario drugog boga. A sigurno je dasvi ljudi ne slue jednog boga, nego jedanovjek jednog, a drugi drugog.

Abra ham ree: Tako, onda oni imaju mirmeu sobom. Ree otac njegov: Imaju.

Tad ree Abra ham: O oe, na to su bogovinalik?

Starac odogovori: Budalo, svakog dana japravim boga kojeg prodam drugima da bihkupio kruh, a ti ne zna na ta su bogovi nalik!A u tom trenutku on je pravio jednog idola.Ovaj, ree on, je od palminog drveta, onajdrugi je od maslinovog, ovaj mali je od slonovekosti: vidi kako je fin! Zar ne izgleda kao da jeiv? Svakako, samo mu nedostaje dah!"

Abra ham ree: I tako oe, bogovi su bezdihanja? Pa kako onda oni diu? Sigurno je oeda oni nisu bogovi.

Starac je bio bijesan na ove rijei, govorei:Da ima toliko godina pa da razumije, smrviobih ti glavu ovom sjekirom, ali budi miran, jerjo nema razumjevanja!

Abra ham ree: Oe, ako bogovi pomau da se napravi ovjek, kako to da moe biti daovjek treba da pravi bogove? I ako su bogovinapravljeni od drveta, veliki je grijeh spalitidrvo. Ali, reci mi oe, kako to - kad si tinapravio toliko bogova - da ti bogovi nisu

pomagali da napravi toliko druge djece, da bi ti postao najmoniji ovjek na svijetu?

Otac je bio izvan sebe, uvi svog sina datako govori; sin nastavi: Oe, da li je svijetneko vrijeme bio bez ljudi?

Da, odgovori starac, a zato? Jer, ree Abra ham, ja bih volio da znam

ko je napravio prvog boga. Sad izlazi iz moje kue!, ree starac, i

ostavi me da napravim ovog boga brzo, i ne recimi ni rije; jer kad si ti gladan, ti eli kruh, nerijei.

Ree Abra ham: Lijep bog, zaista, to ga tiklee kako hoe, a on se ne brani! Tad jestarac bio ljut i ree: Sav svijet kae da je tobog, a ti ludi mladiu, kae da nije. Tako mimojih bogova, da si ti ovjek, mogao bih teubiti! I rekavi ovo, dade Abrahamu uteve iudarce, i istjera ga iz kue.

27 U OVOM POGLAVLJU SE JASNO VIDIKAKO JE BIO NEUMJESAN SMIJEH MEULJUDIMA: TAKOE OBAZRIVOSTABRAHAMOVA

Uenici su se smijali nad ludou starca iostali zadivljeni smotrenou Abrahama. AliIsus, prekorivi ih ree: Vi ste zaboravili rijeiproroka, koji kae: Sadanji smijeh jenagovjetaj plakanja koje e doi," i dalje, vineete ii gdje je smijanje, nego sjediti gdje oniplau, jer ovaj ivot prolazi u nesreama.Potom Isus ree: U vrijeme Mojsija, zar neznate da je za smijanje i ruganje drugima Bogpretvorio u grozne zvijeri mnoge ljude Egipta?Pazite da se nikako ne smijete nikome, jer etevi za to sigurno plakati.

Uenici odgovoroe: Smijali smo se zbogludosti starog ovjeka.

Tad Isus ree: Doista, kaem vam, sveslino voli sebi slino, i u tome nalazizadovoljstvo. Zato da niste ludi, ne biste sesmijali ludosti.

Oni odgovorie: Neka nam se Bogsmiluje.

Isus ree: Tako budi.

26

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

Zatim Filip upita: O gospodaru, kako sedesilo da je Abrahamov otac elio da spali svogsina?

Isus odgovori: Jednog dana, kad je Abra -ham prispio dobu od dvadeset godina, njegovotac mu ree: Su tra je fes ti val svih bogova;zato emo ui u veliki hram i odnijet emopoklon mome bogu, velikom Baalu. A ti eizabrati sebi boga, jer ti si u godinama da trebaimati boga."

Abra ham odgovori lukavo: Spreman sam,o oe moj. I tako rano ujutro oni odoe prijesvih u hram. Ali, Abra ham je ispod svogogrtaa nosio skrivenu sjekiru. Poslije, kad suuli u hram, kako se gomila poveavala, Abra -ham se sakri iza jednog idola u mranom dijeluhrama. Njegov otac, kad je on otiao, povjerovada je Abra ham otiao prije njega kui, pa zatonije ostao da ga trai.

28Kada su svi otili iz hrama, sveenici

zakljuae hram i odoe. Tad Abra ham uzesjekiru i odsjee noge svim idolima, izuzevvelikom bogu Baalu. Na njegovim nogama jeon ostavio sjekiru, usred loma kojeg su inilestatue, jer oni su, obzirom da su bili stare isastavljene od komada, postale komadi. Odmah zatim Abrahama je vidio jedan ovjek kakoizlazi iz hrama, koji ga osumnjii da je iao daukrade neto iz hrama. Tako ga oni zadrae, idoavi u hram, kad vidjee svoje bogove takopolomljene u komade, oni povikae kukajui:Doite brzo o ljudi, i da ubijemo onog ko jepobio nae bogove". Tu dotra zajedno okodeset hiljada ljudi sa sveenicima, i pitaeAbrahama za razlog zato je unitio njihovebogove.

Abra ham odgovori: Vi ste ludi! Hoe liovjek ubiti boga? Veliki bog je taj koji ih jepobio. Zar ne vidite tu sjekiru koju on ima blizusvojih nogu? Sigurno je da on ne eli nikakvesudrugove.

Tada tu doe otac Abrahamov, koji, brianzbog mnogih rasprava Abrahamovih protivnjihovih bogova, i prepoznavi sjekiru kojom je Abra ham zdrobio u komade idole, povika: Bio

je to izdajniki sin moj koji je pobio naebogove! Jer ova sjekira je moja. I on im ispriasve ta se dogoalo izmeu njega i njegovogsina.

Potom ljudi sabrae veliku koliinu drva isvezavi Abrahomove ruke i noge, stavie ga na drva i potpalie dole vatru.

Gle! Bog putem svog anela naredi vatri dane spri Abrahama, njegovog slugu. Vatra jeplamtjela velikom jarou i spalila oko dvijehiljade ljudi, od onih koji su osudili Abrahamana smrt. Abra ham se uistinu nae slobodnim,bivi odnesen anelom Boijim blizu kuenjegovog oca, ne videi ko ga je nosio; i tako jeAbra ham izbjegao smrt.

29Tad Filip ree: Velika je milost Boija nad

onim ko god ga voli. Reci nam o gospodaru,kako je Abra ham doao do znanja o Bogu.

Isus odgovori: Doavi blizu kue svogoca, Abra ham se plaio da ue u kuu; tako seon udalji na neko rastojanje od kue i sjede podpalmino drvo, gdje je boravio i ree: Mora bitida postoji Bog koji ima ivot i mo veu odovjeka, jer on pravi ovjeka, a ovjek bezBoga ne bi mogao napraviti ovjeka". Poslijetoga, gledajui na zvijezde, Mjesec i Sunce, onje mislio da su oni bog. Ali, nakon razmatranjanjihove promjenljivosti s njihovim kretanjima,on ree: Mora biti da se Bog ne kree i da gaoblaci ne sakrivaju: inae bi ljudi bili svedenina nita. Nato, ostavi u neizvjesnosti, on zaukako je zovnut po imenu: Abrahame! I takookreui se i ne videi nikoga ni na kojoj strani,on ree: Sigurno sam uo sebe zovnut imenomAbra ham". Poslije toga jo se dva puta uozovnutim po imenu Abrahame!

On odgovori: Ko me zove? Tad on ukako kae: Ja sam aneo Boiji, Ga briel.

Nato Abra ham bi ispunjen strahom, ali,aneo ga utjei, govorei: Ne boj seAbrahame, jer ti si prijatelj Boiji; nakon to sipolomio u komade bogove ljudi, bio si izabranod Boga anela i proroka: tako da si upisan uknjizi ivota.

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

Tad ree Abra ham: ta treba da radim, dabih sluio Bogu anela i svetih proroka?

Aneo odgovori: Idi k tom izvoru i operise, jer Bog hoe da govori s tobom.

Abra ham ree: Pa kako treba da seoperem?

Tad mu se aneo predstavi kao lijep mladi i opra se na izvoru, govorei: ini i ti ovakoponavljajui, o Abrahame. Kad se Abra hamoprao, aneo ree: Idi na tu planinu, jer Boghoe tamo da govori s tobom.

On se pope na planinu, kao to je aneorekao Abrahamu, i kleknuvi na svoja koljenaree sebi: Kad e Bog anela govoriti samnom?

On zau sebe zovnutim njenim glasom:Abrahame!

Abra ham mu odgovori: Ko me zove? Glas odgovori: Ja sam tvoj Bog, o

Abrahame. Abra ham, ispunjen strahom savi svoje lice

zemlji, rekavi: Kako e tvoj sluga koji je prahi pepeo, sluati Tebe!

Potom Bog ree: Ne boj se, nego ustani, jerJa sam te izabrao za svog slugu i Ja u teblagosloviti i dati da od tebe postane veliknarod. Zato idi iz kue svog oca i svoje rodbine,i doi da stanuje u zemlji koju u Ja dati tebi itvom sjemenu.

Abra ham odgovori: Sve u uinitiGospodaru; ali titi me da me ni jedom drugibog ne povrijedi.

Tad prozbori Bog, rekavi: Ja sam Bogjedini, i nema nikakvog drugog Boga osimMene. Ja cijepam i sastavljam; Ja ubijam i ivotdajem; Ja svodim u pakao i izvodim iz njega, iniko nije u stanju da se izbavi iz mojih ruku.Zatim mu Bog dade zavjet obrezanja; i tako naotac Abra ham spoznade Boga".

Rekavi ovo, Isus podie svoje ruke,govorei: Tebi neka je ast i slava, o Boe.Tako budi!.

30 Isus ode u Je ru sa lem, blizu senofegije

(=tabernakul) slave naeg naroda. Pismoznanci

i farizeji, opazivi ovo odrae savjet da gauhvate kad bude govorio.

Nato doe njemu uitelj, govorei:Gospodaru, ta moram initi da im dam vjeni ivot?

Isus odgovori: Kako je pisano u Zakonu? Onaj koji iskuava odgovori: Voli

Gospoda svog Boga i svog susjeda. Voliesvog Boga iznad svega, sa svim svojim srcem isvojim umom, a svog susjeda kao sebe.

Isus ree: Ti si dobro odgovorio: zato idi itako ini, kaem, i imae vjeni ivot.

On mu ree: A ko je moj susjed? Isus odgovori, podiui svoje oi: Jedan

ovjek je iao iz Jerusalema da bi otiao uJer ihon, grad ponovo izgraen podprokletstvom. Na putu su ovog ovjekadograbili pljakai, ranili ga i svukli; potom suotili ostavljajui ga polumrtvog. Sluajno jesveenik prolazio tim mjestom, i on, videiranjenog ovjeka, proe bez da ga pozdravi. Naslian nain proe Levit, ne rekavi ni rije.Desilo se da je prolazio (takoe) Samaritanac,koji vidjevi ranjenog ovjeka, pokrenutsaaljenjem sjai s konja i uze ranjenogovjeka, i opra njegove rane vinom i namaza ihmau, i povezavi mu njegove rane i utjeiviga, postavi ga na svog vlastitog konja. Poslijetoga, doavi u noi u jednu krmu, on gapredade na teret domainu. I kad on ustadesutradan, ree: Brini se o ovom ovjeku, sve u ti platiti." Izvadivi etiri zlatnika bolesniku zadomaina, on ree: Budi dobrog raspoloenja,jer ja u se brzo vratiti i odvesti te svojoj kui.

Reci mi, ree Isus, koji od ovih je biokomija?

Uitelj odgovori: Onaj koji je pokazaomilosre.

Tad Isus ree: Tano si odgovorio; zato idii radi slino.

Uitelj ode u zbunjen.

31 Potom se primakoe Isusu sveenici i

rekoe: Gospodaru, je li zakonito davati danakCezaru? Isus se okrenu Judi i ree: Ima li ita para?. Uzimajui novi u svoju ruku, Isus

28

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

okrenuvi se sveenicima, ree: Ovaj noviima jedan lik, re cite mi iji je to lik?

Oni odgovorie: Cezarov. Dajte onda, ree Isus, ono ta je

Cezarevo Cezaru, a ono to je Boije, dajte toBogu.

Nato oni odoe u zbunjenosti. Gle, tu doe cen tu rion blizu, govorei:

Gospode moj sin je bolestan; imaj milostiprema meni u mojim starim godinama!

Isus odgovori: Gospod Bog Izraelov imamilosti prema tebi!

ovjek je odlazio, a Isus ree: ekaj me jer ja u poi tvojoj kui, da uinim molitvu nadtvojim sinom.

Cen tu rion odgovori: Gospodaru, ja nisamvrijedan da ti, prorok Boiji, doe u mojukuu, dovoljna mi je rije koju si rekao zaozdravljenje mog sina; jer tvoj Bog te je uiniogospodarom nad svakom boleu, kao to jenjegov aneo rekao meni u mom snu.

Tad se Isus mnogo zadivio, i okrenuvi segomili, ree: Vidi ovog stranca, jer on ima vievjere nego sve ta sam naao u Izraelu. Iokrenuvi se centurionu, ree: Idi u miru, jer jeBog zbog velike vjere koju ti je dao, podariozdravlje tvom sinu.

Cen tu rion ode svojim putem i na putu sretesvoje sluge, koji ga obavjestie kako je izlijeen njegov sin.

ovjek ree: U kojem asu ga je groznicanapustila?

Oni rekoe: Jue, u estom satu, vatra ga jenapustila.

ovjek je to znao kada je Isus rekao:Gospod Bog Izraelov ima milost nad tobom,da je njegov sin dobio zdravlje. Posije togaovjek je vjerovao u naeg Boga, i uavi usvoju kuu, polomi u komade sve svojesopstvene bogove, govorei: Postoji samoBog Izraelov, istinski i ivi Bog. Potom ree:Niko nee jesti moj hljeb ko ne oboava BogaIzraelovog.

32Jedan kvalifikovan u Zakonu pozva Isusa na

veeru, da bi ga iskuao. Isus doe tamo sa

svojim uenicima, a mnogi pismoznanci su gaekali u kui da bi ga iskuali. Potom ueniciposjedae za sto ne perui ruke. Pismoznancipozvae Isusa govorei: Zato se tvoji uenicine dre tradicija naih starijih, ne peru svojeruke prije jedenja hljeba?

Isus odgovori: A ja pitam vas, iz kograzloga ste vi ponitili pravila Boija da sedrite svojih tekovina? Vi kaete sinovimasiromanih oeva: Ponudite i uinite zavjetHramu". I oni su uinili zavjet od onog malo sim su trebali pomagati svoje oeve. A kadnjihovi oevi ele uzeti novac sinovi viu:Ovaj novac je posveen Bogu, pa tako oevipate. O lani pismoznanci, munafici, koristi liBog ovaj novac? Sigurno ne, jer Bog ne jede,kao to kae preko svog sluge Davida proroka:Hou li ja onda jesti meso bikova i piti krvovaca? Prinesite mi rtvu hvale i ponudite misvoje zavjete; jer kad bih Ja bio gladan Ja ne bihod vas traio nita, poto je sve u mojimrukama, a obilje raja je sa mnom. Munafici! viovo inite da biste napunili svoju kasu, i zato vinameete desetinu na rutvicu i metvicu. Oh,jadnici! jer vi drugima pokazujete najjasnijiput, kojim vi neete ii".

Vi pismoznanci i uitelji stavljate naramena drugih terete nepodnoljive teine, alivi sami niste voljni da ih pokrenete sa jednimsvojim prstom.

Uistinu, kaem vam, da je svako zlo dolona svijet pod izgovorom starjeina. Re cite mi,ko je dao da idolatrija doe na svijet, ako nepraksom starjeina? Jer, bio jedan kralj koji jepretjerano volio svog oca, ije je ime bilo Baal.Poslije, kad je otac bio mrtav, njegov sin radivlastite utjehe, je dao da se napravi lik kaonjegov otac, i postavio ga na gradskom trgu.Izdao je dekret, da svako ko se priblii kipu uprostoru od petnaest lakata, treba biti siguran, iniko nikako ne bi trebao da mu uini naao. Tadsu zloinci, iz razloga koristi koju su od togimali, poeli da prinose kipu rue i cvijee, i zakratko vrijeme rtve su se izmijenile u novac ihranu, toliko da su ga nazvali bogom, da bi gatovali. Ta stvar iz obiaja se pretvorila u zakon, tako da se idol Baal proirio po itavom svijetu;a koliko Bog ali ovo preko proroka Isaije,govorei: Doista me ovaj narod oboava

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

uzalud, jer su oni ponitili moj Zakon, dat im odMojsija, Mog sluge, i slijede tradicije svojihstarjeina".

Doista, kaem vam, da jedenje kruha saneistim rukama ne prlja ovjeka, jer ono taulazi u ovjeka ne prlja ovjeka, ali ono toizlazi iz ovjeka prlja ovjeka.

Nato ree jedan od pismoznanaca: Kadbih ja jeo svinjetinu ili druga neista mesa, zarne bi ona isprljala moju svijest?

Isus odgovori: Neposluh nee ui uovjeka, nego e izii iz ovjeka, iz njegovogsrca; i zato e on biti isprljan, kad bude jeozabranjenu hranu.

Tad ree jedan od uitelja: Gospodaru, ti sigovorio mnogo protiv idolatrije, kao da je narod Izraela imao idole, i tako si nam uinio krivo.

Isus odgovori: Ja znam dobro da Izraeldanas nema kipova od drveta; ali ima statua odmesa.

Tad rekoe svi pismoznanci u bijesu: I tako smo mi idolopoklonici?

Isus odgovori: Uistinu, kaem vam,pravilo ne kae: Ti e oboavati", nego, Tie voliti gospoda svog Boga, sa svom svojomduom i svim svojim srcem, i svim svojimumom. Je li to to istina? ree Isus.

Istina je, odgovorie svi.

33Onda Isus ree: Sve to to ovjek voli,

zbog ega ostavlja sve osim toga, je njegov bog. I tako bludnik ima za svog boga kurvu, deranjai pijanac svoje sopstveno tijelo, a pohlepni imaza svog boga srebro i zlato, i tako slino svakigrenik.

Tad ree onaj koj i ga je pozvao:Gospodaru ta je najvei grijeh?

Isus odgovori: ta je najvea ruevinakue?

Svi su utili, kad Isus sa svojim prstompokaza na temelj i ree: Ako temelj popusti,kua se odmah pretvara u ruevinu, tako da ju jepotrebno izgraditi nanovo: ali ako popusti svaki drugi dio, ona se moe popraviti. Tako isto vamkaem, da je idolotrija najvei grijeh, jer onaovjeka potpuno liava vjere, a time i Boga;

tako da on ne moe imati nikakvu duhovnunaklonost. Ali, svaki drugi grijeh ostavljaovjeku nadu za postizanje milosti: i zato vamkaem da je idolopoklonstvo najvei grijeh.

Svi su ostali zadivljeni Isusovim govorom,jer su opazili da se to ni na koji nain ne bimoglo napasti.

Zatim Isus nastavi: Sjetite se onog ta jegovorio Bog i ta su Mojsije i Joua pisali uZakonu, i vi ete vidjeti kako je velik ovajgrijeh. Bog je rekao govorei Izraelu: Ti neesebi napraviti nikakva boga od onih stvari kojesu na nebu, niti od onih koje su pod nebom, nitie ga napraviti od onih stvari koje su na zemlji,niti od onih koje su pod zemljom; niti od onihkoje su nad vodom, niti od onih koje su podvodom. Jer Ja sam tvoj Bog, jak i ljubomoran,koji e se osvetiti za ovaj grijeh nad oevima injihovom djecom ak i do etvrte generacije".Sjetite se kako, kad je na narod napravio tele ikad su ga oni oboavali, po naredbi BoijojJoua i pleme Levija uzeli ma i pobili od njihsto dvadeset hiljada onih koji nisu udili zamilou od Boga. Oh, straan je sud Boiji nadidolopoklonicima!"

34 Tu je stajao pred vratima jedan koji je imao

svoju desnu ruku skupljenu na takav nain da jenije mogao upotrijebiti. Nato se Isus, uzdigavisvoje srce Bogu, pomoli i onda ree: Da bi tiznao da su moje rijei istinite, ja kaem: U imeBoga, ovjee, isprui svoju nemonu ruku!"On je isprui svu, kao da nije u njoj imaonikakvu bolest.

Zatim sa strahom od Boga oni poee jesti. I pojedavi neto, Isus ponovo ree: Uistinu, javam kaem da je bolje spaliti grad, nego ostaviti tamo jedan zao obiaj. Jer, zbog toga je Bogsrdit na prineve i kraljeve zemlje, kojima jeBog dao ma da unitavaju grijenosti.

Poslije Isus ree: Kad si pozvan, zapamtida ne postavi sebe na najvie mjesto, da ti nekae domain, ako doe domainov prijatelj:Ustaj i sjedi dolje nanie!", to bi bila sramotaza tebe. Nego idi i sjedi na srednje mjesto, da bionaj ko te je pozvao doao i rekao: Ustaj

30

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

prijatelju i doi sjedi ovdje iznad! Jer, ti e tad imati veliku ast: jer e svako ko se uzvisuje biti ponien, a onaj ko se ponizuje bie uzvien.

Doista kaem vam, da Satana nije bioproklet ni zbog kog grijeha, do zbog svojeoholosti. Kao to kae Isaija, korei ga ovimrijeima: Kako si ti pao s neba, o Lucifere kojisi bio ljepota anela i sjao kao zora; doista je nazemlju pala tvoja oholost! Uistinu, kaemvam, kad bi ovjek znao svoje nesree on biuvijek plakao ovdje na zemlji, uzimajui sebejadnijim od svake druge stvari. Ni iz jednogdrugog razloga nije prvi ovjek sa svojomenom plakao sto godina bez prestanka, traeimilost Boiju. Jer oni su znali zaista kamo supali zbog svoje oholosti". Rekavi ovo Isusizree hvale; i taj dan se objavljivalo kroz Je ru -sa lem kako je velike stvari rekao Isus, sa udomkojeg je izveo, toliko da je narod zahvaljivaoBogu blagoslovei njegovo sveto ime. Alipismoznanci i sveenici, razumjevi da ongovori protiv tekovina starjeina, bili suzapaljeni velikom mrnjom. I kao faraon oni suotvrdili svoja srca: zato su oni traili priliku daga ubiju, ali je nisu nali.

35Isus napusti Je ru sa lem i ode u pustinju

pored Jordana, a njegovi uenici koji su sjedilioko njega, rekoe Isusu: O gospodaru, kako jeSatana pao kroz oholost jer smo mi razumjelida je pao zbog neposlunosti, i jer on uvijekiskuava ovjeka da ini zlo.

Isus odgovori: Bog je stvorivi masuzemlje ostavio nju dvadeset pet hiljada godinane inei vie nita; Satana, koji je kao sveenikbio poglavar anela , sa velikimrazumijevanjem kojeg je posjedovao, znao je da e Bog od te mase zemlje uzeti sto etrdeset ietiri hiljade oznaenih znakom prorotva, iPoslanika Boijeg, duu ovog Poslanika je Onstvorio ezdeset hiljada godina prije bilo ega.Zato, postavi ogoren, on je podstrekavaoanele govorei: Gledajete, Bog e jednogdana htjeti da tujemo ovu zemlju. Zatopogledajte da smo mi duh i zato ne pristajenama da to inimo".

Mnogi su zato ostavili Boga. Potom reeBog na dan kad su se sabrali svi aneli: Nekase svaki koji Me dri za svog Gospoda odmahpokloni ovoj zemlji.

Oni koji su voljeli Boga poklonie se, aliSatana sa onima istog miljenja, ree: OGospode mi smo duh i zato nije pravedno da semi poklonimo ovoj ilovai. Rekavi ovoSatana postade stranog i plaljivog izgleda, anjegovi sljedbenici postae uasni; jer im zbognjihove pobune Bog oduze od njih ljepotu kojuim je bio dao stvarajui ih. Nato sveti aneli,kad su podiui svoje glave vidjeli kako jestrana neman postao Satana i njegovisljedbenici, bacie svoje lice na zemlju ustrahu.

Tad ree Satana: O Gospodaru, Ti si menepravedno uinio stranim, ali ja sam timzadovoljan, jer ja elim da ponitim sve to eTi uiniti. A ostali avoli rekoe: Ne zovi gaGospodarom, o Lucifere, jer ti si gospodar".

Tad ree Bog sljedbenicima Satane:Pokajte se vi i priznajte me kao Boga, svogstvoritelja.

Oni odgovorie: Mi se kajemo to smo teimalo tovali, jer Ti nisi pravedan; nego jeSatana pravedan i nevin i on je na gospod.

Tad ree Bog: Odlazite od mene, o viprokleti, jer ja nemam milosti prema vama.

I odlazei Satana pljunu na masu zemlje, atu pljuvaku podie aneo Ga briel sa netozemlje, tako da sada ovjek ima pupak na svomtrbuhu.

36Uenici su stajali u velikoj zapanjenosti

zbog pobune anela. Tad Isus ree: Uisitnu, ja vam kaem, ko

ne obavlja molitvu hraviji je od Satane ipropatie velike muke. Jer Satana prije svogpada nije imao primjer straha, niti (od) Boga damu poalje svakog proroka da ga pozove napokajanje: ali ovjek - sad poto su svi prorocidoli izuzev Poslanika Boijeg, koji e doiposije mene, jer Bog tako hoe, i da bih japripremio njegov put - a ovjek kaem, ak iako on ima beskraj primjera pravde Boije, ivi

EVANELJE PO BARNABI

http:/

/www

.mliv

o.com

bezbrino bez ikakvog straha, kao da nemanikakva boga. Isto tako je govorio Da vid:Budala ree u svom srcu da nema Boga. Zatosu oni pokvareni i postali su odvratni, to nikood njih ne ini dobro".

Stalno obavljajte molitvu, o uenici moji,da biste vi primili. Jer onaj ko trai, nae, a onajko kuca, otvori mu se, a onaj koji ie, primi. Au vaoj molitvi ne teite ka mnogo rijei, jerBog gleda na srce; kao to je On rekao prekoSalomana: O moj slugo, daj mi svoje srce".Uistinu, kaem vam, tako mi Boga ivog,munafici se vie mole u svakom dijelu grada dabi bili vieni i da bi ih masa drala svecima: alinjihovo srce je puno pokvarenosti, i zato oni nemisle ono ta govore. Treba da namjenite svojumolitvu ako hoete da je Bog primi. Sad mi re -cite: ko bi iao govoriti rimskom guverneru iliHerodu, izuzev ako se on prvi ne odlui komee ii i ta e ii da uradi? Sigurno niko. I akoovjek uradi tako da bi govorio s ovjekom, taovjek treba da uradi da bi govorio s Bogom itraio od njega milost za svoje grijehe, dok muzahvaljuje za sve to mu je dao?

Uistinu, kaem vam, da svega nekolicinaobavlja pravu molitvu, i zato Satana ima monad njima, jer Bog nee onih koji ga tujusvojim usnicama: ko u Hramu trai (sa) svojimusnama milost, a njihovo srce vapi za pravdom.Isto kao to On kae Isaiji proroku: Skloni oveljude koji su dosadni Meni, jer oni Me tujusvojim usnama, ali je srce njihovo daleko odmene. Zaista, ja vam kaem, da onaj ko ide daobavi molitvu bez razmiljanja, ruga se Bogu.

Pa ko bi iao Herodu sa stranjicom premanjemu i pred njim govorio dobro o Pilatuguverneru, kojeg on mrzi do smrti? Sigurnoniko. Ne manje i ovjek koji ide da obavimolitvu, a ne pripremi se. On okree svoja leaBogu, a lice okre Satani i govori dobro onjemu. Jer, u njegovom srcu je ljubav premanepravdi, zbog koje se on nije pokajao.

Ako bi ti neko, povrijedivi te svojimusnama rekao oprosti mi, a sa svojom rukomti zadao udarac, kako bi mu ti oprostio? Istotako e Bog imati milost nad onima koji svojimusnama govore: Gospode, smiluj nam se, asvojim srcem vole nepravdu i razmiljaju onovim grijesima".

37 Uenici su plakali na Isusove rijei i

preklinjali ga, govorei: Gospodaru, naui nasda obavljamo molitvu.

Isus odgovori: Razmislite ta biste uradili,ako bi doao rimski guverner da vas epa ikazni smru, i da isto uradite vi kad odete daobavite molitvu. I neka vae riljei budu ove:O Gospode, Boe na, sveto neka je Tvojesveto ime, kraljevstvo Tvoje neka doe nama,Tvoja volja neka uvjek bude izvravana, i kaoto je uinjeno na nebu, tako neka budeuinjeno na zemlji; daj nam kruh za svaki dan ioprosti nam nae grijehe, kao to mi pratamoonima koji grijee prema nama i ne doputaju da padnemo u iskuenje, nego nas izbavljaju iz zla, jer Ti si samo na Bog, kojem pripada slava iast za svagda".

38Tad ree Ivan: Gospodaru, hajde da se

operemo kao to je Bog naredio preko Mojsija. Isus ree: Zar vi mislite da sam ja doao daunitim Zakon i proroke? Uistinu, kaem vam,tako mi Boga ivog, nisam doao da ih unitim,nego da ih ostvarim. Jer, svaki je prorokostvarivao zakon Boiji i sve to je Bog prekodrugih proroka rekao. Tako mi Boga ivog,pred kojim moja dua stoji, niko ko prekri iposljednje pravilo ne moe biti prijatan Bogu,nego e biti najmanji u kraljevstvu Boijem, jeron nee imati udjela tamo. tavie, kaem vam,da ni jedan slog Zakona Boijeg ne moe bitiprekren bez