Evangelizacija Kroz Slavljenje Liturgije i Sakramenata

8/2/2019 Evangelizacija Kroz Slavljenje Liturgije i Sakramenata

1/47

Ti si Krist za nas i za sve ljude

Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

95

EVANGELIZACIJA KROZ SLAVLJENJE

LITURGIJE I SAKRAMENATA

Euharistija

334 Euharistija je vrhunac i izvorite svekolikog ivota Crkve. Ona je mjesto njezinanastanka, njezina sabiranja te izvorite njezina ivota. Euharistija je ivotna veza izmeuKrista i njegova Tijela-Crkve. Augustin veli: Ecclesia facit eucharistiam, eucharistia facit

ecclesiam (Crkva ini euharistiju, euharistija ini Crkvu). Slavei euharistiju Crkva postajeTijelo Kristovo tj. zajednica vjernika ivotno povezana s Kristom. Euharistija je zato

ivotvorna veza s Kristovim spasenjem i s njegovim duhovnim bogoslujem, te u njoj Crkvaprikazuje samu sebe i svoje duhovno bogosluje te prima hranu i snagu po kojoj i svagdanji

ivot vjernika postaje Bogu ugodan prinos (usp. 1 Pt 2,5).

a. Slavljenje Dana Gospodnjeg

335 Slavlje Dana Gospodnjeg najstariji je i najsvetiji kranski blagdan jer on uprisutnjujetemelj naega spasenja: vazmeno otajstvo Kristove muke, smrti i uskrsnua. Stoga jenedjeljna euharistija za svakog kranina stoer kranskog ivota i slavljenja DanaGospodnjeg. Slavlje Dana Gospodnjeg potjee jo od apostolskih vremena i Crkva akovakai srijemska ga i danas eli ljubomorno uvati, nastaviti njegovo slavljenje i u nj uvestinadolazee narataje.

336 Sudjelovanje na nedjeljnoj euharistiji. Kroz redovito pastoralno djelovanje osobito je

vano odgajati i poticati sve vjernike na sudjelovanje u nedjeljnoj euharistiji. Drugabiskupijska sinoda na osobit nain istie vanost da svi lanovi obitelji po mogunosti zajednosudjeluju u nedjeljnom euharistijskom slavlju. Osjeaj za euharistijsko slavlje poinje se,naime, razvijati u ranom djetinjstvu, te je potrebno kod roditelja razviti svijest o vanostinjihovog osobnog primjera u vjerskom odgoju djece, budui da je on nezamjenjiv poticaj uodgojnom procesu svakog djeteta.

337 Znaenje i vrijednost slobodne nedjelje.Kako bi se ovjek mogao razvijati kao osoba,

kako bi mogao razmiljati o vlastitom ivotu i prema njemu se odreivati, kako bi mogaorazvijati sve dimenzije svoje osobe i zauzimati se za humanije drutvo, potrebno mu jeosigurati prostor i vrijeme slobode i susreta sa samim sobom i s Bogom, s lanovima vlastiteobitelji, rodbinom i prijateljima te njegovanje irih drutvenih odnosa. Slobodna nedjelja jezahtjev ovjekova dostojanstva jer ga ona, zajedno s itavim drutvom, titi od opasnosti d azanemari razliite vane dimenzije svoga ivota i da postane rob iskljuivo ekonomskihinteresa.

1

Svi su vjernici zato pozvani, svatko na svome mjestu i prema svojim mogunostima, a osobitoudruenim snagama, promicati znaenje i vrijednost slobodne nedjelje za dobrobit ovjeka,obitelji i itavoga drutva.

1 Usp. HBK,Nedjelja radi ovjeka, GK, Zagreb 2004.


2/47



96

Prezbiteri i lanovi upnih vijea su pozvani nastojati na lokalnoj razini poticati odgovorneosobe i predstavnike sportskih klubova te drutvenog ivota na organiziranje sportskih idrugih drutvenih aktivnosti subotom ili nedjeljom popodne, kako bi nedjeljno prijepodneostalo slobodno za euharistijsko slavlje.

338 Anticipirana euharistijska slavlja. Gdje se za to ukae pastoralna potreba, mogue jeuvesti anticipirano nedjeljno euharistijsko slavlje na nain kako to propisuju slubeneliturgijske odredbe.

339 Slavljenje liturgije asova.Neka vjernici to ee slave liturgiju asova. upnike irektore redovnikih crkava potiemo da osobito u nedjelje i blagdane nastoje organiziratizajedniko moljenje Slube asova s vjernicima.

340 Kranska kultura nedjelje. Kroz sve oblike redovitog pastoralnog djelovanja ikatehetski rad potrebno je odrasle, djecu, mlade odgajati za kransku kulturu nedjelje, gdje

sredinje mjesto zauzima euharistijsko slavlje, ali kojega prate i obiteljski blagdanski stol,molitva i obiteljsko zajednitvo, vrijeme za rodbinu, prijatelje, zajednitvo upne zajednice,odmor i rekreacija.

Prezbiteri i drugi pastoralni radnici, a osobito upni suradnici, pozvani su na razradu i drugihsadraja, osim liturgijskih, kojima bi krani i upna zajednica na sebi vlastiti nain moglisvetkovati nedjelju Dan Gospodnji. Realizaciju takvih okupljanja pozvani su preuzimativjernici laici. Mogui su razliiti naini svetkovanja i razvijanja kulture nedjelje na upnoj i nameuupnoj razini: razliiti oblici razonode, duhovna formacija, posjeivanje bolesnih i osobas invaliditetom, druenja mladih branih parova, aktivni razgovori u skupinama, upoznavanjeduhovne literature i itanje vjerskoga tiska, izleti, sportske aktivnosti, natjecanja i razliitioblici zabave. Pritom je uvijek potrebno voditi rauna i o nedjeljnom odmoru te zatitiobiteljskog zajednitva.

341 Redovito pastoralno djelovanje u svakoj upnoj zajednici treba organizirati tako da svevjernike odgaja i potie na sudjelovanje u nedjeljnoj euharistiji, koja je izvor i vrhunackranskog ivota.

342 Kroz sve oblike redovitog pastoralnog djelovanja potrebno je razvijati i zauzimati se za

kransku kulturu nedjelje, u kojoj sredinje mjesto zauzima euharistijsko slavlje, a prate ga iobiteljski blagdanski stol, obiteljska molitva i zajednitvo, vrijeme za rodbinu, prijatelje,

zajednitvo upne zajednice, odmor i rekreacija.343 Svi su vjernici duni, svatko prema svome poloaju i slubi u drutvu, promicatislobodnu nedjelju. Svi odgovorni su pozvani dogovarati na lokalnoj razini odravanjesportskih aktivnosti i drutvenih sveanosti subotom ili nedjeljom popodne kako bi nedjeljnoprijepodne ostalo slobodno za slavljenje nedjeljne euharistije.

344 Gdje postoji potreba, moe se uvesti anticipirano nedjeljno euharistijsko slavlje.


3/47



97

b. Pastoral euharistijskoga slavlja

345Nedjeljno euharistijsko slavlje je slika cjelokupnog ivota jedne upne zajednice. Drugabiskupijska sinoda je stoga smatrala potrebnim naglasiti da je kroz cjelokupno pastoralno

djelovanje u svakoj upnoj zajednici potrebno posebnu pozornost posvetiti nedjeljnomeuharistijskom slavlju. Svima nam je posvijestila da je dobro pripravljena i dolino slavljena,lijepa, raspjevana i skladna nedjeljna euharistija najbolja kateheza za sve uzraste i za sve

skupine vjernika te da ona zato zasluuje apsolutni pastoralni prioritet.

346 upni liturgijski odbor. U upnoj zajednici neka se unutar upnog pastoralnog vijeaustroji upni liturgijski odbor, iji e predstavnik u naelu biti lan upnog pastoralnog vijea.Gdje se ukae uputnim, mogue je liturgijski odbor ustrojiti i na razini dekanata. upni idekanatski odbor e, svaki na svojoj razini, poraditi na njegovanju liturgije i liturgijskogivota, kako bi nedjeljna euharistija doista bila sredite i najsveanije slavlje kranskezajednice. upni liturgijski odbor e u dogovoru s predsjedateljem nedjeljnog euharistijskogslavlja voditi brigu o pripremanju i o to aktivnijem sudjelovanju svih vjernika u liturgiji.Koordinirat e nositelje pojedinih slubi u liturgiji te dogovoriti sve posebnosti s itaima,

pjevaima, ministrantima i drugim sluiteljima, pripremit e prilagoenu molitvu vjernika isve drugo to je potrebno za dolino slavljenje liturgije. Pobrinut e se da se umnoe ili uz

pomo tehnikih pomagala vjernicima uine dostupnima liturgijski tekstovi i pjesme, kako biim se olakalo sudjelovanje u liturgiji.

347Aktivno sudjelovanje vjernika u liturgijskom slavlju. U svim prigodama vjernicima treba

tumaiti vanost njihova sudjelovanja u nedjeljnom euharistijskom slavlju i odgajati ih zaaktivno sudjelovanje u liturgijskom ivotu. Hvale su vrijedna povremena predavanja i tribine

za vjernike, osobito za lanove liturgijskih odbora. Liturgijsku kulturu vjernika treba odgajatii kroz liturgijske vodie, upne listove te koristei druge pastoralne mogunosti.

Posebnu pozornost treba posvetiti animiranju liturgijskoga pjevanja i sudjelovanju vjernikezajednice pjevanjem u liturgijskom slavlju. U upi treba rijeiti pitanje liturgijske glazbe:liturgijskog glazbala koje prati pjevanje, orguljaa, zborovoe, predvoditelja pukogapjevanja. Isto tako potrebno je nabaviti pjesmarice i prema potrebi koristiti i druga tehnika

pomagala koja olakavaju i animiraju vjernike za aktivno sudjelovanje u euharistijskomslavlju. upama koje nisu u mogunosti same, pozvane su potraiti pomo kako bi moglenabaviti barem harmonij, pjesmarice i osnovna tehnika pomagala.

348Homilija. Prezbiter koji predvodi euharistijsko slavlje treba se truditi ozbiljno pripremitihomiliju, u njoj tumaiti Boju rije, otajstva vjere i naela socijalnog nauka Crkve. Homilija

je povlateno mjesto ostvarenja uiteljske slube u Crkvi. Vjernike dovodi do susreta sBojom rijeju i osobnog odgovora na tu Rije. Po svojoj je naravi i i zraz osobne vjere,svjedoanstva i crkvenosti prezbitera. Pripremljena homilija, koja je u skladu s liturgijskim icrkvenim propisima, uvelike pridonosi kvaliteti i ljepoti itavog liturgijskoga slavlja. Dopiruido srca vjernika, utjee na njihovu svijest i razinu kranske suodgovornosti u osobnom,obiteljskom, profesionalnom i drutvenom ivotu. Svaki je prezbiter, stoga, pozvan bitisvjestan svoje povlateneslube i njezine odgovornosti te s najveom odgovornou pristupatinavjestiteljskoj i uiteljskoj slubi koja mu je u Crkvi povjerena. Neka potuje svetost ambonai homilije te neka nipoto, niti sebi niti drugome, ne doputa njihovu zloporabu ili

profaniziranje.


4/47



98

349Potivanje liturgijskih propisa.Prezbiteri neka u cijelosti potuju liturgijske odredbe kojese odnose na njihovu slubu te vode rauna o usklaivanju ne samo liturgijskog prostora,nego i cjelokupne liturgijske prakse, s odredbama i smjernicama liturgijskih knjiga te ostalih

relevantnih crkvenih dokumenata.

Po svom identitetu prezbiter je objedinitelj i promicatelj i svih ostalih liturgijskih slubivjernika laika. Stoga je upravo njemu vlastita briga za druge slube u liturgijskom,sakramentalnom i molitvenom ivotu Crkve. Prezbiter koji ljubi svoje sveenitvo i do njegadri nee propustiti studirati liturgijske dokumente Crkve, skrbiti o dostojanstvu i ljepotiliturgijskoga slavlja, o liturgijskim slubama vjernika laika te o urednosti i dolinostiliturgijskih paramenata.

Na potivanje liturgijskih propisa i smjernica pozvani su i svi ostali nositelji liturgijskih slubite svi oni koji na bilo koji nain sudjeluju u liturgiji Crkve.

350 Biskupijsko liturgijsko vijee. Na razini biskupije potrebno je, uz Biskupijski ured zaliturgiju, osnovati i Biskupijsko liturgijsko vijee, koje djeluje u uskoj povezanosti sBiskupijskim pastoralnim vijeem. Biskupijskom liturgijskom vijeu se povjerava stvaranjeprograma, naputaka, liturgijske grae i drugih prateih sadraja te openito skrb da liturgijato vjernije slavi Kristova otajstva te da bude izraz vjere, nade i kranske ljub avi. UBiskupijskom liturgijskom vijeu trebali bi biti zastupljeni liturgiari, teolozi i crkveniglazbenici.

351 U upi je potrebno, u sklopu upnog pastoralnog vijea, ustrojiti upni liturgijski odbor,iji e predstavnik u naelu biti lan upnog pastoralnog vijea.

352 Prezbiteri neka u cijelosti potuju liturgijske odredbe koje se odnose na njihovu slubu tevode rauna o usklaivanju ne samo liturgijskog prostora, nego i cjelokupne liturgijskeprakse, s odredbama i smjernicama liturgijskih knjiga te ostalih relevantnih crkvenih

dokumenata.

353 Pastoralni djelatnici su pozvani vjernike odgajati za aktivno sudjelovanje u liturgiji

molitvom, pjesmom, prihvaanjem liturgijskih slubi i na druge naine.

354 upa je duna osigurati potrebna tehnika te druga pomagala koja pomau da vjerniciaktivno sudjeluju u liturgiji.

355 Na razini biskupije potrebno je, uz Biskupijski ured za liturgiju, osnovati i Biskupijsko

liturgijsko vijee.

c. Liturgijske slube

356 Liturgijske slube u upnoj zajednici.U upi bi trebale postojati osobe koje obavljajupojedine liturgijske slube, vezane uz liturgijski ivot zajednice. Meu razliitim liturgijskimslubama potrebno je istaknuti dvije slube u koje, u skladu s crkvenim propisima, moguobredno biti postavljeni vjernici laici mukarci: ita te akolit. Ostale liturgijske slube

vjernika laika, za koje nije predvieno obredno postavljanje u slubu, su: izvanredni djeliteljpriesti, posluitelji ili ministranti, obredniar, kantori, pjevai, solisti, orgulja, zborovoa,


5/47



99

tuma, sakristan, zvonar, osobe koje skrbe o ureenju i dekoraciji liturgijskog prostora,sakupljai darova tj. milostinje, redari i drugi. Kroz redoviti upni pastoral potrebno je voditirauna o pripravi svakog nositelja odreene liturgijske slube za svako, a osobito nedjeljno,euharistijsko slavlje. Osim toga potrebno je voditi rauna i o poetnoj te trajnoj formaciji tih

osoba. Ta formacija (osim poetne formacije itaa i akolita koji obredno bivaju postavljeni uslubu) je u naelu preputena upnicima, a na regionalnoj ili biskupijskoj razini sepovremeno organiziraju susreti vezani uz njihovu trajnu formaciju.

357Sluba itaa.Slubu itaa na liturgijskim slavljima (osobito nedjeljom) neka obavljajusamo odrasle osobe, koje su primile sve sakramente kranske inicijacije. Radi odgojnogmomenta i zbog teolokih razloga na nedjeljnim euharistijskim slavljima ne mogu itati djeca.

Na onim liturgijskim slavljima na kojima sudjeluje vei broj djece, slubu itaa u naelutrebaju preuzeti roditelji (ukoliko nisu prisutni oni koji su obredno postavljeni u liturgijsku

slubu itaa). Djeci i mladima koji nisu primili sve sakramente kranske inicijacije moe sedopustiti da proitaju liturgijsko itanje samo u danima u tjednu, ukoliko nema odraslih osoba

spremnih preuzeti tu slubu.

358 Obredno postavljanje u slubu itaa i akolita. Biskupijski liturgijski ured i Biskupijskoliturgijsko vijee neka u suradnji s drugim tijelima u Biskupiji prirede naputak o preduvjetimaza obredno liturgijsko postavljanje vjernika laika mukaraca u liturgijsku slubu itaa teakolita i o poetnoj formaciji itaa i akolita, u kojoj e zbog njezine zahtjevnosti, uz upnika,u naelu morati sudjelovati i druge strune osobe. upa je pozvana odgojiti pojedine vjernikekoje e biskup i obredno, nakon odreene priprave, postaviti u slubu itaa ili akolite unjezinoj sredini.

2

Ako nedostaju postavljeni akoliti i itai, upnik ili rektor crkve mogu liturgijskim

blagoslovom ili privremenim odabirom navedene slube povjeriti i prikladnim vjernicima.3

359 Izvanredni djelitelji priesti. Ako upa nema dovoljno akolita, upnik moe, ako jepotrebno, biskupu predloiti pojedine osobe i za njih zatraiti ovlast izvanrednog djeliteljapriesti.4Neka to budu osobe koje su inae angairane u ivotu upne zajednice te uivajuugled u njoj. Vodei rauna o dostojanstvu prostora i slube koju obavlja, izvanredni djeliteljneka priest dijeli uvijek dolino odjeven.

Vjernika laika, ako to nalae opravdana potreba, moe biskup za pojedinu prigodu ili naodreeno vrijeme, ovlastiti, kao izvanrednog sluitelja, da dijeli svetu priest i izvaneuharistijskog slavlja, ili kao redovitog sluitelja, primjenjujui za to blagoslovnu formu.5

U iznimnim i neoekivanim sluajevima ovlatenje za podjelu svete priesti, moe dati adactum i sveenik koji predsjeda euharistiji. No, ukoliko upnik oekuje da e samo u

pojedinim prigodama (boino i uskrsno vrijeme) priesti pristupiti velik broj vjernika, radiega bi se euharistijsko slavlje moglo produiti, neka i u tom sluaju unaprijed od biskupazatrai ovlast izvanrednog djelitelja priesti za pojedine prikladne osobe.

2Usp. ZKP, kan 230, 1-3; kan 910, 2.3

Usp.Rimski misal. Opa uredba iz treeg tipskog izdanja, KS, Zagreb 2004., br. 107.4

Usp. Naputak o nekim pitanjima suradnje vjernika laika u sveenikoj slubi, KS (Dokumenti 110), Zagreb1998., l. 8.5 Usp. isto,l. 8, 2.


6/47



100

360Posluitelji kod oltara (ministranti). U liturgijskom ivotu upne zajednice veoma vanuslubu redovito imaju i ministranti. upnik je duan skrbiti o dovoljnom broju ministranata teodgajati upnu zajednicu da u ministrantima prepoznaje svoje dragocjene lanove koji oddjetinjih i mladenakih dana rastu u crkvenoj suodgovornosti te slijede put intenzivnijeg

liturgijskog i molitvenog ivota. Poeljno je da ministrantska skupina u upi bude i jedna odkatehetskih skupina u upi. Ona je na osobit nain prikladna za intenzivniji kranski hod, tee u pravilu njezini lanovi postii vei stupanj zrelosti u vjeri i crkvenoj suodgovornosti.

Ministranti sudjeluju u svim liturgijskim slavljima svoje upe. Neka se nastoji zadratidugogodinju tradiciju njihove prisutnosti ne samo kod svete mise, nego i kod ostalihsakramenata te kod blagoslovina i sakramentala. upnikova je obveza ministrante pouavati onjihovoj slubi te pratiti njihov duhovni rast kako bi svaki od njih nauio jo vie ljubitiGospodina. Isto je tako pozvan osiguravati njihovo sudjelovanje na dekanatskim i

biskupijskim susretima. Hvale je vrijedna praksa primanja ministranata u slubu nakonprimanja prve svete priesti, a isto tako i njihovo zadravanje u slubi i nakon primljenog

sakramenta potvrde, odnosno i nakon osmogodinje kole. Takva praksa omoguit e njihovousmjeravanje prema drugim liturgijskim slubama odraslih vjernika, a neki od njih e semoda odueviti i za duhovni poziv.

361 Trajna formacija nositelja liturgijskih slubi. U upnim zajednicama je potrebnouspostaviti liturgijsku katehezu za sve nositelje liturgijskih slubi (itae, pjevae,ministrante, akolite, ureivae liturgijskog prostora i sve druge). Biskupijski liturgijski ured iBiskupijsko liturgijsko vijee neka u suradnji s drugim Povjerenstvima pri Biskupijskompastoralnom centru domisle i svake godine planiraju te organiziraju trajnu formaciju nositelja

razliitih litugijskih slubi i slubi vezanih uz liturgijski ivot na biskupijskoj i meuupnojrazini te neka prireuju upute i upnicima nude pomo za formaciju na upnoj razini.

362 Slubu itaa na liturgijskim slavljima, osobito nedjeljom, neka obavljaju samo odrasleosobe, koje su primile sve sakramente kranske inicijacije.

363 Obaveza je upnika brinuti se da se u upi odgoji dovoljan broj vjernika za dolinoobavljanje liturgijskih slubi u skladu s liturgijskim propisima i drugim crkvenimdokumentima.

364 Hvale je vrijedno da se upa pobrine da neki od njezinih lanova, mukaraca, mogu popropisanom bogoslunom obredu biti postavljeni u slube itaa i akolita.

365 U nedostatku akolita, upnik moe, ako je potrebno, biskupu predloiti pojedine osobe daim podijeli ovlast izvanrednih djelitelja priesti u euharistijskom slavlju, te izvaneuharistijskog slavlja, osobito radi noenja priesti bolesnicima.

366 upnik je duan voditi brigu o dovoljnom broju ministranata, pouavati ih o njihovojslubi te pratiti njihov duhovni rast. Isto je tako pozvan osiguravati njihovo sudjelovanje nadekanatskim i biskupijskim susretima.

367Za sve nositelje liturgijskih slubi potrebno je osigurati prikladnu poetnu i trajnuteoloko-liturgijsku te duhovnu formaciju na upnoj i biskupijskoj razini.


7/47



101

d. Neke posebne smjernice i mogunosti vezane uz liturgijski pastoral

368 Priest pod obje prilike. Neka se, u skladu s pozitivnim propisima Crkve, koristimogunost podjeljivanja priesti pod obje prilike.6 Prezbiteri neka u tom smislu poue

vjernike, a upna je zajednica pozvana postupno se pobrinuti za prikladno liturgijsko posue.

369 Prigodna i posebna bogosluja. Prigodna su bogosluja ona koja se slave u posebnimprigodama (prva priest, potvrda, dani kruha, poetak i kraj kolske godine, nedjeljazahvalnica...). Posebna su, pak, bogosluja ona koja se slave s posebnim skupinama vjernika(sa kolskom djecom, mladima, lanovima vjernikih drutava i pokreta, bolesnicima,invalidima te drugim posebnim skupinama vjernika). Prigodna i posebna bogosluja su posamoj svojoj naravi neredovita, a u smislu mjesta, prigode i skupine zastupljenih vjernika,

mogu biti upnog i meuupnog karaktera. U prikladnim prigodama treba organiziratibogosluja predviena rimskim misalom i lekcionarom. Takva euharistijska slavlja,pokornika bogosluja i druga prigodna liturgijska okupljanja neka budu prilagoenakonkretnim skupinama vjernika. Neka nastoje postii svjesno, aktivno i u punini plodonosnosudjelovanje prisutnih vjernika te ih ohrabriti i potaknuti na redovito i aktivno sudjelovanje u

nedjeljnoj liturgiji i bogosluju Crkve.7 Pri tome treba vjerno obdravati naputak Drugogvatikanskog sabora glede nedjeljne euharistije. To znai da se nedjeljom i blagdanom naelnone slavi euharistija za posebne skupine. Takva slavlja mogu se organizirati u danima preko

tjedna.

Takoer treba paziti da neke posebne prigode (npr. svjetski dani) i eventualni prisutni gostine zasjene nedjeljno euharistijsko slavlje sa svojom specifinom porukom.

370 Liturgija na jezicima nacionalnih manjina. Potrebno je potovati elju nacionalnihzajednica (Maara, Nijemaca, Slovaka i drugih) da barem povremeno imaju liturgiju na svommaterinjem jeziku, bilo cjelovito, bilo djelomino. Toplo se preporuuje da upnik u upi saznaajnim brojem vjernika maarske nacionalnosti to nastoji osigurati barem u pojedinim

prigodama. Vjernicima ostalih nacionalnosti, koji su na podruju nae biskupije prisutni umanjem broju, potrebno je omoguiti to isto u dogovoru s njima.

371 Binacije i trinacije. Prema propisu Zakonika kanonskog prava8

nijednom prezbiteru u

naelu nije doputeno slaviti svetu misu vie od jedanput na dan, izuzevi sluajeve u kojimaje to doputeno prema pravnoj odredbi (Veliki etvrtak, Uskrs, Boi, Duni dan). Druga semisa doputa zbog koncelebracije kojoj predsjeda biskup ili njegov ovlatenik. Biskup moe

dopustiti zbog opravdanog razloga da sveenici slave misu dvaput dnevno radnim danom, anedjeljom i zapovijedanim blagdanima i triput. Ukidaju se dosadanje ovlasti s obzirom nabinacije i trinacije i odreuje da sveenici, ukoliko imaju opravdani razlog, pismeno zatraeovlast za binaciju radnim danom (zbog sprovodnih misa i sl.). Trinacija u radne dane nije

nikako dozvoljena, a kvadrinacije ni nedjeljom ni zapovijedanim blagdanom. Nakon tosveenik jednom dobije traenu ovlast, biskup e mu je, uz uvjete da i dalje postoje opravdanirazlozi, produivati opim dopisom svake godine dok je na istoj slubi. Ta je ovlast vezana uzosobu i slubu, te se ne prenosi na nasljednika, niti na novu slubu. Promjenom slube iliokolnosti potrebno je ponovno pismeno zatraiti odgovarajue ovlasti.

6Usp. Opa uredba Rimskoga misala, KS, Zagreb 1996., br. 240-252 (ubudue OURM).

7

Usp. Sacrosanctum concilium, konstitucija Drugog vatikanskog koncila o liturgiji, KS, Zagreb, 1993., br. 11(ubudue SC).8 Usp. ZKP, kan. 905


8/47



102

372 Viak misnih intencija. Ako ima vei broj misnih nakana koje se u upi ne bi mogleodsluiti, upljane valja odgajati i poticati da se misne nakane povjeravaju na sluenjesveenicima u mjestima gdje nema dovoljno misnih intencija.9

373 Spominjanje imena pokojnika i drugih misnih nakana. Spominjanje imena pokojnika ueuharistijskoj molitvi naelno je predvieno samo u misama za pokojne. U redovitim misnimslavljima treba ga izbjegavati, jer je misa uvijek in cijele Crkve i slavi se za sve vjernike.Imena pokojnika i druge nakane mogue je uvrstiti u molitvu vjernika, istaknuti na oglasnoj

ploi, uvrstiti u upni listi ili proitati u upnim obavijestima. Misne nakane neka sene itajuprije mise, pogotovo ne nedjeljom.

374 Misa na kolektivnu nakanu. Sveenik koji primi prilog za slavljenje svete mise poposebnoj nakani obvezan je ex iustitia osobno ispuniti preuzetu obvezu ili drugomsveeniku povjeriti izvravanje te obveze, pod uvjetima koje odreuje kanonsko pravo. Tostaro naelo i dalje vrijedi u itavoj Katolikoj Crkvi.

Kao iznimka, zbog siromatva u pojedinim lokalnim crkvama, u kojima vjernici nisu bili ustanju dati cjelovit misni prilog te su se udruili, a sveenik je slavio jednu misu na njihovenakane, Kongregacija za kler odobrila je slavljenje kolektivne ili skupne mise na vie nakana,ali samo kao iznimku i pod strogim pravilima.

10 U naim prilikama ne susreemo toliko

siromatvo, nego se susreemo sa zahtjevima vjernika za slavljenje misa na njihovu nakanu unjihovoj prisutnosti, tovie na tono odreen dan (godinjice smrti lanova obitelji i sl.). Uvelikim upnim zajednicama upnik zbog velikog broja takvih nakana ne moe udovoljitieljama svih vjernika, te se uvela praksa da jednom ili dvaput tjedno slue mise na vienakana, gdje vjernici za svaku svoju nakanu daju nagradu u visini jednog misnog priloga. No,

traenje nagrade u visini misnog priloga protivno je navedenom dekretu Kongregacije za klerod 22. veljae 1991.

375 Slavljenje mise na kolektivnu nakanu u akovakoj i Srijemskoj biskupiji. Slavljenjemise na kolektivnu nakanu u akovakoj i Srijemskoj biskupiji je iznimka. Potrebno jevjernike odgajati da se misne nakane u pravilu povjeravaju na sluenje sveenicima umjestima gdje nema dovoljno misnih nakana.

Kolektivne mise u akovakoj i Srijemskoj biskupiji smiju se slaviti samo ako je upnikpismeno zatraio i dobio biskupovo doputenje, i to najvie jedanput tjedno, no nikako nenedjeljom i zapovijedanim blagdanom. Vjernici moraju prethodno izriito biti obavijeteni te

slobodno pristati da njihova misna nakana bude slavljena s drugima u jednoj kolektivnojmisi. Kad je upnik dobio biskupovo doputenje za slavljenje kolektivnih misa u svojojupi, on treba javno oglasiti dan, mjesto i vrijeme kad e se slaviti kolektivna sveta misa.Od vjernika se ne smije traiti prilog u visini misnog priloga, nego oni daju samo dobrovoljani slobodan prilog. upnik treba voditi preciznu evidenciju nakana za svaku kolektivnu misute preciznu evidenciju priloga vjernika. Prezbiter koji slavi kolektivnu misu za sebe smijezadrati nagradu u visini jednog misnog priloga, a ostatak je obvezan poslati obraunskimlistom Ekonomatu Biskupije u akovu, posebno naznaujui iznos od kolektivnih misa,koji e taj novac dati u unaprijed odreenu svrhu koju je propisao biskup.

9 Usp. ZKP, kann. 953; 954.10 Usp.Acta Apostolicae Sedis, 83 (1991), str. 443-446.


9/47



103

Ukoliko bi slavljenje kolektivnih misa poelo potiskivati staro naelo jedna misa, jednanakana, jedan prilog te dovelo do toga da vjernici prestanu davati misne nakane koje se nasluenje povjeravaju sveenicima u mjestima gdje nema dovoljno misnih nakana, slavljenjekolektivnih misa bi predstavljalo zloporabu te je upnik obvezan reducirati praksukolektivnih misa u svojoj upi.

376 Meuupni zajedniki susreti i slavlja. Potiemo organiziranje meuupnih slavlja,uvoenje korizmenih postaja (osobito u gradovima s vie upa), ostvarenje meuupnesuradnje, uzajamnih gostovanja upnih zborova i pojedinih skupina vjernika, zajednikihhodoaa, razmjene iskustava i sl. Poeljno je takoer da upnici u goste pozivaju i drugesveenike da predvode euharistiju.

Prije pozivanja nekog sveenika iz druge biskupije za voenje duhovnih obnova, misija,trodnevnica, devetnica i sl. potrebno je dobiti suglasnost biskupa. Kad se eli pozvati nekog

biskupa u goste da predsjeda sveanom euharistijskom slavlju, potrebno je zamoliti biskupada mu on uputi svoj poziv.

377Koordinacija i suradnja. Unutar pojedinih dekanata, posebno u gradovima, potrebno je

osobito u jakim liturgijskim vremenima planirati i usklaivati razliite oblike pastoralnogarada, te satnicu i sadraje liturgijskih slavlja (biblijsko-molitveni susreti, pokornika

bogosluja, duhovne obnove, bdijenja, druga posebna bogosluja, tribine i sl.).

378upne obavijesti.Poeljno je da upa redovito izdaje informativni letak (ili upni list) ukojemu se nalaze osnovne informacije o cjelokupnom liturgijskom i pastoralnom ivotu upe.upne obavijesti neka u svakom sluaju budu kratke i saete, pripremljene u pisanom obliku,a ire informacije je mogue izvjesiti na oglasnu plou.

379Ploe uz prometnice.upno ekonomsko vijee neka se u dogovoru s lokalnim vlastimapobrine da uz prometnice i na ulazu u pojedina naselja bude postavljena ploa na kojoj e bitinaznaen put prema crkvi, sjeditu upe, samostanu ili sl. Ako je prikladno, valja naznaiti iraspored nedjeljnih euharistijskih slavlja.

380Neka se, u skladu s pozitivnim propisima Crkve, koristi mogunost podjeljivanja priestipod obje prilike.

381 upne obavijesti trebaju biti kratke i saete, a ire informacije mogu se izvjesiti naoglasnu plou.

382 Spominjanje imena pokojnika u euharistijskoj molitvi predvieno je u misama zapokojne. U redovitim misnim slavljima treba ga izbjegavati, jer je misa uvijek in cijeleCrkve i slavi se za sve vjernike. Imena pokojnika i druge nakane mogue je uvrstiti u molitvuvjernika, istaknuti na oglasnoj ploi, uvrstiti u upni listi ili proitati u upnim obavijestima.Misne nakane neka se ne itaju prije mise, pogotovo ne nedjeljom.

383 Slavljenje kolektivnih misa u akovakoj i Srijemskoj biskupiji je iznimka. Smiju seslaviti samo ako je upnik pismeno zatraio i dobio biskupovo doputenje, i to najvie

jedanput tjedno, no nikako ne nedjeljom i zapovijedanim blagdanom. Vjernici moraju

prethodno izriito biti obavijeteni te slobodno pristati da njihova misna nakana bude

slavljena s drugima u jednoj kolektivnoj misi.


10/47



104

384 Kad je upnik dobio biskupovo doputenje za slavljenje kolektivnih misa u upi, trebajavno oglasiti dan, mjesto i sat kad e se slaviti kolektivna sveta misa. Od vjernika se nesmije traiti prilog u visini misnog priloga, nego oni daju dobrovoljan i slobodan prilog.upnik treba voditi preciznu evidenciju nakana za svaku kolektivnu misu te preciznu

evidenciju priloga vjernika. Prezbiter koji slavi kolektivnu misu za sebe smije zadratinagradu u visini jednog misnog priloga, a ostatak je duan poslati obraunskim listomEkonomatu Biskupije u akovu, koji e taj novac dati u unaprijed odreenu svrhu koju jepropisao biskup.

385 upno ekonomsko vijee je pozvano pobrinuti se, u dogovoru s lokalnim vlastima, da uzprometnice i na ulazu u pojedina naselja na podruju njihove upe bude postavljena ploa nakojoj e biti naznaen put prema crkvi te, ako je mogue, i raspored nedjeljnih euharistijskihslavlja.

386 Toplo se preporuuje da upnik u upi sa znaajnim brojem vjernika maarske

nacionalnosti nastoji osigurati, barem u pojedinim prigodama, slavljenje liturgije namaarskom jeziku, bilo cjelovito, bilo djelomino. Vjernicima ostalih nacionalnosti potrebno

je omoguiti to isto u dogovoru s njima.

e. Evangelizacijska nastojanja vezana uz slavlje prve priesti

387Euharistijsko zajednitvos uskrslim Gospodinom, i time ulazak u potpuno zajednitvo sazajednicom Crkve, cilj je i vrhunac kranske inicijacije i katekumenalnog hoda u cjelini. No,potrebno je biti svjestan da se ono ostvaruje u kontekstu promijenjenog redoslijeda primanja

potvrde i euharistije te postojee vremenske distance izmeu primanja ta dva sakramenta. Ktome odgoj djece za euharistiju mora u znatnoj mjeri u obzir uzimati i razvojno-psiholoke teantropoloko-egzistencijalne preduvjete (od kojih su mnogi zajedniki rastu, razvoju iupoznavanju ivljene vjere), ali i socioloke uvjetovanosti (osobito rastuu sekularizaciju inedostatan vjerski ivot i odgoj u obitelji). Sve navedeno snano utjee na odnos samih

prvopriesnika, njihovih obitelji pa i same ire crkvene zajednice na poimanje slavlja prvepriesti i posljedino na odnos prema euharistiji kao sakramentu. Iako je u kontekstucjelovitog katekumenalnog hoda euharistija cilj i vrhunac kranske inicijacije, u navedenimokolnostima prva priest, koju danas esto vie ne prati redovito sudjelovanje u nedjeljnojeuharistiji (osobito kad su u pitanju djeca ije odrastanje nije podrano praktinimkranskim ivotom roditelja i vjerskim odgojem u obitelji), ne prerasta u redoviti

euharistijski ivot, nego ostaje tek ritualizacija ivota i/ili stepenica prema sakramentupotvrde.

Kad k tome izostane i redoviti vjerski odgoj kroz upnu katehezu, te se i priprava nasakrament potvrde svede na minimum, susreemo se s injenicom da djeca i mladi izlaze izprocesa kranske inicijacije lieni sustavnog odgoja za molitvu i iskustva molitvenog ivota,lieni iskustva redovite nedjeljne euharistije i sakramentalnog ivota, lieni otkria Crkve kao

zajednice te bez dozrele svijesti o euharistiji kao sreditu, izvoru i vrhuncu kranskoga icrkvenoga ivota. Od osobite je, stoga, vanosti snaiti odgovornost roditelja i obitelji,njihovu svijest da su oni prvi odgojitelji u vjeri te u upnom pastoralnom djelovanjuuspostavljati katekumenalni hod u kojemu e pristup sakramentima biti plod

evangelizacijskoga djelovanja.


11/47



105

388 Bitni elementi pastorala vezanog uz prvopriesniko slavlje. Svjesna vlastiteodgovornosti i evangelizacijskog poslanja primljenog od Gospodina Crkva akovaka isrijemska dola je do svijesti da se pastoralno djelovanje vezano uz prvu priest djece nunomora odvijati na dva paralelna kolosijeka:

a. evangelizacijski rad s roditeljima i ukljuivanje roditelja u katehetsku pripravu djece naprvu priest;b. dvogodinja katehetska priprava djece za sakramente pomirenja i euharistije te mistagoko

razdoblje odgoja za liturgijski i sakramentalni ivot od slavlja prve priesti kroz sljedeihgodinu dana.

389 Susreti s roditeljima prvopriesnika. Pastoral vezan uz prvopriesniko slavlje tepriprava djece na prvu priest trebaju biti oznaeni snanim evangelizacijskim radom snjihovim roditeljima. Poeljno je da rad s roditeljima zapone istodobno s redovitom upnomkatehezom za djecu. Kroz to razdoblje do prve priesti ili kroz dvije godine priprave djece za

prvu priest neka se u upnoj zajednici organizira najmanje 4 susreta za roditelje

prvopriesnika. Iako se redovito odazivanje obaju roditelja na predviene susrete ne trebauzimati kao preduvjet za pristupanje djece sakramentima, ipak neka se ti susreti shvate kao

redovita obveza za oba roditelja, a kvalitetna priprema susreta za roditelje kao nezaobilazna

obveza svake upne zajednice.

U mistagokom razdoblju, kroz godinu dana poslije prvopriesnikog slavlja, upna zajednicaneka organizira jo barem dva susreta za roditelje djece koja su pristupila prvoj priesti.

Kako bi se osigurao osobni pristup i mogunost dijaloga unutar skupine roditelja, neka sesusreti organiziraju u manjim skupinama (po mogunosti 5-6 branih parova), a na isti susretneka se ne poziva vie od 12 branih parova.

Pomo prezbiterima te aktivno sudjelovanje u organiziranju i odvijanju susreta za roditeljeprvopriesnika obveza je lanova upnog pastoralnog vijea, a osobito lanova odbora zapastoral braka i obitelji pri upnom pastoralnom vijeu.

390 Ukljuivanje roditelja u katehetsku pripravu djece na prvu priest. Meu roditeljimadjece prvopriesnika ima i onih koji ve redovito sudjeluju u nedjeljnoj euharistiji i ivesakramentalnim ivotom. Neka upnik zajedno sa upnim katehetama i drugim redovitimsuradnicima u upnoj katehezi nastoji takve roditelje aktivnije ukljuiti u katehetsku pripravu

prvopriesnika na sakramente pomirenja i euharistije, u organiziranje susreta za ostale

roditelje te u vei stupanj suodgovornosti u ivotu upne zajednice.

U vrijeme katehetske priprave djece za sakramente pomirenja i euharistije i kasnije kroz

mistagoko razdoblje na osobit nain valja poticati roditelje i ostale lanove obitelji naredovito sudjelovanje s djecom na nedjeljnoj euharistiji, na redovito pristupanje

euharistijskom stolu i ee pristupanje sakramentu pomirenja.

391 Sudjelovanje roditelja u mistagokom razdoblju i njihova uloga u daljnjem odgoju irastu djece u vjeri. Roditelji trebaju biti ukljueni ne samo u pripravu svoje djece na prvupriest, nego su oni prvi pozvani pratiti i podravati svoju djecu kroz mistagoko razdoblje idalje kroz redoviti vjerski odgoj i rast u vjeri. Vjerski odgoj djece zadaa je koja izvorno

pripada roditeljima. Zato neka upna zajednica u mistagokom razdoblju, kroz godinu danaposlije prvopriesnikog slavlja, organizira jo barem dva susreta za roditelje djece koja su


12/47



106

pristupila prvoj priesti. Neka se na tom susretu roditeljima posvijesti njihova odgovornost zadaljnji rast djece u vjeri, vanost njihova osobnog primjera i uloge u odgoju djece za redovitiliturgijski i sakramentalni ivot, u odgoju za molitvu, u rastu u crkvenosti te u vjerskojformaciji kroz kolski vjeronauk i upnu katehezu.

Poeljno je da se za roditelje djece osnovnokolske dobi poslije prvopriesnikog slavljaorganizira po jedan susret svake godine sve do krizmanog slavlja. Ti susreti neka u naelusadrajno produbljuju branu i obiteljsku duhovnost, vanost rasta branih drugova u ljubavi,obiteljske molitve i svjedokog kranskog i sakramentalnog ivota roditelja za rast i odgojdjece u vjeri te odgojna pitanja, a metodoloki neka potuju zahtjeve rada s odraslimvjernicima. Dakako da se upna nastojanja na planu pastorala braka i obitelji nee zadovoljititime da roditeljima ponude tek spomenuti minimum, nego da e upa u skladu sa svojimmogunostima i potrebama nastojati ponuditi trajnu i sustavnu pastoralnu skrb za brak iobitelj te ukljuivanje obitelji u pastoralno poslanje Crkve.

392 Katehetska priprava djece za sakramente pomirenja i euharistije. Katehetska pripravadjece za sakramente pomirenja i euharistije ne smije biti kraa od godinu dana, a u pravilutraje dvije godine. Redovita upna kateheza trebala bi zapoeti odmah s poetkom osnovnekole. Prva e godina upnekateheze biti nadopuna obiteljskog vjerskog odgoja, uvoenje uvjersko iskustvo i u iskustvo molitve, upoznavanje s liturgijskim prostorom i uvoenje uliturgijski ivot upne zajednice. to se ranije zapone sa upnom katehezom, to e moi bitikvalitetnija i sama priprava na sakramente pomirenja i euharistije.

Animiranju roditelja i njihovu ukljuivanju u pripremu djece na sakramente, te animiranju isnaenju katehetske priprave prvopriesnika pridonijet e i liturgijska slavlja kao to su

primanje meu kandidate za prvu priest, obnova krsnih obeanja, pokorniko slavlje,zahvalno slavlje za dar oprotenja poslije prve pojedinane ispovijedi djece, trodnevnice,zajednika hodoaa i sl.

393 Pristupanje djece sakramentu pomirenja. Kako bi se dostatna pozornost posvetila

sakramentu pomirenja i odgoju djece za taj sakrament, koji u sebi nosi neizmjerno i

usreujue blago Boje ljubavi i oprotenja, neka se budue prvopriesnike pripremi idostatno oraspoloi te neka odreeno vrijeme prije prvopriesnikog slavlja s njima, te snjihovim roditeljima i s krsnim kumovima uprilii zajedniko sakramentalno pokornikoslavlje s pojedinanom ispovijedi i odrjeenjem grijeha te sa zakljunom zahvalnom molitvomza dar oprotenja11(npr. ako je prvopriesniko slavlje predvieno u vazmeno vrijeme, prva

ispovijed djece moe se organizirati poetkom korizme). Na taj e nain svi doivjeti dasakrament pomirenja u sebi krije veliko blago Boje ljubavi i pratanja, te da on nije tekstepenica koja omoguuje pristup euharistijskom stolu.

Prvopriesnici e jo najmanje jednom pristupiti sakramentu pomirenja neposredno predprvopriesniko slavlje (u uskrsnom vremenu). Roditelje, lanove obitelji i krsne kumovetreba oraspoloiti i motivirati da i oni sudjeluju u pokornikom slavlju s djecom te pristupe

pojedinanoj ispovijedi.

11

Usp. Rimski obrednik obnovljen prema odluci svetog ekumenskog sabora II. vatikanskog, a proglaen vlaupape Pavla VI. Red pokore. Nalogom i odobrenjem Biskupske konferencije i potvrdom Zbora za bogotovlje, KS,Zagreb 1975., br. 57 (ubudue RP).


13/47



107

394Prvopriesnika dob.Neka se kao dob za pristup sakramentu euharistije naelno zadridosadanja pastoralna praksa (izmeu devete i desete godine ivota, odnosno trei razredosnovne kole).

395 Liturgijsko slavlje prve priesti. Povlateno vrijeme za prvopriesniko slavlje jeuskrsno razdoblje liturgijske godine. Ono treba biti pripravljeno s osobitim marom ipozornou. Osim djece, neka se za pristupanje euharistijskom stolu po sakramentu pomirenjapriprave i roditelji, lanovi obitelji, krsni kumovi prvopriesnika i itava zajednica. Uprvopriesnikom slavlju bi zbog njegova eklezijalnog znaenja, osim roditelja i lanovaobitelji, trebali sudjelovati i krsni kumovi te itava upna zajednica, a osobito vjerouitelji ikatehete, lanovi upnih vijea, upni suradnici i svi koji su na bilo koji nain bili ukljueni u

pripravu prvopriesnika.

upnici neka skrbe oko dostojanstva prvopriesnikih slavlja tako da se fotografiranje isnimanje ostvari na prikladan diskretan nain preko jednog slubenog fotografa, koji neka ne

zlorabi svoj povlateni poloaj.

396Sudjelovanje krsnih kumova u prvopriesnikom slavlju. Uz roditelje su i krsni kumoviobvezni vie nego drugi rijeju i primjerom odgajati djecu u vjeri.12 K tome Crkva

preporuuje da krizmanik za krizmanog kuma uzme svoga krsnog kuma13. Neka se, stoga, uprvopriesniko slavlje ukljui i krsne kumove prvopriesnika. Njihovo je sudjelovanjezajedno s prvopriesnicima i njihovim roditeljima predvieno prigodom prve ispovijedi djecei na samom prvopriesnikom slavlju. Neka ih se oraspoloi i pripravi da i oni tom prigodompristupe sakramentima.

397 Obiteljsko slavljenje prve priesti. Slavlje prve priesti bitno je vjerniko i eklezijalnoslavlje. Stoga je potrebno voditi rauna o svjedokoj kranskoj dimenziji eventualnogaobiteljskoga slavlja toga dana i svih onih koji u njemu sudjeluju. Neka se roditelje veizdaleka usmjerava i odgaja za to je mogue veu skromnost i jednostavnost, a ako je

potrebno neka se promiu dobrotvorne akcije umjesto obiteljskih gozbi s brojnim gostima.

398 Zahvalno molitveno slavlje. Toplo se preporuuje da se na sam dan ili ubrzo nakonprvopriesnikog slavlja uprilii molitveno zahvalno slavlje s prvopriesnicima, koje e imatisnanu mistagoku dimenziju. Neka bude intonirano kao poetak mistagokoga razdoblja.Poeljno je da u slavlju sudjeluju i roditelji te svi oni koji su sudjelovali u pripravi

prvopriesnika i prvopriesnikog slavlja. Hvale je vrijedno nastojanje da se prvopriesniciokupljaju i na euharistijskim slavljima sljedeih dana te s ostalim vjernicima pristupajueuharistijskom stolu.

399 Mistagoko razdoblje za prvopriesnike. Prvopriesnikim slavljem zapoinjejednogodinja etapa mistagokog produbljenja osobnog odnosa prvopriesnika seuharistijskim Gospodinom te iskustva njegove ljubavi i oprotenja, poosobljenja vjere unjegovu prisutnost u euharistijskom otajstvu te buenja radosti zbog pripadnosti zajedniciCrkve. U mistagokom hodu sakramenti euharistije i pomirenja se na nov nain oituju kaoizvorite kateheze, postaju nepresunim izvorom njezina sadraja, nutarnji dinamiki pokretai motivacija katehetske zauzetosti i nastojanja te se isto tako na nov nain pokazuju kao cilj

12

Usp. ZKP, kan. 774, 213 Usp. ZKP, kan. 893, 2; Rimski pontifikal obnovljen odlukom svetog opeg sabora Drugog vatikanskog,proglaen vlau pape Pavla VI. Red potvrde, KS, Zagreb 1998., br. 5.


14/47



108

prema kojemu je usmjereno katehetsko djelovanje Crkve. To je vrijeme naglaenog odgojadjece kroz upnu katehezu za redoviti sakramentalni ivot i za sudjelovanje u liturgiji Crkvete vrijeme uvoenja u iskustvo crkvenoga zajednitva. Djecu se upoznaje s njihovimmogunostima aktivnog sudjelovanja u liturgijskom slavlju.

Razdoblje mistagogije prvopriesnikih skupina zavrava upoznavanjem roditelja i djece sasustavom upne kateheze koja se odvija u vie paralelnih upnih skupina, sa svimmogunostima koje nudi konkretna upna zajednica te upisivanjem i ukljuivanjem svakog

pojedinog prvopriesnika u jednu od upnih katehetskih skupina, uvaavajui pritom, osimpotreba upe, i savjet roditelja te elje i afinitete djece.

400 Katekizam za prvopriesnike i katehetska graa za rad s roditeljima. Biskupijskomkatehetskom uredu se povjerava da u suradnji s Biskupijskim katehetskim vijeem iBiskupijskim liturgijskim odborom i drugim tijelima priredi katekizam za prvopriesnike. Usuradnji s Biskupijskim povjerenstvom za pastoral braka i obitelji neka domisli i priredi i

prirunik za roditelje prvopriesnika. Poeljno je da se za prezbitere, upne katehete isuradnike u upnoj katehezi prvopriesnika takoer izradi poseban prirunik s graom za rads roditeljima i za rad s prvopriesnicima. Svaki od tih materijala treba voditi rauna i o dvijenerazdruive etape pastorala prvopriesnikog slavlja, tj. o pripravnoj te o mistagokoj etapi.

401 Evangelizacijska nastojanja vezana uz prvu priest djece odvijaju se paralelno na dvapodruja:a. kroz rad s roditeljima i ukljuivanje roditelja u katehetsku pripravu djece na prvu priest;b. kroz katehetski rad s djecom, i to u dvije etape:

- priprava djece za sakramente pomirenja i euharistije- mistagoka etapa odgoja prvopriesnika za liturgijski i sakramentalni ivot poslije

slavlja prve priesti.

402 upna katehetska priprava djece na slavlje sakramenata pomirenja i euharistijepretpostavlja redovito pohaanje kolskog vjeronauka i u naelu traje dvije godine.Mistagoka etapa, koja zapoinje prvopriesnikim slavljem, traje naelno godinu dana.

403 Neka se budue prvopriesnike pripremi i dostatno ih oraspoloi te s njima slavisakrament pomirenja odreeno vrijeme prije prvopriesnikog slavlja. Pripravnici za prvu

priest neka potom jo najmanje jednom pristupe sakramentu pomirenja neposredno prijeprvopriesnikog slavlja.

404 S obzirom na dob prvopriesnika naelno se zadrava dosadanja pastoralna praksa,izmeu devete i desete godine ivota, odnosno trei razred osnovne kole. Prvopriesnikoslavlje se u naelu slavi u uskrsnom vremenu.

Sakrament krsta

405 Slavei i primajui sakramente, kranin se, potaknut Duhom Svetim, u vjeri otvara iprihvaa ponudu spasenja u Kristu. Slavei u sakramentalnim slavljima Kristovo pashalnootajstvo, iz sakramentalnih slavlja izranja osobno sjedinjen s Kristom i ugrauje se u Crkvu,

zajednicu spasenja. Osobna zahvaenost Duhom unutartrojstvene ljubavi, koji je dar Kristauskrsloga, te suobliavanje Kristu uskrslome, ima eshatoloku perspektivu poboanstvenjenja


15/47



109

i sudjelovanja na Trojstvenom ivotu. Pridruen Crkvi, kranin se, kao svjedok Kristovaspasenja, istodobno ugrauje i u poslanje Crkve, te suodgovorno sudjeluje u njezinu poslanju.

Sakrament krsta oznaava uvoenje i sudjelovanje u Kristovu vazmenom otajstvu, koje je

uzviena objava neizrecive Boje ljubavi prema ovjeku. Krist je premostio jaz od smrti douskrsnua i taj se prijelaz oituje u svakom ovjeku u asu njegova krtenja. Krtenje

podjeljuje slobodu djece Boje, po kojoj ovjek prestaje biti rob grijeha, te biva suoblienKristu Spasitelju. Istodobno krtenjem Krist ga pritjelovljuje sebi i tako uvodi u zajednicuCrkve, te ga ini ivim udom svojega otajstvenoga Tijela.

a. Krtenje odraslih

406 Pretkatekumenat. Razdoblju katekumenata prethodi vrijeme osobnog traenja idozrijevanja, poetnog obraenja te prijave i okupljanja kroz pretkatekumenat. Trajanje

pretkatekumenata nije ogranieno. Katekumenat neka zapone liturgijskim obredom primanjameu oglaenike. Taj obred neka se u naelu slavi oko svetkovine Duhova. Neka se

prethodno najavi itavoj upnoj zajednici i pozove je da u njemu sudjeluje.

Prije liturgijskog obreda ulaska u red katekumena upnik (odnosno voditelj centra zauvoenje odraslih u kranstvo) neka pismeno Biskupskom ordinarijatu prijavi imenakatekumena, suradnike u katehetskoj pouci katekumena te datum obrednog slavlja primanja

meu oglaenike. O poetku katekumenata neka ve ranije obavijesti i dekana te ostaleupnike u dekanatu. Na temelju zamolbe upnika iz drugih upa, na katekumenalni put mogu

biti primljene i pojedine osobe iz drugih upa.

407 Ope odredbe o katekumenatu. Voditelj katekumenata u upnoj zajednici je u naeluupnik ili upni vikar. U katehezi katekumena mogu mu pomoi vjerouitelji koji imaju

biskupov mandat za pouavanje vjeronauka, a u praenju katekumena na putu osobnogobraenja i ulaenja u iskustvo kranske molitve i ivota katekumenima osobnimsvjedoanstvom i podrkom pomo pruaju i drugi lanovi zajednice, osobito njihovi kumovii upni suradnici.

Katekumenat je izvrstan pokazatelj ivotnosti kranske zajednice, a ne nuno zlo koje bi sesmjelo ili trebalo ubrzano provesti ili zaobii. U akovakoj i Srijemskoj biskupijikatekumenat posvuda neka traje najmanje godinu dana. U to razdoblje ne ulazi vrijeme

pretkatekumenata. Neka se potuju sva tri stupnja katekumenata i neka budu obiljeena s tripredviena bogosluna obreda.

Razdoblje katekumenata, tj. sustavne kateheze i vjebanja u kranskom ivotu, neka traje dopoetka korizme u sljedeoj liturgijskoj godini, a po potrebi i due. Oni katekumeni za kojevoditelj katekumenata utvrdi da su svojim raspoloenjem prikladni da sudjeluju u slavljusakramenata u uskrsnoj noi neka se odmah na poetku korizme izaberu i neka im se obrednoupie ime u knjigu izabranika za sakramente kranske inicijacije. Biskup e nastojati osobnoili po svom delegatu predsjedati tom obredu i zato je potrebno prethodno ga pismeno o tome

obavijestiti i pozvati.

upnik je duan voditi brigu da se kroz korizmu s izabranicima na treu, etvrtu i petukorizmenu nedjelju slave tri obreda provjere, a u prikladne dane kroz tjedan i dvije


16/47



110

predaje (vjeroispovijesti i molitve Gospodnje) predviene Redom pristupa odraslih ukranstvo. upnik moe biskupa zbog tekih zapreka pismeno zamoliti da pojedinekatekumene oslobodi od jedne, ili u izvanrednim prilikama, od dviju provjera.

14

408Slavlje sakramenata kranske inicijacije.Sakramenti kranske inicijacije se u praviluodraslim izabranicima podjeljuju u vazmenom bdjenju. Doputenje podjele sakramenatakranske inicijacije odraslim izabranicima za vrijeme nedjeljnog euharistijskog slavlja nekase trai samo zbog veoma tekih razloga.

U sluaju enidaba sa zaprekom razliitosti vjere, kad je jedna strana katolika, a druganekrtena, nekrtenu stranu treba potaknuti na krtenje, ali ne uvjetovati sklapanje enidbekrtenjem. Nekrtenoj osobi je potrebno i vrijeme za osobno dozrijevanje odluke te elje zakrtenjem, kao i za katekumenalni hod.

U pastoralnoj praksi susreemo nekrtenu djecu koja redovito pohaaju kolski vjeronauk i

upnu katehezu te njihovi roditelji trae krtenje u osnovnokolskom ivotnom uzrastu ipredlau da djeca ostale sakramente kranske inicijacije potom prime sa kolskimvrnjacima. Ukoliko upnik procjeni pravu nakanu te prihvati molbu roditelja, neka takvudjecu u naelu ipak pridrui izabranicima pri obredu upisa imena u knjigu izabranika, s njimaslavi obrede provjere i predaje predviene Redom pristupa odraslih u kranstvo te ihkrsti u vazmenom bdjenju.

409 Mistagogija. Slavljem sakramenata kranske inicijacije zapoinje vrijememistagogije. To je vrijeme osobnog i zajednikog produbljenja svijesti o milosnojpreobrazbi kroz primljene sakramente te produbljenja iskustva darovane sakramentalne

milosti. Ostvaruje se ponajprije kroz redovito primanje sakramenata i sve veu povezanost saupnom zajednicom; kroz molitveno i kontemplativno te katehetsko ulaenje u sadrajenauka, u simboliku i poruku samih obreda primljenih sakramenata; te kroz aktivno

ukljuivanje u kransko poslanje to proizlazi iz primljenih sakramenata. Mistagogija unaelu obuhvaa uskrsno razdoblje, od Uskrsa do Duhova, u kojemu se slave tzv. mise zanovokrtenike. No, u praksi ono neka potraje sve dok upnik ne procjeni da se novokrteniku potpunosti integrirao u upnu zajednicu i poeo ukljuivati u kransko poslanje. Iako uvrijeme mistagogije nema sustavnih kateheza, prikladno je da se s novokrtenicima nastaviuvoenje u otajstvo Crkve, u iskustvo crkvenoga zajednitva i u suodgovornost u crkvenojzajednici. Uputno je novokrtenike poticati na ukljuivanje u neku od postojeih skupinaodraslih vjernika u upi, koji e ih bratski i s ljubavlju prihvatiti te im pomoi u procesu

potpune integracije u ivot crkvene zajednice.410 Sudjelovanje upne zajednice u katekumenatu. Veliku vanost u katekumenatu imakranska zajednica, koja pomae kandidatima na njihovu putu, prati ih ljubavlju i molitvama,osobito kroz katekumenalne obrede, te ih prima u svoje crkveno zajednitvo. upna zajednica,na elu sa upnikom kao voditeljem katekumenata, treba barem preko nekoliko prokuanih iuzornih upljana pratiti katekumene i pruati im podrku na njihovu putu kranskogobraenja i usvajanja kranskih stavova, uvoditi ih u mistagokom razdoblju u kranskoiskustvo i u crkvenu suodgovornost. Poeljno je da kumovi katekumena budu upravo tiupljani, koji prate katekumene na njihovu katekumenalnom putu.

14 Usp. Rimski obrednik obnovljen odlukom svetog opeg sabora Drugog vatikanskog, proglaen vlau papePavla VI. Red pristupa odraslih u kranstvo, KS, Zagreb 1998., br. 66 i 240.


17/47



111

Ukoliko se katekumenat organizira u pojedinim centrima za uvoenje odraslih u kranstvou kojima katekumenalni put prolaze osobe iz razliitih upa, potrebno je da i u tom sluajukatekumenat i svi katekumeni budu integrirani u konkretnu upnu zajednicu u ijim seprostorijama okupljaju katekumeni. Poeljno je da svakog katekumena kroz sve stupnjeve

prate barem vlastiti upnik i barem pojedini vjernici iz te upe. U sluajevima u kojima je todoista ostvareno, voditelj katekumenata moe u dogovoru s pojedinim katekumenom injegovim upnikom poslije obreda upisa imena u knjigu izabranika prepustiti da obredeprovjere i predaje predviene RPOK-om te samo slavlje podjele sakramenata kranskeinicijacije obavi njegov upnik.

Poeljno je da kumovi novokrtenicima budu osobe koje su ih pratile kroz katekumenat, daupnik kroz uskrsno vrijeme povremeno slavi mise za novokrtenike te da ih kumovi i drugiupni suradnici prate kroz mistagoko razdoblje sve do njihove potpune integracije u vlastituupnu zajednicu.

Ukoliko u centrima za uvoenje odraslih u kranstvo, u kojima se okupljaju katekumeni izrazliitih upa, nije mogue osigurati stvarnu prisutnost i sudjelovanje predstavnika upnihzajednica iz kojih dolaze katekumeni, neka se pokua ostvariti suradnja barem s pojedinimvjernikim drutvima na tom podruju. lanovi vjernikog drutva neka preuzmu ulogu

pratitelja katekumena i ulogu vjernike zajednice koja prima novokrtenike, nastojei impomoi i olakati ukljuivanje u liturgijski ivot i pastoralno djelovanje upne zajednice kojojpripadaju. Neka se nipoto ne dogodi da katekumeni susreu jedino voditelja katekumenata,koji je istodobno i kateheta te da posve izostane eklezijalna dimenzija kako katekumenata,

tako i samih sakramenata kranske inicijacije.

411upna crkva treba imati krstionicu.

412 Odrasli kandidati trebaju se za krtenje pripremiti kroz katekumenat, koji traje najmanjegodinu dana. Katekumenat zapoinje liturgijskim obredom primanja meu katekumene. Tajobred u akovakoj i Srijemskoj biskupiji u naelu treba slaviti oko svetkovine Duhova.Katekumenat traje do poetka korizme u sljedeoj liturgijskoj godini, a po potrebi i due.

413 S onim katekumenima za koje voditelj katekumenata utvrdi da su svojim raspoloenjemprikladni da sudjeluju u skorom slavlju sakramenata inicijacije, odmah na poetku korizme seslavi slavlje izbora, odnosno upisa meu izabranike. Potrebno je potovati liturgijske zahtjevevezane uz provjere i predaje u vrijeme ienja i prosvjetljivanja kroz korizmeno razdoblje.

414 Sakramenti kranske inicijacije neka se odraslim izabranicima u pravilu podjeljuju uuskrsnoj noi. Doputenje podjele sakramenata kranske inicijacije odraslim izabranicima zavrijeme nedjeljnog euharistijskog slavlja neka se trai samo zbog veoma vanih razloga.

415 Slavljem sakramenata kranske inicijacije zapoinje vrijeme mistagogije. Obuhvaauskrsno razdoblje, od Uskrsa do Duhova. No, hvale je vrijedno da ono potraje sve dok upnikne procjeni da se novokrtenik u potpunosti integrirao u upnu zajednicu.

416 U sluaju enidbe sa zaprekom razliitosti vjere, kad je jedna strana katolika a druganekrtena, nekrtenu stranu treba potaknuti na krtenje, ali ne uvjetovati sklapanje enidbe

krtenjem.


18/47



112

b. Krtenje djece

417 Slavljenje krtenja. Kako bi se naglasila veza izmeu sakramenata krsta i euharistije iuvoenje novokrtenika u zajednicu vjernika, krsno slavlje neka se redovito slavi u upnoj

crkvi za vrijeme nedjeljnog euharistijskog slavlja.15

Pastoralni razlozi vezani uz odgoj vjernika, liturgijski ivot upne zajednice i organiziranjepretkrsnih kateheza potiu da se krtenja u naelu slave jednom mjeseno. Iako supojedinane iznimke zbog opravdanih razloga mogue, neka to u upnoj zajednici u praviluuvijek bude iste nedjelje u mjesecu, osim kad liturgijski i teoloki razlozi, posebnosti u ivotuupne zajednice, obiteljske prilike ili zdravlje djeteta sugeriraju drukije.

U termin za krtenje male djece svakako valja ubrojiti i vazmeno bdjenje kao najodlinijitermin. Prikladno je da to bude i na Nedjelju krtenja Gospodinova. Stoga je poeljno daupnik, uvaavajui logine prilagodbe liturgijskom kalendaru i drugim razlozima vezanim uz

upnu zajednicu, unaprijed odredi i itavoj zajednici obznani termine krtenja, te pretkrsnihkateheza, kroz itavu godinu. Time se roditeljima olakava njihova prilagodba upnomkalendaru te se smanjuje broj zahtjeva za iznimnim terminima i posljedinih praktinih

potekoa vezanih uz organiziranje pretkrsnih kateheza za roditelje i kumove.

upna crkva treba imati posebno ureena mjesta za krtenja krstionicu ili baptisterij.Krstitelj treba potovati znakove i odredbe liturgije krtenja te sam in krtenja slaviti nakrsnom zdencu kako to odreuju crkveni dokumenti. upnici neka skrbe oko dostojanstva liturgijskih krsnih slavlja tako da se fotografiranje i snimanje ostvari na prikladan diskretan

nain.

Iznimna krtenja, bez pretkrsne kateheze roditelja, valja svesti na minimum. Djecu roditelja izdrugih upa moe se krstiti samo uz pismeno doputenje vlastitog upnika (te u tom sluajumeusobno s roditeljima i kumovima dogovoriti mjesto i vrijeme pretkrsnih kateheza).

Krtenje se ne uskrauje, nego se zbog opravdanih razloga moe odgoditi na odreeno ili aki na neodreeno vrijeme (osobito u sluajevima kada ni roditelji ni upna zajednica ni na kojinain ne mogu osigurati kranski odgoj djeteta).

418 Pretkrsne kateheze. Slijedei poticaje relevantnih crkvenih dokumenata, Drugabiskupijska sinoda zauzela se za obvezatnost pretkrsnih kateheza za roditelje, a kad je god

mogue i za kumove. Kroz krsne kateheze roditelji i kumovi e si posvijestiti svoju crkvenosti roditeljsku odgovornost za odgoj djeteta u vjeri Crkve te se pripraviti na svjesnijesudjelovanje u slavlju krtenja. Krtenje djeteta je istodobno izvrsna pastoralna prigoda zaosobni kontakt s obitelji, te za pouku i uvoenje roditelja i obitelji u upnu zajednicu. Za onekoji nisu u redovitom kontaktu sa svojom upom, to je prigoda da se ukljue u upni ivot, aza one koji su ve povezani sa svojom upom prigoda je da se jo djelatnije ukljue u ivotsvoje upne zajednice.Pretkrsne kateheze roditelja i kumova dobro je najaviti ve na teaju

priprave za enidbu.

U upnoj zajednici neka se, uz pomo upnog odbora za pastoral braka i obitelji, nastojiustrojiti upnu skupinu za pretkrsne katehetske susrete s roditeljima i kumovima

15Usp. ZKP, kan. 857, 1-2.


19/47



113

novokrtenika. Osim upnika (krstitelja), u nju mogu biti ukljueni i vjerouitelji, braniparovi i drugi upni suradnici.

Na pretkrsnim katehezama e se esto skupiti i vie obitelji zajedno. Poeljno je da se osimzajednikih susreta u upnim prostorijama planiraju i susreti s pojedinom obitelji u njezinom

domu. upnik (odnosno krstitelj) neka nastoji i osobno posjetiti svaku obitelj ili barem prekosvojih suradnika koji sudjeluju u pretkrsnim katehezama.

U pretkrsnim susretima s roditeljima valja imati na umu motive roditelja za krtenje njihovedjece: djetetovo duhovno-tjelesno dobro, ovozemaljska i vjena budunost djeteta, socijalno-crkvena integracija djeteta, tradicija obitelji i druge motive. Neka se u tim susretima, koji

omoguuju poosobljene odnose, nastoji potovati postupnost vjernikog dozrijevanja roditeljai kumova te ih pratiti i voditi na putu rasta u vjeri blago i s ljubavlju korak po korak 16.Prezbiter i drugi suradnici u pretkrsnim katehezama neka nastoje ostati u kontaktu s obitelji i

nakon krtenja djeteta, te ih ukljuivati u liturgijski ivot i u postojee pastoralne ponude uupi.

Treba nastojati da na krtenju i na pretkrsnim katehezama sudjeluju oba roditelja te kumovidjeteta. Dobro je, ako je mogue, ukljuiti i ostale lanove obitelji. Pretkrsni susreti su

prigoda i za obnovu te intenziviranje brane i obiteljske molitve. Roditelje, kumove i lanoveobitelji valja na prikladan nain i duhovno oraspoloiti te ih i po sakramentu pomirenja

pripremiti na sudjelovanje u krsnom slavlju i euharistijskom sakramentalnom zajednitvu.

419Model pretkrsnih kateheza i pratea katehetsko-pastoralna graa.Biskupijskom ureduza pastoral braka i obitelji se povjerava da u suradnji s Biskupijskim katehetskim uredom i

katehetskim vijeem, Biskupijskim liturgijskim odborom i Povjerenstvom za pastoral braka iobitelji te drugim tijelima to prije domisli biskupijski model pretkrsnih kateheza i zaizdavanje priredi prateu grau. Poeljno je da se za upnike i ostale pastoralne suradnike kojisudjeluju u pretkrsnim susretima izradi poseban liturgijsko-katehetski prirunik za pripravuroditelja i kumova na krtenje djeteta, te da se za roditelje i kumove priredi posebna tiskovinas njima prilagoenom graom. Potiemo takoer i pripravu pastoralnih pisama roditeljima zarazdoblje poslije slavlja krtenja.

420 U upi neka se unaprijed odredi i obznani termine krtenja te vrijeme i mjesto pretkrsnihkateheza kroz itavu godinu unaprijed. U termin za krtenje male djece svakako valja ubrojitii vazmeno bdjenje kao najodliniji. Prikladno je da to bude i na Nedjelju krtenjaGospodinova.

421 U upnoj zajednici treba uspostaviti sustav redovitih pretkrsnih kateheza za roditelje ikumove. U iznimnim sluajevima treba omoguiti krtenje i bez pretkrsne kateheze roditeljate izvan nedjeljnoga euharistijskoga slavlja.

422 Preporuuje se da u pretkrsnu katehezu uz upnika ili krstitelja, budu ukljueni ivjerouitelji, brani parovi i drugi upni suradnici ili se ustroji stalna upna skupina koja usuradnji sa upnikom organizira i vodi pretkrsne katehetske susrete s roditeljima i kumovimanovokrtenika.

16 Usp. FC, br. 65.


20/47



114

Sakrament potvrde

423 Duh Sveti, koji svakog krtenika po sakramentu krsta ucijepljuje u Kristovo pashalnootajstvo te ga dovodi do prihvaanja vjere Crkve i do sudjelovanja u crkvenom ivotu, po

sakramentu potvrde na njega izlijeva svoje posebne darove te ga ini dionikom svogadjelovanja i jedinstvenog poslanja Crkve u svijetu. Po sakramentu potvrde svaki se krtenik

poistovjeuje s Kristom raspetim i uskrslim i sa zajednicom Crkve.

Slavlje sakramenta potvrde je, stoga, dogaaj u ivotu krtenika u kojemu on potvruje svojukrsnu opredijeljenost za Isusa Krista, prihvaanje njegova sustava vrijednosti te proroku,

sveeniku i kraljevsku slubu, to ju je Crkva po izlijevanju Duha Svetoga na pedesetnicuprimila od Krista. Duh Sveti u sakramentu potvrde na svoje pomazanike izlijeva darove po

kojima ih osposobljava za dionitvo u duhovskom poslanju Crkve u svijetu.

No, i bez obzira na promjenu redoslijeda podjele sakramenata kranske inicijacije, tj.potvrde i euharistije, cilj i vrhunac katekumenalnog procesa je euharistijsko zajednitvo. Onoje znak kranske zrelosti, izvor i vrhunac crkvenog ivota, sredite mistagogije i istodobnohrana koja daje snagu za svjedoenje i suodgovorno sudjelovanje u poslanju Crkve, u skladus primljenim darovima Duha u sakramentu potvrde.

424 Krtenje, potvrda i euharistija pripadaju jedinstvenoj katekumenalnoj cjelini kranskeinicijacije. Na kraju katekumenalnog puta postaje se Krist-jan (kranin), ud Kristovaotajstvenog tijela, tj. Crkve, kojoj je glava Krist. Ukoliko Crkva dijeli pojedine sakramente

kranske inicijacije izvan jasno vidljive i prisutne cjeline te cilja katekumenalnoga hodaonima koji zasebno trae pojedini od triju sakramenata kranske inicijacije, bez katehizacijeuklopljene u katekumenat i cjelovito pastoralno djelovanje Crkve, bez aktivnog udjela crkvene

zajednice u koju sakramenti inicijacije uvode, te bez stvarnog dionitva i konkretneintegracije u zajednicu Crkve i njezino poslanje, onda sakramenti kranske inicijacije ostajusamo obredno-religiozni ini po kojima se ne postie eljeni cilj. Ostaje se u skupini crkveno ivjerski rubnih krana, samo djelomino identificiranih s Crkvom kojoj pripadaju. Takvikrani zadravaju selektivan pristup ivotu Crkve, sadrajima njezina uenja i ljestvicivrednota, te tek povremeno (elei obiljeiti tzv. snane trenutke ivota) trae kontakt sCrkvom i sveenikom. Njega pak u takvim okolnostima esto promatraju kao crkvenog

slubenika, koji prua religiozne usluge, to se esto pokazuje kao izvor frustracija kako zaprezbitere, tako i za te crkveno i vjerski rubne krane.

425Pastoral krizmanika.Iz gore reenoga proizlazi da u pastoralu krizmanika i krizmanikih

skupina sredinje mjesto moraju imati euharistijsko liturgijsko slavlje te kateheza, koja uokviru katekumenalnoga hoda integrira u crkvenu zajednicu te oduevljava i hrabri zasuodgovornost u njezinu ivotu i poslanju. Tu se naziru i bitni elementi pastorala krizmanika:a. produbljenje osobnog zajednitva s Kristom raspetim i uskrslim kroz vjerniko

poistovjeenje s njim i s njegovom ljestvicom vrednota i to kroz redovito sudjelovanje uslavlju euharistije, kroz molitvu te kroz kranski odgoj i katehezu koji snae, potiu iohrabruju za potpuno suoblienje njemu;

b. upoznavanje i postupno osobno poistovjeenje sa zajednicom Crkve te s prorokim,kraljevskim i sveenikim poslanjem u svijetu to ga je Crkva primila od Krista poizlijevanju Duha Svetoga na blagdan Pedesetnice;

c. mistagoko poniranje u primljena sakramentalna otajstva te darove Duha Svetoga , poemu kranin postaje nerazdruivo sjedinjen s Kristom i njegovim otajstvenim tijelom tenjegovim svjedokom i dionikom trostrukog poslanja primljenog od Krista. To mistagoko


21/47



115

poniranje ukljuuje i prepoznavanje vlastitih karizmi, primljenih po sakramentu potvrdeza potrebe Crkve, te otkrivanje vlastite slube u Crkvi. Ta sluba tako postaje odgovoromna Kristov poziv i ostvarenjem njegova poziva, za svijet, u krilu Crkve.

17

426 Etape u pastoralu krizmanika. Sadraji pastorala krizmanika nameu i dvije bitne,

meusobno povezane etape vezane uz sakrament potvrde:a. etapa priprave na slavlje sakramenta potvrde kroz produbljenje osobnog zajednitva sKristom te kroz upoznavanje s prorokim, kraljevskim i sveenikim poslanjem Crkve usvijetu;

b. etapa mistagokog produbljenja milosti primljene u sakramentima, otkrivanja vlastitihmilosnih darova primljenih u sakramentu potvrde te ostvarenje konkretnog Bojeg pozivai slube koju Bog povjerava pojedinom krizmaniku u zajednici Crkve.

427 Dob primatelja sakramenta potvrde.Uzimajui u obzir cjelokupnu sinodsku raspravu isve crkvene i drutvene okolnosti u kojima ive, odrastaju i sazrijevaju djeca i mladi, razliita

postojea iskustva koja postoje u naoj mjesnoj Crkvi i u drugim biskupijama na podruju

nae Domovine i izvan nje, ve ionako promijenjeni redoslijed primanja sakramenatakranske inicijacije (potvrde i euharistije) u Katolikoj Crkvi latinskog obreda, te svjesni

praktinih potekoa koja e se pojaviti osobito u organiziranju upne kateheze zakrizmanike, ali i drugih, ipak donosimo odluku da se sakrament potvrde ubudue u naelu

podjeljuje mladima u ivotnoj dobi od esnaest do osamnaest godina, odnosno u srednjoj koli(poglavito na zavretku drugog ili u treem razredu srednje kole). Takva praksa ve postoji unekim upama akovake i Srijemske biskupije, a tamo gdje jo nije uvedena neka sveenici

pastoralnom razboritou idu prema uvoenju takve prakse i ostvarenju ove odluke.

428 Trajanje i sadraji upne kateheze krizmanika. upna kateheza krizmanike skupineneka u pravilu traje tri godine, od kojih e prve dvije biti pripravna etapa, a trea godinamistagoka etapa. Mistagoka etapa po svojoj se naravi nuno nastavlja kroz redovito

pastoralno djelovanje te katehezu mladih i odraslih. Pripravno i mistagoko razdoblje inejednu nedjeljivu cjelinu u pastoralu krizmanika.

Vanost mistagogije poslije slavlja sakramenta potvrde, koja je u dosadanjem pastoralukrizmanika bila zanemarena, te obnova katekumenalne dimenzije u pastoralu sakramenata

kranske inicijacije, zahtijevaju da se kandidatima za krizmu ve kod samog primanja ukrizmaniku skupinu te kroz itavo razdoblje priprave naglaava da je mistagoka godinanedjeljiv i neizostavan dio krizmanog slavlja.

Ukljuivanje u krizmaniku skupinu zahtijeva redovito pohaanje kolskog vjeronauka iupne kateheze te sudjelovanje u nedjeljnoj euharistiji. Ukoliko se netko udaljio od upnekateheze poslije prve priesti poeljno je da prije ukljuivanja u krizmaniku skupinu baremgodinu dana redovito polazi upnu katehezu ili aktivno sudjeluje u radu neke druge upneskupine.

Pripadnost krizmanikoj skupini ukljuuje i redovito sudjelovanje na nedjeljnomeuharistijskom slavlju.

429 Pripravno razdoblje. Pripravno razdoblje naelno traje dvije godine. Neka se onousredotoi na produbljenjeosobnog zajednitva kandidata za krizmu s Isusom Kristom i na

vjerniko poistovjeenje s njim i s njegovom ljestvicom vrednota kroz redovito sudjelovanje u17 Usp. ZKP, kan. 208.


22/47



116

slavlju euharistije, kroz molitvu te kroz razliite katehetske sadraje. U tom e smislu osobituvrijednost imati model tzv. katehetskog slavlja te organiziranje prikladnih liturgijskihslavlja (kao to je npr. primanje meu kandidate za krizmu), pokornikih bogosluja,duhovnih obnova, trodnevnica i devetnica, hodoaa te drugih molitvenih slavlja.

Drugi bitni sadraj pripravnog razdoblja na krizmu treba biti upoznavanje te postupno osobnopoistovjeenje sa zajednicom Crkve i s prorokim, kraljevskim i sveenikim poslanjem IsusaKrista, povjerenog Crkvi po izlijevanju Duha Svetoga na blagdan Pedesetnice. Jedan dio

katehetskih susreta, sadrajno posveen trostrukom (prorokom, kraljevskom i sveenikom)poslanju Crkve, neka kandidatima omogui i praktino upoznavanje s razliitim slubama,oblicima i podrujima kranskog angamana kroz koje su odrasli vjernici u upi (te udekanatu i u biskupiji) kao i njihovi roditelji ve ukljueni u ostvarenje toga trostrukog

poslanja. Neka se u pripravu krizmanika ukljui svakako i njihove roditelje te obitelji tako toe im oni jo naglaenije pruiti iskustvo vjere, obiteljske molitve, obiteljskog sudjelovanja unedjeljnoj euharistiji, primjer sakramentalnog ivota, svjedoki primjer kranskogangamana u upnoj zajednici i u drutvenom ivotu, vjerski razgovor u obitelji i osobno

svjedoanstvo o razliitim etikim i moralnim pitanjima, o vlastitom nadvladavanju vjerskihsumnji i dvojbi, kriznih trenutaka u ivotu itd.

Osobitu pozornost u pripravnom razdoblju treba svakako posvetiti samom sakramentu

potvrde te duhovnoj pripravi na samo liturgijsko slavlje sakramenta potvrde.

To je prigoda da se obnove i upotpune i svi osnovni sadraji kranske vjere, bogatstvoliturgijsko-molitvenog ivota te obnovi poznavanje vjeronaunih sadraja kranske vjere.

Duhovna priprava neka nipoto ne ostane suena samo na trodnevnicu neposredno prijesamog slavlja sakramenta potvrde.

430Pastoralni rad s roditeljima i kumovima krizmanika.upna kateheza djece i mladih kojise pripremaju na sakramente kranske inicijacije, treba biti popraena i intenzivnijomkatehezom roditelja i obitelji te kumova.

Katehetski sadraji susreta s roditeljima krizmanika neka svakako obuhvate teme s podrujabrane i obiteljske duhovnosti, eklezijalnost i vanost svjedoke dimenzije roditeljske slube,teme s podruja obiteljskog odgoja adolescenata i mladih, suodgovornost vjernika laika zaivot i poslanje Crkve, ulogu roditelja u pripravi na slavlje sakramenta potvrde i pripravukrizmanika na slavlje sakramenta potvrde kroz obiteljski vjerski ivot, narav obiteljskog

slavlja vezanog uz sakrament potvrde i sl.

Roditelje i ostale lanove obitelji te kumove valja poticati na redoviti sakramentalni ivot, aposebno ih je potrebno oraspoloiti i po sakramentu pomirenja pripraviti na sudjelovanje ueuharistijskom zajednitvu na krizmanom slavlju.

431Kumovi. Crkva preporuuje da krizmanik za krizmanog kuma uzme svoga krsnog kuma,kako bi se i time bolje izrazila veza izmeu dvaju sakramenata: krsta i potvrde18. Neka

prezbiteri, upni katehete i drugi suradnici u pastoralu sakramenta potvrde pouavajukrizmanike, roditelje i upnu zajednicu o razlozima takve smjernice te neka nastoje da se onakad god je mogue i potuje.

18 Usp. ZKP, kan. 893, 2; Rimski pontifikal obnovljen odlukom svetog opeg sabora Drugog vatikanskog,proglaen vlau pape Pavla VI. Red potvrde, KS, Zagreb 1998., br. 5.


23/47



117

432 Susret krizmatelja s krizmanicima. Susretu krizmatelja s krizmanicima treba pristupati

kao radosnom susretu zajednitva brae u vjeri. upnik i oni koji sudjeluju u pripravikrizmanika, neka nastoje, zajedno s krizmanicima, taj susret pripremiti tako da do izraajadou sadraji i metodologija prethodnih katehetskih susreta, temeljni naglasci njihove

priprave na sakrament potvrde, nastojanja konkretne katehetske skupine u produbljenjuosobnog iskustva vjere i u vidu rasta u kranskoj suodgovornosti kroz prepoznavanje vlastiteslube unutar trostrukog poslanja Krista i Crkve u svijetu. Taj susret nije i ne treba bitipoglavito provjera vjerskoga znanja, iako dio susreta uvijek moe imati i tu dimenziju. Natom susretu trebaju biti prisutni upnik, upni kateheta te stalni suradnici u katehezi konkretnekatehetske skupine. Preporuuje se da na susretu budu prisutni i barem neki od njihovihkolskih vjerouitelja.

Nije potrebno da susret bude to blie krizmanom slavlju, nego se on moe dogovoriti u bilokoje vrijeme, i po nekoliko mjeseci prije samoga krizmanog slavlja. Osim susreta s

krizmanicima moe se dogovoriti i zaseban susret s roditeljima i kumovima.

Dolazak biskupa u upu na susret s krizmanicima, moe se iskoristiti i kao prigoda za zasebansusret sa upnim katehetama i suradnicima u upnoj katehezi te sa kolskim vjerouiteljima.

433 Slavlje sakramenta potvrde. Povlateno vrijeme za krizmano slavlje je uskrsno razdoblje.No, zbog velikog broja krizmanih slavlja u tom razdoblju, te zbog krizmanika kojima je treirazred srednje kole zavrni, upnicima se preporuuje da krizmana slavlja planiraju i urazdoblju kroz godinu (osobito od rujna do svetkovine Krista Kralja), to e olakati da

biskup osobno doe na to vei broj krizmanih slavlja. Korizma nije pogodno liturgijskovrijeme za slavlje sakramenta potvrde.

Slavlje krizme odraava cjelokupnu katehetsku, duhovnu i liturgijsku pripravu na sakramentpotvrde. Ono je odraz zrelosti samih krizmanika, njihovih roditelja i cijele upne zajednice.Ono je istodobno i slika stanja liturgijskih slubi te liturgijske kulture i samog prezbitera.Stoga upni suradnici trebaju nastojati oko dobre priprave liturgije krizmanog slavlja,ukljuujui osobito krizmanike, njihove roditelje i kumove.

Zbog tako vane eklezijalne dimenzije sakramenta potvrde u krizmanom slavlju trebala bisudjelovati i itava upna zajednica ili barem jedan njezin dio, a osobito vjerouitelji ikatehete, lanovi upnih vijea te upni suradnici koji su na bilo koji nain bili ukljueni upripravu kroz katehetska okupljanja krizmanika i njihovih roditelja.

Nikakav razlog ne moe opravdati preporuku lanovima upne zajednice da zbogogranienosti liturgijskog prostora ili zbog slinih razloga ne dou na krizmano slavlje.

upnici neka skrbe oko dostojanstva krizmanih slavlja. Fotografiranje i snimanje neka seostvari na prikladno diskretan nain preko jednog slubenog fotografa, koji neka ne zlorabisvoj povlateni poloaj.

434 Dimenzije krizmanog slavlja u obitelji. Sekularizirani duh i svjetovni pristup

sakramentalnim slavljima to ga susreemo osobito kod vjerski i crkveno rubnih obitelji,roditelja i kumova, te odreena negativna iskustva s obiteljskim i izvanobiteljskim slavljima

sakramenta potvrde, koja ponekad granie s kontrasvjedoanstvom, zahtijevaju da se ve odpoetka priprave na sakrament potvrde, kod krizmanika te njihovih roditelja i kumova razvija


24/47



118

svijest o bitno eklezijalnoj dimenziji krizmanog slavlja te o svjedokoj dimenziji svih onihkoji u njemu sudjeluju. Potrebno ih je ve izdaleka usmjeravati i odgajati za to je mogueveu jednostavnost, skromnost i dolinost u odijevanju i u obiteljskom slavlju. U tom esmislu veliku vanost imati i preventivno djelovanje te sugestije s obzirom na izbor kumovate s obzirom na eventualne darove. Ako kumovi uope daju neki dar krizmanicima, tada ti

darovi ne trebaju imati materijalnu vrijednost, nego simboliko znaenje i vjersko obiljeje,koje e odraavati da je u pitanju dar za krizmu. (To mogu biti Biblija, prikladna knjigaduhovnog sadraja, kri, CD s duhovnim popijevkama i sl.) S obzirom na obiteljska slavljaneka se izdaleka krizmanike i roditelje te kumove odgaja i potie za jednostavnost obiteljskogslavlja te za dobrotvorne akcije umjesto skupih gozbi s brojnim gostima.

435Zahvalno molitveno slavlje.Toplo se preporuuje da se na dan krizmanog slavlja uveer,sutradan ili koji drugi dan, uprilii molitveno zahvalno slavlje s krizmanicima, koje neka imasnanu mistagoku dimenziju te bude intonirano kao poetak mistagokoga razdoblja.Poeljno je da u tom zahvalnom molitvenom slavlju sudjeluju i svi oni koji su sudjelovali upripravi krizmanika i krizmanog slavlja, roditelji i kumovi te upna zajednica.

436 Mistagoko razdoblje. Krizmanika skupina nastavlja s redovitim susretima i poslijeslavlja sakramenta potvrde jo godinu dana. Ti su susreti mistagokog karaktera. Sadrajno imetodoloki su usmjereni na pounutranjenje i produbljenje primljene sakramentalne milosti,vlastite crkvenosti, na osobno poistovjeenje sa zajednicom Crkve i na prepoznavanjevlastitih karizmi, na otkrivanje Bojeg poziva te na prihvaanje konkretne slube u crkvenojzajednici i u evangelizacijskom poslanju Crkve u drutvu. Tek poslije mistagoke godinekrizmanike e se moi potpuno prepustiti pojedinim skupinama mladih i odraslih vjernika uupi. Poeljno je da zajedniko mistagoko okupljanje u skupini krizmanika poslije slavljasakramenta potvrde za pojedinog krizmanika bude zakljueno tek onda kad se aktivno ukljuiu jednu od upnih skupina te prihvati neku slubu u crkvenoj zajednici.

Kad je pojedini krizmanik i prepoznao svoj poziv od Boga te odluio prihvatiti konkretnuslubu u poslanju Crkve, i dalje su mu potrebni pastoralno praenje i podrka u vjernosti i u

prihvaanju odgovornosti, u tekoama kranskog svjedoenja i u obavljanju vlastite slube.To se ostvaruje kroz redoviti pastoralni rad s m ladima, sa studentima, s branim parovima irazliitim skupinama odraslih vjernika.

437Katekizam za krizmanike. Biskupijskom katehetskom uredu se povjerava da u suradnji s

Biskupijskim katehetskim vijeem i Vijeem za pastoral mladih te Biskupijskim liturgijskimodborom i drugim tijelima priredi katekizam ili prirunik za krizmanike. U suradnji s

Biskupijskim povjerenstvom za pastoral braka i obitelji neka domisli i priredi grau zaroditelje krizmanika. Poeljno je da se za upnike, upne katehete i suradnike u upnojkatehezi krizmanika izradi poseban katehetski prirunik za rad s krizmanicima, za rad snjihovim roditeljima, obiteljima i kumovima. Svaki od tih materijala treba voditi rauna odvije nerazdruive etape pastorala krizmanika i pastoralnog rada vezanog uz sakrament

potvrde (tj. o pripravnoj te o mistagokoj etapi).

438 Smjernice za pripravu krizmanog slavlja. Biskupijski liturgijski ured neka u suradnji s

Biskupijskim katehetskim uredom i Biskupijskim uredom za pastoral braka i obitelji prirede

smjernice za pripravu liturgijskog slavlja potvrde te grau za zahvalno mistagoko slavljeneposredno poslije krizmanog slavlja.


25/47



119

439 upna kateheza krizmanike skupine u naelu traje tri godine, u dvije etape, koje inejednu nedjeljivu cjelinu:

a. dvogodinja etapa katehetske i duhovne priprave na slavlje sakramenta potvrde;b. etapa mistagokog produbljenja milosti primljene po sakramentu potvrde te po ostalim

sakramentima kranske inicijacije, koja naelno traje godinu dana.

440 Zajedniko okupljanje krizmanika kroz mistagoko razdoblje zavrava za pojedinu osobu,ako je to ikako mogue, prihvaanjem neke slube u upnoj zajednici, odnosno aktivnimukljuivanjem u jednu od upnih skupina za mlade i odrasle vjernike.

441 Ukljuivanje u upnu krizmaniku skupinu, a samim tim i pristupanje sakramentupotvrde, pretpostavlja i zahtijeva redovito pohaanje kolskog vjeronauka.19

442 Sakrament potvrde se u akovakoj i Srijemskoj biskupiji u naelu podjeljuje mladima uivotnoj dobi od esnaest do osamnaest godina, tj. u drugom ili treem razredu srednje kole.

443 upna kateheza mladih koji se pripremaju na sakrament potvrde treba biti popraena injihovim redovitim sudjelovanjem na nedjeljnoj euharistiji te intenzivnijom katehezom

njihovih roditelja, obitelji i kumova.

444 Ve od poetka priprave na sakrament potvrde kod kandidata za krizmu, te kod njihovihroditelja i kumova, potrebno je razvijati svijest o kranskoj i bitno eklezijalnoj dimenzijikrizmanog slavlja te o svjedokoj dimenziji svih onih koji u njemu na bilo koji nainsudjeluju. Ve izdaleka ih treba usmjeravati i odgajati za to je mogue veu jednostavnost,kransku simboliku i znaenje samog krizmanog slavlja, dolinost odjee, skromnostobiteljskog slavlja i eventualnih darova kumova krizmanicima te za dimenziju dobrotvornosti

umjesto nepotrebnih i neprilinih trokova.

445 Tijekom priprave krizmanika na sakrament potvrde potrebno je prirediti susret

krizmanika s biskupom, odnosno od njega odreenim ovlatenikom. Na susretu biskupa ilinjegova ovlatenika s krizmanicima trebaju biti prisutni upnik, upni kateheta te stalnisuradnici u katehezi konkretne katehetske skupine. Preporuuje se da na susretu budu prisutnii barem neki od njihovih kolskih vjerouitelja.

446 Povlateno vrijeme za slavlje sakramenta potvrde je uskrsno razdoblje. Krizmano slavljemoe se planirati i u liturgijskom vremenu kroz godinu, osobito od rujna do svetkovine

Krista Kralja. Korizma nije pogodno liturgijsko vrijeme za slavlje sakramenta potvrde.

447 Biskupijskom katehetskom uredu se povjerava da u suradnji s drugim biskupijskim

pastoralnim tijelima priredi katekizam ili prirunik za krizmanike, odnosno drugu grau zapastoral sakramenta potvrde.

19 Usp.Poruka hrvatskih biskupa o vjeronauku u koli i upnoj kateheziod 15. lipnja 2000., br. 4 (VSB 128/2000/ 7-8, str. 511).


26/47



120

Sakrament pokore

448 Sakrament pokore ili pomirenja osobito je vaan jer duboko ulazi u intimu i savjestovjeka. Tu se vjernik moe na osobito intenzivan nain susresti s Bojim milosrem. Stoga jevano dostojanstveno i ee slaviti ovaj sakrament. Vjernike pozivamo na redoviti

sakramentalni ivot i potiemo da se ne liavaju blagodati sakramenta pomirenja. eepristupanje sakramentu pomirenja najbolji je put trajnog obraenja i rasta u svetosti.

Ispovjednika je sluba osobito vana i osjetljiva. Po njoj Krist pomiruje vjernike s Ocem,daje mir ljudskom srcu, te posveuje i ispunja radou i samog ispovjednika. Prezbitere

potiemo da rado ekaju pokornike, da imaju vremena, strpljenja i ljubavi za svakoga od njih,da se trude vjernike lijeiti Bojom dobrotom i ljubavlju te odgajati njihove savjesti. Uz

potrebno znanje i razboritost koje se stjeu brinim teolokim studijem i permanentnomformacijom, potiemo ih da budu i ljudi molitve te uranjanja u Boju blizinu. Jer,prosuivanje duhova jest pronicanje Bojeg djela u srcima ljudi, dar Duha Svetoga i plodljubavi.20

449Praksa svakodnevnog ispovijedanja. Dio prezbitera postupno je zbog razliitih okolnostinapustio praksu odlaska u ispovjedaonicu pola sata prije euharistijskog slavlja. Naputanje te

prakse redovitog svakodnevnog ispovijedanja na due staze udaljava vjernike od eegpristupanja sakramentu pomirenja, liava ih blagodati toga sakramenta te ih indirektnoudaljava i od same potrebe za sakramentom pomirenja, to za posljedicu ima niz neeljenihuinaka.

upnik i upni vikar te ostali prezbiteri u upnom pastoralu neka svakodnevno dolaze uispovjedaonicu barem pola sata prije euharistijskog slavlja i ondje strpljivo i s ljubavlju, u

sabranosti i molitvi, ekaju pokornike. I svaki drugi prezbiter neka vazda bude pripravanispovijedati vjernike kad ga god oni za to razlono zamole.21

450 Vrijeme u kojem se redovito slavi sakrament pomirenja u svakoj upi. Vrijeme u kojemse redovito slavi sakrament pomirenja u svakoj upi neka u naelu bude svaki dan pola sataprije euharistijskoga slavlja. Ukoliko to nikako nije mogue, neka se

Documents

Evangelizacija Kroz Slavljenje Liturgije i Sakramenata