Jadranski sajam u Budvi je, po sedamnaesti put, prepoznat kao mjesto koje pruža mogućnosti i podršku u ostvarivanju međunarodne saradnje malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori. Na ovaj način, želimo da damo poseban podsticaj afi rmaciji ženskog preduzetništva, kao jednog od važnijih ekonomskih pokretača crnogorske privrede. U prilog tome govori i činjenica da je ovogodišnji Sajam organizovan

pod pokroviteljstvom Ministarstva za ljudska i manjinska prava, a u saradnji sa Udruženjem preduzetnica Crne Gore."Sajam je ove godine posebno naglasio i podržao žensko preduzetništvo kao jedan od elemenata gdje se očekuje snažan razvoj. Internacionalna nota ovog dešavanja svakako predstavlja i zaslužuje posebnu pažnju" – kazao je na svečanom otvaranju direktor doc. dr Bujković.

Mikropreduzeća, mala i srednja preduzeća predstavljaju 99 posto svih preduzeća u EU-i. Postoji oko 21 miliona MSP-a, koja zapošljavaju oko 33 miliona ljudi i čine ključan izvor preduzetničkog duha i inovacije koji su presudni za konkurentnost preduzeća u EU-i. Cilj politike EU-e na području malog i srednjeg preduzetništva je osigurati da politike i mjere budu prilagođene malim preduzećima, te da doprinose

OTVOREN 17. SAJAM MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA, POSLOVNIH USLUGA I ŽENSKOG PREDUZETNIŠTVA

Zvanični Newsletter Jadranskog sajma • Novembar 2015. • br. 107 85310 Budva, Trg Slobode 5 • Tel: +382 (33) 410-400Fax: 452-132 • jadranskisajam@t-com.mewww.adriafair.org

EXPOBUDVA in

fo

EXPOBUDVA i n f o • Novembar 2015. • str. 2

većoj privlačnosti Evrope za osnivanje preduzeća i poslovanje.I Crna Gora sve više teži jačanju malog i srednjeg preduzetništva. Kao kandidat za članstvo u EU, priprema se za učešće na jedinstvenom EU tržištu izgradnjom svojih kapaciteta u okviru odrednica razvoja Evropske unije do 2020. godine. To su pametan rast, održivi rast

i inkluzivni rast. Za male zemlje, kao što je Crna Gora, odrednice pametnog i inkluzivnog rasta imaju posebno značenje - u tom kontekstu aktivnosti koje doprinose aktivaciji svih ljudskih resursa, bez obzira na rodnost, geografsku rasprostranjenost ili starost, imaju prioritetno značenje. U Crnoj Gori, prema podacima Monstat-a za 2013. godinu, svega

14,8% zaposlenih lica se bavi nekim vidom preduzetništva. Takođe, karakteristična je i rodna nejednakost u razvoju preduzetništva. Mušku populaciju karakteriše značajno veći stepen preduzetničke aktivnosti, odnosno sopstveni posao posjeduje 19,2% zaposlenih muškaraca, dok ovaj vid zaposlenja karakteriše svega 9,3% žena.

OBEZBIJEDITI POVOLJAN POSLOVNI AMBIJENT PREDUZETNICAMA

Ističući važnost ovakvih međunarodnih sajmova, Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava smatra da je upravo Sajam bitno mjesto, kako za preduzetnice, tako i za sve nas - da vidimo šta to Crna Gora može da ponudi, i u kojem pravcu može da se razvija žensko preduzetništvo.

Crna Gora prepoznaje značaj uloge žene u svom društvu i s tim u vezi јаčа njenu ulogu postavljajući u fokus svog djelovanja aktivnosti koje ćе pomoći ženi u Crnoj Gori da bude vidljivija u javnom i političkom životu, ekonomski snažnija i zaštićena od nasilja. Zahvalnost za to dugujemo zakonodavnim i institucionalnim mehanizmima koje imamo. Crna Gora ima dobre zakone koji

regulišu ovu oblast, osnovni zakon - Zakon o rodnoj ravnopravnosti, zatim ostale antidiskriminacione zakone i strateška dokumenta, među kojima је svakako važno pomenuti nedavno usvojenu Strategiju razvoja ženskog preduzetništva, kao i Plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti".Edita Dautović, predsjednica Udruženja preduzetnica Crne

EXPOBUDVA i n f o • Novembar 2015. • str. 3

Gore, podsjeća na entuzijazam koji je postajao prilikom pokretanja akcije u saradnji sa Udruženjem poslovnih žena Srbije, a zatim se priključila i Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, Evropska preduzetnička mreža u Crnoj Gori, kao i druge institucije poput Asocijacije poslovnih žena Crne Gore, Unije poslodavaca i Privredne komore, bez kojih ovaj Sajam ženskog preduzetništva ne bi bio tako uspješan.

Vlada Crne Gore pruža i fi nansijsku i nefi nansijsku podršku Sajmu, istakao je Aleksandar Pavićević, direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća u Vladi Crne Gore."Sedamnaesti po redu Sajam, plod je i dokaz dobre saradnje Direkcije i Jadranskog sajma, što je prva i osnovna pretpostavka razvoja biznisa u Crnoj Gori", kazao je Pavićević. Istakao je zadovoljstvo što je velika pažnja iskazana

ženskom preduzetništvu, jer godinu koja je za nama pamtićemo po izradi Strategije ženskog preduzetnštva. "Želim posebno da napomenem da jasna pomoć, kako fi nansijska, tako i nefi nansijska dolazi od strane Investiciono-razvojnog fonda i Direkcje za razvoj malih i srednjih preduzeća i pozivam preduzetnice da se još više okrenu programima koji su podržani od strane Vlade Crne Gore", naglasio je.

INTERNET I DRUŠTVENE MREŽE U SLUŽBI BIZNISAJedno od zanimljivih događanja bilo je predavanje, u jednom dijelu i radionica o načinima i mogućnostima kako web sajtove prilagoditi potrebama posjetilaca.Željko Popović, rukovodilac odjeljenja prodaje u kompaniji "2Bi" osvrnuo se na najčešće greške u sadržaju web stranica, posebno jer većina stranica govori o fi rmama, odnosno "o nama", u smislu: kada sam ja osnovan,

koliko ima zaposlenih, šta volim, koja mi je misija, itd. Generalno, to su neke stvari koje mogu da budu prisutne na sajtu, ali vrlo teško mogu predstavljati motiv nekome da posjeti sajt, smatra Popović. Ljudi brinu o sebi, o svojim potrebama, tako da web stranica treba da bude koncipirana na način da privlači pažnju vrijednim sadržajem koji je posjetiocu sajta potreban, a tek onda da ponudi informaciju

"o nama". Internet je najbolji prodavač kojeg možete "zaposli " u svojoj trgovini i tome se ne smije olako pristupa .

PREDUZETNIŠTVO TREBA ODREĐIVATI POLITIKU, A NE OBRATNO"Pravo je vrijeme da sajamske manifestacije maksimalno afi rmišu preduzetništvo, upravo zbog onih građana i građanki Crne Gore koji nemaju puno prilika da se prikažu na ovako važnim manifestacijama", istakla je Daliborka Pejović, državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizma. "Govorim sa aspekta principa i zato apelujem da se ovaj ambijent maksimalno koristi i da građanima Crne Gore pokažemo da postoji jedan drugi život i jedna druga realnost, mimo onoga što su naše konvencionalne i druge dužnosti." Pejović je još jednom napomenula da preduzetništvo treba određivati politiku, a ne obratno. "U Crnoj Gori moramo imati takav odnos da neće politika određivati preduzetništvo, već da će preduzetništvo određivati politiku. Smatram da će to biti krupni iskorak za crnogorsko društvo i jedna vrsta civilizacijskog standarda", utvrdila je državna sekretarka.

Biljana Pejović Edita Dautović Aleksandar Pavićević Daliborka Pejović

EXPOBUDVA i n f o • Novembar 2015. • str. 4

MOĆ UMREŽAVANJA ‐ B2B SASTANCI ENTERPRISE EUROPE NETWORK ‐EEN

U okviru 17. Sajma biznisa, poslovnih usluga i ženskog preduzetništva u Budvi, 23. oktobra 2015. godine, Evropska mreža preduzetništva u Crnoj Gori – Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća je uspješno održala B2B poslovne susrete - Moć umrežavanja.Poslovni susreti su organizovani u saradnji sa Udruženjem preduzetnica Crne Gore i Jadranskim sajmom Budva, kao i partnerima iz Evropske mreže preduzetništva iz regiona.Cilj organizacije poslovnih susreta B2B AdriaFair bio je povezivanje i uspostavljanje poslovne saradnje između preduzeća iz zemalja regiona, unapređenje ženskog preduzetništva, kao i stvaranje prilike za regionalno umrežavanje.Na poslovnim susretima je prisustvovalo preko 50 predstavnika malih i srednjih preduzeća, žena preduzetnica, udruženja i institucija, a održano je preko 80 poslovnih sastanaka.Učesnici B2B poslovnih susreta

su bili u prilici da predstave svoje proizvode i usluge, učestvuju na konferenciji, kao i brojnim radionicama i okruglim stolovima, koji su organizovani u okviru 17. Sajma biznisa, poslovnih usluga i ženskog preduzetništva.Ljljana Belada iz Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća smatra da je organizacijom i pratećim manifestacijama Jadranski sajam još jednom pokazao da je pravo mjesto za poslovne susrete. Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća sadrži najveću mrežu preduzetništva u svijetu. Jedan od zadataka te mreže je organizacija

upravo ovakvih poslovnih susreta, koji se organizuju u toku Sajma ili neke druge manifestacije. Na Jadranskom sajmu, već drugu godinu zaredom, organizujemo poslovne susrete za mala i srednja preduzeća, a ove godine je akcenat na ženskom preduzetništvu. Cilj ovih susreta je razmjena kontakata, iskustava i poslovna saradnja. U tome smo i uspjeli, kaže Belada.

Na 17. Sajmu malih i srednjih preduzeća, poslovnih usluga i ženskog preduzetništva, Udruženje preduzetnica Crne Gore dodijelilo je zahvalnice za učešće na ovoj međunarodnoj manifestaciji.Predsjednica Udruženja Edita Dautović uručila je zahvalnice izlagačima, kao i gostima.

DODIJELJENE ZAHVALNICE UČESNICIMA 17. SAJMA MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA, POSLOVNIH USLUGA I ŽENSKOG PREDUZETNIŠTVA

EXPOBUDVA i n f o • Novembar 2015. • str. 5

PANEL DISKUSIJA: INSTITUCIJE KOJE PODSTIČU RAZVOJ ŽENSKOG PREDUZETNIŠTVA U CRNOJ GORI I REGIONU

Drugog dana sajmovanja održana je vrlo zanimljiva rasprava o institucijama za posticanje preduzetništva. Kada je riječ o broju i proporciji žena preduzetnica, istraživanje pokazuje da je 2012. godine Crna Gora imala oko 9000 preduzetnica, od čega je 4000 imalo i druge zaposlene. Žene preduzetnice su činile 31% ukupnog broja preduzetnika i oko 25% od ukupnog broja poslodavaca. Najveći broj preduzetnica, oko 60% su registrovane kao vlasnice preduzetničkih radnji. Od 2008. do 2012. godine, u Crnoj Gori je broj žena preduzetnica opao za 19%, a muškaraca preduzetnika za 16%, dok je u EU došlo do povećanja broja žena preduzetnica za prosječno 2%, a muškaraca za 1%, stoji u Strategija razvoja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori 2015-2020.

Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore Crne Gore osvrnula se na postojanje Odbora za žensko preduzetništvo koji čine uspješne preduzetnice – predstavnice institucija. Radimo

na određenim projektima čiji je fokus žensko preduzetništvo. Jedan od projekata je "Help desk" koji se tiče pomoći kada su u pitanju fi nansijski problemi, ili, takođe u okviru tog projekta, pravna pomoć pod nazivom "Adria teen", zatim projekat "Erasmus" za mlade preduzetnike koji mogu svoja znanja sticati u inostranstvu kako bi razvili svoj biznis, ili možda za preduzetnike koji bi ovdje primili mlade preduzetnike sa kojima bi mogli napraviti saradnju i internacionalizovati svoj posao".

Podsjetivši da je 2009. godine formirano Udruženje preduzetnica Crne Gore, Boris Marđonović, izvršni direktor Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore, kaže da su tada uspjeli okupiti vlasnice malih i srednjih preduzeća u zanatstvu, koje su proizvođači i ponuđači svojih usluga i proizvoda kao i donosioci odluka u svojim fi rmama – što je jedan poseban kvalitet. Cilj Komore je da daje impuls formiranju strukovnih udruženja, koja će nastaviti samostalan rad. Kad su žene u pitanju, iskazujem

poštovanje prema svim damama koje su vlasnice preduzeća, jer one, defi nitivno, moraju više da pomjeraju granice svog komfora od nas muškaraca, smatra Marđonović.

Govoreći ispred Unije poslodavaca Crne Gore, Zvezdana Oluić, PR i marketing menadžer Unije, uvodno je ocijenila da ženska ekonomska moć čini pametnu ekonomiju. Podsjetila je da je još 2002. godine formirana Komisija za žensko preduzetništvo, a 2009. odlučili smo to institucionalizovati na način što smo osnovali Asocijaciju poslovnih žena Crne Gore. Dajemo, i dalje ćemo davati vjetar u leđa, i upravo takvo Udruženje, zahvaljujući članstvu koje ima, pokazuje da su žene preduzetnice u poslu odgovorne, tačne i precizne", poruka je Oluić.

Mira Trebješanin, rukovodilac službe za upravljanje fi nansijskim plasmanima u Investiciono razvojnom fondu Crne Gore, govorila je o povoljnim kreditnim linijama ženama u biznisu. Investiciono razvojni fond Crne Gore trenutno nudi dvije kreditne linije: jednu do 10 000 eura, i drugu od 10 000 do 200 000 eura. To su kreditne linije koje podržavaju žensko preduzetništvo i produkt su osluškivanja tržišta, potreba za tim, a kreditne stope su jako povoljne i idu od 2,5%. Ono što je jako interesantno je da za sjeverno područje i regiju Nikšića, Cetinja i Ulcinja dajemo stopu koja je umanjena za 0,5%, tako da je to više nego popularno", rekla je Trebješanin.

EXPOBUDVA i n f o • Novembar 2015. • str. 6

Najveći procenat vlasništva nad poslovnim subjektima žene imaju u opštinama Kolašin (22,2%), Plužine (17,2%), Mojkovac (14,3%) i Danilovgrad (13%), a najmanji u opštinama Rožaje (5,45%), Ulcinj (5,7%), Cetinje (6,6%), Bijelo Polje (8%), Herceg Novi (8,3%), Nikšić i Bar (9%). Opština Podgorica ima samo 10,5% aktivnih poslovnih subjekata u vlasništvu žena, dok ih u opštini Šavnik uopšte nema (100% u vlasništvu muškaraca), navodi se u Strategiji.

Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Crne Gore, podsjetila je da je "Vlada Crne Gore nedavno usvojila smjernice za poboljšanje razvoja, odnosno stvaranje boljeg ambijenta za unapređenje ženskog preduzetništva u Crnoj Gori. Riječ je o dokumentu koji je dao određene preporuke i smjernice za poboljšanje ekonomskog stanja i veće učešće žena, prije svega u radu preduzetništva. Crna Gora se ne može pohvaliti, ni u regionu, ni u Evropi, pozitivnim mjestom kada je u pitanju broj žena u preduzetništvu. Upravo danas imamo gošću iz Bugarske, gdje su oko 37% žena vlasnice poslovnih subjekata", ukazala je Pejović.Leven Bus, potpredsjednik opštine Prizren iznio je razlog dolaska na sajam tvrdnjom da su došli nastaviti saradnju sa Crnom Gorom sa kojom imaju dobre odnose. Mislim da uvijek treba da bude ovakve saradnje, i preko Opštine i preko države. Sa Crnom

Gorom smo i do sada dobro sarađivali i siguran sam da ćemo i ubuduće imati dobre odnose", kazao je Bus.Amela Klender, savjetnica za ekonomska pitanja opštine Rožaje smatra da je učešće na sajmu za opštine višestruko. S obzirom na to da je lokalna uprava reformisana i restruktuirana, postavili smo na noge lokalni Biznis centar i imamo obezbijeđene subvencije za preduzetnike. Moje izlaganje se najviše odnosilo na to kako motivisati žene da vjeruju u svoj biznis, što je izuzetno teško. Mnoge se bave preduzetništvom, ali u sivoj ekonomiji, i treba ih motivisati da taj svoj biznis legalizuju i napreduju upravo tim legalizovanjem"."Tradicionalno shvatanje je da žena, prije svega, treba da bude majka, supruga, sestra, a ne preduzetnica. Međutim , naša iskustva govore da su žene u biznisu veoma odgovorne, istrajne, vrijedne i realne". Prema podacima kojima raspolaže naša Agencija, u ukupnoj strukturi privrednih društava u Republici Srpskoj, kojih imamo nešto preko 38 000, mala i srednja preduzeća čine 99,87%,

a od toga 30% vlasnice su upravo žene, što odgovara procentima koje imamo u Evropskoj uniji, gdje su, svakako, prava u pogledu rodne ravnopravnosti na višem nivou nego kod nas . Pored toga, u strukturi zaposlenih u našim preduzećima oko 40% zaposlenih čine žene", kaže Marinko Đukić, direktor Republičke agencije za mala i srednja preduzeća iz Banja Luke.U svijetu, Evropi, pa i regiji sve više jačaju startupovi. Saša Jovanović, Business start up centar upravo podršku malim i srednjim preduzećima u početnoj fazi, kao i onima koji već postoje, smatra bitnom za razvoj preduzetništva. Radi se o podršci kroz izradu biznis planova, mentorska podrška, savjetovanje, konsultantske usluge, mikrokreditna linija po veoma povoljnim kamatnim stopama, sa rokom do 4 godine i grejs periodom od 6 mjeseci. Isto tako, radimo treninge poslovnih vještina sa različitim temama: pisanje biznis planova, fi nansije za početnike, pravne regulative, unapređenje prodajnih vještina i drugo", naglasio je.

PANEL DISKUSIJA: PODSTICAJ ŽENSKOG PREDUZETNIŠTVA U CRNOJ GORI I REGIONU NA NACIONALNOM I LOKALNOM NIVOU

EXPOBUDVA i n f o • Novembar 2015. • str. 7

PANEL DISKUSIJA: IZAZOVI I PRILIKE RAZVOJA ŽENSKOG PREDUZETNIŠTVA U CRNOJ GORI I REGIONU

Crna Gora nije izolovana u svojim problemima kad se govori o ženskom preduzetništvu. Istovremeno, slični se problemi javljaju u svim državama i danas je opredjeljenje EU da postiče razvoj ženskog preduzetništva, što moraju preuzimati i zemlje kandidati za članstvo u EU. Primjera radi u Bugarskoj ima 38% preduzeća koja su u vlasništvu žena, u Njemačkoj 31%, Mađarskoj 30%, Francuskoj 28%, a u Italiji 24%. Od svih vlasnica preduzeća, samo jedna žena u Crnoj Gori ima u vlasništvu veliko preduzeće.

Sanja Popović Pantić, predsjednica Udruženja poslovnih žena Srbije poručuje da postoje neke zajedničke teme i problemi sa kojima se žene u

regionu susreću. Jedan od tih problema je pristup fi nansijama i početnom kapitalu. "Danas sam predstavila program Evropske banke za obnovu i razvoj, koja je u ovom regionu počela program posebnog bankarskog kredita, samo za žene, pod povoljnim uslovima. 8. oktobra je taj program formalno uveden u Srbiji, BiH, na Kosovu, a sada i u Crnoj Gori. Tu su kreditni programi koji ne zahtijevaju

kolateralu, a to je prva i osnovna prepreka ženama koje traže bankarski kredit, jer većina žena nema na svoje ime neku nekretninu, i na ovaj način se taj problem premošćuje. To, dakle, nije državni program, već Evropske banke".Za Editu Dautović, predsjednicu Udruženja preduzetnica Crne Gore "svaka žena treba da pokrene svoj privatni biznis, jer na taj način sama upravlja i rukovodi svojim radom i vremenom, može da koncipira način rada, koliko će da radi kada da odlazi na posao, dok žene u državnim institucijama nemaju tu mogućnost". Posebno bitnim smatra umrežavanje, te će, s tim u vezi, na sajmu biti organizovani B2B susreti koji daju šansu preduzetnicama da se povežu na regionalnom nivou".

NA SAJAM SA USPJEHOM BR. 107• Naša kompanija je velika, sa ogromnim asortimanom. Kojim principima treba da se rukovodimo pri selekciji proizvoda (i poruka) koje bismo izlagali?

• Pretpostavljamo da kompanija Vaše veličine ima formulisanu strategiju pozicioniranja. Dakle, ako ste u svijesti klijenata i potrošača upamćeni prije svega po proizvodima visokog kvaliteta, namijenjenih imućnijoj klijenteli, onda istaknite taj dio programa. Ne zaboravite da i dizajn štanda treba da prati ovu orijentaciju. Saradnja marketing

odjeljenja je neophodna , bez obzira na činjenicu da ste možda zadatak prepustili spoljnoj agenciji.

• Naša kompanija nema formulisanu strategiju pozicioniranja. Kako izvršiti odabir u ovom slučaju?• Postavite sebi, ali prije svega, vašim kupcima i klijentima, pitanje kako vas oni vide i po čemu vas raspoznaju. A onda, neka ovakav pristup dominira. Ukoliko je Vaš proizvod nezaobilazni dio određenih situacija, kreirajte takvo scenografsko rješenje. Zapamtite - pozicioniranje znači mjesto koje vaši proizvodi zauzimaju u svijesti klijenata , prepoznatljivi ne po svim karakteristikama, već samo dominantnim.

• Naša kompanija planira da uđe sa velikim prodajnim prostorom na tržište

susjedne zemlje. Da li preporučujete nastup na sajmu široke potrošnje u zemlji u kojoj ćemo biti prisutni naredne godine?• Da, preporučujem. Na štandu manje veličine izložite vaše ime brenda , neka se njegov vizuelni simbol i na ovaj način utisne u svijest potrošača na novom tržištu. Neka dominira poruka: "Uskoro". Još bolje: Od tada i tada - precizno. Obezbijedite dobar prostor za razgovore sa lokalnim dobavljačima, ali otvorite i razgovore sa mogućim učesnicima u kućnoj dostavi robe , operaterima različitih sistema, itd. Ne zaboravite i određene popuste, bonuse i kupone, koji će važiti od otvaranja vašeg prodajnog prostora, ali podgrijavati interes. Dakle, ne veliki štand, ne izlagati masu proizvoda, ali napraviti najbolju upotrebu sajamskog događaja.

85310 Budva, Trg Slobode 5Tel: +382 (33) 410-400Fax: 452-132jadranskisajam@t-com.mewww.adriafair.org

EXPOBUDVA in

fo

ISSN broj 2337-0033 mjesečno

UREDNIK

Doc. dr Rajko Bujković

EXPOBUDVA i n f o • Novembar 2015. • str. 8

40. Sajam namještaja, opreme za domaćinstva, poslovne prostore i unutrašnju dekoraciju

06 - 10. april

10. Sajam umjetnina / ART EXPO 06 - 10. april

42. Sajam hrane 21 - 23. april

25. Međunarodna turistička berza i sajam turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo - METUBES

21 - 23. april

34. NAUTIC SHOW - Sajam nautike i opreme za sport, kamping i rekreaciju

11 - 15. maj

35. Sajam bezbjednosti, zaštite i spašavanja 11 - 15. maj

22. Sajam ekologije 11 - 15. maj

42. Bazar robe široke potrošnje 15 maj - 15. septembar

42. Letnji sajam 15 jun - 15. septembar

38. Sajam građevinarstva 21- 25. septembar

11. Sajam vode, vodovodi, sanitarne tehnologije 21 - 25. septembar

4. Sajam energetike 21 - 25. septembar

19. Sajam automobila 05 - 09. oktobar

35. Sajam malih i srednjih preduzeća, poslovnih usluga i ženskog preduzetništva

27 - 29. 0ktobar

Kalendar priredbi 2016.2016.