Faust Vrančić

- što je rječnik, životopis, glavna djela, o prvom rječniku, ostali rječnici, današnji rječnici, sažetak, nekoliko pitanja.

Što je rječnik?

Rječnik je leksikografsko djelo koje sadržava popis riječi, te izraza nekog jezika (ili više jezika) izabranih, raspoređenih i objašnjenih po nekom načelu, te poredanih abecednim ili tematskim redoslijedom.

Životopis Faust Vrančić najvažniji je konstruktor i tehnički

pisac u Hrvata na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Rođen je godine 1551. u Šibeniku. Godine 1575. primljen je u članstvo hrvatske bratovštine sv. Jeronima u Rimu.

Postavši tajnikom kralja Rudolfa II. godine 1579., Vrančić započinje temeljitije studirati prirodne znanosti i tehniku. Godine 1594. napušta dužnost dvorskog tajnika u Pragu te živi malo u Šibeniku, a uglavnom u Veneciji.

Od 1598. djeluje u Mađarskoj kao biskup od Chanada, te kraljevski tajnik za poslove Ugarske i Transilvanije.

U Veneciji je i umro 27.veljače 1617.godine.

Glavna djela 1595. godine izdao je

petojezični rječnik (latinski, talijanski, njemački,  hrvatski i mađarski) pod naslovom Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae),

U prilogu rječnika Vrančić je dao otisnuti i Popis dalmatinskih riječi koje su Mađari prihvatili (Vocabula Dalmatica quae Ungri sibi usurparunt), koji sadrži riječi koje su iz hrvatskoga prešle u mađarski jezik i

Novi strojevi u kojem je tiskano 49 njegovih projekata i crteža.

Ostali rječnici

Jakov Mikalja, sastavljač hrvatsko-latinsko-talijanskog rječnika Blago jezika slovinskoga (1649.),

 Juraj Habdelić 1670. u Grazu izdao je Dictionar ili reči slovenske z vekšega vkup zbrane.

Ivan Belostenec, Gazophylacium, latinsko-hrvataski – najveći kajkavski rječnik

O prvom rječniku Naziv mu je:Dictionarium quinque

nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae u prijevodu: Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, najvažnije je djelo Fausta Vrančića iz 1595. godine.

Knjiga je mali kvart-format, ima 6 predgovornih stranica i 128 stranica rječnika. Taj se rječnik može smatrati pravim početkom hrvatske leksikografije. Iako je hrvatski stupac (dalmaticae) na četvrtom mjestu, rječnik je važan za proučavanje hrvatskoga leksika Vrančićeva doba. Narječna podloga rječnika je čakavska s ikavskom zamjenom jata, na koju se naslojavaju elementi štokavskoga.

Današnji rječnici Današnji rječnici teže iscrpnosti, vjerodostojnosti,

točnosti, objektivnosti te nastoje pružiti korisniku informaciju do koje žele doći.

Vladimir Anić : Rječnik hrvatskoga jezika

Sažetak Rječnik je leksikografsko djelo koje sadržava popis

riječi. Faust Vrančić (1551. – 1617.) u Veneciji

1595. godine objavio je Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i mađarskoga,taj se rječnik može smatrati pravim početkom hrvatske leksikografije.

U prilogu rječnika Vrančić je dao otisnuti i Popis dalmatinskih riječi i Novi strojevi u kojem je tiskano 49 njegovih projekata i crteža.

Vladimir Anić: Rječnik hrvatskoga jezika

Pitanja

Što je rječnik? Tko je Faust Vrančić i koje je njegovo

najznačajnije djelo? Iz koje je godine rječnik pet najuglednijih

europskih jezika? Koja je razlika između novijih i starijih

rječnika?

Napravile su:

Heike Roklicer 7.a Marija Ovžetski 7.a

sat hrvatskoga jezika, 15. svibnja 2012. godine