FENOLOŠKA VARIJABILNOST HRASTA LUŽNJAKA QUERCUS …

Unapređenje poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u kraškim, brdskim i planinskim područjima – racionalno korištenje i zaštita 241

DOI: 10.5644/PI2017.169.20

FENOLOŠKA VARIJABILNOST HRASTA LUŽNJAKA (QUERCUS ROBUR, L.) U BOSNI I HERCEGOVINI

Mirzeta Memišević HodžićJP “Bosanskohergovačke šume”

e-mail: [email protected]

Ivica MurlinŠPD Šume Zeničko-dobojskog Kantona

Dalibor BallianŠumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu

e-mail: [email protected]

SažetakHrast lužnjak (Quercus robur L.) predstavlja jednu od najplastičnijih šumskih

vrsta drveća sa širokim klimatskim dijapazonom odnosno prilagodljiv je na različite ekološke uvjete. Nalazi se od sjeverne Afrike do središnje Skandinavije na sjeveru, od Atlantskog okeana do Urala, Kavkaza i Kaspijskog jezera. Kao takav predstavlja vrstu koja može igrati ključnu ulogu u prilagodbi šumarstva na klimatske promjene, koje svake godine postaju sve evidentnije.

Da bi se bolje razumjela njegova uloga u prilagodbi na klimatske promjene po-trebno je istraživati njegovu fenološku varijabilnost. Na temelju dobivenih rezultata će se moći selekcionirati materijal koji može poslužiti za proizvodno šumarstvo u izmjenjenim ekološkim uvjetima.

U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja fenološke varijabilnosti listanja hrasta lužnjaka u bosanskohercegovačkom testu provenijencija u Žepču. Test sadrži 28 provenijencija iz Bosne i Hercegovine. Osnovan je od jednogodišnjih sadnica u proljeće 2009. godine u slučajno randomiziranom blok sistemu sa tri ponavlja-nja, gdje je svaka provenijencija u svakom bloku početno zastupljena sa 36 biljaka. Osmatranja fenologije su vršena na 12 biljaka po provenijenciji u periodu od 01. aprila do 16. maja 2016. godine. Praćeno je šest fenofaza po Forstreuteru (2002).

Analiza je pokazala da postoje razlike u početku i kraju fenofaza listanja hrasta lužnjaka po provenijencijama. Tako su u fazu F (listovi potpuno otvoreni, glatki i široki), najranije ušla neka stabla provenijencija Bijeljina, Bosanski Brod, Hrgovi, Stojčevac i Živinice, 15. aprila, dok su stabla provenijencije Bosanska Dubica u fazu F počela ulaziti tek 16. maja.

Dobivena varijabilnost može poslužiti u aktivnostima na daljnjem oplemenjivanja hrasta lužnjaka, kao i na očuvanju genetske varijabilnosti metodama in situ i ex situ.Ključne riječi: fenologija listanja, hrast lužnjak, test provenijencija

242 Unapređenje poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u kraškim, brdskim i planinskim područjima – racionalno korištenje i zaštita

UvodHrast lužnjak (Quercus robur L.) je nekad predstavljao ekonomski važnu

vrstu bosanskohercegovačkih šuma (Memišević, 2008, 2010), ali već 1907. godine Beck pl. Mannagette navodi da u Bosni i Hercegovini postoje samo ostaci nekada velikih šumskih kompleksa. To potvrđuje i Begović (1960, 1978) u svojim istraživanjima historijskog razvoja šumarstva u Bosni i Her-cegovini.

Danas u Bosni i Hercegovini lužnjak nalazimo u mješovitim šumama sa običnim grabom, a u posebnim uvjetima gradi i čiste sastojine (Stefanović, 1977; Stefanović i dr., 1983). Na bosanskohercegovačkom području pred-stavlja centralni dio svog prirodnog južnog rasprostiranja, te kao takav ima specifičnu genetsku strukturu (Ballian i dr., 2010) u odnosu na centralni i sjeverni dio areala. Tako ova vrsta sa svojim rasprostiranjem u Bosni i Her-cegovini gradi specifičnu vezu južnih i istočnih provenijencija Balkanskog poluotoka sa provenijencijama iz srednje Evrope, te ima vrlo značajnu ulogu u kretanju gena od sjevera ka jugu i obrnuto, te zapada ka istoku i obrnuto (Slade i dr., 2008).

Prema podacima iz inventure šuma na velikim površinama 1964-1968 (Matić i dr., 1971), površina ostalih visokih šuma je 32.368 ha, od čega pre-ma procjeni 31,7% ili 10.261 ha otpada na šume hrasta lužnjaka. Za razliku od Matića i dr. (1971), Klepac (1988) navodi da je tadašnja ukupna površina šuma hrasta lužnjaka u BiH oko 30.000 ha. Prema Klepcu (1988), najkvali-tetnije šume hrasta lužnjaka nalaze se na području općina Bosanski Šamac, Bosanska Gradiška, Brčko i Bijeljina, čija je ukupna površina oko 14.000 ha. Najstarije šume hrasta lužnjaka nalaze se u općini Bosanska Gradiška, i to sa prosječnom drvnom zalihom oko 315 m3/ha. Ostatak čine privatne, manje, uglavnom izdanačke šume hrasta lužnjaka širom Bosne i Hercegovine.

Kod nas postoje velike površine šumskog zemljišta koje su obešumljene i u raznim stepenima degradacije, pogodne za podizanje nasada hrasta lužnja-ka. Veliki je broj zajednica slabe proizvodnosti koje bi pošumljavanjem (kon-verzijom) trebalo prevesti u visoke šume. Uzroci degradacije šuma i šumskog zemljišta su višestruki, što pošumljavanje kao oruđe konzervacije čini jednim od najaktuelnijih i najkompleksnijih aktivnosti šumarske struke.

Prema Pintariću (2002) hrast lužnjak je klimatski i edafski veoma plastič-na vrsta i zato je razvio veliki broj varijateta. Bolje podnosi kontinentalnu i submediteransku klimu nego kitnjak. U našoj se zemlji održava, uglavnom, na aluvijalnim i diluvijalnim terasama sa močvarnim tlima, koja su od jeseni do proljeća prosječno vlažna do mokra, ljeti počesto suha, teška i zbijena, najviše na raznim varijantama pseudogleja, mineralno-močvarnim tlima i sl.

Posebna izdanja ANUBiH CLXIX, OPMN 26, str. 241-256


Obzirom na vrijednost njegovog drveta, kao i značaj koji može imati u zaštiti poplavnih područja, treba razmotriti površine koje bi bile pogodne za unoše-nje lužnjaka, uvažavajući njegove ekološke zahtjeve.

U visinskom pogledu u Bosni i Hercegovini hrast lužnjak pokazuje veliku amplitudu. Tako ga nalazimo od 90 do 150 m nadmorske visine u Posavini duž rijeke Save i njenih pritoka do 900 m na Glasinačkoj visoravni.

Ovo su prva istraživanja fenologije hrasta lužnjaka na području Bosne i Hercegovine, dok su u svijetu ovakva istraživanja rađena još dvadesetih go-dina prošlog stoljeća.

Cilj istraživanja je utvrditi postojanje razlika u fenologiji listanja između istraživanih provenijencija, što bi bilo važno za buduće gospodarenje i obno-vu šuma hrasta lužnjaka, koje mogu odigrati važnu ulogu, kako u proizvodnji drvne mase, tako i u zaštiti zemljišta, posebno u poplavnim područjima.

Dosadašnja istraživanja fenologije hrasta lužnjakaIzrazitu unutarpopulacijsku varijabilnost početka listanja hrasta lužnjaka

utvrdili su u prošlom stoljeću Cieslar (1923), Hesmer (1955), Krahl-Urban (1959, prema Šafaru 1966), i Stojković (1991). U literaturi postoje različiti podaci o razlikama u početku listanja u testovima provenijencija, između ra-noga i kasnog hrasta lužnjaka.

Gailing i dr. (2003, 2007) proveli su analizu hloroplastne DNA u sastojina-ma hrasta lužnjaka u pokrajini North Rhine-Westphalia sa vjerovatnim pori-jeklom iz Slavonije, u cilju utvrđivanja postojanja veze između geografskog porijekla i fenologije listanja. U istraživanju 2003. godine, slavonske prove-nijencije sa haplotipovima 2 i 5 pokazale su otvaranje pupa do tri sedmice kasnije nego susjedne domaće populacije u regiji Münsterland. U istraživanju 2007. godine otvaranje pupova je osmatrano na fiksni datum (30. aprila) u poljskom testu u Dormagenu koji sadrži biljke sa slavonskim, autohtonim i haplotipovima sa jugozapada Evrope. Otkrivena je snažna povezanost haplo-tipa 2 sa kasnijim otvaranjem pupova, dok su uočene samo manje razlike između individua sa slavonskim haplotipom 5 i ne-slavonskih haplotipova, vjerojatno zbog procjene relativno kasno u proljeće.

Bobinac i dr. (2012) istraživali su fenološka svojstva hrasta lužnjaka dva sta-bla u gradskom parku u Beogradu dvije uzastopne godine (2005. i 2006.) Faza 6 (F) obje godine pojavljuje se 04. maja na stablu 1, a 25. aprila na stablu 2.

Batoš i dr. (2014) proveli su istraživanje fenologije cvjetanja hrasta lužnja-ka na dvije lokacije u Beogradu, Ada Ciganlija i Bojčinska šuma. Osmatranja su vršena jednom sedmično u proljeće 2004., 2005. i 2006. godine. Prema po-četku fenofaza stabla su uslovno grupirali u tri fenološke grupe: “rana” stabla

Mirzeta Memišević Hodžić et al.: Fenološka varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u BiH


koja su započela fenofazu u prvoj sedmici aprila, “prosječna” stabla koja su započela fenofazu u drugoj sedmici aprila, i “kasna” stabla koja su započela fenofazu u trećoj sedmici aprila ili kasnije. Hrast lužnjak je počeo cvjetati najranije sedmog aprila a najkasnije 02. maja u svim godinama.

Memišević Hodžić (2015) istraživala je fenološku varijabilnost proveni-jencija hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini u dvije uzastopne godine i utvr-dila varijabilnost prema provenijencijama, kao i po godinama, što ukazuje na utjecaj koji klimatske prilike imaju na pojavu pojedinih fenoloških faza.

Materijal i metode istraživanjaU ovom istraživanju osmatrana je fenologija listanja biljaka hrasta lužnja-

ka u bosanskohercegovačkom testu provenijencija u Žepču. Test obuhvata 28 provenijencija (Tabela 1) i osnovan je sadnjom jednogodišnjih sadnica 2009. godine, tako da su biljke u testu starosti 8 godina.

U Bosni i Hercegovini izvršena je ekološko – vegetacijska rejonizacija šuma (Stefanović i dr. 1983), prema kojoj je teritorija Bosne i Hercegovine podijeljena na 4 oblasti, 14 područja i 20 rejona. Populacije u kojima je izvr-šeno sakupljanje sjemenskog materijala za osnivanje testa za analizu nalaze se u svim izdvojenim oblastima, i to u pripanonskoj 7, prelazno ilirsko-me-zijskoj 2, oblasti unutrašnjih Dinarida 16 i mediteransko-dinarskoj oblasti 2 istraživane populacije (Tabela 1, slika 1).



Tabela 1: Pregled istraživanih provenijencija Table 1: List of investigated provenances

R. b.No

ProvenijencijaProvenance

Sjeverna g. širinaLatitude

Istočna g. dužinaLongitude

NVAltitude

Oznaka EVRLabel of EVR

1 Bijeljina 44º 43’ 50’’ 19º 13’ 30’’ 93 2.1.1.2 Bosanska Dubica 45º 06’ 24’’ 16º 40’ 32’’ 145 1.2.3 Bosanska Gradiška 45º 06’ 64’’ 17º 18’ 63’’ 91 1.1.4 Bosanski Brod 45º 05’ 27’’ 18º 00’ 38’’ 84 1.1.5 Bosansko Grahovo 44º 01’ 05’’ 16º 38’ 24’’ 703 4.3.1.6 Bugojno 44º 06’ 00’’ 17º 26’ 31’’ 537 3.3.2.7 Drvar 44º 23’ 39’’ 16º 21’ 54’’ 462 4.1.8 Hrgovi Srebrenik 44º 49’ 06’’ 18º 34’ 11’’ 133 1.1.9 Jelah 44º 39’ 09’’ 17º 56’ 46’’ 181 1.1.

10 Kaćuni 44º 03’ 59’’ 17º 56’ 13’’ 443 3.3.3.11 Kiseljak 43º 56’ 30’’ 18º 04’ 56’’ 477 3.3.3.12 Ključ 44º 30’ 56’’ 16º 48’ 42’’ 260 3.2.1.13 Knežina 44º 01’ 40’’ 18º 44’ 53’’ 759 3.5.2.14 Kotor Varoš 44º 39’ 07’’ 17º 21’ 35’’ 252 1.2.15 Lukavica 43º 49’ 26’’ 18º 21’ 58’’ 552 3.3.3.16 Miljevina Foča 43º 31’ 06’’ 18º 38’ 56’’ 627 2.2.3.17 Mrkonjić Grad 44º 27’ 04’’ 16º 58’ 42’’ 753 3.2.1.18 Mutnica Cazin 44º 58’ 55’’ 15º 50’ 54’’ 270 3.1.19 Nević polje 44º 11’ 46’’ 17º 42’ 11’’ 476 3.3.3.20 Novi Šeher 44º 30’ 09’’ 18º 02’ 02’’ 230 3.4.21 Olovo 44º 07’ 44’’ 18º 36’ 11’’ 542 3.4.22 Sokolac 43º 55’ 17’’ 18º 48’ 53’’ 866 3.5.2.23 Stojčevac Ilidža 43º 48’ 40’’ 18º 17’ 25’’ 506 3.3.3.24 Vinac 44º 15’ 48’’ 17º 17’ 08’’ 408 3.3.2.25 Visoko 44º 00’ 38’’ 18º 08’ 45’’ 413 3.3.3.26 Zavidovići 44º 26’ 07’’ 18º 07’ 49’’ 210 3.4.27 Žepče 44º 25’ 35’’ 18º 03’ 10’’ 224 3.4.28 Živinice 44º 27’ 58’’ 18º 41’ 09’’ 216 1.1.



Slika 1: Populacije/provenijencije hrasta lužnjaka (označene brojevima 1-28) prema ekološko-vegetacijskoj rejonizaciji BiH

Figure 1: Population/provenance of pedunculate oak by eco-vegetation zoning of BiH



Fenološka praćenja vršena su od početka aprila do sredine maja. Tokom tog perioda praćeno je šest različitih fenofaza (Forstreuter, 2002):

A- Spavajući pup (zimski pup, smeđe do tamno smeđe boje) B- Pupovi bubre (izduženi, nabubreni, žućkasto-zelenkaste boje, imaju

opnu koju vršci iglica još nisu probili) C- Pupovi se počinju otvarati (napukli) i vidi se prvo zelenilo D- Počinju se javljati savijeni (smotani) dlakavi listići E- Listovi su odmotani, još lepezasti, prisutne blijede liske F- Listovi su potpuno razvijeni, glatki i široki

Slika 2: Fenološke faze listanja: A, D, F (Foto: Memišević Hodžić M.) Photo 2: Leafing phenophases: A, D, F (Photo by: Memišević Hodžić M.)

S obzirom da ne postoji klimatološka stanica na proučavanom lokalite-tu čije bi parametre mogli koristiti neposredno za opis mikroklimatskih ka-rakteristika proučavanih lokaliteta, izabrani su relevantni klimatski elemen-ti sa meteorološke stanice u Zenici, koja je najbliža osmatranom lokalitetu. Osnovne klimatske karakteristike (minimalne, maksimalne i srednje mjesečne temperature zraka (˚C) i sume padavina (l/m2), za period vršenja fenoloških osmatranja (od kraja marta do polovine maja 2016. godine) sa ovih stanica date su u tabeli 2 (Izvor: Federalni hidrometeorološki zavod BiH, Odsjek za klimatološka istraživanja i studije).



Tabela 2: Srednje dnevne temperature i dnevne sume padavina u periodu fenoloških osmatranja

Table 2: Average daily temperature and daily rainfall during phenological observations period

DanDay

Mart/ March April/ April Maj/ May

Srednje dnevne temp. zraka (ºC)Average daily temper. (ºC)

Dnevne sume padavina (l/m2)Daily rainfall (l/m2)





1 6,7 17,8 15,0 11,7 2 6,3 0,7 13,2 12,1 5,03 5,1 15,9 11,0 3,14 5,6 0,8 19,0 10,9 12,45 8,5 18,5 11,3 18,16 10,5 17,9 13,1 7 7,3 2,6 17,7 13,2 0,38 7,9 1,1 14,5 0,3 12,1 0,39 6,8 11,7 10,8 15,2 0,2

10 7,0 0,0 11,2 6,9 14,9 0,611 7,2 10,6 12,9 14,4 0,212 7,3 3,8 15,6 13,7 5,713 6,5 0,6 16,5 16,1 6,114 4,0 1,4 14,2 16,5 0,115 4,6 14,1 5,3 8,9 0,316 6,0 1,3 16,6 9,6 14,117 7,2 18,7 11,4 18 7,1 18,3 15,8 19 6,5 10,9 15,0 20 10,5 8,2 4,5 12,6 15,121 8,5 0,0 11,3 15,2 3,322 6,7 9,7 13,9 18,1 23 3,2 28,3 14,3 20,9 24 4,0 6,7 7,8 0,2 13,8 0,325 4,5 1,6 3,3 5,9 16,0 5,726 6,1 7,4 7,2 17,6 27 8,2 1,4 10,6 20,3 2,228 9,8 12,0 0,2 23,0 29 13,6 9,5 6,1 22,3 30 13,7 12,6 0,5 21,3 31 15,9 20,7 0,0

ProsjekAverage

7,5 88,4 13,4 47,9 15,1 93,1



RezultatiTrajanje pojedinih faza, odnosno njihovo najranije i najkasnije pojavljiva-

nje po provenijencijama prikazano je u tabeli 3. Faza A se može uzeti samo uvjetno, jer ona u suštini traje cijelu zimsku

sezonu i podrazumijeva period kada su pupovi zatvoreni, a u ovom izračunu je obuhvatila period od prvog osmatranja, 01. aprila, pa do dana posljednjeg uočavanja faze A na nekom od stabala.

Faza F također predstavlja duži vremenski period, odnosno nakon što se listovi potpuno razviju traje do njihovog opadanja, ali je za potrebe ovog rada njeno trajanje posmatrano od prvog pojavljivanja do dana kad su sva stabla svih provenijencija bila u fazi F, odnosno 16. maja.

Većina stabala svih provenijencija bila su u fazi A prvog dana fenološkog osmatranja, 01. aprila, osim nekih stabala provenijencija Hrgovi Srebrenik, Kaćuni i Miljevina koja su bila u fazi B. Faza A se najranije završila u prove-nijenciji Bijeljina, gdje su sva stabla bila u fazi B već 14. aprila.

Faza B je najranije počela u provenijencijama Hrgovi Srebrenik, Kaćuni i Miljevina, prije 1. aprila, a najranije završila 18. aprila u provenijencijama Bosanski Brod, Lukavica, Olovo, Žepče i Živinice. Najkasnije je počela u provenijencijama Drvar, Ključ, Knežina, Kotor Varoš, Mutnica, Novi Šeher i Zavidovići, 18. aprila, a najkasnije završila u provenijenciji Bosanska Dubi-ca, gdje su tek 29. aprila sva stabla završila sa fazom B. Zanimljivo je da su neka stable provenijencija Bosanska Dubica ušla u fazu B već 8. aprila.

Faza C najranije je započela u provenijenciji Bijeljina, 06. aprila, a u svim ostalim provenijencijama dosta kasnije, 18. i 23. aprila. Završetak faze C pri-lično je ujednačen po provenijencijama, 23., 26. ili 29. aprila.

Slično kao i u fazu C, dosta ranije od ostalih provenijencija u fazu D je ušla provenijencija Bijeljina, 8. aprila, dok su prve biljke u fazi D u drugim pro-venijencijama uočene između 18. i 29. aprila, kad su biljke u provenijenciji Sokolac tek počele ulaziti u fazu D.

Pojedine biljke provenijencije Bijeljina su najranije ušle i u fazu E, 11. apri-la, dok su ostale provenijencije počele ulaziti u fazu E tek 23. ili 29 aprila. Prva stabla u fazi E u provenijenciji Bosanska Dubica uočena su tek 9. maja. Najraniji završetak faze E zabilježen je, shodno očekivanjima, u provenijenciji Bijeljina, 02. maja, a najkasniji u provenijenciji Bosanska Dubica, 14. maja.

Najraniji ulazak u fazu F uočen je kod pojedinih biljaka provenijencije Bi-jeljina, 15. aprila, a najkasniji kod provenijencije Bosanska Dubica, 16. maja, kad je bio i posljednji dan osmatranja.



Tabela 3: Period trajanja fenofaza Table 3: Periods of phenophases


Faza APhase A

Faza BPhase B

Faza CPhase C

Faza DPhase D

Faza EPhase E

Faza FPhase F

Bijeljina 01.04.-14.04. 04.04.-21.04. 06.04.-29.04. 08.04.-02.05. 11.04.-02.05. 15.04.-04.05.Bos. Dubica 01.04.-19.04. 08.04.-29.04. 18.04.-29.04. 20.04.-11.05. 09.05.-14.05. 16.05.-Bos. Gradiška 01.04.-23.04. 16.04.-23.04. 18.04.-26.04. 23.04.-26.04. 29.04.-07.05 18.04.-09.05Bos. Brod 01.04.-23.04. 16.04.-18.04. 18.04.-23.04. 20.04.-29.04. 23.04.-29.04. 18.04.-24.04.Bos. Grahovo 01.04.-18.04. 16.04.-23.04. 18.04.-23.04. 18.04.-23.04. 23.04.-29.04. 18.04.-04.05.Bugojno 01.04.-23.04. 16.04.-23.04. 23.04.-26.04. 23.04.-26.04. 29.04.-07.05 22.04.-24.04.Drvar 01.04.-23.04. 18.04.-23.04. 23.04.-26.04. 23.04.-29.04. 29.04.-07.05 18.04.-22.04.Hrgovi Srebr. 01.04.-23.04. 01.04.-23.04. 18.04.-26.04. 23.04.-26.04. 29.04.-07.05 18.04.-20.04.Jelah 01.04.-18.04. 16.04.-23.04. 23.04.-26.04. 23.04.-26.04. 23.04.-29.04. 18.04.-20.04.Kaćuni 01.04.-18.04. 01.04.-23.04. 18.04.-23.04. 20.04.-07.05. 23.04.-07.05. 18.04.-22.04.Kiseljak 01.04.-23.04. 16.04.-23.04. 18.04.-23.04. 20.04.-26.04. 23.04.-29.04. 18.04.-04.05.Ključ 01.04.-18.04. 18.04.-23.04. 23.04.-26.04. 23.04.-26.04. 23.04.-29.04. 18.04.-20.04.Knežina 01.04.-23.04. 18.04.-23.04. 23.04.-26.04. 23.04.-26.04. 29.04.-07.05 22.04.-01.05.Kotor Varoš 01.04.-18.04. 18.04.-23.04. 23.04.-26.04. 23.04.-26.04. 29.04.-07.05 22.04.-09.05.Lukavica 01.04.-23.04. 16.04.-18.04. 18.04.-23.04. 23.04.-26.04. 23.04.-07.05. 20.04.-22.04.Miljevina 01.04.-16.04. 01.04.-23.04. 18.04.-23.04. 23.04.-26.04. 23.04.-29.04. 18.04.-20.04.Mrkonjić G. 01.04.-23.04. 16.04.-23.04. 18.04.-26.04. 23.04.-29.04. 29.04.-07.05 24.04.-27.04.Mutnica Cazin 01.04.-23.04. 18.04.-23.04. 23.04.-26.04. 23.04.-26.04. 29.04.-07.05. 18.04.-01.05.Nević Polje 01.04.-23.04. 16.04.-23.04. 18.04.-26.04. 23.04.-26.04. 29.04.-07.05. 18.04.-20.04.Novi Šeher 01.04.-23.04. 18.04.-23.04. 23.04.-26.04. 23.04.-29.04. 29.04.-07.05. 22.04.-24.04.Olovo 01.04.-23.04. 16.04.-18.04. 23.04.-26.04. 23.04.-26.04. 23.04.-29.04. 18.04.-20.04.Sokolac 01.04.-23.04. 16.04.-23.04. 23.04.-26.04. 29.04.-07.05 29.04.-07.05. 27.04.-01.05.Stojčevac 01.04.-18.04. 16.04.-23.04. 18.04.-23.04. 18.04.-23.04. 23.04.-29.04. 18.04.-24.04.Vinac 01.04.-16.04. 16.04.-23.04. 23.04.-26.04. 23.04.-26.04. 29.04.-07.05. 18.04.-20.04.Visoko 01.04.-18.04. 16.04.-23.04. 23.04.-26.04. 23.04.-26.04. 29.04.-07.05. 18.04.-20.04.Zavidovići 01.04.-23.04. 18.04.-23.04. 23.04.-26.04. 23.04.-29.04. 23.04.-29.04. 20.04.-04.05.Žepče 01.04.-16.04. 16.04.-18.04. 18.04.-23.04. 23.04.-26.04. 23.04.-29.04. 18.04.-20.04.Živinice 01.04.-16.04. 16.04.-18.04. 18.04.-26.04. 23.04.-26.04. 23.04.-29.04. 18.04.-20.04.

Kako je prikazano u tabeli 4, najkraće trajanje faze A, 14 dana, imala je provenijencija Bijeljina, a najduže nekoliko provenijencija, 22 dana.

Najkraće trajanje faze B, samo dva dana, 2012. godine imaju provenijen-cije Bosanski Brod, Lukavica, Olovo, Žepče i Živinice, a najduže, 21 dan, provenijencija Bosanska Dubica.

Faza C završila se za samo 3 dana u provenijencijama Bugojno, Drvar, Jelah, Ključ, Knežina, Kotor Varoš, Mutnica, Novi Šeher, Olovo, Sokolac, Vinac, Visoko, Zavidovići, a u provenijenciji Bijeljina čak 23 dana.

Slično fazi C, faza D je trajala od 3 dana kod većeg broja provenijencija do 24 dana kod provenijencije Bijeljina.



Faza E trajala je 3 dana u provenijenciji Jelah, 5 u provenijenciji Bosanska Dubica, a 21 dan kod provenijencije Bijeljina.

Faza F kod provenijencije Bijeljina trajala je 24 dana.

Tabela 4: Dužina trajanja faza u danima Table 4: Duration of phenophases in days


Faza APhase A

Faza BPhase B

Faza CPhase C

Faza DPhase D

Faza EPhase E

Faza FPhase F

Bijeljina 14 17 23 24 21 24Bos. Dubica 19 21 11 21 5Bos. Gradiška 22 7 8 3 8 21Bos. Brod 22 2 5 9 6 6Bos. Grahovo 17 7 5 5 6 10Bugojno 22 7 3 3 8 2Drvar 22 5 3 6 8 4Hrgovi Srebr. 22 7 8 3 8 2Jelah 17 7 3 3 3 2Kaćuni 17 7 5 17 14 4Kiseljak 22 7 5 6 6 16Ključ 17 5 3 3 6 2Knežina 22 5 3 3 8 6Kotor Varoš 17 5 3 3 8 15Lukavica 22 2 5 3 14 2Miljevina 15 7 5 3 6 2Mrkonjić G. 22 7 8 6 8 3Mutnica Cazin 22 5 3 3 8 13Nević Polje 22 7 8 3 8 2Novi Šeher 22 5 3 6 8 2Olovo 22 2 3 3 6 2Sokolac 22 7 3 8 8 4Stojčevac 17 7 5 5 6 6Vinac 15 7 3 3 8 2Visoko 17 7 3 3 8 2Zavidovići 22 5 3 6 6 14Žepče 15 2 5 3 6 2Živinice 15 2 7 3 6 2Ukupno/Total 19 6 5 6 8 6

Iz ovih podataka može se zaključiti da, iako je provenijencija Bijeljina naj-ranije ulazila u faze, fenološka varijabilnost u ovoj provenijenciji je najveća, odnosno najduže traju periodi od kada prva biljka uđe u neku fazu pa dok i posljednja biljka ne uđe u tu fazu.



Analiza varijanse dužine trajanja pojedinih faza (tabela 5) pokazuje da postoji statistički značajna razlika između provenijencija u svim fazama (F izračunato > F tablično; Sig. < 0,05).

Tabela 5: Analiza varijanse dužine trajanja fenofaza Table 5: Analysis of variance of phenophases’ duration

FazaPhase

Izvor variranjaSource of variation

Suma kvadrataSum of Squares

Broj stepena slobodeNo of freedom degrees

Sredina kvadrataMean Square

FF

ZnačajnostSignificance

Faza APhase A

Između grupa/Between Groups 269,057 27 9,965 10,000 0,000

Unutar grupa/Within Groups 306,917 308 0,996

Ukupno/Total 575,973 335

Faza BPhase B




Faza CPhase C




Faza DPhase D




Faza EPhase E




Faza FPhase F




DiskusijaFenološka osmatranja vršena su na osmogodišnjim biljkama hrasta lužnja-

ka iz 28 provenijencija, u proljeće (od 1. aprila do 16. maja) 2016. godine.Obzirom da je hrast lužnjak vrsta koja je osjetljiva na kasne mrazeve, koji

se u uslovima našega klimata vrlo često javljaju, rezultati osmatranja fenolo-gije trebaju biti korišteni pri izboru provenijencija koje kasnije listaju.

Da bi se dobili validni rezultati o početku vegetacije u bosanskohercego-vačkom testu provenijencija potrebno je vršiti višegodišnja osmatranja, po-sebno imajući u vidu da početak vegetacije zavisi od visine proljetnih tem-peratura kao i količine padavina. U konkavnim oblicima terena zbog, prije svega, niskih noćnih temperatura, tempo razvića biljaka se usporava ili ubrza-va (Kramer, 2001). Tako je najranije pojavljivanje faze C (Pupovi se počinju



otvarati (napukli) i vidi se prvo zelenilo) u 2016. godini bilo 6. aprila u pro-venijenciji Bijeljina, dok ostale provenijencije ulaze u ovu fazu tek 18. ili 23. aprila. U istom testu provenijencija 2012. godine (Memišević Hodžić 2015) provenijencija Bijeljina je ušla u fazu C 7. aprila, ali je i veliki broj drugih provenijencija ušao u fazu C tog datuma, dok je nekoliko provenijencija ušlo u tu fazu i ranije (napr. Hrgovi Srebrenik i Kaćuni 5. aprila), a 19. aprila je i posljednja provenijencija (Bosanska Dubica) ušla u fazu C. U 2013. godini provenijencija Bijeljina ušla je u fazu C tek 18. aprila, a Bosanska Dubica 29. aprila.

Prosječna mjesečna temperatura u martu 2016. godine bila je nešto niža nego 2012, a viša nego 2013. godine, dok je suma padavina bila mnogo veća nego 2012., i nešto manja nego 2013. godine. U aprilu je prosječna tempe-ratura bila za dva stepena veća nego 2012., i za 0,3 stepena veća nego 2013. godine, dok je suma padavina bila dosta niža nego 2012. godine i nešto viša nego 2013. godine. Prosječna temeperatura u maju je ista kao 2012. i nešto niža nego 2013. godine, dok su sume padavina u 2012. i 2013. godini bile veće nego u 2016. godini.

Ranim ulaskom u pojedine faze, ali i velikom unutarprovenijencijskom fenološkom varijabilnošću odlikuje se provenijencija Bijeljina, koja se nalazi na nadmorskoj visini od 93 m i u blizini rijeke Drine.

Dosta kasnijim ulaskom u faze odlikuje se provenijencija Bosanska Dubi-ca, koja je također sa male nadmorske visine (145 m) i suprotno očekivanjima da će provenijencije sa viših nadmorskih visina (Sokolac, Knežina, Bosansko Grahovo) kasnije ulaziti u faze. Ipak, obzirom da se radi brdsko-planinskim uslovima, potrebno je provesti ponovljena istraživanja prije nego se donese zaključak da se radi o kasnoj formi.

Prema istraživanjima u Hrvatskoj, razlika između ranih i kasnih formi je do 60 dana. Naime, dovoljno je pola metra razlike u visini u ravničarskim, poplavnim šumama lužnjaka, da stablo na nižoj visini, čiji se korijen nalazi u vodi, bude kasna forma, a na višoj visini rana forma.

ZaključciNa temelju rezultata osmatranja fenologije hrasta lužnjaka u testu proveni-

jencija u Bosni i Hercegovini može se zaključiti sljedeće:1. Fenološka osmatranja ukazala su na postojanje statistički značajnih ra-

zlika između svih istraživanih provenijencija.2. Utvrđene su razlike u početku, trajanju i završetku pojedinih fenofaza

listanja biljaka hrasta lužnjaka po provenijencijama.



3. U ovom istraživanju provenijencija Bijeljina se odlikuje ranijim ula-skom u pojedine faze, a provenijencija Bosanska Dubica kasnijim.

4. Dobiveni rezultati trebaju biti korišteni prilikom planiranja mjera oču-vanja i reintrodukcije hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini.

5. Potrebno je nastaviti s daljnjim istraživanjima, da bi se eventualno odre-dile rane i kasne forme uvažavajući i utjecaj vremenskih prilika.

LiteraturaBallian, D., Belleti, P., Ferrazzini, D., Bogunić, F., Kajba, D., 2010: Genetic variability of

Pedunculate oak (Quercus robur L.) in Bosnia and Herzegovina, Periodicum Biologorum 112 (3): 353–362.

Ballian, D., Memišević, M., Bogunić, F., Bašić N., Marković, M., Kajba, D., 2010: Morfološka varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na području Hrvatske i Zapadnog Balkana - Morphological variability of pedunculate oak (Quercus robur L.) in the region of Croatia and Western Balkans, Izvorni i znanstveni članci – Original scientific papers, Šumarski list 134 (7–8): 371-386.

Batoš, B., Šešlija Jovanović, D., Miljković, D., 2014: Spatial and temporal variability of flowering in the pedunculate oak (Quercus robur L.), Šumarski list 7–8: 371–379.

Beck pl. Mannagetta, G., 1907: Flora Bosne i Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, II dio, Zemaljska štamparija, Sarajevo. Str. 1-103.

Begović, B., 1960: Strani kapital u šumskoj privredi Bosne i Hercegovine za vrijeme otomanske vladavine. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu 5 (5): 1-248.

Begović, B., 1978: Razvojni put šumske privrede u Bosni i Hercegovini u periodu austrougarske uprave (1878-1918) sa posebnim osvrtom na eksploataciju šuma i industrijsku preradu drveta. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela, Knjiga LIV, Odjeljenje društvenih nauka, Knjiga 31: 1-183.

Bobinac, M., Batoš, B., Miljković, D., Radulović, S., 2012: Polycyclism and phenological variability in the common oak (Quercus robur L.), Arch. Biol. Sci. Belgrade 64 (1): 97-105.

Forstreuter, M., 2002: Auswirkungen globaler Klimaänderungen auf das Wachstum und den Gaswechsel (CO2/H2O) von Rotbuchenbeständen (Fagus sylvatica L.). In Technische Universität Berlin, Fakultät Architektur, Umwelt, Gesellschaft, ed. Landschaftsentwicklung und Umweltforschung, Technische Universität Berlin 119: 1–307.

Gailing, O., Wachter, H., Heyder, J., Schmitt, H.-P., Finkeldey, R., 2007: Chloroplast DNA analysis in oak stands (Quercus robur L.) in North Rhine-Westphalia with presumably Slavonian origin: Is there an association between geographic origin and bud phenology? Journal of Applied Botany and Food Quality 81: 165-171.

Gailing, O., Wachter, H., Leinemann, L., Hosius, B., Finkeldey, R., Schmitt, H.-P., Heyder, J., 2003: Characterisation of different provenances of late flushing pedunculate oak (Quercus robur L.) with chloroplast markers. Allg. Forst- und Jagdzeitung 174: 227-231.

Hesmer, H., 1955: Die Späteiche in Westfalen und im Rheinland. Forstarchiv 26: 197-203.Klepac, D., 1988: Uređivanje šuma hrasta lužnjaka, Glasnik za šumske pokuse 24: 117-132.



Krahl-Urban, J., 1959: Die Eichen, Forstliche Monographie der Traubeneiche und der Stieleiche, Verlag Paul Parey, Hamburg – Berlin. Str. 1-288.

Kramer, E.M., 2001: A Mathematical Model of Auxin-mediated Radial Growth in Trees. J. Theor. Biol. 208 (4): 387-397.

Matić, V., Drinić, P., Stefanović, V., Ćirić, M., Beus, V., Bozalo, G., Golić, S., Hamzić, U., Marković, Lj., Petrović, M., Subotić, M., Talović, N., Travar, J., 1971: Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964-1968. godini. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, posebna izdanja. Str. 202-203, 253-254, 639.

Memišević, M., 2008: Eksploatacija kao razlog nestanka hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u periodu od 1878. do 1914. godine u Bosni i Hercegovini. Naše šume, 12-13: 39-40.

Memišević, M., 2010: Unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost nekih morfoloških karakteristika hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u području Zapadnog Balkana Magistarski rad, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Str. 1-148.

Memišević Hodžić, M., 2015: Morfološko-fenološko-genetička varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u bosanskohercegovačkom testu provenijencija, Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Str. 1-190.

Pintarić, K., 2002: Šumskouzgojna svojstva i život važnijih vrsta šumskog drveća. Udruženje šumarskih inžinjera i tehničara Federacije BiH (UŠIT). Sarajevo. Str. 1-221.

Slade, D.; Škvorc, Z.; Ballian, D.; Gračan, J.; Papeš, D., 2008: The chloroplast DNA polymorphisms of White Oaks of section Quercus in the Central Balkans. Silvae Genetica 57 (4-5): 227-234.

Stefanović, V., 1977: Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije, Svjetlost OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo. Str. 1-283.

Stefanović, V., Beus, V., Burlica, Č., Dizdarević, H., Vukorep, I., 1983: Ekološko – vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine, Šumarski fakultet u Sarajevu, Posebna izdanja, br. 17, Sarajevo. Str. 1-44.

Stojković, M., 1991: Varijabilnost i nasljednost listanja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Glasnik za šumske pokuse, Šumarski fakultet Sveučilištva u Zagrebu, 27: 227-259, Zagreb

Šafar, J., 1966: Problem fizioloških, ekoloških i ekonomskih karakteristika kasnoga i ranog hrasta lužnjaka, Hrvatsko-šumatsko društvo, Šumarski list 90, (11-12): 503-515, Zagreb.



PHENOLOGICAL VARIABILITY OF PEDUNCULATE

OAK (QUERCUS ROBUR, L.) IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Summary

Pedunculate oak (Quercus robur, L.) is one of the most plastic forest spe-cies with wide climatic range, and is adaptable to different environmental conditions. It is found from northern Africa to central Scandinavia in the north, from Atlantic Ocean to Ural Mountain, Caucasus and Caspian lake. As such it represents a type that can play a key role in the adaptation of forestry to climate change, which every year becomes more and more evident.

In order to better understand its role in adaptation to climate change is necessary to research the phenological variability. Based on the results of re-search material will be selectable that can be used for forestry in the changed environmental conditions.

This paper presents the results of phenological variability of leafing of common oak in the Bosnian provenance test in Zepce. The test contains 28 provenance from Bosnia and Herzegovina. It was founded from one-year old seedlings in the spring of 2009 in randomized complete block design with three replications, where each provenance in each block are initially repre-sented with 36 plants. Phenology observations were carried out at 12 plants per provenance in the period from 01 April to 16 May 2016. Six phenophases by method of Forstreuter (2002) were observed.

The analysis showed that there are differences in the beginning and end of leafing phenophases of pedunculate oak by provenances. Thus, some trees of provenance Bijeljina, Bosanski Brod, Hrgovi, Stojcevac and Zivinice first entered in phase F (leaves completely open, smooth and wide), on 15th of April, and trees of provenance Bosanska Dubica began to enter in phase F only on 16th of May.

The resulting variability can be used in the further production of peduncu-late oak, as well as the preservation of genetic variation methods in situ and ex situ.Key words: leafing phenology, pedunculate oak, provenance test


Documents

FENOLOŠKA VARIJABILNOST HRASTA LUŽNJAKA QUERCUS …