IV. SABORIV. SABORHRVATSKOG DRUŠTVA HRVATSKOG DRUŠTVA

FARMACEUTSKIH TEHNI»ARAFARMACEUTSKIH TEHNI»ARA

IZBORNA SKUPŠTINAIZBORNA SKUPŠTINA

s e m i n a rs e m i n a r

FARMAKOTERAPIJSKI FARMAKOTERAPIJSKI PRISTUP LIJE»ENJU BOLIPRISTUP LIJE»ENJU BOLI

P R I M O Š T E NHotel Zora

10. – 13. travnja 2008.

SPONZORI

ZLATNI SPONZORIGLAVNI SPONZOR

1

STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIČARA HRVATSKE

FARMACEUTSKI TEHNIČAR

Ožujak 2008.

2

Nakladnik HRVATSKO DRUŠTVO FARMACEUTSKIH TEHNIČARA Zagreb, Capraška 1 fax: 23 71 441 Mat. br. 3253414

Predsjednik HDFT-a ALENKA LUBINA Zagreb, Selska 23 tel. 37 74 376 091 5241 744

Glavna i odgovorna urednica SANJA SCHILLER Zagreb, Jakova Gotovca 14 tel. 23 67 253, 23 67 251 091 7207 993

Uređivački odbor VESNA ANIĆ MARTINA GAL BOŽIDAR TOMAŠIĆ NADA VRANEKOVIĆ

Adresa uredništva Zagreb, Capraška 1 fax: 23 71 441 Žiroračun 2360000-1101240952 s naznakom za “Tehničar” e-mail: urednistvo@hdft.hr

Lektor MIRA JELIĆ

Tehnička urednica GORDANA VINTER

Tisak Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb Trg m. Tita 14

Ovaj broj je tiskan u 1350 primjeraka

Ljekarnička posuda s naslovnice preslikana iz knjige “Ilustrirana povijest Hrvatskog ljekarništva”, 1997., prof. dr. Vladimira Grdinića

3

“Bol je neugodni emocionalni i osjetni doæivljaj, povezan sa stvarnim ili moguÊim oπteÊenjima tkiva ili opisom u smislu tog oπteÊenja”

Svjetska zdravstvena organizacija

4

VAŽNA OBAVIJEST

Hrvatsko farmaceutsko društvo organizira od 14. do 16. travnja semi-nar kao pripremu polaganja stručnog ispita za farmaceutske tehničare.

Sve obavijesti mogu se dobiti u hrvatskom farmaceutskom društvu, Zagreb, Masarykova 2, telefon 01/4872849, od 9 do 13 sati.

Prijave se primaju do 4. travnja na adresu HFD ili na fax 01/4872853.

5

UVODNIK

Poštovane kolegice i kolege!

U travnju ove godine održat će se IV. sabor HDFT-a te izborna skupština društva. Pripreme su opsežne. U svim podružnicama održani su, uz stručne i sastanci članova, na kojima su predloženi kandidati za novo rukovodstvo i delegati za skupštinu. U pripremi su izmjene Statuta i Poslovnik o radu Središnjeg odbora i njegovih tijela te pripadajući pravilnici, što donosimo u ovom broju kako bi svi članovi bili upoznani s istim. Očekujemo vaše primjedbe na predložene zakonske akte.

Za temu stručnog dijela skupa odabrali smo “Farmakoterapijski pristup liječenja

boli”, koju će nam prezentirati vrhunski medicinski stručnjaci. Bol je neugoda koju teško podnosimo često liječimo sami, no bol je simptom mnogih bolesti zbog kojih tražimo pomoć liječnika. Bol je različita kod raznih bolesti, treba je pravodobno prepoznati te odgovarajuće liječiti. Kod nekih bolesti bol je neizdrživa (neuropatije, maligne bolesti), a pravo je svakog čovjeka na liječenje boli.

Okrugli stol “Je li farmaceutski tehničar zdravstveni stručni radnik” tema je,

koja nas sve treba zaokupiti. U posljednje vrijeme često se čulo u raznim medijima mišljenje kako “lijekove izdaje nestručna osoba” – farmaceutski tehničar, kada sam ostaje u ljekarni.

S radošću i bez boli očekujemo vas u prelijepom Primoštenu,

vaše uredništvo

62

IZBORNI SASTANCI U PODRUŽNICAMA

Počevši s podružnicom Zagreba (30. 1.) počeli su izborni sastanci i u podružnicama Dalmacije (7. 2.), Primosko-goransko-istarske (20. 2), Slavonije i Baranje (22. 2.) i Varaždinsko-međimurske (28. 2.).

Nazočnost sastancima koji su održani uz stručna preda-vanja bili su dobro posjećeni, Pri-morsko-istarsko-goranskoj 38%, Zagrebačka 20,6%, Slavonije i Baranje 26%, Dalmacije 25% i Varaždinsko-međimurskoj 80%.

S izuzetkom Varaždinsko međimurske podružnice svim sa-stancima bila je nazočna i predsje-dnica HDFT-a , Alenka Lubina.

Na pitanja u vezi s pripremama za IV. sabor u Primoštenu odgovore je davao Božidar Tomašić.

Kako dosadašnjim aktima nije propisan način rada u podružnicama, svi sastanci su održani s odgodom od 30 minuta zbog nedostatka kvoruma kako je utvrđeno za rad Skupštine HDFT-a.

U našem društvu svi sastanci su vezani uz stručna predavanja, te je Podružnica Zagreba imala predavanje tvrtke Stoma medical u Podružnici Dalmacija predavanje je održala tvrtka JGL, tvrtka JOHNSON&JOHNSON pripremila je dva predavanja za Primorsko-goransko-istarsku po-družnicu koja je radi okupljanja što više svojih članova održala sastanke u Puli i Rijeci, okupljanje članova Podružnice Slavonije i Baranje bilo je uz predavanja koja su pripremili stručni suradnice tvrtke BELUPO, a u novoj podružnici predavanje je pripremila tvrtka NESTLE.

Nakon izvještaja o radu podružnica, održani su izbori za članove Skupštine te predsjednika i tajnika podružnice, a članovi su u ime svojih podružnica kandidirali članove za radna tijela Skupštine.

Priprema poziva za izborne sastanke u podružnicama

Kontrola uplaćenih članarina

63

Prijedlog članova izborne skupštine biranih u podružnicama, prihvaćen je na sjednici Središnjeg odbora 29. 2. i 1. 3. 2008. te su predstavnici za Skupštinu iz:

Podružnice Dalmacija -Anka Baković, Ante Smolčić, Bernardana Čviljak Stjepović, Dolores Davidović, Dušanka Čabo, Maja Matijašević, Mirjana Šalinović, Nikica Tomić, Pauli-na Rustan, Sanja Majić, Tihana Mađor i Zrinka Čipčić.

Podružnice Primorsko-istarsko-goranske – Aleksandra Radović, Dajana Sović, Marica Dobrinčić, Marija Vujaklija, Mi-rjana Dobreva, Klaudija Verić, Nena Jerman i Sandra Čargonja.

Podružnice S lavoni je i Baranje – Adam Ilić, Dali-bor Božičević, Evica Milanović, Ivanka Čulina, Ivanka Dragičević, Josip Varga, Lidija Klem, Marija Nemeš, Nevenka Rončević, San-dra Brkić, Snježana Mirković, Vesna Biro, Zdravka Kuterovac i Zorica Vučković.

Podružnice Varaždinsko-međimurske – Danijela Božić, Ivanka Bogdan, Jasmina Vajdić, Marija Barulek i Sonja Bek.

Podružnice Zagreba – Bi-serka Katić, Božidar Tomašić, Branka Kričej, Đurđa Rajković, Irena Arambašić, Ivana Batinić, Janja Jelić, Marija Brajković, Ma-rija Grbac, Martina Gal, Mihaela Mamić, Mira Grubišić, Marina Juršić, Mirela Janković, Mirja-na Gradečak Vučemilo, Miro Momčilović, Paula Barić, Štefi ca Kosovec, Tatjana Gubec Vukovec,

Slaganje materijala za sjednicu Središnjeg odbora

Predsjednica Primorsko-istarsko-goranske podružnice podnosi izvještaj o radu

Dogovori u odružnici Slavonija i Baranja oko kandidata

64

Tatjana Živković, Vesna Anić, Vera Košćuk, Verica Božić, Višnja Mešnjak, Višnja Šoštarić, Zdenka Tomašić, Zlata Biočić i Zorica Pintar.

Članovi Skupštine prema čl. 30 Statuta su 67 izabranih članova u podružnicama i 17 članova Središnjeg odbora, ukupno 84 člana.

Izborima u podružnicama povjerenje svojih kolega za obnašanje dužnosti predsjednika i tajnika dobili su:

Dalmacija

za predsjednicu podružnice Da-nijela Polić, ljekarna Splitza tajnika Ante SMOLČIĆ, ljekar-na Split

Primorsko-istarsko-goranska

za predsjednicu Svjetlana JAKO-VAC, KBC Rijeka, ljekarna Sušakza tajnika Vedran ŠJARDI, JGL

Slavonija i Baranja

za predsjednicu Marija MATIĆ, ljekarna Fett u Suhopoljuza tajnika Josip VARGA, tvrtka Naturprodukt

Varaždinsko-međimurska

za predsjednicu Marica GUDLIN, županijska ljekarna Varaždinza tajnicu Ivanka BOGDAN, ljekarna Čakovec

Zagreb

za predsjednicu Nada VRANEKOVIĆ, KBC Zagreb, ljekarna Rebroza tajnika Nikola SERŠIĆ, ljekarna Lepoglava

Podružnice su na svojim sastancima kandidirali članove za članove Središnjeg odbora, predsjednice i tajnice HDFT-a, članove Nadzornog odbora i Suda časti. Prihvaćene su sljedeće kandidature za članove

Središnjeg odbora:Podružnica Dalmacija - Daniela Polić, Lori Sinovčić i Zrinka Čipčić, Podružnica Primorsko-istarsko-goranska - Branka Šunduković i Svjetlana Jakovac

Sjednica Središnjeg odbora29. 2. i 1. 3. 2008.

Sastanak Varaždinsko-međimurskepodružnice

65

Podružnica Slavonije i Baranje - Josip Varga, Marijana Matić i Snježana Kruljac

Podružnica Varaždinsko-međimurska –Marica Gudlin i

Podružnica Zagreb - Martina Gal, Mira Grubišić, Nada Vraneković, Nikola Seršić, Paula Barić i Zorica Pintar.

Za predsjednicu HDFT-a istaknuta je kandidatura Marije ŽUŽAK iz Jastre-barskog, a za tajnicu Anita FARKAŠ MARIN iz Zagreba.

Podružnice su istakle kandidate za Nadzorni odbor - Božidar Tomašić (podružnica Zagreb), Daniela Božić (podružnica Varaždinsko-međimurska),

Janja Glavačević (podružnica Slavonije i Baranje), Maja Matijašević (podružnica Dalmacija) i Milka Dimitrišin (podružnica Primorsko-istarsko-goranska) te za Sud časti - Anka Baković (podružnica Dalmacija), Dubravka Jambrek (podružnica Varaždinsko-međimurska), Janja Jelić (podružnica Zagreb), Sandra Čargonja (podružnica Primorsko-istarsko-goranska) i Stjepan Hostić (podružnica Slavonije i Baranje).

Nada Vraneković

Zadovoljni članovi sjednice SO odlaze svojim kućama

66

IZ RADA PODRUŽNICA

PODRUŽNICA ZAGREBA

U proteklom razdoblju održana su tri predavanja. Imali smo priliku slušati pre-davanja različitih tema, svako na svoj način poučno i kvalitetno.

Hotel International je ugostio 12.12.2007. nas i tvrtku Apipharma Zagreb d.o.o. koju je magistra Zdenka Lalić predstavila predavanjem “Propolis i Ehinacea u različitim farmaceutskim oblicima”.

Nadasve zanimljivo otkrivanje nepoznanica o propolisu zainteresiralo je prisutne, a predstavljanje proizvoda iz asortimana “Apipharme “ Zagreb, koji sadrže dragocjene prirodne ljekovite tvari, omogućio je da ih lakše ponudimo našim pacijentima.

Drugo predavanje u istom prostoru održano je 30.1.2008. Prvi put surađujemo s tvrtkom Stoma medical d.o.o., no, nakon odslušanih

predavanja znamo da će se naša suradnja nastaviti.

Teme predavanja su bile:

1. Suvremeno liječenje akutnih i kroničnih rana Predavač: dr. Suzana Tunuković2. Vrste i mehanizmi djelovanja obloga za rane – klinička primjena Predavač: dr. Franjo Franjić

67

3. Ortopedska pomagala u zbrinjavanju stome i mastektomiranih žena Predavač: Marija Hegeduš Matetić, vms.

Zainteresiranost za temu dovela je 88 kolega i kolegica na predavanje, a nakon nekoliko dana dobili smo povratnu obavijest iz “Stoma medicala” da su sudionici našeg skupa zvali telefonski i tražili dodatne informacije.

Nakon stručnog predavanja održani su izbori za predsjednika i tajnika, te članove Skupštine iz naše podružnice. Predloženi su i članovi za SO te kandidati za predsje-dnika i tajnika društva.

Tvrtka Johnson&Johnson Zagreb d.o.o. pozvala nas je na predavanje u restoran “Kvatrić”. U očekivanju novih propisa o ograničenju pušenja u zatvorenim prosto-rima imamo priliku pripremiti se uz pomoć predavanja “Nicorette Fresh, Nicorette Patch i Nicorette gum.”

Čuli smo još dva predavanja na temu:

1. Visine kapi za oči2. Olynth kapi za nos.Predavanje je održala dr. Ana Dürrigl iz odjela OTC proizvoda. Dogovorena je

daljnja suradnja.

Zahvaljujemo svim predavačima, organizatorima i suradnicima spomenutih tvrtki što su nam omogućili stručno usavršavanje i druženje na domjenku.

Nada Vraneković

Do početka tiskanja nisu stigli izvještaji drugih podružnica.Više od 400 prijava za sudjelovanje na IV. saboru

stiglo je do zaključenja ovoga broja časopisa.

68

SEMINAR TVRTKE LOREAL VICHY ZA DJELATNIKE GRADSKE LJEKARNE

Zdravlje je bitno, započnimo sa svojom kožom

Gradska ljekarna Zagreb organizirala je seminar u suradnji s tvrtkom Loreal

Vichy za savjetnike u dermokozmetici. Seminaru su prisustvovali 4 farmaceuta i 12 farmaceutskih tehničara iz jedinica Gradske ljekarne. Seminar je namjenjen djelatni-cima koji rade s dermatokozmetikom.

Cilj seminara je bio razviti individualnu praksu, prepoznati potrebe i očekivanja kupaca, naučiti “prodaju uz savjet” u kategoriji dermokozmetike, tehnike, ponašanja i vrijednosti. Stečeno znanje je neutralno koje se može primjeniti općenito za područje dermokozmetike.

Seminar je bio podijeljen u dva djela:

I. dio:- uvod- test znanja o koži, dermokozmetici, proizvodima i očekivanja pacijenata- prepoznavanje potrebe kupaca- prodajne vještine općenito i u dermatokozmetici, komunikacija- odrediti individualna područja napretka- Merchandising u ljekarni

II. dio: - Cozmetique Active liandori (Vichy, La Roche Posay, Inneov)- argumenti prodaje: proizvodi, galenika proizvoda, vrijednost branda- segmentacija kupaca prema starosnoj grupi (15-20, 20-20, 30-40 i 50 godina i

više); tko su, koja su im očekivanja, postavljanje dijagnoze, rješenje, vježbanje prodajnog procesa za svaku grupu posebno.

Tečaj je trajao četiri dana, a vodili su ga liječnici specijalisti dermatologije i stručnjaci prodajnih vještina.

Seminar je bio vrlo poučan te zahvaljujemo tvrtki Vichy i direktorici za znan-stvenu komunikaciju i edukaciju Cosmetique Active Adna – Svjetlani Arh i njezinim suradnicima.

Zorica Pintar

69

NOVE PREDSJEDNICE PODRUŽNICA

Podružnica Dalamacije

Daniela PolićDr. F. Tuđmana 921210 Solin

Na izbornom sastanku podružnice Dalmacija 7. veljače 2008. izabrana je za predsjednicu podružnice i kandidat za člana Središnjeg odbora.

Zdravstvenu školu smjer farmaceutski tehničar završava 1994. u Splitu, i nakon pripravničkog staža u ljekarni “Bačvice“ 1998. položila stručni ispit u Ministarstvu zdra-vstva.

Radila u tvrtkama “Hospitalija” Split, ”Nihon” Split i “Minotaur” Split. Uz posao studira i 2001. diplomira na Pravnom fakultetu u Splitu.Danas zaposlena kao farmaceutski tehničar u Ljekarne Splitsko-dalmatinske

županije Split.

Podružnica Slavonije i Baranje

Marijana MatićTrg kralja Zvonimira 1133411 Gradina

Rođena je 17. 06. 1974. u Virovitici, osnovnu školu završila je u Gradini, mjestu pokraj Virovitice gdje i danas živi.

Srednju farmaceutsku školu upisala je u Osjeku gdje ju je zahvatio rat, te treći razred nastavlja u Zagrebu, da bi se nakon godinu dana vratila u Osijek i završila svoje

školovanje.Sretno je udana i ponosna majka troje djece.Radi u ljekarni Fett u Suhopolju.

7

ULOGA MODERNIH OBLOGA U LIJEČENJU RANA

S. Tunuković *

* Suzana Tunuković, dr. med., Stoma medical.d.o.o, Zagreb, ConvaTec – Brystol Myers-Squibb

SAŽETAK

Moderni oblozi su danas standard u primjeni kod akutnih i kroničnih rana koje cijele sa ili bez defekta kože. Oni na rani stvaraju vlažan, okluzivni medij za koji je dokazano da ubrzava cijeljenje rane, potiče autolitički debridman, smanjuje rizik od infekcije i pruža pa-cijentu atraumatski prijevoj i općenito manju bolnost rane.

Osnovno je pitanje kako ih odabrati i kako se primjenjuju. Pridržavajući se indikacija i pravilne primjene, zajedno s individualnim pristupom svakom pa-cijentu možemo postići brži, bolji i kva-litetniji način liječenja rane.

OBLOZI ZA RANE S DEFEKTOM KOŽE

Izbor modernih obloga u procesu liječenja rane presudan je u stvaranju opti-malnih uvjeta za zacjeljivanje. Cijeljenje rane ima tri osnovna procesa preko infl a-macije, proliferacije i maturacije (Choa-te,1994). U svakoj fazi cijeljenja postoji predominatni tip stanica koji je prisutan u rani. Oblog mora osigurati potrebne uvjete za svaki tip stanica i onemogućiti utjecaj destruktivnih enzima (npr. protei-

naza) koje istodobno uništavaju novo-nastale stanice. Suportivni zavoji danas zadovoljavaju sve specifi čne zahtjeve za optimalnim uvjetima u svim fazama cijeljenja. Velik broj i generički potpuno različiti oblozi razvili su se kao rezultat razvoja tehnologije i rezultata mnogo-brojnih kliničkih studija.

Da bi se oblozi praktično mogli pri-mjenjivati razvili su se specifi čni klinički protokoli koji moraju sadržavati npr. eto-lo giju rane, procjenu rane, stadij defekta, prisutnost infekcije te opće stanje pa-cijenta.

Sljedeća klasifi kacija prikazuje ka ko karakteristike same rane određuju spe ci-fi čnost tretmana koji određen oblog mora pružiti. Naime, svi moderni oblozi za rane pozicionirani su prema stadiju u kojem je rana. Ta pozicija određuje se prema in-dikacijama koje su dokazane u kliničkim istraživanjima tj. samoj funkciji obloga.

NEKROZA – prisustvo odumrlog tkiva, karakteristične crne boje. Tretman koji zahtijeva prisustvo nekroze je debri-dman, kao osnovni preduvjet da bi rana zacijelila. Oblog i sredstva koja su indi-cirana za primjenu u ovoj fazi, prven-stveno imaju funkciju debridmana.

8

FIBRINSKE NASLAGE – karak-terizira ih prisustvo nakupljenih naslaga fi brina i mrtvih stanica. Najčešće je žute boje. Tretman takve rane zahtijeva ap-sorpciju eksudata, fi brinolizu i odstranji-vanje odumrlog tkiva.

GRANULACIJE – vulnerabilno tkivo svježe, crvene boje koje produci-ra serozno sukrvavi eksudat. Skrb rane u stadiju granulacije zahtijeva da se taj proces neometano odvija i da su svi po-stupci s ranom nježni.

EPITELIZACIJA – roza, još uvi jek djelomice otvoren defekt karak terističan po migraciji i proliferaciji epi telnih stani-ca. Novonastali epitel zahtijeva termalnu konstatnost i zaštitu od vanjs kih faktora.

Ne postoji idealni oblog za sve rane (Hansson, 1997 p.271), ali postoji osno-vna sugestija što bi takav oblog trebao imati kao osnovne karakteristike.1. CIJELJENJE – oblog bi trebao

podr žavati hemostazu, debridman i uvjete vlažnog cijeljenja.

2. ZAŠTITA – oblog mora osigurati termalnu konstatnost i zaštitu od vanjskih faktora.

3. INFEKCIJA – rizik sekundarne in-fekcije mora biti minimalan. Oblog mora biti barijera za mikroorganiz-me i prevenirati bakterijsko umno -žavanje podržavajući prirodne meha nizme obrane (Wijetunge, 1994 p.60s).

4. APSORPCIJA – oblog mora osi-guravati odstranjivanje eksudata i toksičnih supstancija iz rane koji podržavaju destrukciju stanica.

5. UDOBNOST – oblog mora mini-malizirati bol i neudobnost pri nje-govoj izmjeni, aplikaciji i nošenju. Oblog mora biti hipoalergičan i biorazgradiv.

6. UPORABA – oblog mora biti jed-nostavan za uporabu i mora istodob-no omogućavati monitoriranje cije-lje nja. Izmjena obloga mora biti brza i ne prečesta da se ne remeti pro ces cijeljenja. Oblog se ne smije lije piti za površinu rane i time re-metiti cirkulaciju stanica u procesu cijeljenja.

7. CIJENA – oblog mora minimalizi-rati troškove liječenja rane.

VLAŽNO CIJELJENJE RANE

Općenito se cijeljenje rane odvija brže u vlažnom, nego u suhom mediju. Ovaj efekt je dokazan još 1961. godine tako da su komparirana cijeljenja na je-dnoj te istoj rani. Pola rane pokriveno je vlažnim medijem, a pola je bilo ostavlje-no da cijeli na zraku. Dio rane koji je bio u vlažnom mediju zacijelio je brže. (Win-ter 1961; Hinman i Maibach, 1963;Vogt et al,1995.).

Razumijevanjem mehanizma vlaž-nog cijeljenja rane omogućilo je kasnije i diferencijaciju između različitih tipova obloga za rane.

Debridman nekrotičnog tkiva: vlažni uvjeti na rani podržavaju autolitički debridman stoga jer zadržavaju enzime i tjelesnu tekućinu koja pomaže otapanju i razgradnji odumrlog tkiva (Bolton et al,1990). Osim toga, postoje indikacije da vlažni uvjeti na rani potiču fi brinolizu (Field et al, 1994).

TABLICA br. 1 – odnos pojavnosti kliničkih znakova infekcije na početku i na kraju studije na uzorku od 110 pa-cijenta - primjena alginata (Kaltostata) na dijabetičkom stopalu na uzorku od

9

114 pacijenata. Na početku studije 50,5% pacijenata imalo je znakove infekcije, na kraju samo 8,4 % pacijenata.

Proliferacija i oslobađanje fak-tora rasta: da bi se oslobađali faktori rasta potrebno je aktivirati više različitih mehanizama. Fibrinoliza može imati i učinke koji nisu samo vezani za debri-dman rane. Produkti razgradnje fi brina mogu potaknuti makrofage na njihovu subsekvencijalnu produkciju faktora ra-sta (Lydon et al,1989) (Field et al,1994 p.3s). Uvjet da bi se to odvijalo upra-vo stvaraju moderni oblozi vlažnim i hipoksičnim uvjetima tj. okluzijom.

Stimulacija staničnog rasta: do-kazano je da stanice brže i bolje migri-raju u vlažnom mediju. Hipoksija koju oblozi stvaraju stimulira rast fi broblasta (Varghese et al,1986;Hanson,1997), te endotelialnu i epidermalnu proliferaciju.

Akceleracija angiogeneze: studije koje koriste mikroangiografi ju dokazale su da se angiogeneza rapidno odvija u vlažnom, okluzivnom miljeu u odnosu na suhe uvjete (Dyson et al,1992;Choate,1994,p.464).

Smanjeni broj kliničkih infekcija: pronalazak određenog broja bakterija u vlažnom, okluzivnom miljeu nije razlog za povećanim rizikom od infekcije. Hi-poksija koju oblozi stvaraju i relativna kiselost inhibiraju bakterijsku prolifera-ciju. Hutchinson i McGuckin (1990) na-pravili su retrospektivnu analizu 75 stu-dija o incidenciji infekcije pod okluzijom i 36 studija koje kompariraju uporabu gaze i modernih obloga, te učestalosti in-fekcija u oba uvjeta. Učestalost infekcije je 2,6% kod primjene modernih obloga u odnosu na gazu gdje je to 7,1% (Field et al, 1994 p.5s).

Nakon tridesetogodišnje primjene sigurno je da vlažno, okluzivno cijeljenje rane tj. primjena modernih obloga, dovo-di do bržeg cijeljenja u odnosu na pokri-vanje rane običnom gazom.

Otkriveni učinci na celularnoj ra-zini praktično su i mjerljivi u konačnom rezultatu i za pacijenta te kvaliteti njego-va života.

OBLOZI ZA VLAŽNO CIJELJENJE RANE

Alginati

Osnovnu strukturu alginatnog oblo-ga čini kalcijeva i natrijeva sol alginatne, poliuronske kiseline, sastavljene od D-manuronske i L-glukuronske kiseline.

Ca-Na-alginat je netopljiv u vodi, ali ima veliku moć apsorpcije sekreta rane, jer dolazi do izmjene Ca-iona u vlaknima Ca-alginata s Na-ionima iz eksudata, pri čemu se formira čvrsti hidrofi lni gel koji pokriva površinu rane i održava vlažnost nužnu za uspješno cijeljenje (aktivi-raju se endogene proteinaze koje potiču autolitičke procese nekrotičnog tkiva, potiču migraciju reparatornih stanica u stvaranju granulacijskog tkiva, smanjuju bolnost i rizik dodatne infekcije rane).

Ca-Na-alginat kao oblog se primje-njuje za rane s jakom sekrecijom: ven-ske, arterijske i dijabetičke geneze, u lije-čenju dekubitusa (II., III., IV. stupanj), traumatskih ozljeda, opeklina, na donor-ska mjesta kožnog transplantata.

Izbor je i kod manjih krvarenja jer aktivno sudjeluje u hemostazi otpuštajući Ca-ione u sekret rane.

Ovaj je oblog nedjelotvoran na su-him ranama.

10

Način primjene: nakon ispiranja rane fi ziološkom otopinom aplicira se al-ginatni oblog u veličini defekta, prekrije drugim oblogom (npr. hidrokoloid).

U početku, oblog se mijenja svako-dnevno, a kasnije smanjenjem sekrecije, 2 puta tjedno ili se mijenja kada je u po-sve natopljena sekretom, pritom dolazi do promjene boje iz bijele u zelenkastu. Na rani smije ostati do 7 dana.

Antiseptici i lokalni antibiotici mo-gu ometati proces geliranja obloga te ih treba izbjegavati. To je općenito pravilo i za sve druge tipove obloga.

Prednosti upotrebe alginate

- kontrolira sekreciju rane i smanjuje broj previjanja

- ne lijepi se za ranu i ubrzava cijeljenje (atraumatsko previjanje)

- visoka sposobnost apsorpcije, upija 20 – 40 puta od svoje težine

- imaju hemostatki učinak

Nedostaci alginata

1. Zahtijevaju sekundarnu oblogu2. Mogu se zalijepiti za ranu ako nema

dovoljno sekrecije

NAPOMENA

Alginati se bitno razlikuju od razli-čitih proizvođača. Najveća razlika je u tome što neki mogu više apsorbirati sekreciju, a neki brže geliraju i pri tome se potpuno raspadnu na rani. Te karakteri-stike je važno znati da bi se moglo ordini-rati u kojem će se ritmu mijenjati oblog.

HIDROFIBER OBLOG (Aqua-cel®) - najnaprednije je tehnološko do-

stignuće za rane s jakom sekrecijom. Spe cijalna hidrofi ber vlakna imaju dvije osnovne karakteristike, a to su izuzetna moć absorpcije sekrecije iz rane zajedno sa svim patološkim enzimima koji uspo-ravaju cijeljenje rane i zadržavanje bak-terija u samoj hidrofi ber strukturi. Oblozi podržavaju autolitički debridman, atrau-matski prijevoj te onemogućuju macera-ciju okolne kože jer imaju jedinstvenu karakteristiku vertikalne absorpcije. Jed-nostavno rečeno, eksudat ulazi direktno u hidrofi ber vlakno, mijenja mu struktu-ru u gel i ne postoji mogućnost da kao takav “iscuri” iz obloga. Primjenjuje se na akutnim i kroničnim ranama s jakom eksudacijom.

Sastav hidrofi ber obloga – 100 % natrijkarboksimetilceluloza

Način primjene

1. Ranu očistiti fi ziološkom otopinom2. Odabrati oblog tako da prekriva

rub rane za najmanje 1 cm. Oblog se smije rezati.

3. Aquacel može ostati na rani sve dok eksudat ne probije sekundarni oblog, a najduže do 7 dana.Oblog mora biti pola centimetra veći od ruba rane jer se pri geliranju skup-lja.Mijenja se kada je cijeli natopljena

tj. kada postane proziran.

11

Indikacije: akutne rane i kronične rane – ulcus cruris, dekubitus, dijabetičko stopalo, postoperativne rane i opekline.

HIDROFIBER OBLOG SA SRE-BRNIM IONIMA (Aquacel Ag ®)

Najnoviji oblozi za eksudirajuće infi cirane rane s jakom sekrecijom. Teh-nologija hidrofi ber vlakna obogaćena ionima srebra koji se ispuštaju direktno pri absorpciji sekrecije, a koji su bakteri-cidni za široki spektar bakterija savršeno rješavaju infekciju rane.

Hidrofi ber vlakno ima dvojako dje -lo vanje na bakterije – inkapsulira ih u svoje vlakno i ubija sustavnim otpuš ta-njem srebrnih iona koji su baktericidni.

Sastav - 100 % natrijkarboksimeti-lceluloza sa 1,2 % srebrnih iona

Način primjene:

1. Ranu očistiti fi ziološkom otopi-nom.

2. Odabrati oblog tako da prekri-va rub rane za najmanje 1 cm. Oblog se smije rezati.

3. Aquacel Ag može ostati na rani sve dok eksudat ne probije sekundarni oblog, a najduže do 7 dana.

Indikacije: infi cirane akutne rane i kronične rane – ulcus cruris, dekubitus, dijabetičko stopalo, postoperativne rane i opekline.

HIDROKOLOIDI

Brojne kliničke studije potvrdile su djelotvornost i ekonomičnost hidroko-loidnih ovoja u odnosu na klasično pre-vijanje tijekom 25 godina primjene. To su okluzivni, samoljepljivi, sterilni oblo-zi čiju strukturu čine:

1. Želatina – koloidni protein koji potpomaže stvaranje vlažnog me-dija gela.

2. Pektin – pročišćeni derivat karbohi-drata (galakturonična kiselina) koja osigurava kiseli ph medij.

3. Na-karboksimetil celuloza, najvaž-nija gelirajuća komponenta s najve-ćom moći apsorpcije.

Ova formulacija omogućuje stvara-nje idealne sredine za cijeljenje rane jer hidrokoloidne čestice zavoja upijaju sekret stvarajući tako mekani vlažni želatinski sloj. Toplinska izolacija, koja održava temperaturu rane sličnu tjelesnoj i blago kisela reakcija ispod ovoja osigu-ravaju autolitički debridman uz značajno očuvanu fagocitarnu funkciju leukocita.

Hipoksična sredina ispod ovoja poti-če angiogenezu, što dovodi do stvaranja mladog zdravog tkiva.

Nedostaci u primjeni hidrokoloida

1. Ponekad se može javiti miris, koji nužno ne mora značiti infekciju.

2. Ako se sekrecija zbog nekog razlo-ga pojača, pacijent će imati obil-nije curenje gela ispod obloga (što nekada pri nepravilnoj primjeni može macerirati okolnu kožu).

Ritam izmjene obloge

Ako je odabrana pravilna indikacija – dva do tri puta tjedno. Maksimalno do sedam dana.

Hidrokolidi se razlikuju po sastavu jer su neki okluzivni, a neki semioklu-zivni. Generalno je karakteristika hidro-koloida da je to jedan od najispitivanijih obloga. Danas je poznato više od 500

12

kliničkih studija koje potvrđuju njihovu djelotvornost. Tako npr. Granufl ex ima dokazano autolitičko djelovanje jer ubr-zava fi brinolizu i smanjuje formiranje fi brinskih perikapilarnih naslaga koje su preduvjet stvaranju patofi ziologiji venskog ulkusa. Hipoksija koju stva-raju stimulira angiogenezu. Reduciraju učestalost kliničke infekcije, ubrzavaju reepitelizaciju i produkciju kolagena.

Zbog vlažnog medija na defek-tu smanjuju bolnost tokom stajanja na rani jer konstantnošću temperature ne provociraju živčane završetke. Pacijenti općenito uz primjenu hidrokloida troše manje antibiotika i analgetika, a i sam prijevoj je potpuno atraumatski.

HIDROGEL

Karakteristika i struktura

Hidrogel se sastoji od netopivog poli mera koji je hidrofi lan i ima sposob-nost apsorpcije signifi kantne količine te kućine. Različit je sastav pojedinih hidro gelova, neki imaju u sebi 80% vode,1-2% karboksimetilceluloze a 20% propilen glikola. Ovaj omjer strukture razlikuje hidrogelove.

Njihova osnovna funkcija je da osi guraju apsorpciju i debridman nekro-tičnog ili fi brinskog tkiva ispod neke od aktivnih obloga.

Indikacija

1. Osigurava optimalne vlažne uv-je te za cijeljenje.

2. Povećavajući vlažnost ispod ob-lo ga, čisti i odstranjuje nekrotično tkivo.

3. Idealan za rane koje imaju mini-malan ili uopće nemaju eksudat.

Način primjene

Apliciraju se direktno na ranu i po-krivaju odgovarajućim oblogom.

Ispiru se s rane fi ziološkom otopi-nom. Na vrlo suhim nekrozama oblozi se moraju mijenjati najmanje jednom dnevno.

Prednost upotrebe hidrogela

Izrazito efektan za atraumatski i autolitički debridman rane.

Nedostaci hidrogela

Ne djeluju samostalno tj. zahtije-vaju sekundarni oblog.

Nisu previše apsorptivni, tako da nisu izbor u liječenju za rane s jakom sekrecijom. Hidrogel pomaže aktivnom oblogu i velika mu je prednost to što se može kombinirati s gotovo svim vrstama obloga. Primjenom hidrogela sma njuje se stvaranje fi brinskih naslaga i odražava se takav stupanj čistoće na rani koji je preduvjet stvaranja uvjeta normalnog mehanizma u cijeljenju rane.

OBLOZI S AKTIVNIM UGLJENOM

S obzirom na to da je najčešća ba-rijera cijeljenju rane prisustvo infekcije koju podržava nekrotičan materijal u rani, potrebno je u što kraćem razdoblju napraviti debridman.

Takve rane imaju vrlo često prisu-tan intenzivan miris i jaku eksudaciju.

Danas na tržištu postoje oblozi koji imaju sposobnost upijanja jakog eksu-data a da pri tome stvaraju i optimalni vlažni medij koji potiče i ubrzava prirod-

13

ni proces cijeljenja, te sposobnost apsor-pcije mirisa.

Način primjene

Način apliciranja i ritam izmje-ne takvog obloga bitno se razlikuje od različitih proizvođača. To ovisi o struk-turi obloga i njezinim performansama. Tako su pacijentima dostupni na listi HZZO-a oblozi s najboljim preforman-sama u smislu rješavanja eksudata i mi-risa (Carbofl ex).

Primjenjuje se tako da se nakon ispiranja rane fi ziološkom otopinom di-rektno aplicira na ranu. Ispod nje može se staviti hidrokoloidni gel, a kao sekun-darni oblog može se staviti gaza. Oblog se mijenja kada se osjeti miris, ili kada probije eksudat na sekundarni oblog. Ako rana ima signifi kantni znak in-fekcije, ritam izmjene obloga mora biti i svakodnevan. Ako se sekret smanjio oblog može stajati do sedam dana.

Indikacije

Rane s jakom eksudacijom i inten-zivnim mirisom (infi cirane rane).

Kontraindikacije

Preosjetljivost na komponente ob-loga.

Prednost primjene u odnosu na klasično previjanje

1. Ubrzava debridman i stvara opti-malne uvjete cijeljenja.

2. Ne lijepi se za ranu i ne trga novo-nastale granulacije, atraumatska su previjanja.

3. Zbog kontrole eksudacije ne mace-rira se okolna koža.

4. Rješava pacijenta neugodnog mirisa i omogućuje mu se socijalizacija.

5. Aktivni ugljen ima višestruku funk-ciju – apsorpcija mirisa i navlačenje nečistoća.

NAPOMENA

Unatoč njihovoj indikaciji za pri-mje nu na ranama s infekcijom, to sva-ka ko podrazumijeva da je pacijent pod nadzorom medicinskog osoblja i na odgovarajućoj antibiotskoj terapiji (per os). Lokalna aplikacija antibiotika kon-traindicirana je u svim oblicima.

NA ŠTO TREBA PAZITI ZA RACIONALNI IZBOR OBLOGA

1. Jednostavnost aplikacije na mjesti-ma s puno pregiba.

2. Apsorpcija – što veća, rjeđa je izmjena obloga.

3. Adherentnost - s obzirom na priti-sak koji postoji na mjestu defekta.

4. Veličina – prevelik oblog može ma-cerirati okolnu kožu, previše hidro-gela na mjestima pritiska skratit će vrijeme stajanja obloga.

5. “Sigurnost obloga” – znači da je hipoalergijska i da će ostati stajati tamo gdje smo ga pričvrstili.

6. Vlažne ishemične rane najbolje je tretirati neadherentnim “gazama.”

7. Reepitelizacija zahtijeva povećanu količinu kisika i u toj fazi cijeljenja neokluzivni oblozi su najbolji izbor.

8. Granulacije zahtijevaju blagu hipo-ksiju i u toj fazi cijeljenja najbolje je aplicirati okluzivne i semiokluzi-vne obloge npr. hidrokoloidne.

14

ZAKLJUČAK

Moderni oblozi danas nam omogu-ćuju bolje i kvalitetnije liječenje rana, ali prije nego što pristupimo apliciranju obloga važno je znati:1. Protokol primjene tj. u kojem sta-

diju defekta ćemo primijeniti oblog i koji. Potrebno je slijediti upute proizvođača kakvom tipu rane je oblog namijenjen i za koji stadij de-fekta. Ako oblog za početni defekt aplicirate na IV. stadij dekubitusa, rezultata sigurno neće biti. Kako do danas postoji više od 5000 vrsta različitih obloga za rane, nameće se pitanje specijalizacije medicinskog kadra koji će biti usko specijalizi-ran za liječenje rana.

2. Mehanizam djelovanja obloga, jer ako apliciramo npr. alginat na suhu nekrozu, nećemo dobiti nikak-vo djelovanje obloga. Kako oblog funkcionira, kojeg je sastava, kada ga aplicirati a kada promijeniti, sve su to jako važni detalji s kojima moramo vladati da bismo dobili željene rezultate.

Reference:

1. Turner,T.D.Hospital usage of absorbent dressig.Pharm Journal 1979;222:421-22.

2. Thomas,S. Use of calcium alginate dre-sing. Pharm Journal 1985;235:188-190

3. Grayson,M.,Gibbons,G.,Balogh,K.et al.Probing to bone infected pedal ul-cers, Journal of the American Medical Association 1995;273:9

4. Apelquist,J.,Larsson,J.,Strenstrom,A.,Topical treatment of necrotic foot ul-

cers in patients: a comparative trial of Duoderm and Mezinc,British Journal of Dermatology 1990;787-792

5. Lithner, F.,Adverse adhesive hydro-colloid dressing (letter).Diabetes Care 1990;13:814-15

7. Foster AVM et al. J. Wound Care 1994;3(5) :224-228

8. Jhonson A. Nursing Times 1992;88(4)55-58

9. Marks, J., Harding, K.G. Hugehes, L. E. Pilonidal sinus excision;healig by open granulation. Brit.J.Surgery 1985;72;637-640

10 Foster, A. Rescuing the diabetic foot: a podiatric perspective.Pract Diabetes 1999;16:2 (suppl),Sl.

11. Jones,V.,Gill,D.Hydrocollid dressing and diabetic foot lesions. The Diabetic Foot 1998;I:4,127-133.

12. Young,M.J. The use of alginates in the management of exudating, infected wounds: case studies.Dermatol Nur-se,1993;5:5,359-363,356.

13. Thomas, S., Fisher, B., Fram, P. J. Wa-ring, M. J.: Odour-absorbent dressings, J. Wound Care, 1998;7:5,246-250

14. Young, T.: Common problems in wound care: wound cleansing.Br.J.Nurs 1995;4:5,286-289

15. Foster L, Moore P.: The application of cellulose- based dressing in the managenet of acute surgical wounds. J.Wound Care 1997:6;469-473

16. Robson MC.Wound infection: A fai-lure of wound heling caused by imba-lance of bacteria. Surg Clin North Am 1997:77;637-650

17. Bishop S.Dressing design for malodou-rous wounds. In Proceedings; The mana-gement of maodours wounds;Learning from expirience. Medical Communications,Whitstone. 2001, 9-12

18. Foster AVM et al. J. Wound Care 1994;3(5) : 224-228

16

ANTACIDI I UPALNE BOLESTI GORNJEG DIJELA PROBAVNOG SUSTAVA

N. Kanački *

* Natalija Kanački, dr.med. Voditeljica medicinsko farmaceutske službe Fidifarm d.o.o. Zagreb

Gastritis je pojam koji opisuje upalno promijenjenu želučanu sluznicu. Takva sluznica je najčešće hiperemična i puna sluzi, a po njoj se vide male erozije koje mogu krvariti. Upalu najčešće iza-ziva bakterija Helicobacter pylori koja je također uzrok većine želučanih čireva. Faktori kao što su uzimanje analgetika (aspirin, ibuprofen, piroksikam, naproxen i sl.), alkohola, vruće i jako začinjene hrane, bakterije i ili toksini iz hrane te virusi također mogu pridonijeti pojavi gastritisa.

Akutni gastritis karakteriziraju upalne promjene u želučanoj sluznici koje naglo nastaju i obično kratko traju. Dva su najčešća tipa akutnog gastritisa: neerozivni (uzrokovan s H. pylori) i erozivni (s površinskim i dubokim ero-zijama te krvarenjima iz sluznice).Takvi pacijenti obično pate od opće slabosti, gubitka teka, pritiska u žličici, osjećaja punoće, mučnine, povraćanja te vrtogla-vice i glavobolje. Često je povraćanje krvi (hematemeza) kod bolesnika koji su uzimali analgetike. Ako se odstrani uzrok koji je uzrokovao akutni erozivni gastritis, simptomi bolesti mogu nestati za dan ili dva.

Kronični gastritis je gotovo uvijek trajna, često i evolutivna upalna bolest želučane sluznice. Samo u 20% bolesnika taj gastritis difuzno pogađa cijelu sluznicu. Klinička slika obično nije karakteristična. Velik broj pacijenata uopće nema subjek-tivnih tegoba, a kada ih i ima, one nisu tipične. To su blage mučnine, nadutost nakon jela, dispepsija i prolazna bol u epigastriju. Zbog smanjene resorpcije željeza, a možda i okultnih krvarenja ovi bolesnici pate od slabokrvnosti.

Gastroezofagealni refl uks (GERB) je pojava kiselog želučanog ili alkalnog duodenalnog sadržaja u jednjaku bez podrigivanja ili povraćanja. Nastaje kao posljedica slabosti mišića donjeg ezofa-gealnog sfi nktera koji u obliku prstena okružuje donji dio jednjaka. Glavni je simptom žgaravica – osjećaj pečenja u pr-sima koji se može širiti i prema vratu. Neki lijekovi, hrana, emocionalni stres, pušenje, brzo jedenje, neodgovarajuće žvakanje ili ležanje nakon jela mogu uzrokovati popuštanje tog sfi nktera. Često se javlja kod dugotrajne upotrebe salicilata.

Ulkusna bolest želuca i dvanae-

stnika javlja se kao okrugli ili linearni

17

defekt sluznice koji prodirući prema se-rozi redovito probijaju i mišićni sloj. Pri cijeljenju zarastaju ožiljkom. Duodenalni čir je četiri puta češći od želučanog, a muškarci boluju tri puta više nego žene. Oko 5% želučanih čireva su zapravo karcinomatozne ulceracije u želucu, a duodenalni čir gotovo nikada „ne pre-lazi“ u karcinom. Danas se smatra da je vodeći uzrok ulkusne bolesti bakterija Helicobacter pylori. Drugi mogući uzroci su hiperaciditet želučanog soka, antiinfl a-matorni lijekovi (NSAID) te pušenje. Dok NSAID uzrokuju smanjenje prostanglan-dina u želučanoj sluznici, pušenje ne samo da povećava rizik formiranja čira, već i povećava rizik od komplikacija kao što su krvarenje te perforacija čira.

Ulkusni bolesnici imaju povremenu bol u “žličici”, koja se ne širi, a osjećaju je kao paljenje ili griženje na tom mje-stu. Kod duodenalnih bolesnika postoji i osjećaj nelagode i boli u gornjem trbuhu na prazan želudac, a osjećaj punoće i nadutosti u gornjem epigastriju nakon uzi-manja jela karakterističan je za bolesnike s ventrikularnim čirom.

Dijagnoza gastritisa postavlja se na osnovi anamneze i kliničkog pregleda. Liječnik također može preporučiti do-datne pretrage za otkrivanje H. pylori te potvrdu dijagnoze.

Krvne pretrage – koriste se za otkrivanje antitijela H. pylori. Pozitivan test znači da smo tijekom života došli u kontakt s H. pylori, ali ne nužno i trenutnu infekciju. Također se radi i detekcija ane-mije koja se može javiti zbog krvarenja koje može biti posljedica gastritisa.

Izdisajni test – dokazuju trenutnu infekciju sa H. pylori

Pretraga stolice – tražimo znakove krvarenja kao posljedice gastritisa ili drugih bolesti probavnog trakta

Endoskopija gornjeg dijela probav-nog trakta – odlična metoda za detekciju različitih bolesti i stanja u tom dijelu pro-bavnog trakta. Također se može i provesti biopsija sumnjivog tkiva.

RTG gornjeg dijela probavnog trakta – otkriva znakove upale i dvanaesterca te druge promjene. Provodi se uz uzimanje kontrasta (barijeva kaša).

U terapiji gastritisa najčešće se pri stu pa eradikaciji bakterije H. pylori tzv. trojnom terapijom (2 antibiotika + inhibitor protonske pumpe) kod poziti-vnih pacijenata. Često se primjenjuju i antagonisti H

2 receptora. Kao generalna

profi laksa i za smanjenje sporadične i povremene boli koriste se antacidi.

ANTACIDI

Antacidi (eng. anti = protiv + acid = kiselina) su bazični anorganski spojevi koji neutraliziraju klorovodičnu kiselinu (HCl) u želučanom soku. Koriste se za pre-venciju i smanjenje sporadične i intermi-tentne boli kod dispepsije, gastritisa, čira na želucu ili dvanaestercu te GERB-a.

Antacidi apsorbiraju i neutraliziraju višak HCl-a u želucu, ali ne djeluju na smanjenje lučenja HCl-a.

Najčešće se upotrebljavaju u obliku magnezij, kalcij ili aluminij karbonata, silikata i hidroksida. Često sadržavaju i dodatne supstancije koje pomažu pri zaštiti želučane sluznice i/ili smanjenju nadutosti.

Antacidi se uzimaju prije ili poslije jela te često i prije spavanja, dakle u

18

razdobljima kada se očekuje pojačano lučenje želučane kiseline. Kako je u nekih ljudi pojačano lučenje uzrokovano stresom, antacidi se tada mogu uzeti po potrebi i između obroka.

Antacidi su efi kasni u ublažavanju simptoma blažeg oblika GERB-a, međutim ne pomažu pri smanjenju upalne reakcije u jednjaku kod težih oblika. Kod GERB-a se uzimaju simptomatski, po potrebi.

Ako se antacidi uzimaju na prazan želudac njihovo djelovanje traje svega 30 do 60 minuta jer brzo prolaze kroz želudac. Nasuprot tome, ako se uzimaju s hranom duljina njihovog djelovanja se produžuje na 2 do 3 sata.

Ekstrakt korijena sladića potiče izlučivanje zaštitne sluzi koja oblaže

probavni sustav ublažavajući žgaravicu. Također djelotvorno smiruje grčeve pa se s uspjehom koristi kod kroničnih grčevitih bolova želuca i crijeva. Mehanizam nije u potpunosti poznat, ali se pretpostavlja da stimulira i/ili ubrzava diferencijaciju žljezdanih stanica u želucu te tako potiče stvaranje zaštitne sluzi. Neke in vitro studije pokazuju aktivnost prema bak-teriji Helicobacter pylori, što detaljnije objašnjava utjecaj sladića na peptičke čireve.

Antacidi se preporučaju pacijenti-ma koji pate od viška želučane kiseline (sa žgaravicom ili bez nje). Također se preporučaju pacijentima koji boluju od gastroezofagealnog refl uksa (GERB-a), upale želuca te nadražaja želučane sluz-nice izazvanog prekomjernom konzuma-cijom kave, alkohola ili duhana.

20

SUPERHRANA - CHLORELLA PYREONOIDOSA (ZELENA ALGA) SADRŽI SVE ZA ŽIVOT POTREBNE SASTOJKE

Pravilna prehrana jedan je od najvaž-nih načina za očuvanje zdravlja i dobrog raspoloženja u životu. Pravilna prehrana je uravnotežena, što znači da sadrži sve za život potrebne nutrijente u optimalnoj količini i omjeru. Moderan način života ne dopušta nam uvijek da se pravilno hranimo stoga je korisno svakodnevnoj prehrani dodati prirodne dopune hranjivih tvari, kao što je chlorella.

Plavo zelene alge, kao što je chlorel-la, najpoznatije su po tome što su izrazito bogate nutrijentima, podupiru sustav imu-niteta i detoksiciraju organizam.

Zelena boja chlorelle potječe od visokog sadržaja klorofi la koji povolj-no utječe na eritrocite i slabokrvnost, na detoksikaciju organizma, pospješuje zacje ljivanje rana i otklanja neugodan zadah iz usta.

Chlorella pyrenoidosa sadrži sve za život potrebne satojke zbog čega se u svijetu naziva superhrana. Sadrži preko 50 nutritivnih tvari koje su u stanici alge vezane u idealnom omjeru i optimalnoj kombinaciji.

Raznovrsasn sadržaj djelatnih kom-ponenata u chlorelli odgovoran je za

ZELENA ALGA

I. Švenda *

* Irena Švenda, dipl. nutricionist

njeno široko djelovanje na ljudski orga-nizam.

Chlorella je bogata staničnom stjen-kom koja na sebe veže štetne tvari poput pesticida i teških metala te na taj način vrši detoksikaciju organizma. Stanična stjenka potiče peristaltiku crijeva, a polisaharid unutar stanične stjenke pod nazivom immurella ima dokazan antitumorski i antivirusni učinak te pozitivno utječe na sustav imuniteta.

U sinergiji s klorofi lom, celulozna stjenka olakšava poteškoće kod kronične opstipacije.

Chlorella, bogata antioksidansima, sprečava štetno djelovanje slobodnih ra-dikala čije djelovanje uzrokuje starenje organizma i nastanak degenerativnih poremećaja. Od antioksidansa prisutni su vitamin C i E, beta karoten, te minerali selen, cink i bakar.

Pritom je potrebno znati da su učin-koviti samo oni antioksidanti koji su dobi veni iz prirodnih izvora, a ne i oni koji su namirnicama dodani na umjetan način. Potrebno ih je uzimati svaki dan, a količina unesenih antioksidanata mora odgovarati potrebama tijela.

Također bitna komponeta chlorelle je chlorellin faktor rasta (CGF) kojeg čine aminokiseline, peptidi, ugljikohidrati, vi-tamini, nukleinske kiseline. CGF pomaže obnovu stanica i tkiva, zacjeljivane rana, na način da potiče djelovanje stanične

21

DNA i RNA kod sinteze bjelančevina, enzima i energije te ujedno potiče stanice odaziva imuniteta – T limfocite i makro-fage. CGF potiče i nastanak TNF za koji je uz klorofi l dokazano da pospješuje rast fi broblasta i tvorbu vezivnog tkiva.

Chlorella također djeluje i kao pre-biotik, a eksperimentalno je dokazano da stimulira razmnožavanje laktobacila i na taj način dodatno utječe na prirodni sa-stav crijevne fl ore. Sadrži i omega masne kiseline koje povoljno utječu na zdravlje srca i krvih žila.

Promatrajući sve te djelatne kompo-nente, područja primjene gdje se chlorella

preporučuje su kod: tjelesne neotpornosti, alergijskih reakcija, detoksikacija orga-nizma, probave za otklanjanje opstipacije, poboljšanja općeg stanja organizma, staračkih tegoba, vegetarijanske prehrane, poteškoća sa želucem i dvanaestercem, obnavljanja kože, sluznica, kose i nok-tiju.

Clorella je superhrana koja svojim bogatim nutritivnim sadržajem daje or-ganizmu sve potrebne nutrijente za život, a redovitim uzimanjem, kao dodatak svakodnevnoj prehrani, može pomoći u očuvanju dobrog zdravlja te kod mnogih, već postojećih tegoba.

22

23

Pisanje o izložbi “Od vrta do neba” završavam dijelom koji prikazuje zaokruženu cijelinu, a to je dočaravanje ljekarničkog prostora. Tu ima vrlo za-nimljivih detalja koji označavaju stal-nost osnovnih ljekarničkih vrijednosti sačuvanih do danas.

Farmaceutska misao izražena je u izgledu ljekarne gdje plohe, svjetlo, ra-spored namještaja i smještaj ljekarničkih posuda stvara doživljaj o značenju lijeka i ljekarnika. Ljekarničke posude tzv. stoj-nice karakterističnih su oblika, ljepote i umjetničke vrijednosti. Nazivi ljekovitih tvari na njima najdostupniji su pogledu u javnim ljekarnama. Taj estetski dojam su-gerira učinkovitost lijeka. U starim ljekar-nama staklo, pokraj keramičkih, kositrenih i drvenih posuda zauzima važno mjesto. Nasuprot drugim materijalima, njegova nedjelatnost s drugim tvarima čini staklo idealnim za medicinsku upotrebu. Po nje-mu se može pisati, prozirnost omogućuje nadzor nad punjenjem, a simbol je čistoće. Kroz povijest su se ljekarničke posude, njihovi oblici i ukrasi mijenjali ovisno o upotrebi i umjetničkom izričaju tog doba. No, vremenom dolazi do serijske proizvodnje i gubi se unikatnost oslikanih

IZLOŽBA“OD VRTA DO NEBA” III

N. Vraneković*

natoisa i ukrasa. Natpisi na ljekarničkim posudama pripadaju posebnom sustavu grafi čkih znakova kojima su u pravilu na malom prostoru izriče bogat sadržaj. Njihovo značenje je točno određeno. Ti su znakovi obavijest o ljekarničkim činjenicama, element ljekarničkog znanja, temeljna apotekarska obavijest. Nazivi su u pravilu pisani skraćenicama najčešće na latinskom jeziku.

Bogatstvo ljekarničkog pisma naj-više dolazi do izražaja u ljekarušama sačuvanim u samostanskim i župnim knjižnicama, knjižnici HAZU te nešto u privatnim. Naslovljene su kao atidotariji, kodeksi, dispensatoriji, luminariji, far-makopeje, receptariji i tezaurusi.

Najpoznatije, najranije zdravstveno prosvjetno djelo na hrvatskom jeziku je: “Medicina ruralis illiti Vrachtva la-danyszka za potrebochu musev, y sziro-makov Horvatczkoga orsazaga y okolu nyega blisnesseh meszt”, koje je 1776. godine napisao varaždinski gradski fi zik Ivan Krstitelj Lalangue.

Zanimljivo je da je gospodarica gor-njo stubičkog posjeda Josipa Oršić Zishy bila i sama autoricom jednog medicinskog djela vezanog uz liječenje stoke.

* Nada Vraneković, farmaceutski tehničar Korišten tekst iz kataloga “Od vrta do neba”, autori: Vladimir Grdinić, Željko Dugac, Iris Biškupić

Bašić u dogovoru s gospođom Gorankom Horjan.

24

U svim tim vrijednim knjigama zapisi su od početka, ljekarništva, a ono nastaje u stvari u kuhinji uz peć, uz posuđe i pribor kao npr. mužare, ručne mlinove, krpe za cijeđenje, kuhače i daske za sje-ckanje, valjke i sita. Tijekom vremena prilagođavalo se i posuđe i pribor potre-bama ljekarništva. Na ovoj izložbi ima mnogo primjeraka koji potječu iz 19. i 20. stoljeća.

Kao zaključak o ovoj izložbi mo-glo bi se reći: Klasični isporučitelji ili dobavljači uporabljivih tvari za pripre-manje lijekova, tri su prirodna carstva (regna nature); biljke (Vegatabilia), životinje (Animalia) i rude (Mineralia). Opći skupni pojam za to blago lijekova još od doba renesanse naziva se Materia medica.

Znanstvene, tehnološke, socijalne i druge promjene preoblikovale su ulogu i status ljekarnika u današnjem društvu, no

ljekarništvo ima svoje korijene i neiscrpno bogatstvo u Materii medici.