FinalCharles Jencks s Peterom Eisenmanom

7/31/2019 FinalCharles Jencks s Peterom Eisenmanom

1/5

10 kartica

Dekonstrukcija u arhitekturi

Izvodi iz razgovora Petera Eisenmana s Charlesom Jencksom: Jedan arhitektonski projekt

Ovaj izuzetno zanimljiv telefonski razgovor ostvaren je tijekom boravka Petera Eisenmana u New Yorku,u suradnji s londonskim uredom asopisaArhitectural Design (1987.). Objavljen je u svesku 58, br. 3/4 ,posveenom temi Dekonstrukcija u arhitekturi, 1988., str. 49-63. Eisenman evocira ideoloku pozadinusvoje arhitekture i svoje prve konstrukcije koje su predstavljale udar na strukturalni formalizam, govori osvojoj tada recentnoj suradnji s Jacquesom Derridaom, o svom uvjerenju da ne nainje ozbiljno za sadaproblem meustanja ( zapravo problem privremenog i diskontinuiranog karaktera arhitekture to jeuslijedio nakon razvrgnua tranzitivne relacije s njenim vlastitim predmetom koji je prevladao uklasicizmu ali i u modernizmu. On indicira izvor tjeskobe u stanju dananjeg ovjeka stijenjenogizmeu ve okonane prolosti i sadanjosti bez budunosti) Na koncu daje svoje miljenje o izlobi

koja je neto kasnije odrana u MoMA-i (Museum of Modern Art) u New Yorku.

Modernizam alijenacije i dislokacije

CJ: Poeo bih s istraivanjem vae teologije. Po mom miljenju vi vjerujete u modernizam alijenacije.PE: Ne moe biti nikakvog vjerovanja u nekakav modernizam alijenacije. Modernizam je bio stanjealijenacije budui da su se znanost, filozofija i teologija bile iznova bavile pitanjima poput onih o istini,vrijednosti, izvoru i supstanciji. U stvari, ba je to ponovno propitivanje istina koje su smatrane prirodnimi ukazivanje na disjunkcije svake od tih disciplina bilo ono to tvori namjeru modernizma. To je pakstvorilo situaciju tjeskobe i dislokacije, a u upravo je ta dislokacija ono to se nazivlje alijenacijom.

CJ: Pa ipak, sloili biste se sigurno da se u arhitekturi radi o modernizmu drukije vrsti od ostalih

modernizama: tako bi, dakle, jedna vrst modernizma alijenacije bila u recimo, religiji ili u filozofiji nekogapoput Nietzschea, ali slian modernizam ne postoji u arhitekturi.PE: U arhitekturi nikada nije bilo artikuliranja teorije modernizma, to jest jedne teorije koja bi se odnosilana tu dislokaciju istine koja se je zbila u ostalim diskursima. Sada smo, po prvi puta, u stanju formuliratijednu takvu teoriju. Ne znam je li mogue vjerovatiu nju, ja osobno mislim da je ja provjeravam u praksi,budui da je to jedino to smatram da se moe napraviti. A ovaj modernizam o kojemu vi govorite, usuprotnosti s mojim, u stvari je nastavak klasine tradicije.

CJ: U redu. Sada bih elio ispitati neke od vaih prvih ostvarenja i vidjeti na koji nain ona najavljujuvae novije radove koji raskrivaju dekonstrukcionizam. ini mi se da su vaa prva djela, inspiriranaTerragniem i Le Corbusierom, ve pripadala dekonstrukcionizmu u mjeri u kojoj su uzimala za temunazonost izonosti poput beke kue Wittgenstein glavnina prisutnosti odsutnosti je tamo jasnoizraena, poput prisutnosti odsutnosti stupovlja u tim mladenakim djelima. Dakle, u samom poetku,

bavili ste se na izvjestan nain tim odsutnostima.PE: Htio bih ispraviti ono to se rekli o dekonstrukconistikom karakteru mojih radova. Nisam siguran dase ona vezuju na dekonstrukcionizam. Mogue ih je interpretirati na nain na koji ste vi to uradili, iako nevjerujem da mi je u to doba bilo jasno da idem u tom smjeru.

CJ: Prve kue koje ste osmislili su potpuno poremeene, rekao bih da su obrnute, naopake.PE: Da, ali to nisam radio svjesno.

CJ: Ali ipak, vaa Arhitektura od papira ciljala je na to da dezorijentira ljude.PE: Moda, ali nije to bila neka teorija koju sam se trudio iskazati. U to doba zvao sam to formalizmom.Izgledalo mi je da idem prema vrsti modernizma Le Corbusiera kada se radilo o Kui I, da bih za Kuu IIpreao na Terragnija i na koncu zavrio s jednom razliitom vrstom prostora radei Kuu III, IVi VIgdjese radilo o jednom istijem formalizmu. Zatim sam proao jedan strukturalistiki period koji je

karakteriziran Kuom X.


2/5

CJ: Pa zapravo ta je vie poststrukturalistika, a vaa prva chomskijanska ostvarenja su jo uvijekstrukturalistika, zar ne?PE: Ja sam oito zadnja osoba koja bi mogla izraziti istinu onoga to radim.

CJ: Ali vi ste esto protiv neega. U tim formalistikim kuama bili ste suvie anti-funkcionalist, a uvaim posljednjim radovima dade se, na neki nain, iitati i antiklasicizam. Izmeu svih tih anti-, dis- i

de- od neega, va se je jezik u nekom smislu modificirao; meutim, ono to elim rei jest da postojikontinuitet u cjelini vaeg rada.PE: Rekao bih da anti nije dobra formulacija; ono to sam imao na umu bilo je da ne tematiziramfunkciju.

CJ: Ma ne, gledajte.Vaa Kua VI, stepenite i uveni kuhinjski stol su ba anti-funkcionalni, i to stogada bi se hotimice isprovocirala polemika iPE: Ne, to je bio nain kako bi se borio protiv simbolizacije funkcije.

CJ: Ne, ali te instalacije ne funkcionirajuPE: Ljudi u njima stanuju.

CJ: A rupa u podu spavae sobe, pa potreba da se dodaju rampe stepenitu, neuporabivo stepenite,

sve je to bilo anti-funkcionalno u polemikoj namjeri mislim da je beskorisno da pretendirate nasuprotno, pa vi ste to govorili, kritiari su tako govorili. ak ste bili i ponosni to matematiar za koga jevaa Kua II bila sagraena ne stanuje u njoj. Odakle sad ta iznenadna nijekanja?PE: To nije nijekanje, jednostavno pokuavam pokazati da nisam nikad bio anti-funkcionalist. Vjerujemda postoji izvjesna razlika izmeu toga da sam anti-funkcionalist, i toga to se protivim elaboraciji nekefunkcionalne tematike.

CJ: Pa ipak ima jedan dio vae osobnosti koji se je oholio nad injenicom da taj matematiar nije mogaostanovati u kui, a i esto izgleda da prezirete stvari koje imaju neki sadraj i funkcioniraju.PE: Jo jednom bih elio kazati da moja ostvarenja zasigurno nisu bila anti-funkcionalistika, ve su seopirala simbolizmu funkcije. Te kue tite od kie, u njima se moe spavati

CJ: Da, ali po cijenu kakvih tekoa!

PE: Ne, potrebno je samo usvojiti drugaije stanovite u pogledu toga to znai, to jest funkcija kue.

CJ: U redu, ne insistiram vie.PE: Moje realizacije pozivaju na odgovornost koncept zauzea u smislu ide reue. One prozivajutradicionalno poimanje naina zaposjedanja kue.

CJ: Slaem se, a rupe u podu sobe bi trebale prokazivati nain na koji se koristi i kako se prolazisalonom?PE: A i stup nasred spavae sobe koji prijei da se tamo stavi postelja je sigurno zato da se prokaepoimanje naina koritenja spavae sobe.

Psihoanaliza i kopanje u dubinu

CJ: Razraujui teoriju to se tie vas, Petere, uvijek ste privlaili panju na promjenu koja se zbila1978. i koja je po mom miljenju kompozitnog karaktera. To je bilo onda kada ste poduzeli jednuprodubljenu psihoanalizu; u to ste doba osmislili Kuu X i projekt Canareggio i tu ste osvijestilidekonstrukciju, posebice decentriranje. Slaete li se s takvom klasifikacijom?PE: Mislim da bih se s tim skoro potpuno mogao sloiti. Jedino je kronologija netona. Kua Xbila jekonac jedne faze. Bio sam zapoeo s psihoanalizom kad sam otiao u Veneciju realizirati projektCanareggio umjesto da radim Kuu X. Klijenti su je eljeli zapoeti tog ljeta i ja sam rekao: Ne, elim sebaviti Canareggiom. Kada sam se vratio, projekt kue je ve bio naputen. U tom trenu osjetio sam kakobih trebao poduzeti neku vrst terapije, uravnoteenja. Bio sam doista uznemiren time to je proteklotoliko vremena kako bih osmislio jednu kuu koja na koncu ne bi bila, i nije bila sagraena. Nakon tosam tijekom svojih psihoanalitiarskih seansi poeo prodirati u dubine moga nesvjesnog, postao sammanje usredotoen na glavu, vlastitu svijest. To je isprovociralo promjenu u mojoj arhitekturi: ona se jezarinula u tlo. Mislim na Kuu II, Kuu El Even Odd svi ti projekti su na izvjestan nain bili u tlu, dubili

su u nesvjesnom, kao i projekti za Canareggio i Berlin. Sve su to bili ukorijenjeni projekti. Prije, niti jedanod mojih projekata nije bio dodirnuo tlo, svi su bili u zraku... Psihoanaliza je za mene imala veliki znaaj,


3/5

omoguila mi je da postanem ono to jesam. Prije analize, bijah politika ivotinja koja bi reagirala napritisak javnosti. Nakon analize, po prvi puta sam postao stvarno sposoban da se prihvatim takvim kakavjesam, a ne onakvim kakvim je javnost htjela da budem: ve kakvim sam ja elio biti. To to su drugimislili nije dakle imalo mnogo vanosti. Znao sam to trebam napraviti za sebe. Nisam nikad doistarazmislio o tomu kako je to drugima izgledalo budui da mi je bilo vanije rijeiti vlastite probleme.

idov i stranac koji je u nama

CJ Jo od susreta s Krierom ,vi govorite : Kao idov i izvan sustava, nikada nisam imao osjeajpripadnosti klasinom svijetu. Smatram da je modernizam rezultat jedne otuene kulture koja nemakorijena.Tako je vaa definicija modernizma kao otuenja a priori, kao to ste ve i kazali, realnoprimjenjiva samo izvan arhitekture. Ona se ne primjenjuje na ono to predstavlja problematiku tediscipline.PE Ona se primjenjuje na arhitekturu, iako ja mislim da bi se ona to morala. Mislim da je to uarhitekturi tee budui je arhitektura , kao to sam ve viekratno rekao, toliko ukorijenjena u sadanjostii u injenici da se promatra kao zaklonite i kao ustanova prebivalite i ono mjesto gdje ste kod sebe.Ona je uvarica stvarnosti, posljednja utvrda koja nas titi kao lokalno bie. ZANIMA LI VAS TA TEMA?Moe se umetnuti

Postfunkcionalizam i postmodernizam

CJ: U vaem lanku o postfunkcionalizmu iz 1976., vi iz njega radite neku vrst ne postmodernizma; to jebio va odgovor Robertu Sternu i meni i otada niste prestali obilaziti oko postmodernizma. Kao toznate, tijekom naih rasprava ovih dvanaest proteklih godina, ja sam stalno razmatraopostfunkcionalizam kao neku vrst ultramodernizma ili kasnog modernizma, a znam dobro da ste vi u triili etiri navrata izjavili da je postmodernizam mrtav i pokopan a posebice 1981. tijekom vaeg razgovorasa Stephenom Gardinerom za Observer. Vi ste najavili smrt postmodernizma barem jednu godinu prijeEngleza.PE: Da, smrt onoga to biste vi nazvali postmodernizmom.

CJ: Ali ne samo ja, Peter.PE: Pa dobro, htio sam rei da se radi o postmodernizmu eklekticizma i neoklasicizma, koji rade ljudipoput Roberta Sterna, Michaela Gravesa, Charlesa Moora; i ustrajavam u vjerovanju da povijest to neerazmatrati kao postmodernizam. Mislim da je ono o emu bi danas trebali govoriti jedan drugipostmodernizam.

CJ: Znate da nas to nas odvodi u jednu iru raspravu. Trebalo bi se vratiti na izvore postmodernizma ido njegove sutine, ili ako hoete do pojma koji ga inspirira, na ono to on eli napraviti i zasigurno bi semoglo upitati je li to to vi i dekonstrukcionisti radite upravo ono to se je htjelo. A svjesni ste, oito, dapoststrukturalisti openito ne ele da ih se nazivlje postmodernistima.PE: To je izraz koji se je ve uvrijeio u arhitekturi. Ve nekoliko godina govorim vam da se smatrampostmodernistom.

CJ: Pa dobro da, na nain nekoga poput Ihaba Hasana. Vi ste umnogome iskazivali svoju duhovnunaklonjenost nastavljanja tog hasanijanskog pravca postmodernizma, unato nekim istrgnuima tu itamo, iako ste i oko toga pokazali dosta skepticizma.PE: Kad smo kod toga, karakteristika postmodernista i jest otrgnutost, iskliznue, bivanje izvan struje.

CJ: Ne i jednog postmodernista u mom smislu. Ja cijenim duh sljednosti a vi propovijedate otrgnue; Nonije li u dekonstrukciji otrgnutost kljuna rije?... itajui vau knjiguArchitecture and the ProblemofRhetorical Figure/Arhitektura i problem retorike figure (1987.), iznenada mi je dola primisao da su navas moda utjecale moje knjige Rhetoric and Arhitecture/Retorika i arhitektura iCurrentArchitecture/Aktualna arhitektura (1982.), koje sadre hrpu retorikih termina poput oksimorona,anastrofe i sl. da ne spominjem katakrezu. Je li to moda bilo tako?PE: U redu Charles, ja sam proitao dosta knjiga i ne pretvaram se da nisam itao i vae, ali nemojte bitiuvjereni da sam odatle sve posudio. itao sam i Derridu, Kipnisa, Vidlera, Wigleya i Nietzchea. Ne

razluujem dobro svjesni i nesvjesni dio u svemu tome. Za mene pitanje saznanja tko je prvi neto


4/5

napisao nema vanosti. Malo mi znai to to Philip Johnson kae da je Frank Gehry ishodina osobadekonstrukcionistikog pokreta, budui da znam da ga on nije stvorio.

CJ: Ja ne traim redoslijed, samo pokuavam rasvijetliti te bizarne dijalektike izlete. Da se vratimo napostmodernizam, dati u vam jo jedan primjer: kada za Sveuilite Ohio evocirate logor, kada se vidiove bedeme i klaonice u vaem projektu za park u Parizu, ne radi li se tu ipak o postmodernizmu moga

tipa?PE: Mislim da to nije ono to sam pokuavao napraviti. Vaa povjesniarska tvornica slika iznovaupuuje arhitekturu na sebe samu. Moja pak pokuava pokrenuti arhitekturu, pogurati je kako biprekinula sa svojom prolou. Trudi se da je potisne prema onomu to ja zovem meuprostor, izmeunjene istroene prolosti i zbijene sadanjosti.

CJ: Moete rei izmeu simulacije i disimulacije, ali ti projekti nalikuju umnogome na Venturijevefantomske zgrade i na one Jima Sterlinga u Stuttgartu. Drugim rijeima, oni su doista na pravcupostmoderne tradicije; to to ste vi imali drugaije namjere to je vaa stvar, ali one nalikuju jako timukletim znakovima postmoderne koji evociraju prolost.PE: Evociraju jednu prolost bez nostalgije i potrebnog kontinuiteta koju predlau Venturi i Sterling.

CJ: Pa dobro, nostalgija bez sumnje ovisi o tomu tko je taj koji gleda s nostalgijom.

PE: Vjerujem da svaki kontinuitet, svaka tradicija odgovaraju nekoj nostalgiji za jednom tradicijom kojanadalje vie nije mogua

Derrida i Choral Works

CJ: to se tie Chora Works ili Choral Works (zajedniki projekt arhitekta Petera Eisenmana ifilozofa Jacquesa Derride za pariki Parc de la Villette, 1983., na poticaj Bernarda Tschumija) japreferiram naziv Choral WorksPE: Da, uvrijeen je termin Choral Works.

CJ: Dakle, postoji kor, i taj kor, to ste pretpostavljam vi i Derrida kako pjevate iz sveg grla?PE: Ima i drugih korista, koje se jednostavno ne identificira poput Platona i Tschumija.

CJ: Koral ima neeg pomalo religiozno u sebi, oaravajueg i ritminog: to je jednolino uglazbljenoitanje, pjevano unisono.PE: To je i izvedba grupe ljudi, ne samo jednim glasom; svatko pjeva svoj dio. Derridin doprinos bio jejedan glazbeni instrument, lira vi ete rei da se to moe iitati drugaije, ali to (itanje) moda ne bibilo u savrenom skladu s vama. (mala igra rijei u francuskom: lire = itati ilyre = lira jednako seizgovaraju; op.prev.).

CJ: Po mom miljenju, u pogledu grafike koncepcije vi ste potpuno nadjaali Derridu. ak ste i govorilineto o tome u razgovoru za SD13. Je li istina da ste bili razoarani to nije dalje sudjelovao?PE: Da, na izvjestan nain.

CJ: Koji je bio njegov konkretan doprinos?

PE: U izvjesnoj mjeri, neuspjeh tog ostvarenja bio je u tome to nisam bio savladan, zadran; nije me seprisililo da napustim svoju poziciju kako bih preuzeo novu. Jacques je pridonio donosei jedannedovreni tekst na koji je radio na temelju Platonovog Timeja. Taj tekst smo preuzeli kao program.Poslije smo radili na ideji korova kao na programu. Jacques je odailjao kritike dok nismo prispjeli dostadija kada se vie srodio s onim to smo radili; vie se srodio s arhitekturom nego, po mom miljenju,bilo kojim drugim dijelom te skupine. Ja sam, sluajno, upravo ve bio na poeo komponirati u koralnojmaniri prije nego sam proitao njegov tekst.

Postoji li dekonstrukcionistiki stil?

CJ: Smatrate li da je na pomolu dekonstrukcionistiki stil? Postoji li odreeni oblik konvergencije okoosobnosti Zahe Hadid, njenih lakih traverza i neokonstrukcionizma?PE: Kada bi dekonstrukcionistiki stil postojao, ja bih sigurno bio prvi koji bi se okrenuo protiv njega. Tu

postajem anti. Mislim da je ono to e biti dobro na ovoj izlobi MoMA-e upravo injenica da e tu bitineega emu e se moi usprotiviti. Uvijek sam bio protiv onoga to bi postalo moda No vratimo se,


5/5

ako tako elite, na pitanje stila: dekonstrukcija nema niega zajednikog sa stilom, ona ima neto sideologijom. Ono to ne valja u postmodernizmu to je injenica da on odbija svaku ideologiju. Volio bihvjerovati da je izloba koju sprema Philip (Johnson) u osnovi ideoloka. Mislim da e pokazati da su nekiautori jednostavno stilisti, a neki ideolozi i mislim da e se ta razlika utvrditi na jedan jasan nain ukatalogu. Mislim da e oni pokuati pokazati da nije stil to o emu ele govoriti, ve o izvjesnoj formiideologije internih relacija, to znai da unutar cijele zajednice uvijek ivi odreena ideologija. Puno ljudi

moda ne eli ovo priznati. Ne vjerujem da e Zaha Hadid igrati ulogu katalizatora. Ne bih rekao da jeona sredinja osobnost izlobe. Ne smatram je dovoljno ideoloki nabijenom njezinu arhitekturu.Uostalom, mislim da tu i nema neke sredinje figure.

CJ: Nisam to nikada ni rekao; kaem naprosto da:a) postoji dekonstrukcionistiki stil;b) isti se je vrlo jasno profilirao tijekom zadnje etiri godine i oni koji se njime slue imaju dosta

zajednikih elemenata pa bi ih se stoga moglo sintetizirati u retorikim formalnim terminima,poput jezika; i

c) bilo bi glupo s vae strane pokuavati sa sebe ukloniti oznake stila, budui da se svakaideologija prima preko stila i vi se dakle nemate potrebe penjati na visoko i rezoniratimanihejski: ideologija i stil formiraju jednu cjelinu, i povezani su.

PE: Nisam siguran da je to istina.

CJ: Ima stilista koji su moda reducirali ulogu ideologije, ali ideologiju svih onih koji je imaju dekodiramopreko stila: iz tog razloga to je stil impregniran ideologijom i predstavlja njeno prometno sredstvo.Nema razloga odbijati svaku povezanost sa stilom. Ograditi se od stila znai i ograditi se od jezika.PE: Vjerujem da emo u trenutku kada dekonstrukcionizam postane stil svi mi biti njegovi oponenti. Prijeizlobe, to nije bio stil ili moda, to je bio nain rada. Vjerujem da je dekonstrukcija proces koji bi mogaoimati mnogo stilova. Michael Graves bi mogao bez tekoa biti dekonstrukcionist, Robert Venturitakoer, to je razlog zato ja ne bih pretendirao na to da se radi o stilu.

CJ: Pa dobro, to je izvrsno, eto vas sada na putu prema pluralizmu.PE: Kaete li uvijek da se radi o pluralizmu? Ne gledam na to tako. Vie bih volio koristiti rijemultivalentno, ali u smislu multivalencije koja ne bi, kao va pluralizam, teila nekoj transcendentnojvrijednosti.

Sivac:P. Eisenman, ameriki arhitekt etabliran u New Yorku, roen 1939., u vrijeme ovog razgovora radio jena velikom projektu: Rub meustanja The Edge of between. U prosincu 1987. izala je njegova knjigaKua od papira u izdanju Oxford University Press-a, koja sadri tekstove, skice, fotografije maketa idijagrama koji ocrtavaju njegovu evoluciju od Kue Ido Kue VIi k tomu jo i kritike eseje PeteraEisenmana, Rosalind Krauss i Manfreda Tafurija.

Charles Jencks je ameriki arhitekt i povjesniar arhitekture. Autor je brojnih djela i lanaka poput:Smisao grada (1969.), Le Corbusier i tragini izgled arhitekture, Jezik postmoderne arhitekture,Tekuaarhitektura (1982.) a njemu dugujemo i divovsko genealoko stablo arhitekture nadahnuto strukturalnimanalizama Levi-Straussa (objavljeno u asopisu Design br. 270).

S francuskoga prevela Silva Kali.

Documents

FinalCharles Jencks s Peterom Eisenmanom