FINALNI PROGRAMSA SAETCIMA PREDAVANJA

2

PROGRAM KONGRESA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

UVODNIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

SAETCI PREDAVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

PLENARNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . OBITELJSKA MEDICINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . DENTALNA MEDICINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . GINEKOLOGIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PEDIJATRIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . KOLSKA MEDICINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . LJEKARNITVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . BIOKEMIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ZDRAVSTVENA NJEGA U KUI/PATRONAA . . . . . . . INFORMATIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . POKROVITELJSKA PREDAVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

IZLAGAKI PROSTOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

KORISNE INFORMACIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3

7

8

912394651545661656871

77

78

REGISTRACIJOM NA KONGRES I/ILI SUDJELOVANJEM NA IZLOBENOM PROSTORU KONGRESA, SUDIONICI I IZLAGAI SE SLAU DA UDRUGA CIMS I MAKS TRAVEL D.O.O. NISU ODGOVORNI ZA TETU ILI OZLJEDE NA IMOVINI ILI OSOBAMA ZA VRIJEME KONGRESA.

SUDIONICI I IZLAGAI SE SLAU DA SE NJIHOVE FOTOGRAFIJE I/ILI VIDEO-SNIMKE OBJAVE NAKON KONGRESA.

SVI TEKSTOVI AUTORA PRENESENI SU U ORIGINALNOJ VERZIJI KAKO SU DOBIVENI I ORGANIZATOR NE PREUZIMA ODGOVORNOST ZA EVENTUALNO NETONOSTI KOJE PROIZLAZE IZ TOGA.

ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI

SADRAJ:

3

ETVRTAK, 20. STUDENOG 2014.

POZDRAVNA RIJE

OBRAANJE SUDIONICIMA - POZDRAVNA RIJE

PANEL DISKUSIJA: TO OEKUJEMO OD NOVOG UGOVARANJA U 2015. - ULOGA PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZATITE U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU RH

OTVARANJE IZLAGAKOG PROSTORA

MR.SC. DAVOR RANKOVI, PREDSJEDNIK CIMS-A

17:00 - 17:15

17:15 - 17:40

17:45 - 19:15

19:20 - 19:40

19:45 - 21:00

21:00 - 01:00

15:00 - 19:00

PROF.DR.SC. ELJKO KRZNARI, PREDSJEDNIK HRVATSKOG LIJENIKOG ZBORA

PRIM.DR.DENT.MED. SINIA VARGA, MINISTAR ZDRAVLJA REPUBLIKE HRVATSKE

PRIM.DR.DENT.MED. SINIA VARGA, MINISTAR ZDRAVLJA REPUBLIKE HRVATSKE

PAUZA ZA VEERU

NEFORMALNO DRUENJE

REGISTRACIJA SUDIONIKA

PROF.DR. HRVOJE TILJAK, PREDSJEDNIK ZNANSTVENO-STRUNOG ODBORA RENESANSE

PRIM.DR.MED. HRVOJE MINIGO, PREDSJEDNIK HRVATSKE LIJENIKE KOMORE

TATJANA PRENA TRUPEC, MAG.ING.EL.MBA, RAVNATELJICA HZZO-A

MAG.PHARM. MATE PORTOLAN, PREDSJEDNIK HRVATSKE LJEKARNIKE KOMORE

DR.MED. SAMO FAKIN, GENERALNI DIREKTOR ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO ZAVAROVANJE SLOVENIJE

DR.MED. SAMO FAKIN, GENERALNI DIREKTOR ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO ZAVAROVANJE SLOVENIJE

DR.MED. INES BALINT, PREDSJEDNICA KOHOM-A

SPEC.MED.BIOCHEM. GORAN BULATOVI, PREDSJEDNIK HRVATSKE KOMORE MEDICINSKIH BIOKEMIARA

DR. KENAN HRAPOVI, DIREKTOR FONDA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE CRNE GORE

PROF.PRIM.DR.SC IVANA UKOVI BAGI, PROREKTORICA ZA STUDENTE, STUDIJE I UPRAVLJANJE KVALITETOM SVEUILITA U ZAGREBU

LEGENDA BOJA PREDAVANJA:

PLENARNA PREDAVANJA BIOKEMIJA

OBITELJSKA MEDICINA ZDRAVSTVENA NJEGA U KUI

DENTALNA MEDICINA KOLSKA MEDICINA

GINEKOLOGIJA INFORMATIKA

PEDIJATRIJA POKROVITELJSKA PREDAVANJA

LJEKARNITVO DODATNI PROGRAM

KATEGORIZACIJA PREDAVANJA:

4

PETAK, 21. STUDENOG 2014.

09:30 - 10:00

13:00 - 13:40

10:05 - 10:30

10:35 - 10:55

11:00 - 11:20

11:25 - 11:45

11:50 - 12:10

12:15 - 12:35

12:35 - 12:55

14:00 - 16:00

16:00 - 16:20

17:15 - 17:35

16:25 - 16:45

17:40 - 18:00

16:50 - 17:10

18:05 - 18:25

18:30 - 18:55

19:00 - 19:15

19:30 - 21:00

21:00 - 01:00

08:30 - 18:30

NOVOSTI U 2015.: IZLAZAK IZ RIZNICE I PRIJEDLOZI IZMJENE ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZATITI

HRVATSKA FARMACEUTSKA INDUSTRIJA ZA ODRIVOST ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

PANELI U SVAKODNEVNOM RADU OBITELJSKOG DOKTORA

RACIONALNA FARMAKOTERAPIJA

USPOREDBA NORVEKOG I HRVATSKOG MODELA UGOVARANJA PZZ

KAKVA BI TREBALA BITI INOVATIVNA REFORMA PZZ

NOVI MODEL UGOVARANJA, PRIHODOVANJA I FINANCIRANJA U ORDINACIJI DENTALNE

MEDICINE

QJ, KPI I NOVI MODEL UPUIVANJA U ORDINACIJI DENTALNE MEDICINE

KONTROLA HZZO-A U ORDINACIJI DENTALNE MEDICINE

INSPEKCIJA MINISTARSTVA ZDRAVLJA U ORDINACIJI DENTALNE MEDICINE

REZERVIRANO VRIJEME

EDUKACIJA TRUDNICA O ODGOVORNOJ I RACIONALNOJ PRIMJENI BEZRECEPTNIH

LIJEKOVA

REZERVIRANO VRIJEME

INSPEKCIJA MINISTARSTVA ZDRAVLJA U GINEKOLOKOJ ORDINACIJI

KONTROLA HZZO-A U GINEKOLOKOJ ORDINACIJI

PRIM.DR.DENT.MED. SINIA VARGA, MINISTAR ZDRAVLJA REPUBLIKE HRVATSKE

SVEANO OTVARANJE KONGRESA I OBRAANJE SUDIONICIMA:PRIM.DR.DENT.MED. SINIA VARGA, MINISTAR ZDRAVLJA REPUBLIKE HRVATSKE

TATJANA PRENA TRUPEC, MAG.ING.EL.MBA, RAVNATELJICA HZZO-A

COFFEE BREAK

PAUZA ZA RUAK

PAUZA ZA VEERU

NEFORMALNO DRUENJE

TONI BUBLE (BELUPO)

IRENA TOMI VRBI

ZORAN MARAVI

STANKO MATI

RANKO STEVANOVI I VANESA BENKOVI

ELJKO ROTIM

GORAN URI

BOKO PERVAN

VESNA SOKOL

MAJA JAKEVAC MIKA I ANITA GALI

VESNA SOKOL

BOKO PERVAN

REGISTRACIJA SUDIONIKA

DVORANA ORHIDEJA DVORANA LAVANDA DVORANA OLEANDER

DTP U SVAKODNEVNOJ PRAKSI OBITELJSKOG DOKTORA

ULOGA GINEKOLOGA U POLIVALENTNOJ SKUPNOJ PRAKSI

HRVOJE TILJAK MIROSLAV FURDEK

STRATEGIJA RAZVOJA DENTALNE MEDICINE U RH DO 2020.

IVANA UKOVI BAGI

LIJEENJE SHIZOFRENIJE

GORDANA RUBEA

REZERVIRANO VRIJEME

ODNOS MINISTARSTVA ZDRAVLJA PREMA PZZ, SUSTAV KONTROLE - NAJAVA IZMJENA ZAKONA

PRINCIPI PRIHODOVANJA U PZZ

E-ORDINACIJA

ULOGA I ISKORISTIVOST DODATNE MEDICINSKE SESTRE/TEHNIARA UNUTAR SKUPNE PRAKSE

UNAPREENJE HORIZONTALNOG UPUIVANJA UNUTAR SKUPNE PRAKSE

KONTROLA HZZO-A U ORDINACIJI OBITELJSKE MEDICINE

INSPEKCIJA MINISTARSTVA ZDRAVLJA U ORDINACIJI OBITELJSKE MEDICINE

MEDICINSKO BIOKEMIJSKI LABORATORIJ U PZZ: JUER, DANAS, SUTRA

KONTROLA HZZO-A U BIOKEMIJSKOM LABORATORIJU

INSPEKCIJA MINISTARSTVA ZDRAVLJA U BIOKEMIJSKOM LABORATORIJU

OD PACIJENTA DO LABORATORIJA

USTANOVE ZA ZDRAVSTVENU SKRB - PREDNOSTI

PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZATITA ENA: RAZLIKA IZMEU SNA I ZBILJE

NOVI MODEL UGOVARANJA ZA LJEKARNE I LJEKARNIKE USLUGE

EKONOMIKA JAVNOZDRAVSTVENIH INICIJATIVA - ULOGA LJEKARNIKA

INSPEKCIJA MINISTARSTVA ZDRAVLJA U LJEKARNI

KONTROLA HZZO-A U LJEKARNI

DR.MED. DIJANA CIMERA, POMONICA MINISTRA ZDRAVLJA

ZATVARANJE DANA I PODJELA NAGRADA

GORAN LAZI

GORAN LAZI

JADRANKA OI

GORDANA DOEN

BOKO PERVAN

VESNA SOKOL

GORAN BULATOVI

BOKO PERVAN

VESNA SOKOL

LORENA HONOVI

GORAN BULATOVI

PETAR LOZO I SUR.

MATE PORTOLAN I TIHANA GOVORINOVI

ANITA GALI

VESNA SOKOL

BOKO PERVAN

SURADNJA GINEKOLOGA PRIMARNE I SEKUNDARNE ZDRAVSTVENE ZATITE

IGOR LONAR

5

SUBOTA, 22. STUDENOG 2014.

NOVOSTI U UGOVARANJU S HZZO-OM ZA 2015. GODINU

IZABRANI DOKTOR - UGOVORNI PARTNER HZZO-A

TATJANA PRENA TRUPEC, MAG.ING.EL.MBA, RAVNATELJICA HZZO-A

DR.MED. MARIJA HRASTINSKI, POMONICA RAVNATELJA HZZO-A

REGISTRACIJA SUDIONIKA

DVORANA ORHIDEJA DVORANA LAVANDA DVORANA OLEANDER

OBVEZNO OSIGURANJE OD TETE - SVE TO NE PIE ILI PIE MALIM SLOVIMA

RURALNA MEDICINA - OBITELJSKA MEDICINA U RURALNIM PODRUJIMA

PRVIH 20 GODINA U SLUBI LIJENIKA PZZ I PRIPREMA ZA BUDUNOST

USPOREDBA TRITA BEZRECEPTNIH LIJEKOVA RH S TRITEM BEZRECEPTNIH LIJEKOVA

DRUGIH ZEMALJA

KOMPETENCIJE LJEKARNIKA

ANDRIJA STOJANOVI (CERTITUDO)

TATJANA PEKEZ PAVLIKO I DANKO PUENIK

BRANKO OTARI (MCS) MIRJANA BLAEKOVI ABAN (BELUPO)

IVA MUCALO

NAJAVA NOVOSTI U DENTALU ZA 2015.: IZLAZAK IZ RIZNICE, KONCESIJE

SINIA VARGA I TATJANA PRENA TRUPEC

COFFEE BREAK

COFFEE BREAK

PAUZA ZA RUAK

PROGRAM PREVENCIJE KARDIOVASKULARNIH BOLESTI U OBITELJSKOJ MEDICINI

INDIVIDUALIZACIJA TERAPIJE: MAGISTRALNI PRIPRAVCI

BISERKA BERGMAN MARKOVI MARTINA EPETAVC

HOSPITAL CUBE

STORM I PIRIKOM

KAKO LIJENICI PZZ-A PRATE KRONINE BOLESNIKE?

GLAVNA ULOGA PZZ U ZATITI ZDRAVLJA STARIJIH OSOBA

PANELI DIJABETESA I SUSTAVNO PRAENJE DIJABETIARA

ETORIKOKSIB NOVI COX-2 SPECIFINI NSAR

PANEL RADIONICA:NAJAVA UVOENJA PANELA U DENTALU

DTP U PRAKSI ORDINACIJE DENTALNE MEDICINE

SKUPNA PRAKSA I PEER GRUPE

PREVENTIVA I UTJECAJ NMU NA KEP STATUS NACIJE

UOENI PROBLEMI KOMUNIKACIJE PZZ - HZZO

INFORMATIKA U ORDINACIJI DENTALNE MEDICINE

-

-

-

-

-

-

SURADNJA LJEKARNIKA I DOKTORA PZZ

PANEL RADIONICA:

KONTROLA HZZO-A U PEDIJATRIJSKOJ ORDINACIJI

TEREZA ARI

SPOMENKA TOMEK ROKSANDI I SUR.

DARIO RAHELI

LUKE VRBANI (MSD)TEA SCHNURRER (MSD)

ZORAN MARAVI

MARTINA EPETAVC

KATARINA FEHIR OLA

MARIO MALNAR

TIHANA GOVORINOVI

SINIA VARGA

BOKO PERVAN

JASNA DVORAKGORAN URIELJKO ROTIM

SINIA VARGA

IVANA UKOVI BAGI

-

-

-

-

-

-

-

NOVO UGOVARANJE ZA 2015.

TO ELE MZ, HZZO, PARTNERI

OBITELJSKA VS HZZO I MZ

UOENI PROBLEMI KOMUNIKACIJE HZZO - PZZ

SKUPNA PRAKSA: KOHOM-OV PRIJEDLOG ORGANIZACIJE

LISTA LIJEKOVA NEJASNE ILI PREIROKE KLAUZULE

PREPOZNAJEMO LI PROBLEM PREOPTEREENOSTI ADMINISTRATIVNIM RADOM PZZ-A

PANEL RADIONICA: KONANO ZNAMO TO NAM PATRONANE SESTRE RADE

ADKAR MODEL UPRAVLJANJA PROMJENAMA U ZDRAVSTVENOJ NJEZI U KUI BOLESNIKA

RAZOTKRIVANJE ZLOSTAVLJANJA - ANSA ILI TRAUMA ZA DIJETE

ISKUSTVA S E-KONZULTACIJOM (BUDUOM A5 UPUTNICOM)U SVAKODNEVNOJ PRAKSI

OBITELJSKOG LIJENIKA

BUDUNOST PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZATITE PEDIJATRIJE

ZNAAJ UPRAVLJANJA ZDRAVSTVENIM INFOR-MACIJAMA U PZZ DJECE PREDKOLSKE DOBI

PEDIJATRIJSKA POPULACIJA U PZZ: JUER, DANAS, SUTRA

INSPEKCIJA MINISTARSTVA ZDRAVLJA U PEDIJATRIJSKOJ ORDINACIJIDIJANA CIMERA

MARIO MALNARINES BALINT

SINIA VARGA

MARA UPANI I BOENA VRABEC

PETAR OSI

GORDANA BULJAN FLANDER

DIJANA MRI NOVAKIIRENA TOMI VRBI

URA PANOVI I URELIJA RODIN

ANDREA KOSTINER POJI

IRENA BRALI

VESNA SOKOL

RACIONALNO PROPISIVANJE ORTOPEDSKIH POMAGALA, MED. PROIZVODA I LIJEKOVA

ORTOPEDSKA I SLINA POMAGALA - POGLED IZ DRUGE PERSPEKTIVE

POUZDANOST LAB. REZULTATA DOBIVENIH NA UREAJIMA NAMIJENJENIH SAMOKONTROLI

ORTODONCIJA U SUSTAVU HZZO-A

ODNOS HZZO - SPECIJALISTIKA

DISKRIMINACIJA U VREDNOVANJU RADA LIJENIKA PZZ/SKZZ

PZZ NA RASKRIJU

ULOGA KOLSKE I ADOLESCENTNE MEDICINE U INTEGRIRANOJ ZZ DJECE I MLADIH NA

PRIMARNOJ RAZINI

GDJE JE MJESTO NACIONALNIM PREVENTIVNIM PROGRAMIMA

VERONIKA LAUIN

MARIO MALNAR

DUNJA ROGI

NATAA RADICA

SANJA DOLOVSKI

JOSIPA RODI

VESNA JUREA

JOSIP ARI

MAJA VAJAGI I DUNJA DURUT BESLA

BUDUNOST RAZVOJA MEDICINSKE STRUKE - PERSONALIZIRANA MEDICINAPROF.DR.SC. DRAGAN PRIMORAC

SREDINJI ELEKTRONIKI ZDRAVSTVENI ZAPISDARKO GVOZDANOVI (ERICSSON NIKOLA TESLA)

ZATVARANJE DANA I PODJELA NAGRADA

PAUZA ZA VEERU

NEFORMALNO DRUENJE

09:30 - 09:55

10:00 - 10:25

10:30 - 10:55

11:00 - 11:20

11:25 - 11:45

12:10 - 12:30

12:35 - 12:55

13:00 - 13:20

13:25 - 13:45

13:30 - 15:00

11:45 - 12:05

08:30 - 18:30

18:00 - 18:25

18:30 - 18:55

15:00 - 15:20

15:25 - 15:45

15:50 - 16:10

16:15 - 16:35

19:00 - 19:15

19:30 - 21:00

16:25 - 16:45

21:00 - 00:01

16:45 - 17:05

17:10 - 17:30

17:35 - 17:55

6

NEDJELJA, 23. STUDENOG 2014.

DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE - NAJAVA NOVOSTI ZA 2015.

NOVI TAMPARIZAM - PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZATITA U 21. STOLJEU

BOLNICA I PZZ: KAKO KOMUNICIRAMO O PALIJATIVNOM PACIJENTU?

LIJENIK OBITELJSKE MEDICINE U OHBP

PODJELA DENTALNE MEDICINE OBZIROM NA MOGUNOST UGOVARANJA S HZZO-OM

PRIJENOS KONCESIJA NA USTANOVU ZA ZDRAVSTVENU SKRB I PROBLEMATIKA

TURISTIKIH AMBULANTI

ZATO E-UPUTNICA U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU? VIDIM TE!

FIZIKALNA TERAPIJA U SVAKODNEVNOJ PRAKSI OBITELJSKOG LIJENIKA

LEO UNJI, MBA, POMONIK RAVNATELJICE HZZO-A ZA DOBROVOLJNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

GALIBEDIN GALIJAEVI

KARMEN LONAREK

SUAD CRNICA

JOSIP MILARDOVI

IZDAVANJE POTVRDA NA TERET HZZO-A: OPRAVDANO ILI NE?

LEONARDO BRESSAN I ZRINKA BRADII VIVODA

VIKICA KROLO

ANDREJA MATKUN

VJEKOSLAVA AMERL AKI

DVORANA ORHIDEJA DVORANA LAVANDA DVORANA OLEANDER

CASH POOL U PZZLIJENICI PZZ-A, RAZMJENJUJTE INFORMACIJE

O LIJEENJU PACIJENATA, BACITE PAPIRIEDANIJEL IVANAGI DUNJA DURUT BESLA

DENTALNA MEDICINA U PZZ

IVAN MARI I SUR.

ZNAENJE I VANOST PRAVNIH AKATA U SVAKODNEVNOM RADU OBITELJSKOG

LIJENIKASANJA BEKI

09:30 - 09:50

09:55 - 10:15

10:20 - 10:40

10:45 - 11:05

11:10 - 11:30

DRUTVENI PROGRAM

ZABAVA ZA SUDIONIKE

ZABAVA ZA SUDIONIKE

ZABAVA ZA SUDIONIKE

KOSTIMIRANI RAZGLED GRADA OPATIJE

PAGANINI BAND

LAMOUR BAND

DJ + KARAOKE + GOST IZNENAENJA

21:00

21:00

21:00

12:00

ETVRTAK, 20. STUDENOG 2014.

PETAK, 21. STUDENOG 2014.

SUBOTA, 22. STUDENOG 2014.

NEDJELJA, 23. STUDENOG 2014.

OLEANDER BAR

OLEANDER BAR

OLEANDER BAR

7

DOBRO DOLI NA RENESANSU - 1. MEUNARODNI KONGRES PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZATITE!

TEMA KONGRESA JE ODNOS LIJENIKA PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZATITE SA MINISTARSTVOM ZDRAVLJA I HRVATSKIM ZAVODOM ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE .

SVIMA U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZATITI DOBRO JE POZNATO DA JE PROTEKLE GODINE ZAPOELA PRIMJENA JEDNOG POTPUNO NOVOG I DRUGAIJEG MODELA RADA - KAKO U OBITELJSKOJ I DENTALNOJ MEDICINI, TAKO I U PEDIJATRIJI, GINEKOLOGIJI I LJEKARNITVU. UVEDENI SU POTPUNO NOVI DTP POSTUPCI, SA POSEBNIM NAGLASKOM NA PROVOENJU PREVENTIVNIH POSTUPAKA, KONTROLA UINKOVITOSTI I KVALITETE RADA DOKTORA I NJIHOVIH POSTUPAKA KROZ KOJE SE OSTVARUJE OSNOVNI MODEL PRIHODOVANJA. OMOGUENI SU I DODATNI MODELI PRIHODOVANJA KAO TO SU PROVOENJE PREVENTIVNIH PROGRAMA, POVEZIVANJA U SKUPNE PRAKSE I TZV.ORDINACIJE S 5 ZVJEZDICA.

ELJA I VIZIJA OVOG KONGRESA JE JO VIE PRIBLIITI NOVI MODEL UGOVARANJA LIJENICIMA PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZATITE TE NAJAVITI NOVOSTI ZA 2015. GODINU.

POKROVITELJI KONGRESA SU MINISTARSTVO ZDRAVLJA REPUBLIKE HRVATSKE I HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE. KONGRES SU PODRALI I HRVATSKI LIJENIKI ZBOR (HLZ), HRVATSKA LIJENIKA KOMORA (HLK), HRVATSKA LJEKARNIKA KOMORA (HLJK) I HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIARA (HKMB).

NADAMO SE DA E KONGRES RENESANSA PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZATITE ZBOG SVOJE VIZIJE I KONCEPTA POSTATI PREPOZNATLJIV I TRADICIONALAN KONGRES GDJE E LIJENICI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZATITE NAJMANJE JEDNOM GODINJE BITI U MOGUNOSTI DIREKTNO KOMUNICIRATI S VRHOM ZDRAVSTVENE ADMINISTRACIJE U RH I NA TAJ NAIN OMOGUITI BOLJE RAZUMIJEVANJE I FUNKCIONIRANJE ZDRAVSTVENE ZATITE, A SVE NA DOBROBIT PACIJENATA .

ELIMO VAM UGODAN I USPJEAN BORAVAK NA RENESANSI!

POTOVANE DAME I GOSPODO,

PROF.DR. HRVOJE TILJAK,PREDSJEDNIK STRUNO-ZNANSTVENOG

ODBORA RENESANSE

MR.SC. DAVOR RANKOVI, PREDSJEDNIK CIMS-A

UVODNIK

8

SAETCI PREDAVANJA

9

IZABRANI DOKTOR - UGOVORNI PARTNER HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

MARIJA HRASTINSKI, dr. med. spec. ope medicine

Partnerski odnos Hrvatskog Zavoda za zdravstveno osiguranje i njegovih ugovornih subjekata, izabranih ugovornih doktora tijekom provoenja nadzora i kontrole nad izvravanjem ugovornih obveza znaajno doprinosi podizanju kvalitete zdravstvene zatite i preusmjeravanju resursa iz nepotrebne u prijeko potrebnu potronju.

Jedan od opih ciljeva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje odnosi se na izgradnju sustava povjerenja i partnerstva s pruateljima zdravstvene zatite. Meusobno uvaavanje i partnerski odnos Zavoda i njegovih ugovornih subjekata, izabranih ugovornih doktora izgrauje se, izmeu ostalog i kroz korektan, dobronamjeran i profesionalni odnos tijekom provoenja nadzora i kontrole nad izvravanjem ugovornih obveza. Osnova takvog odnosa ogleda se kroz izbjegavanje nasuminih i nepripremljenih kontrola koje ometaju rad ugovornih ordinacija. Kontrole nad izvravanjem ugovornih obveza trebaju biti planirane i provedene na osnovu jasno utvrenih kriterija koji proizlaze iz pokazatelja o izvravanju ugovornih obveza. U ovom su izlaganju prikazane aktivnosti koje je Sektor za kontrolu i kvalitetu poduzimao u 2014. godini na izgradnji sustava meusobnog povjerenja, ujednaenog postupanja svih kontrolora Zavoda i odabiru prioriteta za kontrolu, kao i postignua u izvravanju pojedinih ugovornih obveza.

Postignua u izvravanju pojedinih ugovornih obveza rezultat su partnerskog odnosa i zajednikog nastojanja Zavoda i njegovih ugovornih partnera da kroz uredno izvravanje ugovornih obveza omogue osiguranim osobama Zavoda da svoja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruju pravovremeno i potpuno u okviru propisanih normi i standarda.

Plenarno

10

BUDUNOST RAZVOJA MEDICINSKE STRUKE

prof. dr. sc. DRAGAN PRIMORAC

Ameriki nacionalni institute za lijeenje raka istie da je personalizirana medicina A form of medicine that uses information about a persons genes, proteins, and environment to prevent, diagnose, and treat disease. Iz svega je jasno da uspjenost personalizirane medicine ovisi o tonoj i pouzdanoj dijagnostici kao i o identifikaciji pojedinih prediktivnih biomarkera. Drugim rijeima cilj svih ukljuenih u personaliziranu medicinu je omoguiti specifinu terapiju skrojenu prema potrebama svakog pojedinca.

Posljednjih godina personalizirana medicina kojoj je cilj da se na osnovu genetskih i drugih posebnosti svakog pojedinca razviju ciljani oblici lijeenja, sve vie pokazuje golemi potencijal. Tako npr. samo u zadnje dvije godine FDA je odobrilo 4 nova lijeka za lijeenje tumora koji u podlozi imaju specifinu gensku mutaciju. Slino je i s lijekom Kalydeco kojeg je FDA odobrila za lijeenje cistine fibroze u ijoj podlozi lei G551D mutacija. S druge strane three dimensional (3D) printing pojedinih organa postaje realnost, a nedvojbeno je da e farmakogenetika imati presudnu ulogu u svakodnevnoj praksi prilikom odreivanja doza pojedinih lijekova za svakog pojedinca ponaosob.

Tijekom posljednjeg desetljea napredak u razumjevanju molekularnog mehanizma nastanka niza kompleksnih bolesti, posebice karcinoma, dijabetesa, neurodegenerativnih bolesti, pretilosti itd., ukazao je potrebu individualiziranog pristupa u lijeenju. Nedvojbeno je da e lijeenje matinim stanicama, stanino reprogramiranje, tkivni ininjering ili genska terapija postati metoda izbora u lijeenju niza bolesti koje smo do sada vie ili manje bezuspeno lijeili standardnim metodama i postupcima.

Plenarno

11

12

FIZIKALNA TERAPIJA U SVAKODNEVNOJ PRAKSI OBITELJSKOG DOKTORA

prim. VJEKOSLAVA AMERL AKI, dr. med.

Obiteljski lijenici sukladno svojim kompetencijama steenim tijekom sustavne izobrazbe, nakon postavljanja dijagnoze i utvrivanja funkcionalnih deficita, indiciraju potrebu za fizikalnim procedurama koje mogu samostalno primjenjivati, to je 2012. Hrvatska lijenika komora i pismeno potvrdila.

Dozvoljena stopa bolovanja je dulje od 10 godina najvei problem u ambulantama obiteljske medicine. Vie od 50% dana provedenih na bolovanju odnosi se na pacijente s bolovima sustava za kretanje, a najvei dio vremena otpada na ekanje za pregled kod fizijatra i nastavnu fizikalnu terapiju. Zbog toga sam prije 11 godina nabavila kombinirani aparat za fizikalnu terapiju, te zapoela s privatnom edukacijom i radom na pacijentima.

Prednosti pruanja fizikalne terapije u ambulantama obiteljske medicine su da nakon postavljanja dijagnoze slijedi terapija to osigurava bri oporavak pacijenta ime se smanjuje broj dana na bolovanju, prevenira razvoj kronine boli, smanjuju trokovi za analgetike, NSAID-e, a uz to je poveano zadovoljstvo i pacijenta i lijenika!

Od jeseni 2009. odrano 10- tak radionica s temom: Lijeenje boli metodama fizikalne terapije, koju je do danas odslualo oko 300 kolega. U 220 od 1800 ambulanti obiteljske medicine koje su u koncesiji lijenik koristi fizikalnu terapiju. Od toga je 150 aparata nabavljeno prije 2013. od kada postupci fizikalne ulaze u dtp-e.

Glavni problemi s kojima se susreemo su: nedostatak vremena da odradimo pacijente kojima je takva usluga potrebna, nepriznavanje vremena provedenog na fizikalnoj terapiji kod LOM-a od strane LP-a, uvrtavanje i medicinske gimnastike u dtp kako bi se kompletirala rehabilitacija. Neki od prijedloga kako to rijeiti su: mogunost zapoljavanja fizioterapeuta kod svih lijenika koji pruaju usluge fizikalne terapije u svojim ambulantama na nain da se plati viak dtp-a kako bi ordinacija zaradila za plau i doprinose fizioterapeuta, pri emu bi svaka ambulanta postupcima opravdala iznos dodijeljen za financiranje jo jednog zdravstvenog radnika u timu. Jo bi trebala postojati mogunost naplate od strane pacijenata koji nisu osiguranici dotinog izabranog lijenika. Zainteresiranim lijenicima bi trebalo ponuditi pomo pri financiranju nabave aparata, kao i edukaciju timova.

Obiteljska medicina

13

ZNAENJE I VANOST PRAVNIH AKATA U SVAKODNEVNOM RADU LIJENIKA OBITELJSKE MEDICINE

mr. sc. SANJA BEKI, dr. med. spec. obiteljske medicine

Poznavanje i potivanje pravnih propisa definiranih ugovornom obvezom, ali i izvan toga, za lijenika ima egzistencijalnu vanost i direktno utjee na prihodovanje.

Postoji niz pravnih akata koje lijenik mora poznavati i njima se rukovoditi u svakodnevnom radu. Samim potpisivanjem Ugovora o utvrivanju sredstava i naina provoenja zdravstvene zatite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za definirano razdoblje, lijenik se obavezuje potivati ih.

S obzirom na strukturu i broj opredijeljenih osoba, svaki lijenih ima definirane limite potronje. To se prvenstveno odnosi na potronju lijekova propisanih na recept na teret HZZO-a, stopu upuivanja na specijalistiko konzilijarni pregled: tipom C1 uputnice, stopu bolovanja osiguranika koji su privremeno sprijeeni za rad pri emu lijenik mora potivati smjernice I pravila definirana pravnim aktima kao to su Pravilnik o standardima I normativima prava na zdravstvenu zatitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provoenju zdravstvene zatite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja I dr.Navedena tri parametra prate se mjeseno kao KPI index (engl. Key Performance Indicators). Osim navedenih, prati se i financijska vrijednost laboratorijske obrade u PZZ, potronja propisanih ortopedskih pomagala, propisane kune njege, putnih naloga, naloga za sanitetski prijevoz I dr.Navedeni indeksi potronje mogu se kontrolirati i neposredno: posjetom ovlatenih kontrolora HZZO-a u Ordinaciji. Za nepotivanje navedenih ugovornih obveza postoji mogunost sankcioniranja, kako u vidu pismene opomene, tako I u vidu umanjenja novanih sredstava , to u konanici moe dovesti do raskida ugovora sa HZZO-om.

Praenje, poznavanje I potivanje pravnih akata iznimno je vano I nuno u svakodnevnom radu lijenika obiteljske medicine. Suprotno moe rezultirati umanjenjem prihoda Ordinaciji, a najdrastinija mjera je raskid ugovora s HZZO-om. Iz svega navedenog jasno je da potivanje pravnih akata ima egzistencijalno znaenje za lijenika obiteljske medicine.

Obiteljska medicina

14

PROGRAM PREVENCIJE KARDIOVASKULARNIH BOLESTI U OBITELJSKOJ MEDICINI

prof. dr. sc. BISERKA BERGMAN MARKOVI

Kardiovaskularne bolesti (KVB) predstavljaju i na razini svijeta i u Hrvatskoj veliki javno zdravstveni problem. KVB su glavni uzrok smrti u gotovo svim zemljama svijeta, a u Hrvatskoj su vodei uzrok smrti s udjelom od 48,2% u ukupnom mortalitetu 2012. godine.

Iako su kardiovaskularne bolesti (KVB) na prvom mjestu rang liste uzroka smrtnosti u Republici Hrvatskoj, sustavni program prevencije KVB ne postoji. Zemlje koje su takav program provele, primjerice nama najblia Slovenija, dokazano su smanjile kardiovaskularnu smrtnost. Pristup tom problemu mora biti multidisciplinaran, a program prevencije KVB mora biti ukljuen u svakodnevni rad lijenika obiteljske medicine. Kako je za promjenu tetnih ivotnih navika i djelovanje na povieni krvni tlak, eer i masnoe u krvi, potrebno rano otkrivanje i lijeenje ali i kontrola lijenik obiteljske medicine u idealnoj je poziciji da bude kljuna osoba sustavnog Programa prevencije KVB. Program prevencije KVB bi se trebao implementirati na nacionalnom nivou, kroz svakodnevni rad lijenika obiteljske medicine. Program bi trebao biti dio informatike aplikacije u obliku Panela uz ve postojee Panele za hipertenziju, KOPB, dijabetes i program prevencije. Podatci bi se trebali jednom godinje obraivati u smislu obuhvata populacije i postizanja ciljnih vrijednosti. Stimulacija bi trebala biti vezana za obuhvat populacije, a ne za izradu pojedinanog Panela.

Za smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u RH mogue je jedino implementacijom sustavnog programom prevencije kardiovaskularnih bolesti u svakodnevni rad lijenika obiteljskej medicine. Pristup takvom program mora biti multidisciplinaran, koristei sve postojee javno zdravstvene resurse.

Obiteljska medicina

15

IZDAVANJE POTVRDA NA TERET HZZO: OPRAVDANO ILI NE?

BRESSAN LEONARDO, dr. med.

mr. sc. ZRINKA BRADII VIVODA, dr. med. spec. ope medicine

Od izabranog doktora obiteljske medicine se oekuje ispisivanje i izdavanje lijenikih potvrdi za sve i svata. Traitelji potvrdi idu od samih pacijenata do kola, poslodavaca, policije, sudova, odvjetnika, centra za socijalnu skrb. Trae se potvrde za izostanke s nastave, noenje sigurnosnog pojasa, dranje oruja itd...

U Hrvatskoj je cijeli niz zakonskih i podzakonskih propisa, od zdravstva do socijalne skrbi preko sigurnosti u prometu, a koji su propisi neprestano u kontradikciji odnosno odredbe jednih suspendiraju odredbe drugih. Izabrani je doktor stalno, u sluaju zahtjeva za kakvom potvrdom, u situaciji izbjegavanja krenja propisa a to nije gotovo nikad mogue. Takve potvrde se zahtjevaju temeljem propisa koji su izvan zdravstvenog zakonodavstva i osiguranja prava graana na dijagnostiku i lijeenje (prava na zdravlje) te takvi trokovi nepotrebno optereuju zdravstveni proraun.

Analizom zakonskih i podzakonskih akata te realnog stanja u ordinacijama ope/obiteljske medicine, razvidno je da najvea veina takvih potvrdi ne slui ostavrivanju prava na dijagnostiku, lijeenje i postupcima u neposrednoj vezi s pravom na zdravlje zagarantirano Ustavom RH.

Obiteljska medicina

16

RAZOTKRIVANJE ZLOSTAVLJANJA - ANA ILI TRAUMA ZA DIJETE

prof. dr. sc. GORDANA BULJAN FLANDER

Podizanje javne svijesti i suradnja strunjaka u sustavu zatite djece doveli su porasta broja razotkrivenih sluajeva seksualnog zlostavljanja u posljednjih nekoliko desetljea. Unato ovome porastu, zlostavljanje djece esto nije prepoznato niti prijavljeno, ili je za razotkrivanje potrebno dulje vrijeme. Velik broj zlostavljane djece nikada ne razotkrije doivljeno iskustvo, a pritom samo treina djece koje prepoznajemo kao rtve zlostavljanja to razotkriva izravnim i namjernim povjeravanjem odrasloj osobi, to naglaava teinu stigmatizacije zlostavljanja i vanost pravovremene reakcije strunjaka unutar sustava zatite djece.

Razotkrivanje seksualnog zlostavljanja predstavlja kljunu komponentu u iniciranju intervencija kako bi se zlostavljanje zaustavilo te ima implikacije na direktne posljedice zlostavljanja. Pritom su dva najea uzorka stigmatizacije reakcije obitelji i sustava na razotkrivanje zlostavljanja, koje mogu pomoi u oporavku rtve, ali i biti izvor sekundarne traumatizacije. U kontekstu sustava, viestruka ispitivanja djece od strane razliitih strunjaka, nedovoljna educiranost strunjaka koji razgovaraju s djecom i duljina samog procesa koji slijedi nakon razotkrivanja, neki su od potencijalnih izvora sekundarne traumatizacije djece. Istraivanja pokazuju da su za uspjeno suoavanje sa seksualnim nasiljem nad djecom, osim podravajue i pravovremene reakcije obitelji i djetetove okoline, nune i pravovremene reakcije strunjaka te multidisciplinarnost i koordinirano djelovanje meu institucijama sustava za zatitu djece.

Razmjena iskustava, primjera dobre prakse, istraivakih rezultata i znanja meu razliitim strukama i dijelovima sustava neophodna je u kontekstu smanjivanja vjerojatnosti sekundarne traumatizacije zlostavljane djece. U ovom e radu biti prikazani i aspekti obaveznog postupanja pedijatara i lijenika obiteljske i kolske medicine u sluajevima razotkrivanja zlostavljanja djece. Suradnja unutar sustava ukljuuje i mnoge izazove, no sustavno se naglaava vanost komunikacije i spremnosti na preuzimanje strune odgovornosti s ciljem zatite djece i njihovih prava.

Obiteljska medicina

17

LIJENIK OBITELJSKE MEDICINE U OHBP

mr. sc. SUAD CRNICA, dr. med. spec ope kirurgije

Opa bolnica Karlovac u suradnji sa HZZO i Ministarstvom zdravlja, pokrenula je pilot projekt rada LOM (lijenik obiteljske medicine) i pedijatra u AZAS (ambulanta za akutna stanja) pri OHBP (objedinjeni hitni bolniki prijem)Razlog za pokretanje projekta je sve vei broj pacijenta koji se javljaju u prostore OHBP-a u dane vikenda i blagdana. Osnovna ideja ovog projekta je rasteretiti rad OHBP-a bolnica , klinika I klinikih zavoda a pacijentima kojima je potrebna medicinska skrb a nisu hitna stanja, uiniti jednostavnijom I dostupnijom i utediti znatna financijska sredstva.

Problem pruanja zdravstvenih usluga stanovnicima, naselja, gradova, upanija ili regija, izvan radnog vremena LOM-a u dane vikenda i blagdana, dosada je rjeavan na razliite naine. Uglavnom u prostorima HMP, Domovima zdravlja i hitnim specijalistikim ordinacijama u ZU sekundarne i tercijarne razine (ope bolnoce, klinike i kliniki zavodi). U tim prostorima i organizacijskim jedinicama ZU, pruane su usluge za hitna ali i akutna stanja, kao i nerijetko kontrolni pregledi i dijagnostike procedure. Ustrojavanjem OHBP-a u veini opih bolnica i klinika, veina tih usluga obavlja se u tim organizacijskim jedinicama. Radi toga dolazi do velikih organizacijskih potekoa u radu tih jedinica radi sve veeg broja pacijenta i neopravdano dugih ekanja pacijenata na pregled kao i znatnog utjecaja na kvalitetu pruene usluge stvarnim hitnim stanjima ivotno ugroenih pacijenata. Drugi veliki problem su predijagnosticirani pacijenti koji i nakon pruene usluge moraju odlaziti u HMP po recept a zatim u ljekarnu po preporuene lijekove. Finacijski aspekt takvog naina rada je znatan porast trokova za rad laboratorija i radioloke pretrage u bolnicama i klinikama, kao i dodatno zapoljavanje ili preraspodjelu bolnikog osoblja u tu organizacijsku jedinicu. Statistikom obradom uspostavljenih dijagnoza u OHBP OB Karlovac, dolo se do podatka da 70% pregledanih pacijenata spada u IV I V trijanu kategoriju, dakle stanja koja su akutna ali nisu hitna. Uvoenjem u rad AZAS-a svi ti pacijenti trijairani su kod trijane sestre i upueni LOM ili pedijatru. Nakon klinikog pregleda i eventualne laboratorijske, radioloke obrade, dobili su upute, odreenu terapijsku procedure i/ili E recept i tako na jednom mjestu u kratkom vremenu dobili kompletnu zdravstvenu uslugu. Zadovoljstvo pacijenata ovakvim nainom rada iskazano u anketi je veliko i nepodjeljeno. Utede su znatne a rad osoblja u OHBP fokusiran na hitne pacijente.

Rezultati ovog oblika rada LOM u AZAS-u su ohrabrujui i za oekivati je da e biti prihvaen i u ostalim dijelovima RH uzimajui u obzir specifinosti pojedinih gradova i regija.

Obiteljska medicina

18

UNAPREENJE HORIZONALNOG UPUIVANJA UNUTAR SKUPNE PRAKSE

GORDANA DOEN, dr. med.

Horizontalno upuivanje unutar skupne prakse donosi veliku korist pacijentima i osiguravatelju, a dionicima skupne prakse otvara prostor za struno usavravanje i kvalitetniji rad. Da bi horizontalno upuivanje unutar skupne prakse ostvarilo svoje potencijale i postalo znaajan dio zdravstvenog sustava RH potrebno ga unaprijediti, a za to su potrebne odreene promjene.

Skupna praksa obiteljska Karlovac je polivalentna skupna praksa s 24 ordinacije (15 ordinacija obiteljske medicine, 6 ginekolokih ordinacija i 3 pedijatrijske ordinacije) i skrbi za oko 30 000 osiguranika HZZO. Opremljenost naih ordinacija i educiranost lijenika za pojedine dijagnostike postupke omoguuje nam horizontalno upuivanje unutar skupne prakse za: ultrazvunu dijagnostiku, ekg, spirometrije, KMAT, fizikalnu terapiju, krioterapiju i specijalistike konzultacije s ginekolozima i pedijatrima. Dosadanji rad je pokazao da se dijagnostika obrada i specijalistike konzultacije uine unutar 1-2 dana. Smanjeno je upuivanje u SKZ. Primjetno je zadovoljstvo pacijenata ovim nainom rada.

Da bi horizontalno upuivanje u skupnoj praksi postalo znaajan faktor u zdravstvenom sustavu RH potrebno je ispuniti neke osnovne preduvjete:

stvoriti ekonomsku opravdanost i sigurnosti ulaganja u opremu, strunu edukaciju i prostor - rjeavanje pitanja vlasnitva ordinacija i mogunost prodaje ordinacije (oprema, prostor, minuli rad... )

stvoriti uvjete za kvalitetno funkcioniranje horizontalnog upuivanja u veem opsegu - poveanje kvote vanlimitnih DTP-a, mogunost upoljavanja dodatnog lijenika

Horizontalno upuivanje u SP predstavlja veliki potencijal za kvalitetnije i bre lijeenje bolesnika, mogunost uteda za osiguravatelja, kvalitetniji, sigurniji i struno bogatiji rad ordinacije. Zbog toga bi trebalo to urnije ispuniti navedene preduvjete za njegovo unapreenje na nivou cijele RH.

1.

2.

Obiteljska medicina

19

NOVI TAMPARIZAM - PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZATITA U 21. STOLJEU

GALIBEDIN GALIJAEVI, dr. med.

Sveukupnu zdravstvenu organizaciju treba koncipirati tako da se zdravstvena usluga maksimalno priblii pacijentu slijedei moderne medicinske znanosti i tehnologije, stoga reorganiziranu primarnu zdravstvenu zatitu treba stvarno, konceptualno organizacijski, financijski te investicijski, smjestiti u sredite zdravstvene skrbi za pacijenta. Upravo polazei od ostavtine profesora Andrije tampara, razumijevajui potrebe nae populacije te organizacijski i tehnoloki trenutak medicinske struke, predlae se reorganizirati primarnu zdravstvenu zatitu na temelju dva nova entiteta zdravstvenog centra i grupne prakse. Zdravstveni centar primarno osigurava zajednike funkcionalnosti (ne misli se primarno na administrativne, ve zdravstvene i medicinske funkcionalnosti), a djelatnosti se organiziraju po modelu grupnih praksi.

Sveukupnu zdravstvenu organizaciju treba koncipirati tako da se zdravstvena usluga maksimalno priblii pacijentu slijedei moderne medicinske znanosti i tehnologije, stoga reorganiziranu primarnu zdravstvenu zatitu treba stvarno, konceptualno organizacijski, financijski te investicijski, smjestiti u sredite zdravstvene skrbi za pacijenta.

Voeni idejom racionalne organizacije, drimo potrebitim sadrajno redefinirati domenu primarne zdravstvene zatite u smislu proirenja medicinskih djelatnosti i kompetencija subjekata primarne zdravstvene zatite, slijedom promjena i dostupnosti moderne medicinske tehnologije (dijagnostike i terapijske), a kako bi se znaajno poveao potencijal zdravstvenog zbrinjavanja na razini primarne zdravstvene zatite te poveala efikasnost ukupnog zdravstvenog sustava.

Reorganizacijom po modelu novog tamparizma, dakle implementacijom grupnih praksi i zdravstvenih centara te premjetanjem odreenih dijagnostikih i terapijskih postupaka blie pacijentu (primjerice razne tehnike ultrazvune dijagnostike, mnoge radioloke i elektrofizioloke dijagnostike tehnike, fizikalna terapija, neki oblici psihoterapije itd.), u okvire primarne zdravstvene zatite, mogue je enormno poveati dostupnost i kvalitetu zdravstvenog zbrinjavanja uz puno manje trokove (dokazano je da jednako kvalitetno zbrinjavanje odreenog zdravstvenog problema na razini primarne zdravstvene zatite kota deset puta manje od zbrinjavanja na razini sekundarne zdravstvene zatite).

Obiteljska medicina

20

PRIJENOS KONCESIJA NA USTANOVU ZA ZDRAVSTVENU SKRB I PROBLEMATIKA TURISTIKIH AMBULANTI

VIKICA KROLO, dr. med.

Koje su sadanje mogunosti prijenosa koncesija na ustanovu za zdravstvenu skrb? Kako rijeiti problem zbrinjavanja domaih i stranih turista za vrijeme turistike sezone u Republici Hrvatskoj?

Postoji sve vie zahtjeva lijenika za osnivanjem ustanove za zdravstvenu skrb, pri emu su budui osnivai ve nositelji koncesija u odreenim djelatnostima primarne zdravstvene zatite i rade u mrei javne zdravstvene slube. Prenoenje koncesija nije propisano sadanjim zakonskim odredbama. Rad e analizirati zakonske mogunosti otvaranja ustanova za zdravstvenu skrb. Za vrijeme turistike sezone za vrijeme srpnja i kolovoza postoji problem zdravstvenog zbrinjavanja domaih i stranih turista. Ukazati na problem izmeu davatelja usluga -lijenika, pacijenata i lokalne zajednice, te predloiti rjeenja.

Problem prijenosa koncesija na ustanovu za zdravstvenu skrb se ne moe rijeiti bez promjena Zakona o zdravstvenoj zatiti ili Zakona o koncesiji, na emu treba raditi. Turistike ambulante treba ugovoriti lokalna zajednica sa lijenicima i HZZO-om.

Obiteljska medicina

21

RACIONALNO PROPISIVANJE OROPEDSKIH POMAGALA, MEDICINSKIH PROIZVODA I LIJEKOVA

VERONIKA LAUIN, dr. med. spec.

U vremenu globalne ekonomske krize svi sustavi zdravstvenog osiguranja u svijetu imaju neplanirane probleme . Na raspolaganju je manje novca a potrebe su iste ili vee. U RH imperativ je ne samo ouvati dosegnutu razinu svih vidova zdravstvene zatite, nego i u novim okolnostima dograivati kvalitetnija rjeenja u sustav opskrbe lijekovima i ortopedskim pomagalima. Podrazumijeva se da je obveza sve poslovne aktivnosti uskladiti s vaeim zakonskim propisima i unutar istih iznalaziti kvalitetnija i racionalnija rjeenja.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u nastavku: Zavod) utvruje cijene lijekova i cijene medicinskih proizvoda i uvrtava lijekove i ortopedska pomagala u skladu s pravilnicima koje donosi ministar zdravlja i sukladno opim aktima Zavoda. Dosljednom primjenom propisa Zavod iznalazi rjeenja za opskrbu cjenovno povoljnijim kako ortopedskim pomagalima tako i lijekovima. Rezultat provoenja godinjeg izrauna cijena lijekova i provoenjem javnog nadmetanja za utvrivanje cijena lijekova postignuto je znaajno smanjenje trokova za lijekove . Stvoreni su uvjeti za uvrtavanje novih lijekova na liste lijekova kao i za proirenje popisa Posebno skupih lijekova. Vano je istaknuti da su lijekovi sa popisa Posebno skupih lijekova dostupni svim osiguranim osobama i da ih Zavod plaa u cijelosti. Sve to doprinosi poveanju kvalitete zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj. Poduzetim mjerama i trokovi za ortopedska pomagala stavljeni su u okvire raspoloivih sredstava . Uz mjere koje je poduzeo Zavod, aktivan doprinos daju i nai ugovorni partneri , koji zasigurno imaju velike strune potencijale za dalju racionalizaciju trokova svih segmenata zdravstvene zatite. U pripremi su novi programi koji e neupitno dati dodatne pozitivne rezultate.

Zavod e proaktivnim djelovanjem omoguiti jednostavnija rjeenja i prepoznavanje modela koji ne dovode u pitanje ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja ali e donijeti cjenovno povoljnije trokove za Zavod. Stalna analiza i praenje rezultata poduzetih mjera kao i komparacija postupanja u odnosu na zemlje EU i okruja, omoguit e po potrebi korekcije tijekom provedbe. Namjera je Zavoda nastaviti pratiti proizvodnju i dolazak na trite novih lijekova i medicinskih proizvoda i iznalaziti naine da ih se uini dostupnim naim osiguranim osobama.

Obiteljska medicina

22

E-ORDINACIJA

GORAN LAZI, dr. med. spec. obiteljske medicine

Pod pojmom eOrdinacije podrazumijeva se neverbalna komunikacija na relaciji pacijent-lijenik, razmjena nalaza i ostalih administrativnih podataka vanih u svakodnevnom radu ordinacija primarne zdravstvene zatite.

eOrdinacija u principu moe zadovoljiti odreene potrebe pacijenta i bez direktnog susreta s lijenikom to opravdava injenica kako se lijenik primarne zdravstvene zatite i pacijent poznaju dovoljno dugo vremena te ako uz to bivaju lanovi istog drutvenog kruga odnosno zajednice, onda imaju dosta toga zajednikog to nije potrebno iznositi, jer se samo po sebi podrazumijeva. Premda ovaj nain komunikacije zaobilazi verbalnu i ostale oblike komunikacije prilikom direktnog susreta pacijent-lijenik, znaajno olakava prvenstveno administrativne potrebe na relaciji pacijent-lijenik koji ine i vie od 40% svakodnevnog rada ordinacija primarne zdravstvene zatite. Razvojem eZdravstva na sustavnom nivou, namee se niz mogunosti komunikacije pacijent-lijenik i bez direktnog susreta u ordinaciji. Prvenstveno se to odnosi na mogunost slanja eRecepata za kroninu terapiju a s novim implementacijama poput eUputnice, eNaruivanja, eNalaza i eOtpusnog pisma otvara se niz novih mogunosti ovakvog naina komunikacije.

U prezentaciji su prikazane mogunosti dosadanjih naina komunikacije, njihove prednosti i nedostatci koji se prvenstveno odnose na zatitu osobnih podataka pacijenta i neizbjeno dvostruko administriranje. ePortal pacijenta, koji je u pripremi, uz eKarton pacijenta ija se implementacija uskoro oekuje i omoguuje komunikaciju izmeu primarne i sekundarne zdravstvene zatite, predstavlja najpovoljnije rjeenje, praktiki bez nedostataka, koristei sve podatke koji su i inae pohranjeni u CEZIH-u uz sve elemente komunikacije to omoguuje brzinu i sigurnost u radu uz odlinu enkripciju cirkulirajuih osobnih podataka a praktiki se odvija u sjeni rada u pacijentovom kartonu bez dvostrukog administriranja.

Obiteljska medicina

23

BOLNICA I PZZ: KAKO KOMUNICIRAMO O PALIJATIVNOM PACIJENTU?

prof. dr. sc. KARMEN LONAREK

Dobra i rutinizirana komunikacija izmeu akutne bolnice i PZZ temelj je dobre skrbi za palijativnog pacijenta.

Prikazan je model komunikacije izmeu Zavoda za palijativnu medicinu KBC Rijeka i dionika palijativne skrbi u Primorsko-goranskoj i okolnim upanijama: centrima za koordinaciju palijativne skrbi pri DZPG i IDZ, mobilnim timovima za palijativu pri DZPG i IDZ, patronanim slubama, obiteljskim lijenicima, stacionarima domova zdravlja, hospicijem M. Kozuli te farmaceutima u PZZ.

Ovakav model pokazao se dobrim u praksi te je primjenjiv i u ostalim upanijama.

Obiteljska medicina

24

ORTOPEDSKA I SLINA POMAGALA - POGLED IZ DRUGE PERSPEKTIVE

MARIO MALNAR, dr. med.

Sadanji sustav propisivanja, izdavanja i nadzora nad dijelom orto-pomagala je vrlo lo. Potrebno ga je izmijeniti i osnaiti ulogu pacijenta u cijelom procesu.

U izlaganju u prikazati inovativan nain na koji bi se mogao ustrojiti cijeli sustav propisivanja, bolje kontrole i racionaliziranja potronje u sferi ortopedskih pomagala uz unapreenje zdravstvene skrbi nad pacijentom. Postavke sustava mu omoguuju lako primjenjivanje u drugim podrujima.

Rezultat bi uz bolju iskoristivost sredstava mogao biti i zadovoljniji skrbnik i zdraviji pacijent.

Obiteljska medicina

25

RACIONALNA FARMAKOTERAPIJA

ZORAN MARAVI, dr. med. spec. obiteljske medicine

Racionalno propisivanje lijekova na recep ima vie aspekata.Postoje brojni imbenici koji utjeu na propisivanje lijekova. Neki od njih su racionalni a neki nisu.Piemo li lijekove racionalno i neovisno o utjecajima nestrune javnosti I farmaceutske industrije.

Prikaz najpropisivanijih lijekova na recept u RH po volumenu i potronji. Prikaz najpropisivanijih bolnikih lijekova po volumenu i potronji. Dali prikazano ukazuje na neracionalnost u propisivanju. Temeljne smjernice kojima se treba rukovoditi kod propisivanja lijekova. Utjecaj propisivanja lijekova na zdravlje bolesnika i odrivost sustava. Lijeimo li prirdnaa stanja (ne-bolesti) lijekovima. Prikaz sluajeva.

Kod propisivanja lijekova treba se voditi nekim naelima koja smanjuju mogunost iracionalnog propisivanja lijekova . Potreban je angaman svih dionika sustava zdravstva u cilju podizanja kvalitete lijeenja racionalnim propisivanjem lijekova.

Obiteljska medicina

26

ISKUSTVA S E-KONZULTACIJOM (BUDUOM A5 UPUTNICOM) U SVAKODNEVNOJ PRAKSI OBITELJSKOG LIJENIKA

Direktna komunikacija lijenika prvog kontakta (u ovom sluaju obiteljskog lijenika - OM) s lijenikom u sekundarnoj zdravstvenoj zatiti - SKZZ rezultira brom i kvalitetnijom komunikacijom te kvalitetnijim zbrinjavanjem pacijenta.

Obiteljski lijenik bolje poznaje pacijenta, njegovo obiteljsko, socijalno, radno, duhovno okruenje, a lijenik sekundarnog kontakta bolje poznaje specifinu medicinsku problematiku i na raspolaganju su mu puno iri dijagnostiki i terapijski resursi. Direktnom komunikacijom se zaobilaze problemi proizali iz pacijentovog nepoznavanja organizacije zdravstvene slube, iz problema interne zdravstvene organizacije, iz nepoznavanja strune zdravstvene problematike, smanjuje se gubitak vremena zbog administriranja dokumenata, naruivanja na razne preglede i pretrage putem administratora u zdravstvenoj slubi. Izbjegava se preoptereenost zdravstvenih profesionalaca nepotrebnim administriranjem, prikupljanjem nepotrebnih i esto nedostatnih podataka o pacijentu putem razliitih i esto nepouzdanih izvora. Obiteljski lijenik, nakon to je iskoristio sve mogunosti dijagnostike i lijeenja na primarnoj razini zdravstvene zatite, upuuje pacijenta na sekundarnu razinu direktnom komunikacijom A5 uputnicom.

Rezultati pilot projekta direktne komunikacije lijenika PZZ i SKZZ su pokazali zadovoljstvo svih ukljunih u komunikaciju (pacijenti, lijenici primarne te lijenici sekundarne razine, ocjena 9,44 na skali 1-10). Najdue vrijeme potrebno za dolazak do konane dijagnoze je 1,5 mjesec (neurologija i kardiologija), a najkrai 2-4 dana. Ovakvim nainom komunikacije smanjenjuje se broj upuivanja a time i kotanja zdravstvene usluge.

Obiteljska medicina

DIJANA MRI NOVAKI, dr. med. spec. obiteljske medicine

27

RURALNA MEDICINA - OBITELJSKA MEDICINA U RURALNIM PODRUJIMA

Trenutno u Hrvatskoj nema odgovarajue definicije ruralnog podruja Iz toga proizilazi da se do sada nije niti moglo razmiljati o pravilnom razvoju ruralne medicine. Potekoe u organizaciji ruralne medicine su problemi ljudskih resursa, opreme, provoenje preventivnih programa, nejednakomjerne dostupnosti zdravstvene zatite te samim tim i neadekvatne zdravstvene skrbi.

Definicija ruralnosti Dravnog zavoda za statistiku se u velikoj mjeri razlikuje od NUTS klasifikacije ili klasifikacije Organisation for Economic Cooperation and Development-OECD. Stoga je prije svega potrebno doi do definicije ruralnog podruja, ime bi se potaknula bolja organiziranost ne samo primarne zdravstvene zatite nego i sekundarne te hitne medicinske pomoi.

Vezano za ljudske resurse, postoji niz potekoa, od edukacije za rad u ruralnim podrujima, sustavne skrbi o zadravanju kadra u ruralnim podrujima do neadekvatne kompetencije zdravstvenog osoblja koje nisu lijenici.

Oprema zdravstvenih ustanova u ruralnim krajevima trebala bi se razlikovati u veoj mjeri od one u gradskim podrujima. Jedan od primjera je nemogunost koritenja point of care pretraga, ime se umnogome pogorava dostupnost zdravstvene zatite ruralnog stanovnitva. Vrlo nedostatna je skrb ruralnog stanovnitva s podruja medicine rada. Trenutni postulati palijativne skrbi u Hrvatskoj niti malo ne olakavaju skrb o palijativnom pacijentu u ruralnim krajevima. Zbog sve veeg udjela starog stanovnitva i stanovnitva s kroninim nezaraznim bolestima potrebna je drugaija organizacija preventivnih programa i zdravstvene njege u kui.Odlazak pacijenata do upanijske bolnice nekada je vrlo otean zbog nepostojanja adekvatnog javnog prijevoza. Unato dobro organiziranog Hrvatskog zavoda za telemedicinu, njihove usluge se jo uvijek ne koriste u dovoljnoj mjeri u kontinentalnom dijelu Hrvatske, ali niti na otocima.

Hitno je potrebno oformiti multidisciplinarni tim sastavljen od dokazanih strunjaka praktiara koji bi napravio nacionalnu strategiju razvoja ruralnog zdravlja u Hrvatskoj a prema modernim principima struke.

Obiteljska medicina

TANJA PEKEZ PAVLIKO, dr. med. spec. obiteljske medicine

DANKO PUENIK, dr. med. spec. obiteljske medicine

28

PANELI DIJABETESA I SUSTAVNO PRAENJE DIJABETIARA

eerna bolest tipa 2, zbog velikog broja oboljelih, predstavlja vaan javnozdravstveni i socioekonomski problem. Prema procjenama Meunarodne dijabetoloke federacije (International Diabetes Federation IDF) trenutno u svijetu 382 milijuna osoba ima eernu bolest. Do 2035. godine procjenjuje se da e broj oboljelih premaiti 590 milijuna. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj trenutno ima 234.990 registriranih osoba sa eernom boleu. Kronine komplikacije predstavljaju najvei izazov u lijeenju eerne bolesti. Mikrovaskularne i makrovaskularne komplikacije su razlog pobola i smrtnosti ukoliko bolest nije pravovremeno otkrivena i odgovarajue lijeena. Upravo komplikacije eerne bolesti ine najvei dio trokova lijeenja osoba sa eernom boleu. Smrtnost osoba sa eernom boleu je dvostruko vea u odnosu na opu populaciju.

Registar oboljelih od eerne bolesti iznimno je bitan dio strategije borbe protiv eerne bolesti. Tijekom predavanja bit e prikazani prijedlozi novog panela za eernu bolest za specijaliste obiteljske medicine i dijabetologe. Novim panelom za eernu bolest bili bi stvoreni preduvjeti za cjeloviti jedinstveni registar oboljelih od eerne bolesti. Republika Hrvatska je jedna od pet drava Europe koja ima Registar oboljelih od eerne bolesti. Meutim, u postojeem registru koji obuhvaa sve bolesnike sa eernom boleu koji dobivaju terapiju za eernu bolest, nema podataka o regulaciji eerne bolesti i postojanja kroninih komplikacija, lipidograma i arterijskog tlaka za sve bolesnike.

Zajednikim naporom obiteljskih lijenika i dijabetologa, uz potporu Ministarstva zdravlja, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, stvaranje jedinstvene baze podataka o bolesnicima sa eernom boleu u Republici Hrvatskoj bilo bi mogue. Takav registar osim to bi u znaajnoj mjeri pridonio boljoj regulaciji eerne bolesti, utedio bi znaajna financijska sredstva.

Obiteljska medicina

doc. dr. sc. DARIO RAHELI

29

DISKRIMINACIJA U VREDNOVANJU RADA LIJENIKA PZZ/SKZZ

JOSIPA RODI, dr. med. spec. obiteljske medicine

Lijenici koncesionari predstavljaju 70% od ukupnog broja pruatelja usluga u PZZ, na nedefinirani status osnovna je konica naeg daljnjeg razvoja (irenje djelatnosti, osnivanje zdravstvenih ustanova, dodatna zapoljavanja, poveanje obima skrbi naih osiguranika) uz naJnie trokove zdravstvenog sustava.

Iako predstavljamo 2/3 veinu pruatelja zdravstvenih usluga u PZZ u zakonskim aktima nigdje nema predstavnika lijenika koncesionara (u starom ZZZ imali smo predstavnika u upravnim vijeima domova zdravlja, u novom ZOZZ na je predstavnik izbaen), nema nas niti u Savjetima za zdravlje osnovanim pri lokalnoj samoupravi. Na status lijenika poduzetnika nije definiran zbog ega nemamo pravo na poticaje pri zapoljavanju, na bespovratna sredstva koja dodjeljuje bilo Ministarstvo obrta i malog poduzetnitva niti ona koja dodjeljuje lokalna samouprava, nemamo pravo na decentralizirana sredstva koja svake godine lokalna samouprava dodjeljuje zdravstvenim ustanovama u njihovom vlasnitvu, na ugovor s HZZO-om ne dozvoljava nam rad izvan radnog vremena i naplatu obavljenih usluga (kanjavanja zbog naplate lijenikih potvrda ), MZ ne dozvoljava prijenos koncesije s ordinacije na Zdravstvenu ustanovu (iako je to novim Zakonom o koncesiji rijeeno).

Nezaposlenost u RH nije sluajnost, ona je posljedica guenja privatnih inicijativa koje smo i mi svjedoci: smatram da je uvoenje koncesija u zdravstvenom sustavu bespredmetno (mi ne stjeemo dobit na bolesti naih osiguranika ) to je osnovni princip sustava koncesija. Svaka naa ordinacija ima nekakav potencijal za zapoljavanje dodatnih kadrova (administrator koji e primati telefonske pozive: njih 100-tinjak dnevno, dodatna sestra koja e obavljati kunu njegu, dodatni lijenik u skupnoj praksi koji e u sluaju bolesti/smrti preuzeti skrb o osiguranicima). to kae komisija EU: jo 2005. proklamiran je princip: First think small pri emu se misli na male i srednje poduzetnike: niti jedan zakonski akt se NE donosi dok se ne sagledaju njegove reperkusije na male i srednje poduzetnike jer oni nose 80% radnih mjesta zemalja EU. to jo ekamo? Ne elimo amerikanizaciju zdravstva i zato su potrebne promjene kako su navedene.

Obiteljska medicina

30

INSPEKCIJA MINISTARSTVA ZDRAVLJA U ORDINACIJI PRIMA-RNE ZDRAVSTVENE ZATITE

Prezentacija ima za cilj jasno definirati podruje nadzora, nain rada, prava, obveze i ovlasti zdravstvene inspekcije tijekom obavljanja zdravstveno-inspekcijskog nadzora u ordinaciji primarne zdravstvene zatite.

Zbog poboljanja kvalitete pruanja zdravstvenih usluga, osiguranja optimalnog ouvanja i unapreenja zdravlja, opeg i jednakog prava na kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu zatitu, sukladno opeprihvaenim strunim standardima i etikim naelima , kao i postupanje sukladno vaeim propisima koji reguliraju podruje zdravstva zakonodavac je predvidio razliite vrste nadzora nad radom zdravstvenih radnika, ukljuivo i zdravstveno-inspekcijski nadzor.

Zdravstveno-inspekcijski nadzor se provodi nad primjenom i izvravanjem zakona te strunim radom svih organizacijskih oblika obavljanja zdravstvene djelatnosti. Na postupanje inspektora supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o opem upravnom postupku. Inspektor koji obavlja nadzor ima pravo pregledati sve poslovne prostore, ureaje, opremu, kao i pravo uvida u svu poslovnu i medicinsku dokumentaciju. O obavljenom nadzoru inspektor sastavlja zapisnik s jasno naznaenim injenicama na koje nadzirani zdravstveni radnik ima pravo dati svoje primjedbe. Inspektori su ovlateni poduzimati mjere i donositi rjeenja kojima se nastoji sprijeiti mogua daljnja povreda propisa, odnosno sankcionirati daljnje protupravno postupanje. U svezi stanja utvrenog u zdravstveno-inspekcijskom nadzoru, inspektor ima prava i ovlasti koje su propisane odredbama Zakona o zdravstvenoj zatiti.

Mjere koje se poduzimaju nakon obavljenog nadzora, a koje su utemeljene na pravnim propisima imaju za cilj osigurati zatitu prava I interesa onih pruatelja zdravstvenih usluga koji zakonito i savjesno obavljaju zdravstvenu djelatnost, ali isto tako I svih korisnika zdravstvenih usluga koji imaju pravo na zdravstvenu zatitu.

Obiteljska medicina

VESNA SOKOL, dr. med. dent. spec.

31

KAKVA BI TREBALA BITI INOVATIVNA REFORMA PZZ?

VANESA BENKOVI

doc. dr. sc. RANKO STEVANOVI

Veliki je problem to se u zdravstvu dogaa stalno jedna te ista stvar: da bi popravili zdravstvo, mi stalno mijenjamo ljude i dogaaje. Znai, mijenjamo ravnatelje, ministre, pomonike ministara, ili mijenjamo dogaaje: nain plaanja usluga po dijagnozi, po postupku, po bodovima , pa mijenjamo plavu knjigu za bijelu knjigu, mijenjamo bodove ovako i onako. Meutim, zdravstveni sustav ostaje isti, a najvei problemi generiraju se upravo stoga jer se zdravstveni sustav nije znaajnije promijenio od ranih ezdesetih godina prolog stoljea. Trebalo bi promijeniti nain prikupljanja i troenja novca, a ljudi i dogaaji e se onda prilagoditi ovim promjenama, onako kako to u svijetu inae biva. Promjena naina skupljanja novca, a posljedino i naina troenja, najjaa je poluga inovativne reforme.

Treba potivati osnovnu definiciju i elemente inovativne reforme: definicija: reforma je radikalna redefinicija i temeljiti redizajn poslovnih procesa sa ciljem ostvarenja drastinih poboljanja kljunih poslovnih parametara (trokovi, kvaliteta, brzina). Treba reformu abolirati od svake politike i zdravstveni sustav ne smije ovisiti o politici zbog toga to je zdravlje naroda dugoroni strateki projekt, a politike opcije su kratkorone projekcije politiara s osnovnim ciljem ostajanja na vlasti. Treba ispuniti etiri kljune ideje uspjene reforme: brzina (eng. Speed), jer svaki inovativni projekt postaje birokratski ako traje predugo, opa povezanost (eng. Connectivity), umreavanje ljudi i ideja, znanja i pristupa, energija i mogunosti, rezultata i ishoda, rast neopipljivoga (eng. Intangibles), popularnost, treba edificirati reformu i ljude u njoj da postanu vani, da se o njima misli, pria i osjea dobro, uiniti sve da javnost ima veliku pozornost i potovanje prema projektu, postii meunarodni i tuzemni interes i redizajn (eng. Reengineering) ponuditi potpuno nov pristup i rjeenja za utvrene probleme koje e umnogostruiti efikasnost i dati viestruka poboljanja. Osnovni elementi uspjene inovativne reforme PZZ jesu: informatizacija, racionalizacija, fiksni proraun za provoenje reforme, reforma svih (veine) modula, reforma projektne organizacije (treba odrediti vrijeme za promjene, koje treba biti kratko, odrediti fiksni budet, voditelja projekta i tim koji e imati vie izvrnih producenata), treba potivati partnerske strane, posluati i drugu stranu.

Treba donijeti odluku o poetku reforme, treba tu odluku abolirati od svake politike, treba skupiti i imenovati vie izvrih producenata, dati im da proue sve o problemu, dijelu sustava za koji su zadueni. Nakon toga treba im dati jo neto vremena da naprave najbolji mogui koncept iz toga to su prouili. Treba provesti pilot ili probni rad na manjem podruju. lanovima tima za reformu treba objasniti koliko jedan dan ekanja na reformu kota, i treba ih pouriti, ti ljudi ne smiju raditi zabadava, ali e ukupan troak za rad takvog tima biti manji od nepotrebnog troka koji nastaje u jednom dana rada u nereformiranom sustavu.

Obiteljska medicina

32

KAKO LIJENICI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZATITE PRATE KRONINE BOLESNIKE?

Ugovaranje zdravstvene zatite u 2013. godini je donijelo promjene u nainu financiranja primarne zdravstvene zatite. Cilj tog novog modela je bio podizanje kvalitete i uinkovitosti pruanja zdravstvene zatite i bolje usmjeravanje sredstava za zdravstvenu zatitu. Time se nastojalo omoguiti lijenicima primarnoj zdravstvenoj zatiti mjerljiv rad koji nije vrednovan samo brojem opredijeljenih osiguranih osoba ve kvalitetom i koliinom pruenih usluga. Stoga je i provedena analiza vrijednost i upotrebljivost instrumenta za praenje rada ordinacije u obiteljskoj medicini definiranog u sklopu novog modela, a s naglaskom na praenje i lijeenje kroninih bolesnika.

Analiza je provedeno na uzorku ordinacija lijenika ope medicine, a promatran je jednogodinji period od uvoenja novog modela ugovaranja. U praenju rada ordinacije koriteni su podaci o izvrenju dijagnostiko terapijskih postupaka (DTP). Podaci su analizirani i prikazani deskriptivnom statistikom metodom.

DTP postupci se dijele na preventivne i kurativne, a osim to donose prihod ordinacijama, slue i za transparentno praenje rada ordinacije. Uvoenje pokazatelja kvalitete je predvieno i kao voenje kroninih bolesnika kroz panele koji su sastavni dio aplikacija u ordinacijama primarne zdravstvene zatite (hipertenzija, dijabetes, KOPB). Oni se uvode zbog potrebe sustavnog evidentiranja, praenja i lijeenja kroninih bolesnika. Rezultati analize pokazuju veliku optereenost ordinacija s brojem bolesnika koji imaju kronine bolesti. Isto tako i velik broj postupaka koji ukazuju na zahtjevnost kontinuiranog praenja kroninog bolesnika. Koritenje panela, za sada, nije ukazalo na mogunost posljedinog poboljanja kvalitete zdravstvene zatite i ishoda lijeenja.

Izgradnja informacijsko-komunikacijskog sustava i sveobuhvatno uvoenje DTP-ova omoguava transparentan pregled ostvarenja po pojedinim pokazateljima. Time se moe ukazati na manjkavosti i dobra ostvarenja lijenika obiteljske medicine.

Obiteljska medicina

TEREZA ARI, dr. med., MBA

33

ULOGA I ISKORISTIVOST DODATNE MEDICINSKE SESTRE/TEHNIARA UNUTAR SKUPNE PRAKSE

JADRANKA OI, dr. med. spec. obiteljske medicine

Moe li dodatna medicinska sestra/tehniar u skupnoj praksi doprinijeti boljoj kvaliteti pruene zdravstvene zatite I na koji nain?

U 2014.g. HZZO nudi prilikom ugovaranja onim ugovornim partnerima koji su potpisali prema novom modelu ugovaranja dodatnu mogunost upoljavanje medicinske sestre/tehniara u skupnoj praksi na svakih 5 ordinacija udruenih u skupnu praksu. Dodatna medicinska sestra/tehniar trebala bi pridonijeti organizacijskom I strunom radu skupne prakse u okviru svojih kompetencija. Sestra/tehniar radi po jedan dan u tjednu u svakoj od ordinacija. Predvieno je da radi s kroninim bolsenicima. Ugovor o radu s medicinskom sestrom/tehniarom vezan je za ugovorno razdoblje od godine dana. U radu se navodi primjer rada sa bolesnicima oboljelim od eerne bolesti tipa 2.

Medicinska sestra/tehniar znaajno doprinosi kvaliteti pruene zdravstvene zatite unutar skupne prakse. Bolesnici su sa zadovoljstvom prihvatili ovu novinu u radu. Ugovor o radu koji se s njom moe sklopiti, obzirom na jednogodinje ugovorno razdoblje, jest ugovor na odreeno vrijeme to je veliki nedostatak ovom radnom mjestu. Dodatna sestra/tehniar doprinosi I rastereenju rada sestre/tehniara u timu, u ordinaciji I na terenu, a naroito smanjenju broja postupaka zdravstvene njege u kui (uzimanje laboratorijskih uzoraka u kui osiguranika I zbrinjavanje rana).

Obiteljska medicina

34

DTP U SVAKODNEVNOJ PRAKSI OBITELJSKOG DOKTORA

Promjena naina ugovaranja primarne zdravstvene zatite (PZZ) u djelatnosti obiteljske medicine donijela je obilje novosti u radu tima obiteljske medicine. Svim lanovima tima obiteljske medicine ponuene se nove funkcionalnosti ime je otvorena mogunost proirenja djelokruga rada. Paleta dijagnostiko terapijskih postupaka ( DTP-a) se proirila i sadrajno unaprijedila . U tim okolnostima stvorila se potreba preciznijeg i detaljnijeg biljeenja podatka o uinjenom radu. Podaci koji opisuju rada timova obiteljske medicine u 2013/14 godini predstavljaju izazov za tumaenje djelokruga rada obiteljske medicine i daljnje unaprjeenje sustava ugovaranja u PZZ.

Analizom izvjetaja temeljenom na izvrenju pojedinih DTP-a mogue je usporediti djelokrug rada pojedinih ordinacija. Time se otvara mogunost za procjenu djelokruga rada specifinih skupina ugovaratelja po regijama, po strunoj osposobljenosti, po specifinostima populacije i drugim karakteristikama. Podjela DTP-a po razinama osigurava uvid u financijska ostvarenje pojedinih ugovornih timova. Definiranja cijene svakog DTP-a omoguuje Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO-u) pregled troka vezanog za pojedine usluge. Longitudinalnom usporedbom izvjetaja o radu jedne ordinacija uoeno su velike razlike u opisu rada iste ordinacije u 2013/14 godinu u odnosu na prethodne godine. Rezultati presjene analize prema pojedinim ordinacijama ukazuju na velike razlike izmeu ugovornih timova. Znaajne su razlike nastale izmeu timova obiteljske medicine u koncesiji u odnosu na timove u Domovima zdravlja. Osobito su zanimljivi rezultati koji se odnose na usporedbe timova po vrstama i razinama DTP-a. Ukupni rezultati ukazuju i na neka problematina mjesta vezana za financijsko optereenje ugovornih timova i HZZO-a. Temeljem iskustva u prvoj godini biljeenja podataka koritenjem nove DTP nomenklature zapaeni su elementi koje je potrebno u budunosti promijeniti.

Usporedba podataka koji se odnose na DTP-izvrenje u 2013/104 mogue je usporediti sa izvjeatajma o radu iz prethodnih godina samo sa velikim oprezom. Razlike u djelokrugu rada izmeu pojedinih ordinacijama bazino ukazuju na potrebu ujednaavanja uvjeta rada ordinacije i ujednaavanja edukacije ugovornih lijenika obiteljske medicine. Pojedine razlike je potrebno oprezno interpretirati radi uoavanja poeljnih razlika vezanih za specifine potrebe populacije u skrbi. Financijski efekti pojedinih DTP a su upozoravajui i treba ih dodatno analizirati. Postoji potreba daljnjeg usavravanja sustava opisa rada temeljenog na DTP-ima i sustava izvjetavanja o radu ugovornih timova obiteljske medicine.

Obiteljska medicina

prof. dr. sc. HRVOJE TILJAK

35

GLAVNA ULOGA PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZATITE U ZATITI ZDRAVLJA STARIJIH OSOBA

Evaluirane zdravstvene potrebe starijih osoba su od izuzetnog znaaja u cjelokupnim zdravstvenim potrebama puanstva, ne samo zbog rastueg udjela starijih, ve u prvom redu zbog osobitosti njihovog zdravstvenog stanja, funkcionalne (ne)sposobnosti, multiborbiditeta (vodea i pratee dijagnoze), u diferencijaciji na raniju (65-74 g), srednju (75-84g.) i duboku starost od 85 i vie godina.Svrha svakog naprednog zdravstvenog sustava je upravo zadovoljiti objektivno utvrene zdravstvene potrebe starijih osoba, ovisno o njihovoj utvrenoj funkcionalnoj sposobnosti, gdje upravo opa/obiteljska medicina ima najvei znaaj. To potvruju hrvatska i europska gerontoloka istraivanja po kojima starije osobe od 65 i vie godina povjeravaju svoju zatitu zdravlja obiteljskoj/opoj medicini s udjelom od ak 63,0% (2013.Hrvatska).

Kako starost i bolest nisu sinonimi, obiteljska medicina na razini primarne zdravstvene zatite utvruje razliku zdravog starenja od bolesnog, koje se esto prezentira s multimorbiditetom i funkcionalnom onesposobljenosti gerijatrijskog bolesnika. Znaajna uloga primarne zdravstvene zatite je u provedbi gerontolokojavnozdravstvenih prioriteta na operativnoj razini poglavito Programa sprjeavanja nastanka bolesti i funkcionalne onesposobljenosti te pojavnosti gerijatrijskog sindroma 4 N u gerijatriji (nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost, nekontrolirano mokrenje).Kljuna je i koordinirajua uloga tima doktora obiteljske medicine u primjeni Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije u starijoj ivotnoj dobi te praenju primjene mjera geroprofilakse s individualnim gerontolokim pristupom. Zbog tog je nuna trajna edukacija iz gerontologije i gerijatrije.Program praenja, prouavanja, evaluiranja, izvjeivanja te planiranja zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba na nacionalnoj, upanijskoj razini i Grada Zagreba, provodi Referentni centar MZ RH za zatitu zdravlja starijih osoba - Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar. Gerontolokojavnozdravstveni cilj je unapreivanje zdravstvene zatite starijih osoba poglavito u izradbi Program mjera i postupaka u zatiti zdravlja starijih s Programom primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije, te algoritama, gerontolokih i gerijatrijskih normi zdravstvene skrbi i gerijatrijske zdravstvene njege.

Sukladno europskoj i hrvatskoj gerontolokoj dokrini nuno je implementirati funkcionalni proces integracije i povezivanja svih sudionika i razina (primarna, sekundarna, tercijarna) u zdravstvenoj zatiti gerontolokih osiguranika i gerijatrijskih bolesnika. To upuuje na nunost informatizacije uz utvrivanje, praenje, analizu i evaluaciju fokusiranih gerontolokojavnozdravstvenih pokazatelja, uvoenjem u CEZIH, putem zatienog imena GeroS.

Obiteljska medicina

prim. dr. sc. SPOMENKA TOMEK-ROKSANDI

36

PANELI KRONINOG BOLESNIKA U SVAKODNEVNOM RADU OBITELJSKOG DOKTORA

IRENA TOMI VRBI, dr. med.

Jesu li paneli kroninog bolesnika korisno pomagalo u svakodnevnom radu lijenika ope/obiteljske medicine?

Obzirom da se znaajni opseg rada LOM-a odnosi na brojne bolesnike s kroninim nezaraznim bolestima (uestale posjetioce ordinacije LOM-a)kojima prua kontinuiranu skrb nuno je da pri tome (u kratkom vremenu koje ima za konzultaciju) ima pomagalo koji mu pomae u brzom donoenju kvalitetnih odluka za tog bolesnika. Jesu li Paneli opravdali moja oekivanja, u kojoj mjeri i koje sam probleme u njihovoj primjeni uoila kroz primjere iz vlastite ordinacije?

Omoguuju li paneli strukturu, sadraj, itljivost i ponajvie mogunost brzog pretraivanja? Jesu li mi podaci dostupniji (meni svakodnevno, zamjeni, po potrebi konzilijarnom lijeniku)? Pomau li mi paneli u planiranju zdravstvenih mjera i aktivnosti na razini ordinacije OM, skupne prakse?

Jesam li zadovoljna informatikim rjeenjem panela koje mi je trenutno dostupno? Ima li mjesta poboljanju? Treba li sadrajno i opsegom mijenjati panele?

Panel kroninog bolesnika odgovorio je na neka moja oekivanja i moe biti vrijedno pomagalo u svakodnevnom radu lijenika ope/obiteljske medicine. U implementaciji panela kroninog bolesnika nuan preduvjet jest osiguranje kvalitetne i ujednaene informatike podrke licenciranih informatikih rjeenja. Sadrajne izmjene panela trebaju pratiti razvoj smjernica praenja kroninog bolesnika, pri tome zadrati ulogu pomagala lijeniku ope/obiteljske medicine u svakodnevnom radu. U prvom redu odgovoriti na oekivanja i potrebe lijenika ope/obiteljske medicine.

Obiteljska medicina

37

GDJE JE MJESTO NACIONALNIM PREVENTIVNIM PROGRAMIMA

Cilj nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice koji se u provode u Republici Hrvatsko je smanjiti pobol i smrtnost od navedenih sijela raka te unaprijediti zdravlje cjelokupnog stanovnitva. Za postizanje tih ciljeva potrebno je postii odreeni postotak odaziva osoba ukljuenih u programe. Kako bi se postigao ciljani odaziv, od iznimne je vanosti aktivno sudjelovanje primarne zdravstvene zatite, osobito timova ope/obiteljske medicine i patronanih medicinskih sestara u provedbi preventivnih programa.

Provedba nacionalnih programa ranog otkrivanja raka je sloen proces koji ukljuuje veliki broj institucija i zdravstvenih timova. Nezaobilazna uloga timova ope/obiteljske medicine i patronanih sestara je u edukaciji osoba o vanosti preventivnih programa kao i izravnoj motivaciji za sudjelovanje s obzirom da su esto prvi i jedini kontakt osoba sa sustavom zdravstvene zatite, odnosno zdravstvenim profesionalcima. S novim informatikim programom ispunjen je glavni preduvjet za njihovo aktivno sudjelovanje - dostupnost informacije o statusu osobe koja je ukljuena u pojedini ciklus odreenog program te informacija da li se pozvana osoba odazvala u program kao i ishod same pretrage za potrebne daljnje dijagnostike i terapijske postupke. Sve navedeno je vaan korak u unapreenju provedbe nacionalnih preventivnih programa ranog otkrivanja raka ime se oekuje znaajan uspjeh u postizanju zadanih ciljeva.

Obiteljska medicina

mr.sc. DUNJA DURUT BESLA

MAJA VAJAGI, dr. med.

38

39

STRATEGIJA RAZVOJA DENTALNE MEDICINE U REPUBLICI HRVATSKOJ DO 2020.

prof. prim. dr. sc. IVANA UKOVI BAGI

Oralno zdravlje sastavni je dio opeg zdravlja i vaan je imbenik ukupne kvalitete ivota. Nacionalna strategija razvoja zdravstva za razdoblje od 2012-2020. godine obuhvaa i strategiju zatite i promicanja oralnog zdravlja, to upravo i jest temeljna uloga dentalne medicine.

Sustavnim razvojem dentalne medicine trebali bi se osigurati temeljni uvjeti za funkcioniranje mree dentalnomedicinske djelatnosti, trebao bi se unaprijediti integralni informacijski sustav, smanjiti prevalencija oralnih i dentalnih bolesti, unaprijediti djelovanje posebnih nacionalnih programa, uspostaviti sustav upravljanja i kontrola kvalitete preventivnih aktivnosti.

Strateki plan zatite i promicanja zdravlja krovni je dokument dentalnomedicinske zdravstvene zatite Republike Hrvatske koji odreuje temeljni pristup i pravce razvoja promicanja i zatite oralnog zdravlja, viziju, misiju i razvojne prioritete, kao i aktivnosti i odgovornosti svih sudionika.

Dentalna medicina

40

ODNOS HZZO - SPECIJALISTIKA

Ugovorni odnos Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) s djelatnostima specijalistiko-konzilijarne zdravstvene zatite determiniran je u prvom redu Mreom javne zdravstvene slube, Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehnike opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti, Odlukom o osnovama za sklapanje ugovora o provoenju zdravstvene zatite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Izmjene spomenutih akata preduvjet su promjeni ugovornog odnosa HZZO s partnerima na specijalistiko-konzilijarnoj razini zdravstvene zatite. Novi model upuivanja omoguio je laku dostupnost specijalistiko-konzilijarnih usluga. Kojih usluga?

U skladu s postojeim pravnim aktima HZZO na specijalistiko-konzilijarnoj razini ugovara djelatnosti, koje u dentalnoj medicini obuhvaaju stomatoloku protetiku, ortodonciju, dentalnu patologiju i endodonciju, oralnu patologiju, parodontologiju te oralnu kirurgiju. U okviru djelatnosti ugovara se tim, kojeg u pravilu ine lijenik specijalist te medicinska sestra odnosno tehniar, s utvrenim radnim vremenom. Navedeno predstavlja osnovu za utvrivanje financijskih sredstava koja se ugovorom definiraju kao maksimalni mjeseni iznos u okviru kojih se provode zdravstvene usluge osiguranim osobama i fakturiraju HZZO-u. Usluge koje ugovorni partner provodi poznate su HZZO-u tek nakon ispostavljanja rauna za iste od strane ugovornog partnera.

Postojeim nainom ugovaranja timova u djelatnosti HZZO-u ostaje nepoznato koje usluge ugovorni partner provodi odnosno koje usluge HZZO ugovara. Ugovaranjem usluge, koliine usluge, uz definirane indikatore uinkovitosti i kvalitete, kao i utvrivanjem standarda potronog materijala u okviru pojedine usluge, omoguilo bi se lake upravljanje ugovaranjem zdravstvene zatite u skladu s potrebama osiguranih osoba.

Dentalna medicina

SANJA DOLOVSKI, dr. med.

41

DENTALNA MEDICINA U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZATITI

IVAN MARI, dr. med. dent.

Cilj rada je istraiti i saznati najvanije sociodemografske znaajke, radne uvjete i kakav je osjeaj zadovoljstva poslom lijenika dentalne medicine u PZZ, te najvanije smetnje u PZZ dentalne medicine.

Usporediti e se rezultati prijanjih slinih istraivanja s trenutnim istraivanjem koje je jo u tijeku. Ankete su poslane elektronskom potom lijenicima dentalne medicine u PZZ. Obuhvaeno je 40 estica koje sadre pitanja o najvanijim sociodemografsikim znaajkama, radnim uvjetima i osjeaju zadovoljstva poslom lijenika dentalne medicine u PZZ. Preliminarni rezultati upuuju da je kod veine izraen osjeaj zadovoljstva svojim poslom lijenika dentalne medicine u PZZ,zadovoljni su sa svojim primanjima i smatraju da nisu loije educirani u odnosu na kolege u inozemstvu. lanovima svoje obitelji predloili bi da pou njihovim stopama. Najloijim u zdravstvenom sustavu dre nedostatak vizije i koarice usluga. Postoji neujednaen standard temeljne opreme. Nakon zavrene statistike obrade, prikazati emo detaljnije rezultate na Kongresu.

Lijenici dentalne medicine u PZZ imaju izraen osjeaj zadovoljstva svojim poslom i preporuili bi svojim lanovima obitelji da nastave njihovim stopama. Za najloije u zdravstvenom sustave smatraju nedostatak vizije i koarice usluga.

Dentalna medicina

42

PODJELA DENTALNE MEDICINE S OBZIROM NA MOGUNOST UGOVARANJA S HZZO-OM

Kvaliteta zdravstvene usluge ovisi o zdravstvenom sustavu i nainu na koji je zdravstveni sustav organiziran. Nain na koji pacijenti ostvaruju svoja prava je delikatan. Delikatno je financiranje rada ordinacija te mogunost kontrole takvog sustava. Kada se govori o sustavu trebalo bi promatrati ne samo zadovoljstvo pacijenta sa uslugom ve i zdravlje u irem smislu te rijei. Jednako vani su i doktori, kako se osjeaju radei svoju profesiju, jesu li optereeni poslom koji ne mogu odraditi i postoje li jednaka prava na rad i na napredovanje? Osnovna teza kojom se bavim je da u postojeem sustavu, u kojem postoji podjela na ugovorene i potpuno privatne ordinacije ima dosta neloginosti a njihov uzrok u pronai upravo u toj podijeli.

U daljnoj razradi teze pojasnit u se da je podjela stvorena na umjetan nain i da se zanemaruju doktori dentalne medicine kao cjelina, zanemaruju se zahvati i dostojanstvo profesije jer se sustav temelji na brojevima. Bitna odrednica modela u Hrvatskoj su koncesije i glavarine. One prebacuju itavu ulogu primarne zdravstvene zatite u ugovorene ordinacije to stvara odreenu vrstu monopola nad brojnim osnovnim uslugama dentalne medicine,uslugama primarne zdravstvene zatite, nad pacijentima, nad razvijanjem njihove svjesti i nad edukacijom. Kako se potpuni privatnici snalaze u svemu tome? Osvrnut u se na kapacitete kojima raspolae hrvatska dentalna medicina, brojem zavrenih doktora, njihovom edukacijom i procjenom koliko su usluge dentalne medicine financijski dostupne veini stanovnika Republike Hrvatske.Pokuat u procijeniti koliki dio populacije trai svoju uslugu u ugovorenim ordinacijama a koliki kod istih privatnika. Pitanje za sudionike kongresa je moemo li biti zadovoljni sa oralnim zdravljem populacije u Hrvatskoj i ispunjava li dentalna medicina svoju funkciju? Moe li se kontinuiranim krpanjem postojeeg sustava postii napredak? Kako urediti sustav u kojem HZZO ostaje glavna osiguravajua kua ali koji se temelji na uslugama a ne na glavarinama?

Odreene promjene su nune i one bi u budunosti morale biti protiv podjela unutar struke na ugovorene i potpune privatnike, odnosno kako je to danas u Hrvatskoj napravljeno, sa glavarinama i koncesijama.

Dentalna medicina

JOSIP MILARDOVI, dr. med. dent.

43

ORTODONCIJA U SUSTAVU HZZO-A

mr. sc. NATAA RADICA, dr. med. dent.

U Republici Hrvatskoj su do 31.12.2014. god. sva djeca do 18.-e godine starosti imala pravo na ortodontsku terapiju u potpunosti na teret HZZO-a. Dakle, isto pravo su imala djeca s malim estetskim anomalijama i djeca s veim poremeajima. Usljed toga su postojale duge liste ekanja s jedne strane i pritisci roditelja da njihovom djetetu to prije pruimo terapiju. Od 1.sijenja 2014. godine HZZO je uveo pravilnik o vrstama anomalija koje se lijee na njihov teret.

Kako primarni stomatolozi upuuju pacijente na ortodontske preglede moraju biti upoznati s pravilnikom odnosno anomalijama koje se lijee na teret HZZO-a. Takoer, trebaju znati kada i kako uputiti pacijenta ortodontu i koje predradnje trebaju obaviti. Osim toga trebaju biti upoznati i s preventivnim postupcima kojima bi se mogla izbjei naknadna ortodontska terapija.

Suradnja izmeu primarnog stomatologa i ortodonta je neophodna za to bolje, bre i uspjenije lijeenje ortodontskih pacijenata.

Dentalna medicina

44

NOVI MODEL UGOVARANJA, PRIHODOVANJA I FINANCIRANJA U ORDINACIJI DENTALNE MEDICINE

Kao to je poznato, od 01.04.2013. omoguen je svim ugovornim doktorima s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, sklapanje Novog modela ugovaranja. Taj model je imao namjeru poveati uinkovitost doktora dentalne medicine, s posebnim naglaskom na preventivu. Ideja je bila da prvi put u samostalnoj Hrvatskoj dobijemo uinkovito praenje rada doktora, ali i vrednovanje i stimuliranje tog rada kroz modele Novog naina ugovaranja .

Stari sustav takozvanih glavarina nije bio stimulativan, dapae stimulirao je na to je mogue manji rad, jer je tada timu ostajalo vie novca. Cilj novog modela je podizanje kvalitete i uinkovitosti pruanja zdravstvene zatite kako pacijentima, tako i pruateljima zdravstvene zatite, dok Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kroz direktne i indirektne rezultate oekuje bolje usmjeravanje sredstava za zdravstvenu zatitu.

Vana pomo u ostvarenju ovog cilja je i izgradnja informacijsko-komunikacijskog sustava u skladu s meunarodnim standardima kako bi se lijeenje pacijenata provodilo uz maksimalno rastereenje od administriranja. Ope je poznato da kroz dobre programe i preventivne mjere svaka drava drastino smanjuje izdatke za zdravstvenu zatitu, a naa namjera i cilj upravo je to. Po prvi puta u samostalnoj Hrvatskoj imati emo stanje KEP indeksa i na taj nain imati snimljeno stanje nacije to se tie dentalne zatite, te se moe pristupiti izradi stratekog programa preventive na nivou drave.

Sustav potie i horizontalno povezivanje doktora udruivanjem u skupne prakse. To je rad u grupi dva ili vie lijenika s prepoznatim interesima pacijenata, lijenika i osiguravatelja u cilju poboljanja zdravstvene zatite sukladno specifinostima podruja i zajednice u kojima rade. Omoguava se dostupnost zdravstvene zatite za pacijenta, horizontalno upuivanje prema vjetinama pojedinih doktora dentalne medicine, dostupnost skrbi pacijenta u vrijeme godinjih odmora i odsutnosti izabranog doktora dentalne medicine (edukacija, bolovanje i sl.). U budunosti namjera nam je da kroz reorganizaciju aktivnosti medicinskih sestara kroz poveanje medicinskih, a smanjenje administrativnih aktivnosti u ordinaciji.

Kao zakljuak moemo rei: Kroz novi model ugovaranja omoguena je vea kvaliteta zdravstvene zatite. Zdravstvena zatita usmjerena je na osiguranu osobu - pacijenta. Uinkovitost i kvaliteta su mjerljivi i vrednovani i daju daljnji poticaj u radu doktora. I na kraju - preventiva je postala nezamjenjivi i bitni dio sustava, mjerljivi su rezultati i u konanici e se dravi smanjiti izdatci za zdravstvenu zatitu.

Dentalna medicina

ELJKO ROTIM, dr. med. dent.

45

BMW X1 sDrive18d S BOGATIM PAKETOM OPREME.URBANA AVANTURA.

PDV, poseban porez i BSI servisni paket su ukljueni u cijenu. Cijena vozila je izraunata prema teaju 1 EUR = 7,65 HRK i iznosi 221.840,44 kn. BMW X1 sDrive18d: potronja goriva, grad: 5,7 l/100 km, otv. cesta: 4,4 l/100 km, kombinirano: 4,9 l/100 km. Emisija CO2: 128 g/km.

BMW X1 sDrive18d ZA 28.999 EUR.

Jedinstvena pria o uspjehu BMW-a X1, najuspjenijeg SAV modela u svojoj klasi, sada dobiva svoj nastavak: model X1 sDrive18d s bogatim paketom opreme dostupan je za Vas po najboljoj cijeni do sada. Od opreme izdvajamo automatski klima ureaj, multifunkcionalni sportski koni upravlja, hands-free ureaj s USB prikljukom i Park Distance Control (PDC) - stranji. Posjetite nas u naim prodajnim salonima - budite i Vi dio ove uspjene prie. www.bmw.hr

BMW X1

www.bmw.hr Zadovoljstvo u vonji

Tomi & Co. d.o.o. Generalni zastupnik za BMW za Republiku HrvatskuZagreb, Folnegovieva 12, tel: 01/6301-999, fax: 01/6301-948Split, Dubrovaka 1, tel: 021/544-729, fax: 021/544-731Rijeka, Osjeka 50, tel: 051/506-981, fax: 051/506-978Osijek, Ulica hrastova 2, tel. 031/445-090, fax. 031/445-099Pula, Marulieva 1, tel: 052/215-288, fax: 052/215-444

46

ULOGA GINEKOLOGA U POLIVALENTNOJ SKUPNOJ PRAKSI

MIROSLAV FURDEK, dr. med. spec. ginekologije

U ovoj skupnoj praksi dolazi do kvalitetnog timskog rada u kome i ginekolog ima svoje mjesto. Kvalitetnija komunikacija s kolegama, pomo u rjeavanju dif.dijagnostikih problema, savjetovanje enske populacije, prevencija spolno prenosivih bolesti, zajedniki projekti prema ciljanim skupinama.

Ginekolozi i sada u svojoj ordinaciji provode mjere i postupke zdravstvene zatite ena, ali najee to rade svatko za sebe. Ovaj oblik skupne prakse prua mogunost kvalitetnog timskog rada, razmjenu iskustava, kreiranje novih projekata te sagledavanje problema s vie strana. Uloga ginekologa je i u povezivanju kolega iz PZZ-a s bolnikim kolegama s ciljem bolje komunikacije a sve u cilju boljitka naih pacijenata.

Ginekolozi u svome radu koriste skupu opremu, vladaju razliitim znanjima ii vjetinama ali s ostalim kolegama u polivalentnoj skupnoj praksi to mogu dignuti na vii nivo.

Ginekologija

47

EDUKACIJA TRUDNICA O ODGOVORNOJ I RACIONALNOJ PRIMJENI BEZRECEPTNIH LIJEKOVA

Svjetska zdravstvena organizacija je definirala pojam odgovornog samolijeenja (responsible self-medication), to znai da pacijent kod blaih tegoba rabi lijekove i proizvode dostupne bez recepta, koji su sigurni i uinkoviti ako se koriste prema uputama. Trudnice su posebno osjetljiva skupina pacijenata koja je sklona samolijeenju, to zahtijeva posebnu pozornost svih zdravstvenih djelatnika koji su ukljueni u perinatalnu skrb. U vremenima kada i nacionalna zdravstvena tijela diljem svijeta, ukljuujui i Hrvatsku, propagiraju samolijeenje kao metodu rastereivanja hitne medicinske skrbi, javlja se opasnost od neinformiranog, neracionalnog, nekontroliranog i rizinog uzimanja niza bezreceptnih proizvoda, posebice u trudnoi!

Hrvatsko farmaceutsko drutvo, elei podii svijest o opasnostima samolijeenja za vrijeme trudnoe i dojenja, pokrenulo je edukativno-javnozdravstveni projekt SUTRA - Samolijeenje u trudnoi i tijekom dojenja, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i Agencije za lijekove i medicinske proizvode, u kojem interdisciplinarni tim od 10 zdravstvenih djelatnika (lijenici, ljekarnici, medicinski biokemiari) tijekom cijele ove godine provodi sustavnu edukaciju trudnica o prednostima i rizicima primjene bezreceptnih lijekova i proizvoda.

Na statistikom uzorku od 190 trudnica pokazano je da budue majke u Hrvatskoj smatraju ovakav oblik edukacije iznimno vrijednim, potrebnim i korisnim za njihovu sigurnost tijekom trudnoe. Prema rezultatima anketa, od bezreceptnih lijekova trudnice najvie upotrebljavaju analgetike, lijekove kod nadraaja i boli grla i drijela, dekongestive, antacide, a potom kombinirane pripravke kod prehlade, opstipacije, te antihistaminike. Nadalje, trudnice u nas u velikom postotku koriste vitamine i minerale te biljne ajeve, druge dodatke prehrani, probiotike, eterina i biljna ulja, biljne lijekove, homeopatske lijekove, i dr. Visok postotak ispitanica je izjavio da se za samolijeenje obraaju lijeniku ili ljekarniku, to namee potrebu kontinuirane edukacije svih zdravstvenih djelatnika o novim evidence-based smjernicama vezanim za racionalno samolijeenje.

Ovakav oblik edukacije trudnica o prednostima i rizicima samolijeenja pokazao se kao uinkoviti javnozdravstveni alat za pravodobno otkrivanje i sprjeavanje moguih rizika u trudnoi, koji moe znaajno pridonijeti kakvoi perinatalne skrbi.

Ginekologija

ANITA GALI, mag. pharm., univ. mag. managementa u zdravstvu

doc. dr. sc. MAJA JAKEVAC MIKA

48

SURADNJA GINEKOLOGA PRIMARNE I SEKUNDARNE ZDRAVSTVENE ZATITE

IGOR LONAR, dr. med. spec. ginekologije

Suradnja ginekologa primarne i skundarne zdravstvene zatite omoguuje laki rad i bre i kvalitetnije lijeenje.

Na osovi ankete i razgovora s kolegama ginekolozima iz primarne i sekundarne zdravstvene zatite najee pritube u vezi meusobne suradnje kao i prijedlozi za poboljanje suradnje.

Organizacija sastanaka i meusobnih druenja na kvartalnoj ili eoj razini radi poboljanja meusobne suradnje i upoznavanje sa specifinom problematikom u svakodnevnom radu.

Ginekologija

49

PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZATITA ENA: RAZLIKA IZMEU SNA I ZBILJE

Cilj rada je izvriti istraivanje i saznati najvanije sociodemografske znaajke, radne uvjete i kakav je osjeaj zadovoljstva poslom ginekologa, te najvanije smetnje u PZZ. Ispitati kakav je odnos i suradnja ginekologa s patronanom slubom, koliki je broj UZ pregleda tijekom nadzora normalne trudnoe, da li se koristi CTG zapis i mjere protoci.

Usporediti e se rezultati prijanjih slinih istraivanja s trenutnim istraivanjem koje je jo u tijeku. Obuhvaeno je 40 estica koje sadre pitanja o najvanijim sociodemografsikim znaajkama, radnim uvjetima i osjeaju zadovoljstva poslom lijenika ginekologa u PZZ. Preliminarni rezultati upuuju da postoji nezadovoljavajua komunikacija i suradnja izmeu patronane slube i ginekologa PZZ! Broj UZ pregleda tijekom nadzora trudnice je i dva puta vei od standarda. Postoji neujednaen standard temeljne opreme. Izraeno je nezadovoljstvo zbog nejasnoga opsega rada, koji ima za posljedicu nezadovoljstvo vlastitom pozicijom u zdravstvenom sustavu.

Zakljuak: Uoeno je zanemarivanje kroninih problema kao to su nepostajanje vremenskih i kadrovskih standarda i normativa, te koarice usluga. Izraeno je nezadovoljstvo svojim poslom ginekologa i vlastitom pozicijom u zdravstvenom sustavu.Postoji nedostatak suradnje ginekologa i patronane slube u nadzoru babinja