Sadr`aj - hljk.hr · ›22015-3/4015-3/4‹ HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA Autorska prava Niti jedan dio ove tiskovine ne smije se umno`avati, fotokopirati i na bilo koji na~in reproducirati

›2015-3/42015-3/4‹

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Autorska prava

Niti jedan dio ove tiskovine ne smije se umnoàvati, fotokopirati i na bilo koji na~in reproducirati bez nakladnikova pismenog dopu{tenja.

Suradnja

Urednik ima zadovoljstvo pozvati Vas na suradnju u ~asopisu Bilten HLJK, pose-bice da svojim prilozima iz ìvota ljekarni{tva uloìte daljnje napore za dobrobit bolesnika i vlastite struke. Va{e }e autorstvo biti zabiljeèno u publikaci-ji. Prijedlozi se i tekstovi {alju na adresu Hrvatske ljekarni~ke komore.

Ogla{avanje

Reklama je u farmaciji djelatnost kojoj je svrha da posredstvom masovnih medija pridobijete stanovni{tvo na potro{nju farmaceutskih robnih marki, te da poti~ete ljekarni~ku uslugu. Va{i oglasi, kao pismene i slikovne obavijesti namije-njene informiranju svih ljekarnika, kao i ostalih gra|ana u Republici Hrvatskoj, biti }e otposlani na 3 200 adresa. Izvolite se obratiti HLJK u vezi uvjeta ogla{avanja. Va{im oglasima utje~ete na vlastite poslovne rezultate i podupirate izlaènje i kvalitetu Biltena HLJK.

ISSN1846-1794

SLIKA S NASLOVNICEDio crteà s tirocinalne diplome ljekarni~kog zbora. Hugo Schams, Osijek, 1. listopada 1866.LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI UÎNKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I BOLESNIKA

Podjele u ljekarni{tvu Novosti na podru~ju ljekarni~kih usluga Nepredvi|eni tro{kovi izdavanja lijekova na recept Novosti iz bolni~kog ljekarni{tva Legalizacija marihuane u medicinske svrhe Medicinska marihuana u ljekarnama Izvje{}e sa sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore Izvje{}e s konstituiraju}e sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore Konstituiraju-}a sjednica Vije}a Komore Rad Vije}a Komore – sjednice 16/121, 17/122 i 18/123 Zavr{ni ra~un Komore za 2014. i financijski plan za godinu 2015. FIP 2015: kratko izvje{}e ¢2£ Predstavljanje Hrvatskog ljekarni~kog kompetencijskog okvira na FIP-ovom kongresu farmacije i farmacijskih znanosti Mladi farmaceuti u akciji Pratimo tendencije razvoja u farmaceutskoj industriji Hrvoje Tartalja: ìvot i djelo. Gra|a za monografiju, prvi dio Kazalo imena autora Tekst uz ~estitku

Sadràj

Nakladnik:


Za nakladnika:Mate Portolan, mag. pharm.

Urednik:dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m.

Pomo}nice urednika:Ana Maloi}, dipl. iur.

doc. dr. sc. Petra Tur~i}, mag. pharm.

Adresa uredni{tva:Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: 46 16 017, 46 16 805; telefaks: 46 16 017e-mail: hljkºhljk.hr; http: /www.hljk.hr

Radno vrijeme: ponedjeljak 12-20 h, utorak do petak 8.00-16.00 h@iro ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: 2360000-1101243041

Slog i tisak:Denona d.o.o., Zagreb

Naklada:3 550

ISSN:ISSN 1846-1794

Bilten HLJK, godi{te X., 2015.

Portolan Mate 3, 21, 27, 41, 87, 136

Puljak, Livia 14, 16

Radin, Dragica 31

Serti}, Miranda 143

Šepetavc, Martina 93

Vladimir-Kneèvi}, Sanda 102

Vugrin~i} Tomi~i}, Katica 65, 67

Zanki Zeli}, Aisa 106

KAZALO IMENA AUTORAKAZALO IMENA AUTORA

Grdini}, Vladimir 32, 38, 84a, 151, 182a

Horvat, Emilija 63, 138

Jak{i}, Davorka 99

Jonji}, Danijela 57, 77

Kopi}, Branka, 70

Macner-Majcan, @eljka 9, 11, 68, 97

Malovi}, Ana 46, 109, 110, 112, 116

Mandi}, Ante 147

Mandi}, Luce 147

Mucalo, Iva 141

kazalo

Tekst uz ~estitku. Isus kao ljekarnik umjetni~ke su slike na koje Vas podsje}amo za Boì} i Novu godinu ve} nekoliko godina. Na ovoj je novoj slici zabiljeèna godina 1731. i ozna~ena je natpisom: Wohlbestellte Seelen-Apotheke. Slikarica Marija Appeli, vjero-jatno opatica, stavila je kao misao vodilju (krilaticu) na sliku stih iz 11. poglavlja Matejeva evan|elja: Kommt her zu mir Alle, die Ihr mühselig und beladen seid, Ich will Euch erquicken.

Na slici je prikazana potpuno opremljena ljekarna, u kojoj je Isus zaposlen kao ljekarnik. U jednoj ruci drì vagu, a u drugoj zastavu s natpisom: Kommt her und kaufen ohne Geld und umsonst (Biblija, Izaija 55,1 – do|ite ako novaca i nemate). Na posudama naprijed mogu se pro~itati imena triju boànskih krjeposti: Glaube (vjera), Hoffnung (nada), Liebe (ljubav), pa onda Geduld (strpljivost), Beständigkeit (nepokolebljivost), i tako redom. Na natpisnicama posuda na policama nalazi se pak ponajvi{e nazivi pravih ljekovitih droga, dakako, onih koje s kr{}anskom vjerom stoje barem po imenu u nekoj svezi kao: Chri-stwurz, Benediktwurz, Kreuzwurz, a i onih tvari koje su se u ono vrijeme rabile u praznovjerne svrhe kao: Alraun, Springwurz, Siegwurz, i tako redom ¢V. G.£.

¢a – oznaka za stranicu iza koje se nalazi ~lanak na ne-paginiranom dijelu ovitka£

GODI[TE X. PROSINAC 2015. BROJ 3.-4.

Sadràj

uvodnik 87Podjele u ljekarni{tvu 87

~lanci 93Novosti na podru~ju ljekarni~kih usluga 93Nepredvi|eni tro{kovi izdavanja lijekova na recept 97Novosti iz bolni~kog ljekarni{tva 99Legalizacija marihuane u medicinske svrhe 102Medicinska marihuana u ljekarnama 106

izvje{}a 109Izvje{}e sa sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore 109Izvje{}e s konstituiraju}e sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore 110Konstituiraju}a sjednica Vije}a Komore 112Rad Vije}a Komore – sjednice 16/121, 17/122 i 18/123 116Zavr{ni ra~un Komore za 2014. i financijski plan za godinu 2015. 136FIP 2015: kratko izvje{}e ¢2£ 138

osvrti 141Predstavljanje Hrvatskog ljekarni~kog kompetencijskog okvira na FIP-ovom kongresu farmacije i farmacijskih znanosti 141

Mladi farmaceuti u akciji 143Pratimo tendencije razvoja u farmaceutskoj industriji 147

biobibliogrfije 151Hrvoje Tartalja: ìvot i djelo. Gra|a za monografiju, prvi dio 151

kazalo Kazalo imena autora ovitakTekst uz ~estitku ovitak

Isus Krist – ljekarnik, ulje na platnu, iz godine 1731., autorica Marija Appeli, veli~ina 97 ×74 cm, Germanischen Nationalmuseum, Nürnberg (vidjeti tuma~enje uz sliku na omotu ispod Kazalo imena autora).

Radostan Boì}, sretnu Novu godinu i svaki uspjeh u godini 2016. èli Vam

Hrvatska ljekarni~ka komora

87

uvodnikPodjele u ljekarni{tvu

Na kraju smo jo{ jedne kalen-darske i poslovne godine u kojoj je bilo puno doga|aja va`nih za na{u struku. U svibnju je odràn 5. Hrvatski kongres far-ma cije s me|unarodnim sudjelovanjem u Rovinju, u lipnju smo obiljeìli dvadesetu obljetnicu osnutka Hrvatske ljekarničke ko-more, a istodobno odràni su i {esti po redu izbori za tijela Komore.

Ve}ina uvodnika Biltena HLJK zapo~inje pogledom unatrag na odnose s Ministarst-vom zdravlja i HZZO-om, dvije za lje kar-ni{tvo najva`nije dràvne ustanove. Ime-novanje posebne savjetnice za ljekar ni{tvo Ministra zdravlja RH omogu}ilo je Komori brzu i izravnu komunikaciju kako s mini-strom zdravlja prim. Sini{om Vargom tako i s njegovim suradnicima u zastupanju in-teresa hrvatskih ljekarnika i u rje{avanju brojnih problema s kojima se ljekarni{tvo susre}e.

Po~etkom lipnja 2015. odràn je u Mini-starstvu zdravlja RH zajedni~ki sastanak predstavnika Komore i ~lanova Izvr{nog odbora Udruge ljekarnika HUP-a s mini-strom zdravlja i ravnateljicom HZZO-a na kojem smo sve prisutne upoznali s nega-tivnim tendencijama razvoja i stanjem u ljekarni{tvu. Upozoreno je da ljekarni{tvu nedostaje 250 milijuna kuna za izvr{ene

ljekarni~ke usluge, koji dug neke ljekarne sada nadokna|uju dodatnim prihodova-njem od dobavlja~a i proizvo|a~a.

Najvi{e problema u poslovanju i »pre iv-ljavanju« imaju male ljekarne. Dugoro~ni je rje{enje i interes hrvatskog ljekarni{tva ostvariti prihode od osnovne djelatnosti. No, za sada, kako nam je odgovorila rav-nateljica HZZO-a, u prora~unu nema do-datnih 250 milijuna kuna za ljekarni{tvo.

Predloìli smo, kao privremenu mjeru koja bi mogla biti zadovoljavaju}a do kona~nog rje{enja, izmjenu odredbi u Pravilniku o mjerilima za razvrstavanje te o propisiva-nju i izdavanju lijekova na recept (Pravilnik o propisivanju i izdavanju) tako da magi-star farmacije ima pravo izdati osobi za-mjen ski istovrsni lijek uz njezinu suglas-nost. Nadalje, dogovoren je nastavak aktiv nosti na uvo|enju Novog modela prihodovanja za ljekarni{tvo, koji se temelji na ljekarni~kim uslugama I i II razine.

Sredinom srpnja 2015. Komora je HZZO-u predala dopunjeni prijedlog novog modela prihodovanja za ljekarne s novim izra~u-nom za vrijednosti ljekarni~kih usluga I ra-

BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE X : 2015 - 3./4.

88

zine, nakon ~ega su uslijedile pripreme HZZO-a za uvo|enje tog i takvog novog modela. Kao polaznu vrijednost za novi model prihodovanja HZZO je utvrdio vrijed nost usluge izdavanja lijeka po re-ceptu u iznosu koji odgovara prosje~noj vrijednosti usluge izdavanja lijekova u ljekarni{tvu ostvarene u godini 2014.

Nakon provedene javne rasprave ministar zdravlja odlu~io je povu}i prijedlog Izmje-ne i dopune Zakona o zdravstvenoj za{titi, kojim je kona~no trebao biti rije{en poloàj ljekarni u zakupu. Naime, pravna slu`ba ministarstva zdravlja protivi se dono{enju posebnog pravilnika kojim bi se rje{avao za kup u ljekarni{tvu, ve} ustrajava na rje-{avanju putem zakona.

Zbog dràvnih izbora Ministarstvo zdravlja je odustalo od dono{enja strukovnih zako-na, izmjene Pravilnika o propisivanju i izda-vanju lijekova na recept, a HZZO je prijed-log novog modela prihodovanja odlu~io staviti na dnevni red Upravnog vije}a isto tako poslije provedenih izbora. Do ko na~-nog zakonskog rje{avanja zakupa u ljekar-ni{tvu, Vlada RH }e krajem godine ponovno donijeti Uredbu kojom }e se za jo{ jednu godinu produìti postoje}e stanje.

Izlaskom HZZO-a iz Dràvne riznice osi-gurano je u zdravstvenom prora~unu vi{e financijskih sredstava kojima sada HZZO samostalno upravlja. Rezultati su vidljivi u ve}oj likvidnosti sustava i pove}anom ritmu pla}anju prema ljekarnama. Uz realno pla-nirana financijska sredstva za lijekove na re-

cept dugovanja prema ljekarnama su sma-njena na 110 dana ili 50 dana iznad ugovo-renog roka. Zna~ajno je da vladaju}i i opor-ba imaju isti stav prema izlasku HZZO-a iz Dràvne riznice, a to zna~i i vi {e nov ca u zdravstvenom prora~unu. O~ekujemo da }e nam to vrlo brzo donijeti pla}anja obveza HZZO-a u ugovorenom roku ali, {to nama je mnogo zna~ajnije, i pove}anje ljekarni~ke naknade, pla}anje usluge za izdavanje orto-pedskih pomagala, kao i pla}anje dodatnih ljekarni~kih usluga. Redefiniranje uloge lje-kar nika u sustavu primarne zdravstvene za{tite, pre po z navanje ljekarnika kao zdrav-stvenog radnika koji pridonosi u~inkovitosti i kvaliteti zdravstvene skrbi predstavljaju te-melje nove strategije i vizije ljekarni{tva u Re publici Hrvatskoj. Boljom uporabom zna nja i vje{tina ljekarnici mogu optimirati, tj. ost variti najbolji (najpovoljniji) mogu}i izbor kod uporabe lijekova, mogu posti}i bolju i u~inkovitiju farmakoterapiju, kao i svojim radom smanjiti cjelokupne tro{kove zdrav stvene skrbi. Kako bi se lak{e postigli ti i takvi ciljevi trebamo biti ustrajni u prona la-ènju novih na~ina djelovanja za pobolj-{anje zdravlja stanovni{tva, te djelotvornosti i u~inkovitosti zdravstvenih sustava. U tom poslu hrvatski ljekarnici moraju sada biti slo`ni kako bi se ostvarili ti strate{ki ciljevi koji }e osigurati sigurnu budu}nost hr-vatskog ljekarni{tva. Nikako se ne smijemo povoditi za onima koji nas ho}e podijeliti.

Zavr{eni su izbori u na{oj Komori, izabrani su zastupnici u Glavnoj skup{tini, imeno-vani su ~lanovi Vije}a Komore i svih povje-

X : 2015 - 3./4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE

89

renstava koja djeluju u Komori. Nastojali smo u~initi sve kako bi na{i izbori bili na najvi{em demokratskom stupnju, omogu}ili smo prvi put u dvadeset godina po-stojanja na zahtjev struke promatra~e koji su nadgledali izbore. Naàlost, doìvjeli smo neprimjereno pona{anje dijela pro-matra~a prema ~lanovima izborne komisije koji su bili odgovorni za prebrojavanje glasa~kih listi}a kao i prema zaposlenicima Komore. No to nije sve. Nastavilo se sa zahtjevom Prvog podru~nog vije}a za sa-zivanje konstituiraju}e sjednice Glavne skup{tine prije nego je istekao mandat sta-rom sazivu skup{tine, {to je u suprotnosti s odredbama Statuta HLJK. Na zadnjoj sjednici Vije}a starog saziva predstavnici HFD-a u Vije}u Komore osporili su pravo da Vije}e Komore donosi pravovaljane odluke iz svoje nadle`nosti. Neki novoiza-brani zastupnici, koji se predstavljaju kao pobjednici izbora, negiraju sve ono dobro {to je Komora do sada u~inila, uklju~uju}i i projekte koje je pokrenula. Nikada do sada u dvadeset godina postojanja Komore u Republici Hrvatskoj nismo imali takve izbore i podjele na »na{e« i »njihove«, na mlade i stare, na »pobjednike« i »gubitni-ke«, na ljekarnike privatnike i ljekarnike iz ùpanijske sfere. Tko stoji iza tih i takvih podjela i tko }e od takve rabote, da ne kaèm sumnjivog i ne~asnog posla, imati koristi? Vrijeme, koje je pred nama, poka-zat }e radi li se samo o manjem broju ko-lega koji bez dovoljno iskustva neoprezno uznemiruju razvojni put struke, radi li se o

kolegama koji su svjesni novih negativnih trendova u ljekarni{tvu pa se zapravo èle {to prije uklju~iti u rad Komore u uvjerenju da mogu pokrenuti za struku korisne promjene, ili se pak radi o bezobzirnoj borbi za profit bez obzira koliko to {teti razvoju, jedinstvu i ugledu ljekarni{tva, ili se kriju iza svega, za sada jo{ slabo vidljivi, neki drugi {tetni interesi. @elim vjerovati da }e ve}ina kolega u Skup{tini, a posebno u Vije}u Komore biti svjesna svoje odgo-vornosti za sada{njost i budu}nost struke prigodom odlu~ivanja o mnogim va`nim pitanjima koja trasiraju i osiguravaju bolji-tak hrvatskoga ljekarni{tva. Ne obistinila se ona Biblijska, {to jedan od na{ih uglednih pripadnika farmaceutske struke zna re}i: perditio tua ex te, Israël (Izraele, a misle}i na obitelj farmaceuta, u tebi leì propast tvoja). Bolji poloàj ljekarni{tva u zdravs-tvenom sustavu svima bi nam trebao biti krajnji cilj, a on se moè posti}i samo ako budemo jedinstveni u planiranju, ustraja-vanju k cilju i u ostvarivanju toga cilja. U protivnom najve}i }e gubitnici biti svi hr-vatski ljekarnici u podijeljenom i razje-dinjenom ljekarni{tvu.

Nedavno je odràna redovita godi{nja Skup{tina Hrvatskog farmaceutskog dru-{tva (HFD) na kojoj je u izvje{}u predsjed-nika o radu izme|u dvije Skup{tine re~eno kako bi suradnja izme|u HFD-a i Komore mogla biti bolja. Slaèm se da suradnja izme|u te dvije na{e va`ne ustanove moè i mora biti mnogo bolja, ali prije toga valja postaviti pitanja o uzrocima i razlozima


90

nezadovoljavaju}e razinu suradnje. Ne-davno javno istupanje i neuskla|ena re-akcija vodstva HFD-a o obveznoj primjeni protokola i upitnika, {to je bilo zatraèno od Ministra zdravlja, a koji je donijela Ko-mora u svezi izdavanja hitnog kontracepti-va ellOne, samo je posljedica nesuradnje i primjer nezadovoljavaju}eg stanja u na{im odnosima. Koji su pravi razlozi takovoga stanja? Koji su zaduèni »trova~i« kolegi-jalnih odnosa?

HFD je ve} duè vrijeme nezadovoljan Pravilnikom o stru~nom usavr{avanju i pro vjeri stru~nosti magistara farmacije kojim je omogu}ena ve}u dostupnost stru~ nom usavr{avanju za sve ~lanove Ko-more uz povoljnije cijene. Za HFD nisu sporne samo obrazovne djelatnosti u koji-ma sudjeluju ljekarni{tvu zanimljive tvrtke, sa svojim obrazovnih programa, kao {to su »Adiva te~ajevi« ili »Poslovna abeceda«, ve} i besplatni eTe~ajevi koje Komora sa-mostalno organizira, ali su neobja{njivo sporni i neki drugi oblici stru~nog usavr-{avanja kojim se ostvaruju bodovi bez do-datnog pla}anja. Hrvatsko farmaceutsko dru {tvo nerazumno zastupa stav da Komo-ra treba vrednovati samo stru~no usavr-{avanje svojim ~lanovima, a organizaciju stru~nog usavr{avanja prepustiti HFD-u i ako je ba{ potrebno Farmaceutsko-bioke-mijskom fakultetu u Zagrebu (FBF). Pri tome se nekolegijalno i namjerno zabo-ravlja na djelokrug rada Komore koja je obvezna brinuti o interesima svojih ~lano-va, koji je djelokrug rada utvr|en u Zakonu

o ljekarni{tvu, Statutu HLJK i drugim akti-ma Komore. U ~lanku 35.Zakona o ljekar-ni{tvu i ~lanku 11. Statuta HLJK utvr|eno je da Komora ima obvezu organizirati trajno stru~no usavr{avanje za magistre farmacije i provoditi provjeru stru~ nosti. Komora se ne moè i ne smije odre}i tog i takvog prava i obveze, jer se time ne samo nanosi {teta Komori, kr{e zakonske i statu-tarne odredbe, ve} se dovodi dijelom u pitanje i potreba postojanja Komore kao strukovne i samostalne organizacije. Ko-mora se ne}e iznenaditi da FDH dovede u pitanje i potrebu izlaènja farmaceutskog ~asopisa Bilten HLJK, objavljivanje komori-nih ljekarni~kih priru~nika i drugih tiskovi-na kojima Komora pomaè stru~no ospo-sobljavanje svojih ~lanova.

Organizacijom stru~nog usavr{avanja Ko-mora ispunjava i svoje posebne strukovne obveze, a ostvaruje i neophodne prihode potrebne za njezin rad. Na{a je ~lanarina najnià u odnosu na sve ostale Komore u zdravstvu i nije se mijenjala posljednjih petnaest godina, {to je bilo mogu}e za-hvaljuju}i dijelom i tim prihodima. Ne-davno sam o tom problemu razgovarao s kolegama iz Slovenije. Samo od organiza-cije stru~nog usavr{avanja za svoje ~lanove Slovenska lekarni{ka zbornica ostvaruju prihode koji su ve}i od cjelokupnog pro-ra~una na{e Komore.

Komora nikada nije vodila »politiku stru~-nog usavr{avanja« kojoj je cilj umanjiti dje-lokrug rada ili pak prihode HFD-a. Treba


91

znati i to da su prihodi koje HFD, kao do-brovoljna udruga farmaceuta, ostvaruje daleko ve}i od prihoda Komore. U dvade-set godina postojanja Komora nikada nije preuzimala aktivnosti i poslove koje je do njezinog osnivanja obavljalo Hrvatsko far-maceutsko dru{tvo, {to nije bio slu~aj kod nekih drugih komorama u zdravstvu. Lje-karni~koj struci u nas potrebni su finan-cijski i stru~no dobro organizirane i jake, kako Komora tako i HFD. Stoga je Komora uvijek bila otvorena i spremna za razgovo-re i dogovor s HFD-om, kao i s FBF-om, s kojim po pitanju suradnje nemamo prije-pora. Suradnja i zajedni{tvo ove tri usta-nove jedini su jamac uspje{nog ostvari-vanja svih zada}a i izazova koji su pred ljekarni{tvom.

Kolegica Katica Vugrin~i} Tomi~i} nakon vi{e od 16 godina rada u Komori odlazi u zasluènu mirovinu. Na sjednici Vije}a Ko-more odrànoj krajem rujna 2015. za novu je glavnu tajnicu izabrana kolegica Tihana Govor~inovi}. Dosada{nja glavna tajnica Katica Vugrin~i} Tomi~i} odlu~ila je oti}i u mirovinu prije isteka svojega ~etverogodi{njeg mandata. Na objavljeni natje~aj zaprimili smo dvije molbe i izabra-li za novu glavnu tajnicu Tihanu Govor-~inovi} koja je od godine 2010. zaposlena u Komori kao stru~ni suradnik, s ~ijim smo radom i uspje{nosti obavljanja i izvr{avanja zada}a svi bili upoznati i iznimno zado-voljni. To je na kraju potvr|eno jednogla-snim izborom svih ~lanova Vije}a Komore. êstitam kolegici Tihani sa èljom da i na

mjestu glavne tajnice bude uspje{na kao do sada i da svojim radom pridonosi bo-ljitku i uspje{nom radu i razvoju ne samo na{e Komore nego i hrvatskog ljekarni{tva uop}e.

Prema Statutu HLJK, donesenom 27. sije~nja 1995.1 Komora je imala zaposleni-ka na funkciji povjerenika, koju je mogao obavljati samo magistar farmacije kao profe-sionalna osoba izabrana na javnom natje~aju na mandatno razdoblje od ~etiri godine. Povjerenik komore zastupa i pred stavlja Ko-moru te upravlja Uredom Komore. Funkciju prvoga povjerenika obavljao je kratko Darko Taka~, kao vr{itelj du`nosti, do izbora po natje~aju Miroslava Voleneca i njegova stu-panja na rad 1. travnja 1996. Nakon isteka ~etverogodi{njeg mandata Miroslava Vole-neca za novoga povjerenika Komore izabra-na je na javnom natje~aju 10. svibnja 2000. Katica Vugrin~i} Tomi~i}.1 Nakon usvajanja novog Statuta HLJK (27. svibnja 2004.) izvr{ena je promjena u ustroju Komore, kojom je ukinuta funkcija povjerenika, i uve-dena nova funkcija predsjednika Komore kojega bira Glavna skup{tina komore. Statu-tom je utvr|eno da radom Ureda Komore rukovodi Glavni tajnik, i to magistar farma-cije koji zasniva radni odnos u Komori. Po izboru predsjednika Komore, Katica Vugrin~i} Tomi~i} radi na mjestu Glavne tajnice HLJK u Komori od lipnja 2005. do 31. listopada 2015., tj. do odlaska u miro-

1 Op{irnije u Hrvatska ljekarni~ka komora u svjetlu dru{tvenog razvoja farmacije u Hrvatskoj, HLJK, Za-greb, 2005, str. 46-47, 143-164.


92

vinu. Ovom promjenom Statuta djelokrug poslova Povjerenika preuzima u jednom dijelu Predsjednik komore, u drugom dijelu operativnom i izvr{nom djelokrug preuzima Glavni tajnik. Takav ustroj imaju i sve ostale Komore u zdravstvu, a samom smo promje-nom osigurali stabilan i efikasniji rad Komo-re u narednom razdoblju.

Svojim radom i zalaganjem, odnosom pre-ma Komori, prema ulozi i zna~enju Komo-re u zdravstvenom sustavu i ljekarni{tvu, kolegica Katica Vugrin~i} Tomi~i} dala je iznimno velik i zna~ajan doprinos ja~anju ugleda i poloàja Komore. Vjerujem da }e kolegica i dalje ostati aktivna u struci i vjer-na Komori, da }e biti spremna svoje znanje i veliko iskustvo ste~eno tijekom rada u Ko-mori i dalje stavljati na raspolaganje na{oj struci i Komori.

Ovaj uvodnik pi{em neposredno nakon {to su zavr{ili dràvni izbori i poznati su samo izborni rezultati. Pomalo sa strepnjom i{~ekujemo kako }e se i na koji na~in formi-rati nova vlada i kakvu }e zdravstvenu po-litiku ona voditi. Nova tre}a politi~ka opci-ja koja se pojavila na ovim izborima za sve je velika nepoznanica posebno u dijelu zdravstvene politike. Kakvu politiku u budu}nosti moèmo o~ekivati kada je u pitanju zdravstvo veliko je pitanje. Ho}e li to biti nastavak dosada{njih politika dviju velikih stranaka ili neka nova politika. Zdravstvo je uvijek bilo jedno od va`nijih

izbornih pitanja na kojem se dobivaju ili gube izbori. Reforme su nu`ne, ali kakvu reformu u zdravstvu moèmo o~ekivati, je li to ve}i stupanj privatizacije, ve}i udio privatnog zdravstva u odnosu na javno, ~emu se mnogi a posebno sindikati su-protstavljaju, je li to ve}e sudjelovanje pri-vatnog osiguranja, ili pak smanjivanje mo-nopola dràvnog osiguranja odnosno HZZO- a.

Kada ovaj Bilten krajem prosinca 2015. bude u Va{im rukama svi prièljkujemo da }emo tada u Republici Hrvatskoj imati novu stabilnu Vladu koja }e sljede}e ~etiri godine odgovorno i uspje{no voditi ovu dràvu. Promjene su nam potrebne ali ne i nestabilnost, posebno u vremenima krize. Tu su jo{ problemi s izbjeglicama i tero-risti~ke prijetnje posvuda, pa i u Europi, i u na{em dijelu Europe, a mi ba{ tu svoje sna-ge neozbiljno i suvi{no tro{imo na podjele u ljekarni{tvu. Vjerujte, nije vrijeme za takve pokuse.

Po{tovane kolegice i kolege, na kraju ovog uvodnika, te na kraju kalendarske i po-slovne godine, Vama i Va{im obiteljima èlim sretan Boì}, mnogo zdravlja i usp-jeha u novoj godini 2016. ■

M ate Portolan, mag. pharm.

93

~lanciNovosti na podru~ju ljekarni~kih usluga

Dodatne ljekarni~ke usluge u Repu-blici Hrvatskoj na{le su se u sredi{tu pozor-nosti u posljednje dvije godine kada je na inicijativu Hrvatskog zavoda za zdrav stveno osiguranje (HZZO) u Hrvatskoj ljekarni~koj komori (HLJK) pokrenut rad povjerenstava i radnih grupa za prona laènje novog modela obra~una ljekarni~ke usluge. Predstavnici HZZO-a tada su po prvi puta istaknuli va`nost uloge ljekarnika u sustavu zdrav-stvene za{tite te zatraìli od HLJK prijedlog novih dodatnih ljekar ni~kih usluga koje bi se ugovarale s HZZO-om.1

Koliko su va`ne dodatne usluge u ljekar-ni{tvu, pokazuje i ovogodi{nji Svjetski kon-gres farmaceuta (FIP) koji se odrào od 28. rujna do 3. listopada 2015. u Düsseldorfu, Njema~ka, kada je organiziran posebni te-~aj, tzv. Masterclass posve}en upravo raz-voju dodatnih usluga u ljekarnama pod na-zivom New products and services in your pharmacy. Te~aj je trajao puna dva dana, a okupio je kolege ljekarnike sa svih kontine-

nata, ukupno 47 sudionika. Voditelji te~aja bili su Fin Mc Caul (magistar farmacije, vla-snik ustanove od 6 ljekarni u Manchesteru, Ujedinjeno Kraljevstvo), William R. Doucet-te (magistar farmacije, profesor na Farma-ceutskom fakultetu Iowa, Sjedinjene Amer-i~ke Dràve) i Ema Paulino (magistra farma-cije, vlasnica ljekarne u Almada, Portugal). Te~aj je obuhvatio dodatne usluge u ljekar-nama s vi{e to~ki gledi{ta – za{to su nam usluge uop}e potrebne, kako osmisliti uslu-gu, kako ju provesti, kako izra~unati vrijed-nost pojedine usluge, kako ju predstaviti i predloìti bolesnicima, kolika je za ljekarnu godi{nja vrijednost svakog bolesnika, te koji }e se rezultat usluge polu~iti u odnosu na prihod ljekarne i sustav zdravstvene za{tite u dru{tvu.

Dràve koje ve} niz godina uspje{no razvi-jaju dodatne usluge u ljekarnama bile su suo~ene s istim izazovima koje trenuta~no ima ljekarni{tvo u Republici Hrvatskoj – kontinuirano smanjivanje cijene usluge iz-da vanja lijekova na recept od strane osigu-ravatelja (dràvnih i privatnih). Stoga su ljekarne bile prisiljene prona}i dodatne izvore prihoda, kako bi osigurale podmi-renje tro{kova poslovanja, a ljekarne koje su me|u prvima uvidjele da postoje}i mo-deli ljekarni{tva nisu vi{e odrìvi i krenule razvijati dodatne usluge danas su vrlo uspje{ne i profitabilne ljekarni~ke ustano-ve. Ljekarne koje nisu krenule u razvijanje ljekarni~kih usluga u svojoj sredini nego svoje poslovanje i dalje temelje samo na usluzi izdavanja lijekova na recept naàlost

napisala: Martina [epetavc, mag. pharm. / ZU Farmacia, Zagreb

1 @eljka Macner Majcan, Vrijednost, ugovaranja i obračun usluge, Bilten HLJK, 2015-1/2, str. 11-14.


94

ovise o trendu smanjivanja cijene te usluge koji je jednak u cijelom svijetu i nerijetko se nalaze u te{kom poloàju te nisu u mogu-}nosti osigurati podmirenje osnovnih tro-{kova poslovanja. 2

Dodatne usluge u ljekarnama ne mogu biti besplatne za bolesnike i treba s tim u vezi postojati vi{e mogu}nosti za ljekarne kako bi mogle zatraìti naknadu za svoju uslu-gu, bilo od strane polica zdravstvenih osi-guranja (dràvnih i privatnih), kao i izravno od bolesnika koji su zainteresirani za odre-|enu uslugu.

Koje dodatne usluge u ljekarnama, prema iskustvima voditelja te~aja, postiù najve}i uspjeh obzirom na prihva}anje od strane bolesnika? To su prije svega razna kontrol-na mjerenja u kontroliranim uvjetima po-

mo}u klini~ki validiranih ure|aja, primjeri-ce, mjerenje arterijskog krvnog tlaka, glu-koze u krvi (tako|er i HbA1C), lipidnog profila, vrijednosti internacionalne mjere za izri~aj antikoaguliranosti u bolesnika na peroralnoj antikoagulantnoj terapiji (INR) i vr{nog protoka zraka ~ije vrijednosti bole-snicima ukazuju na pravilno uzimanje pro-pisane terapije, ali isto se tako rabe i u otkrivanju novih potencijalnih bolesnika koji obzirom na odsutnost simptoma nisu svjesni da se mo`da ve} nalaze u po~etnoj fazi neke od kroni~nih nezaraznih bolesti. Nadalje, to su usluge o savjetovanju zdra-vog na~ina ìvota (pomo} pri prestanku pu{enja, pomo} pri regulaciji tjelesne mase), pregled terapije lijekova i poduke o suradljivosti bolesnika pri naj~e{}im kro-ni~nim bolestima (hipertenzija, dijabetes, astma), razvrstavanje terapije u tjedne do-zatore, izradba indvidualiziranih magistral-nih pripravaka te program cijepljenja.

FOTO: Detlef Weidemann – s lijeva na desno, Martina [epetavc s kolegama iz Makedonije, Belgije, Litve i Nigerije na Masterclassu

2 Fin Mc Caul, William R. Doucette, Ema Paulino, FIP Masterclas, New products and services in your pharma-cy, Workbook, FIP 2015.


95

Upravo program cijepljenja pro{le je godi-ne pokrenuo brojne polemike u doma}oj javnosti kada je od strane ministra zdravlja bio spomenut kao mogu}a dodatna ljekar-ni~ka usluga. No, gost predava~ na tom te~aju Douglas C. Lobdell (magistar far-macije, stariji direktor u American Pharma-cy Associaton), prikazao je uslugu imuni-zacije kao iznimno uspje{nu dodatnu uslu-gu u ljekarnama u Sjedinjenim Ameri ~kim Dràvama. Pri tome prednja~i cijepljenje protiv gripe, a nakon toga imunizacija pro-tiv herpes zostera, tetanusa i pneumokoka. Ljekarnici koji provode imunizaciju obvezni su pro}i usmjereno obrazovanje u trajanju od 20 sati, a u organizaciji American Phar-macy Association, dok je obrazovanje u tom podru~ju sada uvr{teno u obavezni plan i program na studiju farmacije. Za-nimljivo je istaknuti da se ta dodatna uslu-ga danas provodi u svih 50 zemalja u Sje-dinjenim Ameri~kim Drà vama, te da je jo{ godine 1995. ljekarnik prepoznat kao lako dostupan zdravstveni stru~njak koji moè pruàti ovu uslugu, a sve u svrhu pobolj-{anja dostupnosti imunizacije gra|a nima. Isto tako, iznimno je va`na ~injenica da u proteklih 20 godina, od kada se imunizaci-ja provodi kao ljekarni~ka usluga u Sje-dinjenim Ameri~kim Dràvama, nije se do-godio niti jedan slu~aj anafilakti~nog {oka 3 koji je u nas pro{le godine bio naj glasniji argument u javnosti protiv uvo|enja do-datnih ljekarni~kih usluga.

Edukacija u podru~ju imunizacije s certifika-tom o uspje{noj osposobljenosti za tu uslu-gu biti }e godine 2016. organizirana kao poseban te~aj na FIP-u u Buenos Airesu.

Osim pove}anja prihoda ljekarne, dodatne usluge utje~u isto tako i na motivaciju dje-latnika – ljekarnika i cijelog ljekarni~kog ti-ma.2 Ljekarnici se kontinuirano stru~no usavr {avaju, upoznati su s novostima u smjer nicama lije~enja i nadogra|uju svoje znanje {to za posljedicu ima zadovoljstvo svojom profesijom te pozicioniranjem na mjestu zna~ajnog ~initelja u zdravstvenom sustavu. Pruànjem dodatne usluge ljekar-ni~ki tim ima mogu}nost u~enja novih vje-{tina {to dovodi do podizanja samopouzda-nja svih ~lanova tima i prihva}anja odgovor-nosti za ishode lije~enja svojih bolesnika.

Prema iskustvima predava~a, bolesnici koji koriste dodatne usluge u ljekarni pove-}avaju i vlastito zadovoljstvo ljekarnom i sna` nije razvijaju povjerenje prema ljekar-nicima.

Osim te~aja »New products and services in your pharmacy«, zanimljivo predavanje o dodatnim uslugama unutar jedne sekcije odràla je magistra farmacije iz Finske, Inka Puulmalainen iz Udruènja fi nskih lje-karni koja je predstavila rezultate istraì-vanja, a koje je za njih u godini 2014. pro-veo Price Waterhouse Cooper.

Finski ljekarnici samo savjetovanjem uz iz-davanje lijekova i prepoznavanjem dijagno-za za samolije~enje godi{nje u{tede 965 milijuna € dràvnom prora~unu i uz to

3 Douglas C. Lobdell, The Role of Community Pharma-cies/Pharmacists in Vaccine Delivery in the United Sta-tes, American Pharmacists Association, FIP 2015.


96

smanjuju broj odlazaka lije~niku za 6 miliju-na posjeta. Taj je rezultat Udruènje fi nskih ljekarni prikazan novoizabranoj vladi (koja se birala po~etkom godine 2015.), i poka-zalo se da je to bio odlu~uju}i argument da se ljekarni{tvu u Finskoj dodijele sredstva za provo|enje dodatnih usluga koje planiraju i dalje postepeno uvoditi. Obzirom da je Finska po broju stanovnika sli~na Hrvatskoj – 5,5 milijuna, moè se napraviti paralela o vrijednosti u{tede koju svojim radom mogu pridonijeti i hrvatski ljekarnici, pogotovo ukoliko uzmemo u obzir da je iznos prora~una HZZO-a za zdravstvo u godini 2015. oko 22 milijarde kuna.

Va`nost dodatnih usluga u ljekarnama obra|ena je i u sekciji predavanja koja su bila u organizaciji FIP-a pod nazivom Su-stainable remuneration gdje su govornici FIP-a Dominique Jordan, Paul Sinclair (obojica iz izvr{nog odbora za javno lje-karni{tvo FIP-a) i Jacqueline Surugue (izvr{ni odbor za bolni~ko ljekarni{tvo FIP-a), a vrlo su detaljno obradili temu odrìvih naknada

ljekarnicima. Cijena usluge izdavanja lije-kova prema podacima iz brojnih zemalja u stalnom je padu zbog povezanosti sa smanjivanjem cijena lijekova te su zbog toga dodatne usluge u ljekarnama nu`ne za uspje{no i odrìvo poslovanje ljekarni. Ljekarni{tvo je u cijelom svijetu u procesu promjene svoje dosada{nje uloge i potreb-no je, {to je mogu}e prije, reagirati budu-}i da ljekarnici dobivaju klju~nu ulogu u pruànju dodatnih usluga koje dokazuju svoju isplativost zbog pozitivnog utjecaja na ishode lije~enja bolesnika (naro~ito u bolesnika s kroni~nim bolestima i boles nika s vi{e dijagnoza). Ljekarne trebaju od stra-ne osiguravatelja (dràvnih i privatnih) biti prepoznate kao mjesto u zdravstvenom sustavu koje pruà dodanu vrijednost, a ne kao mjesto tro{ka koji treba biti namiren od strane osiguravatelja.4

Iz svega navedenog vidimo da smjer kojim je u posljednje dvije godine krenulo hr-vatsko ljekarni{tvo, dakle s pregovorima HLJK i HZZO-a o strukturalnim promjena-ma i uvo|enjem novog modela pla}anja koji }e uklju~ivati dodatne ljekarni~ke uslu-ge, predstavlja smjer kojeg su razvijene zemlje ve} pro{le i koji se pokazao potre-ban i veoma uspje{an. ■

FOTO: Martina [epetavc – s predavanja Domini-que Jordana o naknadama u javnom ljekarni{tvu

4 Dominique Jordan, Overview of the fi ndings – com-munity pharmacy, FIP 2015. Ovo je izvje{}e FIP-a sa svim podacima dostupan svim organizacijama i udruènjima ~lanicama FIP-a i mogu}e ga je zatraìti da pomogne u pregovorima s nacionalnim vladama oko nadokna|ivanja dodatnih usluga i njihove vrijednosti.


97

Nepredvi|eni tro{kovi izdavanja lijekova na recept

Ve}ina ljekarnika koji imaju dulji radni sta` u ljekarni{tvu s nostalgijom se sje}a vremena kada je obavljanje ljekarni~ke djelatnosti bilo jednostavnije, sigurnije, a glavnina pozornosti ljekarnika i drugih ljekarni~kih radnika bila je usmjerena na zada}e vezane uz tradicionalno pruànje ljekarni~ke usluge pu~anstvu.

Posljednjih godina su se uvjeti poslovanja ljekarni zna~ajno izmijenili,1 jednim dije-lom zbog sve ve}ih zahtijeva koji se, i od strane zakonodavstva i od strane ljekarni~ke struke, postavljaju pred ljekarnike, a, dru-

gim dijelom, zbog ekonomske krize koja je zahvatila gotovo sve segmente gospodar-stva, zdravstveni sustav, a time i ljekarni{tvo.

Ljekarnicima je i danas, u te{kim ekonom-skim uvjetima u kojima se ljekarne nalaze, na prvom mjestu dobrobit bolesnika te po{tivanje svih zakonskih propisa koji se odnose na pruànje ljekarni~ke skrbi, ali raste i zabrinutost vezana uz sve ve}e fi-nan cijske probleme s kojima se ljekarne svakodnevno susre}u. Zakonski propisi vezani uz prostor i opremu ljekarne te pruànje ljekarni~ke skrbi sve su zahtjevni-ji, a jasno je i da su, uz to vezani, sve ve}i financijski tro{kovi.

Situacija je u kojoj se ljekarne nalaze, veza-no uz ugovornu ljekarni~ku djelatnost, po-malo nelogi~na. Naime, ljekarne su ugovor-ni subjekti zdravstvenog sustava. Ugovorom se sa zdravstvenim osiguranjem (Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje) pre-dvi|a da se, izme|u ostalog, u ljekarnama izdaju lijekovi propisani na recept HZZO-a te im HZZO pla}a uslugu izdavanja lijekova na recept. Zakonski su propisani i na~in i uvjeti skladi{tenja i ~u vanja lijekova te stru~na sprema lje karni~kih radnika koji lijek izdaju. Navedeno, primjerice, podrazumije-va ljekarni~ki tim zaposlen u ljekarni, koji tim ~ini magistar farmacije i farmaceutski tehni~ar, zatim podrazumijeva opremljenost ljekarne ure|ajima za kontinuirani nadzor temperature i vlage u hladnjacima i klimati-ziranim prostorima, isto tako podrazumije-va postojanje odgovaraju}e ra~unalne opre-me, kao i zbrinjavanje medicinskog otpada

napisala: mr. sc. @eljka Macner Majcan, mag. pharm. / ZU Ljekarne Bjelovar, Bjelovar

1 Vidjeti ranije objavljene ~lanke: K. Raj{l, T. Portolan, Izgradnja profesionalne vrijednosti u ljekarničkoj praksi, Bilten HLJK 2014.3/4, str. 114-118; M. Portolan, Naša konačna verzija za model ugovaranja u ljekarničkoj djelatnosti, Bilten HLJK 2014-1/2, str. 37-49; M. Por-tolan, Ugovaranje ljekarničke usluge: dijagnostičko-terapijski postupci u ljekarničkoj praksi [2], Bilten HLJK 2014-3/4, str. 105-113; @. Macner Majcan, Vrijednost ljekarničke usluge, Bilten HLJK 2012-5, str. 199-202; @. Macner Majcan, Vrijednost, ugovaranje i obračun usluge, Bilten HLJK 2015-1/2, str. 11-14; @. Macner Majcan, Ekonomsko vrednovanje ljekarničke prakse, Bilten HLJK 2015-1/2, str. 9-11.


98

na propisan na~in. U dijelu poslovanja ljekarni vezanom uz izdavanje lijekova na recept HZZO-a, nelogi~no je to {to se od ljekarni o~ekuje da samostalno, odnosno iz poslovanja, podmiruju tro{kove koji su vezani i proizlaze iz aktivnosti ugovorene s HZZO-om. Valja naglasiti da nov~ana vrijednost ljekarni~ke usluge, koju HZZO pla}a ljekarni za izdavanje lijeka na recept, kao tro{kove niti pribli`no ne pokriva.

Uz navedene tro{kove, vezane posredno uz izdavanje lijeka na recept, isti~e se i tro-{ak koji je neposredno vezan uz izdavanje lijeka na recept, a koji ovisi o na~inu na koji osiguranik pla}a sudjelovanje za propisani lijek. Naime, lijekovi na dopunskoj listi HZZO-a imaju odre|eno »sudjelovanje« koje treba podmiriti osoba kojoj je lijek propisan. Budu}i da suvremeni na~ini po-slovanja podrazumijevaju i mogu}nost ne-gotovinskog pla}anja razli ~itim vrstima kre ditnih kartica, takvu mogu}nost pla-}anja imaju i bolesnici u ve}ini ljekarni. S druge pak strane, ovisno o uvjetima poslo-vanja ugovorenima s bankom, ljekarna pla-}a odre|eni postotak napla}enog iznosa banci, a taj postotak je, ve}inom, izme|u 2–3 % napla}enog iznosa ra~una.

Ukratko, dio sudjelovanja koji je platio osi-guranik kreditnom karticom, ljekarna proslje|uje banci ~ime pokriva tro{ak karti~nog poslovanja. Moè se zaklju~iti da, u slu~aju pla}anja sudjelovanja za lijek kreditnom karticom, dio tog lijeka pla}a ljekarna. Ne postoji zakonska osnova da se od osiguranika kojem je lijek propisan, ta

razlika, koja iznosi odre|eni postotak cije-ne sudjelovanja za izdani lijek, naplati.

Ako se èli izbje}i taj i takav dodatni tro-{ak, ljekarna moè inzistirati na goto-vinskom pla}anju sudjelovanja vezanih uz izdavanje lijeka na recept od osiguranika, ali, time preuzima i rizik da }e, zbog do-datne komplikacije prilikom naplate, izgu-biti bolesnike kojima gotovinski na~in pla-}anja predstavlja problem, a {to }e se opet negativno odraziti na poslovanje ljekarne.

Ovisno o broju zaprimljenih recepata te o vrsti propisanih lijekova, dodatni tro{ak te vrsti moè za ljekarnu iznositi od nekoliko stotina do nekoliko tisu}a kuna godi{nje.

Problem predstavljaju skupi lijekovi s ve}im iznosima sudjelovanja. Primjerice, u slu~aju da je na recept propisan lijek, koji se uzima kao dugotrajna terapija, uz sudjelovanje od 270 kn mjese~no, odnosno preko 3000 kuna godi{nje, a sudjelovanje se pla}a kre-ditnom karticom, tro{ak lijeka koji snosi ljekarna samo za tog jednog potro{a~a lijekova (bolesnika) iznosi gotovo 100 kn godi{nje. Specifi~ne su i situacije u kojima osiguranik treba platiti iznos od 1000 kn i vi{e, kao sudjelovanje za lijek, pa mu toga trenutka zbog ove}eg iznosa vi{e odgovara platiti kreditnom karticom.

S problemima nastalim zbog opisanih do-datnih tro{kova, ljekarne »se nose« indivi-dualno, i na razli~ite na~ine, ali je jedino dugotrajno zadovoljavaju}e rje{enje, kako za osiguranike tako i za ljekarne, posti-zanje dogovora s HZZO-om o prikladnoj


99

cijeni ljekarni~ke usluge. Ljekarni~ka uslu-ga treba biti dovoljna da omogu}i ljekarni pokrivanje svih tro{kova vezanih uz seg-ment poslovanja, tj. vezan uz izdavanje lijekova na recept HZZO-a, odnosno uz onaj dio obavljanja ljekarni~ke djelatnosti koji je ugovoren s HZZO-om. ■

Novosti iz bolni~kog ljekarni{tva

Iz razloga {to su mnogi ljekarnici koji rade u javnom ljekarni{tvu ili farma-ceutskoj industriji slabo upoznati s bolni~kim ljekarni{tvom i aktualnim zbi-vanjima, ovaj tekst ima za svrhu manje upu}enima ukazati kako su bolni~ki ljekar-nici vrlo aktivni i neprestano rade na tome da zauzmu {to bolje poloàje u zdravstve-nom sustavu te ostvare promjene poslo-vanja i brige za zdravlje na bolje.

Bolni~ki ljekarnici se ve} duè vrijeme susre}u s brojnim problemima koji se pri-marno odnose na neprepoznavanje njiho-ve stru~nosti od strane uprava bolnica te

te{ko i presporo uklju~ivanje ljekarnika u multidisciplinarne timove. Najve}i broj ljekarnika pretrpan je zahtjevima za po-stupke javne nabave, osobito objedinjene, {to im uz neodgovaraju}u informati~ku potporu oduzima velik dio radnog vreme-na, a stru~ni dio posla se na ra~un toga zapostavlja. Bolni~ke ljekarne koje èle unaprijediti kvalitetu pripreme sterilnih pa-renteralnih lijekova i prenijeti taj posao s odjela u svoj specijaliziran prostor, susre}u se s pote{ko}ama oko obrazovanja i uop}e osposobljavanja svojih zdravstvenih radni-ka, velikim tro{kovima koje iziskuje ure-|enje i odràvanje prostora, kao i nedo-statkom svijesti da, iako taj rad zahtijeva financijska ulaganja, namjeni prilago|en prostor ipak predstavlja zna~ajno pobolj-{anje kvalitete bolni~ke usluge. To {to ra-duje je ~injenica da je ponovnim uvo|enjem specijalizacija iz klini~ke farmacije – bol-ni~ko ljekarni{tvo porastao interes za rad u bolni~kim ljekarnama. Mnoge bolnice za-poslile su mlade kolege, od kojih neki ve} i rade kao specijalisti, te vrlo aktivno sudje-luju i u multidisciplinarnim timovima svojih ustanova, sudjeluju na kongresima, drugim skupovima i predavanjima, a nadamo se da }e se uklju~iti i u stru~ni rad Hrvatske ljekarni~ke komore.

Iako to i nije novost, ~injenica je da se ovih dana opet javljaju ve}i problemi s nesta-{icom lijekova, osobito parenteralnih anti-mikrobnih lijekova, {to predstavlja velik problem u svakodnevnom radu i ugroàva zdravlje bolesnika. êste su i nesta{ice cje-

napisala: Davorka Jak{i}, mag. pharm. spec. / Op}a bolnica Karlovac, Karlovac


100

piva i krvnih pripravaka kao oteàvaju}e stanje uzrokovano i zbog poznate situacije s Imunolo{kim zavodom. Uvozni lijekovi ~esto su te{ko dostupni i imaju znatno vi{e cijene, s ~ime se bolnice te{ko nose. Ne-sta{ice lijekova u bolnicama su djelo mi~no uzrokovane naglim prestankom proizvodnje i ~ekanjem interventnog uvoza lijeka, povla~enjem lijekova s trì{ta iz raznih raz-loga te ~injenicom da zbog objedinjene javne nabave, u koju je bila uklju ~ena ve-}ina bolnica, mnogi proizvo|a~i nisu dobro isplanirali proizvodnju za na{e doma}e trì-{te. No, upravo u tim situacijama bolni~ki ljekarnici postaju zasigurno itekako vaàn dio tima jer u svakom trenutku znaju koji lijek je trenutno (ne)dostupan te mogu predloìti lije~nicima najbolju terapijsku opciju za pojedinog bolesnika.

U sklopu projekta European Union Net-work Patient Safety and Quality of Care (PaSQ) Joint Action, u 14 hrvatskih bolni-ca, koje su se dobrovoljno prijavile, traje provedba sigurnosne klini~ke prakse tzv. Uskla|ivanje primjene lijekova (Medication Reconciliation), ~iji je cilj pobolj{anje sigur-nosti bolesnika kroz uo~avanje, smanjivanje i ispravljanje medikacijskih pogre{aka do kojih bi moglo do}i ili dolazi nakon prijema bolesnika u bolni~ku ustanovu, tijekom nje-govog boravka, premje{taja na razli~ite odje le i otpusta iz bolni~ke ustanove.

Upravo na tu aktualnu temu »From medici-nes reconciliation to medicines optimisa-tion« odnosno Od uskla|ivanja primjene lijekova do optimizacije terapije lijekovima

odràn je od 10.-13. rujna 2015. u Za-grebu akademski seminar Europskog udru-ènja bolni~kih ljekarnika (EAHP) 2015. na kojem je sudjelovalo 54 ljekarnika iz 30 europskih zemalja. Hrvatsku su predstavlja-le tri kolegice, iz bolni~kih ljekarni KBC Zagreb, KBC Dubrava i OB Dr. Tomislav Bardek Koprivnica. Sudionici su se uklju~ili u radionice ~iji je cilj bio razmjena iskusta-va, a dobili su i vrijedne savjete o pobolj-{anju komunikacije s lije~ nikom i bole-snikom te poticaj od iskusnijih kolega na pokretanje uskla|enja primjene lijekova na svojim odjelima.

Ve} je najavljeno da }e uskla|ivanje primje-ne lijekova postati dijelom akreditacijskih standarda u postupku akreditacije bolni~kih ustanova, te je timovima zaduènim za kva litetu i akreditaciju bolnica preporu~eno da tu klini~ku praksu primjene, odnosno provedu (implementiraju) na {to ve}i broj bolni~kih odjela. Naàlost, u nekim su bol-nicama za te postupke zaduèni samo lije~nici i medicinske sestre, dok su ljekar-nici nepravedno i nerazumno izostavljeni. Stoga, ovim putem pozivam sve kolege da se u svojim ustanovama raspitaju o pro-vedbi PaSQ projekta i aktivno u njega uklju~e. U nastavku aktivnosti u okviru tog projekta Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi organizira 4. prosinca 2015. êtvrti stru~ni skup razmjena znanja i iskustva u okviru projekta PaSQ, na-mijenjena koordinatorima i ~lanovima njihova tima koji sudjeluju u implementaci-ji prakse uskla|ivanja primjene lijekova u bolnicama u Republici Hrvatskoj.


101

Jo{ u svibnju 2014. Na Europskom sa-stanku na vrhu (samitu) bolni~kog ljekar-ni{tva u Briselu (Bruxellesu) donesene su Europske izjave o bolni~kom ljekarni{tvu,1 koje predstavljaju svojevrsnu strategiju razvoja europskog bolni~kog ljekarni{tva, a trebale bi se {to prije implementirati u svim zemljama EU. Ovih dana zavr{ilo je online istraìvanje za godinu 2015., namijenjeno bolni~kim ljekarnicima, a vezano za imple-mentaciju 5. poglavlja navedenog doku-menta: »Sigurnost pacijenta i osiguranje kvalitete«. O rezultatima }e zasigurno biti rije~i i na sljede}em godi{njem Kongresu EAHP, u oùjku 2016. Povjerenstvo za bolni~ko ljekar ni{tvo HLJK ve} je zapo~elo s radom na tom novom razvijanju strate-gije bolni~kog ljekarni{tva u Hrvatskoj, koja bi definirala prioritetne ciljeve i rokove za njihovo izvr{enje, temeljene na Europ-skim izjavama o bolni~kom ljekarni{tvu.

EAHP je u suradnji s Royal Dutch Pharma-cists Association (KNMP) i Dutch Associa-tion of Hospital Pharmacists (NVZA) objavi-lo priru~nik naslova Practical Pharmaceu-tics, namijenjen primarno bolni~kim, ali i javnim ljekarnicima te studentima, u kojem su objavljene me|unarodne smjernice za postupke pripreme, kontrole kvalitete, skladi{tenja, izdavanja i uporabe magistral-nih i galenskih pripravaka koji se izra|uju u europskim ljekarnama.2 Priru~nik obuhva-}a trenutno vaè}u EU legislativu iz pod-

ru~ja farmaceutske tehnologije kao i brojne recepture i primjere iz svakodnevne prakse ljekarni zemalja ~lanica, a dostupan je u elektroni~kom i tiskanom obliku. Na njemu su radili ljekarnici iz ve}ine zemalja ~lanica EAHP, zaposleni u bolni~kim ljekarnama i na sveu~ili{tima, izme|u ostalih i na{e ko-legice iz KBC Rijeka i s Farmaceutsko-bio-kemijskog fakulteta u Zagrebu, na {to smo posebno ponosni.

Ve}ina ljekarnika slaè se da je budu}nost hrvatskog ljekarni{tva u pruànju dodatnih ljekarni~kih usluga, koje bi omogu}ile bolju ljekarni~ku skrb, pribliìle ljekarnika bole-sniku, omogu}ile ljekarniku da se jo{ aktivnije obrazuje i da se njegov rad bolje vrednuje, kako bi se u kona~nici pobolj{alo poslovanje ljekarni. Me|u kolegama je manje poznato da bolni~ke ljekarne ne ugovaraju niti jednu svoju uslugu s Hr-vatskim zavodom za zdravstveno osigu-ranje. Naàlost, u situaciji kada bolnice lo{e posluju, sanacija nije donijela tako do-bre rezultate kako se o~ekivalo, a njihovo financiranje izravno ovisi o izvr{enim uslu-gama, a upravo je to jedan od razloga {to uprave mnogih bolnica doìvljavaju bol-ni~ku ljekarnu kao teret, tj. kao slu`bu koja po nekima financijski zna~ajno, a po drugi-ma uop}e ne pridonosi bolni~kom prora~unu. @elja je bolni~kih ljekarnika da se njihove usluge uskoro po~nu vrednova-

1 hrvatski prijevod dostupan je na (5. studeni 2015.) http://www.eahp.eu/practice-and-policy/european-sta-tements-hospital-pharmacy

2 Y. Bouwman, V. Fenton-May, P. Le Brun (Eds.), Practi-cal Pharmaceutics: An International Guideline for the Preparation, Care and Use of Medicinal Products, Springer International Publishing, 2015.


102

ti, kao i one javnih ljekarni, te da se pre-pozna i iskoristi potencijal magistara far-macije specijalista za bolni~ko ljekarni{tvo.

Moè se zaklju~iti da iznimnim trudom kojeg ulaù ljekarnici za bolni~ko ljekar-ni{tvo sporo, ali sigurno kro~e u za njih bolja vremena. No, da bi se ponovno po-digao ugled bolni~kih ljekarni, a bolni~ki ljekarnik bolje pozicionirao u multidiscipli-narnom timu, potrebno je da se bolni~ki ljekarnici puno aktivnije uklju~e u rad svojih bolnica i strukovnih udruènja, ali da im se i zakonski omogu}i da se njihove ljekarni~ke usluge kategoriziraju i pra-vedno vrednuju. O~ekujemo da nas i osta-li kolege podrè u nastojanjima da zajedno kvalitetnije pridonesemo ishodu lije~enja onih koji bi nam uvijek trebali biti na pr-vom mjestu – na{ih dragih bolesnika. ■

Legalizacija marihuane u medicinske svrhe

Konoplja (Cannabis sativa L., poro-dica: Cannabaceae – konoplje) je biljka koja se ve} tisu}ama godina rabi u tradi-cionalnoj medicini za lije~enje te kao izvor hrane i vlakana. Smatra se da potje~e iz sredi{njeg dijela Azije. Prvi poznati zapisi o njenoj medicinskoj primjeni potje~u iz Kine, a zapisi su stari oko 5000 godina. Navodi se kao sredstvo za lije~enje reume, ginekolo{kih bolesti, rastresenosti i mala-rije, te da su je kineski lije~nici rabili tijekom kirur{kih zahvata kao anestetik i analgetik. Isto je tako davno opisano da njena pretjerana uporaba uzrokuje stanje sli~no trovanju i »pojavu duhova«. U drevnoj indijskoj medicini sluìla je kao sredstvo za smirenje, poticanje apetita, smanjenje nadutosti i ja~anje memorije. Staroegipatski papirusi opisuju primjenu konoplje u izradbi klistira, pripravaka za o~i i medicinskih zavoja te za mumifici-ranje. Dioskurid i Galen koristili su sje-menke za izradbu pripravaka protiv bolova u uhu i protiv nadutosti. Osim u medicin-

napisala: prof. dr. sc. Sanda Vladimir--Kneèvi}, mag. pharm. / Zavod za farmakogno-ziju, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb


103

ske svrhe, konoplja se u arapskom svijetu rabila i za uìvanje. Rije~ ha{i{ arapskoga je podrijetla, a rije~ potje~e od izraza hashish al kief (»suha biljka zadovoljstva«). U staroj arapskoj medicini konoplja se sma trala sredstvom koje poti~e ludilo, uzro kuje nesvjesticu, slabi srce i ublaàva bol.1 Iako postoje podaci o dugoj povijesti primjene konoplje u pu~koj medicini broj-nih naroda, ona je u mnogim zemljama svijeta svrstana u skupinu opojnih droga zbog prepoznatog ovisni~kog potencijala.

Dosada{nja istraìvanjaDosada{nja istraìvanja

Dosada{nja znanstvena istraìvanja konoplje rezultirala su otkrivanjem nekoliko stotina razli~itih bioaktivnih sastavnica, me|u koji-ma i 104 kanabinoida. Ti spojevi pripadaju skupini terpenskih spojeva jedinstvene ke-mijske strukture. Uglavnom se u povi{enim koncentracijama nalaze u vr{nim dijelovima ènske biljke. Najva`niji i naj po znatiji fitoka-nabinoid je delta-9-tetrahidrokanabinol (THC),2 zbog ~ijeg se psiho aktivnog djelo-vanja konoplja nalazi me|u opojnim droga-ma. Ostali fitokanabinoidi uglavnom ne po-kazuju psihoaktivna svojstva, a me|u njima

se biolo{kom aktivno{}u i udjelom isti~e ka-nabidiol (CBD).

Dokazano je da kanabinoidi djeluju uglav-nom preko dva tipa kanabinoidnih recep-tora (CB1 i CB2). CB1 receptor u mozgu nalaze se u sredi{njem ìv~anom sustavu, u podru~jima odgovornim za memoriju, koncentraciju, osjet, raspoloènje, apetit, bol i kordinaciju pokreta, ali su na |eni i u nekim perifernim organima. CB2 receptori preteìto su vezani za stanice imunosnog sustava (u limfnom sustavu). U organizmu su otkriveni i endogeni kanabinoidi koji utje~u na niz razli~itih fiziolo{kih funkcija, od kontrole apetita do regulacije imuno-snog sustava. 3, 4

Otkri}e kanabinoidnih receptora potaknulo je brojna znanstvena istraìvanja koja su ukazala na mogu}nost primjene medicinske konoplje i sintetskih kanabinoida u simpto-matskom lije~enju oboljelih od karcinoma, nekih neurolo{kih bolesti i AIDS-a, primje-

1 Brown, DT., Cannabis: The genus Cannabis, CRC Press, UK, 1998, str. 1-28. ¢ISBN: 978-9057022913£.

2 THC je prvi izolirao iz smole kanabisa H. J. Wollner i suradnici, a obvili su rezultate istraìvanja u J. Am. Chem. Soc., 64 (1942) 26. Prve toksikolo{ke studije objavili su H. Rosenkranz i suradnci u Toxicol. Appl. Parmacol., 28 (1974) 18 i H. Yoshimura sa suradnici-ma u J. Med. Chem., 21 (1978) 1079.

3 Pertwee, R., Handbook of Cannabis, Oxford Universi-ty Press, UK, 2014, str. 3-43. ¢ISBN: 978-0199662685£.

4 Borgelt, LM., Franson, KL., Nussbaum, AM., Wang, GS., The pharmacologic and clinical effects of medical cannabis, Pharmacother., 33 (2013) 195-209.


104

rice, za smanjenje mu~nine i povra}anja, pobolj{anje apetita ili ublaàvanje boli.3 Bri-tanska biofarmaceutska tvrtka GW Pharma-ceuticals razvila je prvi lijek na bazi ekstrakta medicinske konoplje za{ti}enog naziva Sati-vex® koji se primjenjuje kao bukalni sprej. Nabiksimol je djelatna tvar, odnosno eks-trakt s definiranim omjerom THC-a i CBD-a. Lijek je odobren za ublaàvanje mi{i}nog spazma u oboljelih od multiple skleroze. Ista tvrtka registrirala je i lijek Epidolex® u kojem je djelatna tvar ekstrakt konoplje s 98 % CBD-a, a indiciran je kod rijetkog sindro-ma dje~je epilepsije (Dravetov sindrom). Nobilon (Cesamet®) je sintetski analog THC-a stavljen na trì{te u obliku kapsula za ublaàvanje mu~nine i povra}anja u onkolo{kih bolesnika na kemoterapiji (Meda Pharmaceuticals, SAD). Dronabinol (Mari-nol®) je sintetski oblik THC-a, s odobrenim indikacijama za stimuliranje apetita u obolje-lih od AIDS-a koji pate od kaheksije5 te za ubla avanje mu~nine i povra}anja u onko-lo{kih bolesnika na kemoterapiji (Solvay, Belgija). Navedeni lijekovi jo{ uvijek nisu registrirani u Republici Hrvatskoj, a njihove pretpostavljeno visoke cijene mogle bi ih u~initi nedostupnim ve}ini bolesnika.

Rad na primjeni konoplje u HrvatskojRad na primjeni konoplje u Hrvatskoj

Prema vaè}im zakonskim propisima, do sada u Hrvatskoj nije bila mogu}a primje-

na konoplje u medicinske svrhe. Stoga je po ~etkom godine 2015. u Ministarstvu zdrav lja osnovano Povjerenstvo za analizu i preporuke primjene indijske konoplje i kanabinoida u medicinske svrhe, s ciljem da se istraè mogu}nosti primjene kono-plje i kanabinoida kod te{ko oboljelih koji-ma ta i takva terapija moè pomo}i u pro-cesu lije~enja. Predsjednik spomenutog Povjerenstva je doc. dr. sc. Ognjen Brbo-rovi} s Katedre za socijalnu medicinu i or-ganizaciju zdravstvene za{tite Medicin-skog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, a Povjerenstvo ~ini deset ~lanova koji su re-dom uvaèni stru~njaci medicinske, farma-ceutske i prav ne struke. Temeljem rele-vantnih znan st venih spoznaja i ~injenice da te{ko obo ljeli u Hrvatskoj marihuanu kupuju ilegalno na crnom trì{tu, ~ime kr{e zakon i ugroàvaju vlastito zdravlje, Povjerenstvo je potvrdilo potrebu reguli-ranja primjene medicinske konoplje u okvi-ru zdravstvenog sustava. U tom kontekstu razmotrene su mogu}nosti izradbe magi-stralnih i galenskih pripravaka na bazi me-dicinske konoplje te izmjene Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept. Povjerenstvo je donijelo preporuke za primjenu konoplje u medicinske svrhe iz kojih je jasno vidljivo da niti jedan ljekoviti pripravak na bazi ekstrakta medicinske ko-noplje ili kanabinoida ne lije~i malignu bo-lest, niti zaustavlja progresiju multiple skleroze ili AIDS-a. Prema znanstveno utemeljenim dokazima striktno su odre-|ene sljede}e indikacije: simptomat sko

5 Kaheksija, lo{e op}e stanje organizma, propadanje, mr{avost, iscrpljenost, obi~no zbog te{ke bolesti (npr. u odmaklom stadiju raka), nekih bolesti probavnog su-stava, mijene tvari i tako redom.


105

ublaàvanje spa sti~nosti6 u bolesnika koji boluju od multiple skleroze kojima spa-sti~nost nije adekvatno kontrolirana kon-vencionalnom terapijom; ublaàvanje mu-~ nine i povra}anja u bolesnika s malignim bolestima koji primaju emetogenu terapi-ju; mogu}nost primjene u bolesnika s uz-na predovalom / terminalnom malignom bole{}u i kroni ~nom umjerenom do sred-nje te{kom boli; u lije~enju haheksije / ano reksije u HIV / AIDS bolesnika; u lije-~enju Dravetovog sindroma (dje~jeg epi-lep ti~nog sindroma). Povjerenstvo je za-uzelo stav da se za ostala neurolo{ka oboljenja i psihijatrijske poreme}aje ne moè preporu~iti pripravak medicinske konoplje.7 No, za o~ekivati je da }e se po-pis odobrenih indikacija pove}avati su-kladno s novim znanstvenim spoz najama i medicini (u)temeljenoj na dokazima.8

Uzimaju}i u obzir dosada{nje veliko iskust-vo ljekarni~ke struke u podru~ju izradbe i kontrole kakvo}e magistralnih i galenskih pripravaka, predloèna je njihova izradba na bazi medicinske konoplje. Ljekoviti pri-pravci, ali i biljna sirovina iz koje se izra-|uju, moraju udovoljavati farmaceutskim

kriterijima kakvo}e te biti standardizirani na udio glavnih kanabinoida THC-a i CBD-a.9 Ljekovitu biljnu sirovinu ~ine osu{eni, cva-tu}i i neosjemenjeni vr{ni dijelovi ènske biljke Cannabis sativa L. Temeljem prakse u drugim zemljama ustanovljena je potreba za tri tipa ljekovite biljne sirovine prema udjelu glavnih kanabinoida, a u skladu s tim udjelom i tipom provodio bi se uzgoj i/ili uvoz sorti konoplje za medicinsku primjenu, i to s obzirom na udjele aktivnih sastavnica izraène na masu suhog biljnog materijala: THC tip (THC / CBD > 2,5); THC / CBD tip (THC / CBD od 0,25 do 2,5; CBD tip (THC / CBD 0,25). Udio aktivnih tvari (THC + CBD) za sve oda-brane sorte treba biti najmanje 10 % u suhoj tvari ljekovite biljne sirovine.

Magistralni i galenski pripravciMagistralni i galenski pripravci

Magistralni i galenski pripravci primjenjiva-li bi se u pravilno doziranim oralnim oblici-ma, a postojala bi i mogu}nost medicinske inhalacije. U izradbi ljekovitog pripravka za oralnu primjenu potrebno je prethodno provesti ekstrakciju biljnoga materijala pridràvaju}i se pravila Dobre proizvo|a~ke prakse. Uporabom ekstrakta s definiranim udjelima THC-a i CBD-a omogu}ila bi se izraba pravilno doziranih oralnih oblika. U slu~aju odabira medicinske inhalacije, biljni materijal s definiranim udjelima glavnih ka-nabinoida odvagivao bi se u pojedina~ne

6 Spasti~nost, oblik pove}ane mi{i}ne napetosti, izraz o{te}enja sredi{njih (piramidalnih) struktura.

7 Ministarstvo zdravlja: Primjena indijske konoplje u lije~enju ¢Internet£. Pristup u studenom 2015: http://www.zdrav l je .hr /zdrav l je /pr imjena_ind i j ske_konoplje_u_lijecenju

8 V. Grdini}, A. Grundler Bencari}, Ljekarni~ka praksa: terapijske doze i primjena lijekova, Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2013, str. 222-224.

9 Vidjeti, primjerice, ~lanak Lj. Grli}, Novootkriveni sa-stojci kanabisa (ha{i{a), Farmaceutski glasnik, 24: 11 (1968) 455-458.


106

doze/pakiranja kao magistralni pripravak propisan za odre|enog bolesnika, a inha-lacija bi se se provodila primjenom vapori-zatora registriranog u kategoriji medi-cinskih proizvoda.7 Da bi se omogu}ilo izdavanje medicinske konoplje na recept u obliku gotovog lijeka, magistralnog ili ga-lenskog pripravka, bilo je potrebno pro-mijeniti neke odredbe vaè}eg Pravilnika te uklju~iti THC i njegove sintetske analo-ge na Popis psihotropnih tvari za koje se ne vode o~evidnici o drogama i psihotrop-nim tvarima. Tako je u suradnji Ministarstva zdravlja i Hrvatske ljekarni~ke komore do-nesen Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijeko-va na recept,10 ~ime je zakonski regulirana primjena medicinske konoplje u Hrvatskoj unutar zdravstvenog sustava.

Republika Hrvatska je tako postala 13. zemlja Europske unije u kojoj je odobrena medicinska primjena konoplje.11 Nakon {to su napravljene sve potrebne pretpostavke da se medicinska konoplja moè primjenji-vati u lije~enju te{ko oboljelih, potrebno je najprije regulirati uvoz i/ili uzgoj biljne si-rovine te uvoz i/ili proizvodnju ekstrakata za izradbu magistralnih i galenskih pripra-

vaka. Da bi se mogli propisivati i izdavati lijekovi, magistralni i galenski pripravci na bazi medicinske konoplje i kanabinoida, trebat }e izraditi smjernice te provesti dopunsko stru~no obrazovanje kako za lije~nike tako i za ljekarnike. ■

Medicinska marihuana u ljekarnama

Medicinska konoplja Canabis sativa L. (por. Cannabaceae) – marihuana za-nimljiva je kako stru~noj tako i {irokoj javnosti.1 Od prvog spomena mogu}nosti da se konoplja pojavi u ljekarni kao »lijek« izaziva velike rasprave i jo{ ve}a o~ekivanja.

Radna skupina Ministarstva zdravlja za medicinsku marihuanu detaljno je prou~ila gra|u o uporabi i dobrobiti uporabe medi-cinske marihuane, te je u ljeto 2015.godi-ne iza{la u javnost sa svojim zaklju~cima i prijedlozima za simptome kojih ~etiri bole-sti postoji nedvojbena dovoljna koli~ina 10 Narodne novine: Pravilnik o izmjenama i dopunama

Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o pro-pisivanju i izdavanju lijekova na recept ¢Internet£ Pristup u studenom 2015: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_10_107_2092.html

11 Vidjeti ~lanak Medicinska marihuana u ljekarnama u ovom broju Biltena HLJK.

napisala: Aisa Zanki Zeli}, mag. pharm., univ. mag. pharm / ZU Farmacia Zagreb

1 Vidjeti ~lanak Legalizacija marihuane u medicinske svrhe u ovom broju Biltena HLJK.


107

klini~kih istraìvanja kako bi medicinska marihuana i u na{oj zemlji na{la svoje mje-sto u olak{avanju ìvota bolesnicima.1

Hrvatska ljekarnička komora, a osobito Povjerenstvo za unapre|enje i regulaciju izrade i izdavanja magistralnih pripravaka radilo je na izmjenama i dopunama Pravil-nika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na re-cept (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Tetrahidrokanabinol ili dronabinol (THC), kao psihotropna tvar, uvr{tena je na Popis psihotropnih tvari za koje se ne vode o~e-vidnici o drogama i psihotropnim tvarima.

Stupanjem Pravilnika na snagu lijekove koji sadràvaju THC ili nabilon (sintetski kana-binoid) mogu prepisivati izabrani lije~nici u djelatnosti op}e / obiteljske medicine te zdravstvene za{tite pred{kolske djece i zdrav stvene za{tite èna po preporuci dok tora medicine specijalista neurologije, internisti~ke onkologije, onkologije i radio-terapije, infektologije i specijalista pedija-tara sa supspecijalizacijom iz neuropedija-trije i to na neponovljivi recept na teret bolesnika.

Pripravci koji sadràvaju navedene psiho-tropne tvari mogu se propisivati za ubla-àvanje tegoba kod multiple skleroze, kar-cinoma, epilepsije i AIDS-a.

Va`no je naglasiti da je sadràj odre|enih ka-nabinoida u pripravku klju~an za lije~enje pojedinih stanja, kod nekih je va`niji THC-a, a kod nekih kanabidiol (CBD).

Na receptu na koji se propisuju spomenute psihotropne tvari moè se prepisati gotovi pripravak koji se moè nabaviti s vanjskih trì{ta. Gotovi pripravci sadràvaju sin-tetske kanabinoide za oralnu primjenu ili kanabinoide biljnoga porijekla u obliku raspr{iva~a za usta. Gotovi pripravci odo-breni su za lije~enje mu~nine i povra}anja povezanih s kemoterapijom koja se pri-mjenjuje kod malignih bolesti, i to kod onih bolesnika koji nemaju zadovoljavaju}i od-govor na konvencionalnu antiemetsku te-rapiju u dobnoj skupini od 18 do 65 godi-na, za lije~enje anoreksije povezane s gu-bitkom tjelesne mase kod bolesnika s AIDS-om, za lije~enje i pobolj{anje sim-ptoma kod odraslih bolesnika sa srednje do te{kom spasti~nosti2 zbog multiple skleroze kod bolesnika koji nemaju zado-voljavaju}i odgovor na druge antispasti~ke terapije te onih kod kojih do|e do zna-~ajnog pobolj{anja u lije~enju spasti~ nosti za vrijeme inicijalne terapije.

Na recept se mogu propisati magistralni i galenski pripravci. Za izradu magistralnih i galenskih pripravaka, uz po{tivanje svih pravila struke, biljnu sirovinu ~ine su{eni cvatu}i neosjemenjeni dijelovi enske biljke (cvatovi) Canabis sativa L. (Cannabaceae).

1 Ljekovita biljna sirovina mora udovoljava-ti farmaceutskim kriterijima kvalitete i biti standardizirana na sadràj glavnih kanabi-noida jer sadràj kanabinoida u biljnom materijalu zna~ajno varira ovisno o sorta-

2 Spasti~nost, oblik pove}ane mi{i}ne napetosti, izraz o{te}enja sredi{njih (piramidalnih) struktura.


108

ma konoplje, starosti biljke i uvjetima uzgoja. Galenski i magistralni preparati iz biljne droge (osu{enih cvatu}ih neosje-menjenih vr{nih dijelova biljke) odvaganih u pojedina~ne doze spremne za uporabu rabe se kao pripravci za medicinsku inhala-ciju. Inhalacija se provodi primjenom va-porizatora registriranih u kategoriji medi-cinskih proizvoda. Trenuta~no se razmatra mogu}nost uvoza biljne droge.

Za izradbu oralnih ljekovitih pripravaka, iz ìtkih (ugu{}enih) ili suhih standardiziranih ekstrakata, biljni ekstrakti moraju imati far-makopejsku kakvo}u te precizno odre|ene udjele THC-a i CBD-a, kako bi se omogu}ila izrada pravilno doziranih ljekovitih pri-pravaka. Takvi standardizirani ekstrakti rabe se za izradbu magistralnih i galenskih pripravaka, primjerice u kapsulama. U ovom trenutku ispituju se mogu}nosti uvo-za takvih ekstrakata i njihovo stavljanje na trì{te.

Lijekovi koji sadràvaju THC mogu se pro-pisivati na recept u koli~ini potrebnoj za lije~enje do najvi{e 30 dana, a ukupna koli~ina propisanog THC-a ne smije biti ve}a od 7,5 g.

Stavljanje takvih pripravaka na trì{te otva-ra nove mogu}nosti terapije bolesnika ciljanih navedenih skupina, ali i otvara mogu}nosti za traènje novih klini~kih do-kaza koji bi ove tvari i pripravke u~inile do-stupnim i drugim skupinama bolesnika.

Pravni je okvir koji omogu}ava primjenu medicinske marihuane ostvaren. Poduka i

obrazovanje stru~ne javnosti je neo-phodna, a potrebno ju je provesti interdi-sciplinarno uklju~ivanjem svih slojeva stru-~ne javnosti kako bi se time svima pojasnile i pribliìle dobrobiti uporabe terapije, te osvijestile nuspojave koje su mogu}e kao {to je to slu~aj i kod svih drugih lijekova.

Nakon obrazovanja stru~ne javnosti po-trebno je {irokoj javnosti, a osobito mediji-ma, pojasniti mogu}nosti, dosege i nu-spojave terapije medicinskom marihuanom temeljene isklju~ivo na klini~kim dokazima, kako bi se manipulacija te{kim bolesnicima koja se trenuta~no zbiva na crnom trì{tu svela na najmanju mogu}u mjeru. ■

109

izvje{}aIzvje{}e sa sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore

Peta sjednica1 Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore odràna je 2. lipnja 2015. u Zagrebu.

Zastupnici Glavne skup{tine raspravljali su i donijeli Odluke po sljede}im to~kama:• izvje{}u predsjednika Komore• zavr{nom ra~unu Komore za 2014.• planu rada Komora za 2015.• financijskom planu za 2015.

U skladu s odredbama Statuta Hrvatske ljekarni~ke komore, Mate Portolan je Glav-noj Skup{tini podnio izvje{}e o radu Ko-more za razdoblje od 7. travnja 2014. pa do 2. lipnja 2015.

Predsjednik Komore je izvijestio prisutne o radu Komore izme|u dviju sjednica s na-glaskom na najva`nije aktivnosti Komore koje se odnose na suradnju s:

• Ministarstvom zdravlja• Hrvatskim zavodom za zdravstveno

osiguranje• ostalim ministarstvima i dràvnim usta-

novama• Hrvatskim farmaceutskim dru{tvom,

Agencijom za lijekove i medicinske pro izvode te Farmaceutsko-biokemij-skim fakultetom

• Europskim i me|unarodnim farmaceut-skim grupacijama.

U svojem je izvje{}u predsjednik Komore istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske na svojoj 125. sjednici od 26. studenoga 2014. na prijedlog ministra zdravlja prim. Sini{e Varge, imenovala Tihanu Govor ~i-novi}, mag. pharm., MSc., stru~nu surad-nicu HLJK, za posebnu savjetnicu ministra zdravlja za ljekarni~ku djelatnost.

Nadalje, predsjednik Komore je predstavio prijedlog Programa rada koje je donijelo Vije}e Komore s naglaskom na strate{ke ciljeve Komore koji se odnose na reformu zdravstvenog sustava i sustava zdravstve-nog osiguranja u Republici Hrvatskoj, na

ugovaranje ljekarni~kih usluga s HZZO-m, na utvr|ivanje i zastupanje drugih po-slovnih interesa ljekarni{tva, na edukaciju magistara farmacije prema Planu stru~nog usavr{avanja, na izradbu i objavljivanje standarda za ljekarni~ki rad i indikatora kvalitete, te na me|unarodne aktivnosti i druge aktivnosti vezane za izmjene i dopu-ne zakona u zdravstvu.

pripremila: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJK

1 etvrta sjednica Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore odràna je 7. travnja 2014., vidjeti: Bilten HLJK 2014-1/2, str. 71-72


110

Prijedlog Programa rada Hrvatske ljekar-ni~ke komore za 2015. jednoglasno je prihva}en.

Predsjednik je zastupnicima izloìo finan-cijski plan za 2015. u skladu s planom aktiv nosti Komore i na temelju pro{lo go-di{ njih rezultata.

Glavna Skup{tina jednoglasno je prihvatila Financijski plan za godinu 2015. ■

Izvje{}e s konstituiraju}e sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore

Dana 16. listopada 2015. u Za-grebu, Hotel Dubrovnik, s po~etkom u 11 sati zapo~ela je 1. konstituiraju}a sjednica Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke ko-more (za novo mandatno razdoblje).

Nakon provedenih izbora u lipnju 2015. za zastupnike Glavne skup{tine Komore, ovom su sjednicom zastupnici zapo~eli obavljati svoje du`nosti.

Nakon to~aka dnevnoga reda sjednice, koje se odnose na izbor radnog pred sjed-ni{tva, ~lanova verifikacijske komisije i njihovog izvje{}a, zastupnici Glavne skup-{tine Hrvatske ljekarni~ke komore imeno-vali su ~lanove Vije}a Hrvatske ljekarni~ke komore (dalje: Vije}e Komore), ~lanove Komisije za àlbu, ~lanove Nadzornog od-bora, kao i predstavnika Glavne skup{tine u Izvr{nom odboru Komore.

Najva`nija odluka ove skup{tine odnosi se na imenovanje novih ~lanova Vije}a Komo-re koje su predloìla Podru~na Vije}a. U Vije}e Komore imenovani su (23 ~lana):• Dogan~i} Jakov • Draènovi} Vukadinovi} Julija• \uki} Ana-Marija• Fett Ana• Gali} Anita• Gali} Skoko Ana• Horvat Igor• Jak{i} Davorka• Jovanovac Vlatka• Leljak Andrea• Macner Majcan @eljka• Neziri Alen• Pavli} Irena• Petrovi} Zvezdana• Radin Dragica• Raji} Mira pripremila: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJK


111

• Soldo Ana• [tefan Juraj• [u{ko Nela• Tomljanovi} Ingrid• Topi} Ina• Vinkovi} Marija• @ivkovi} Ivanka

Sukladno Statutu Hrvatske ljekarni~ke ko-more predstavnik je Hrvatskog farma-ceutskog dru{tva u Vije}u Komore mr. sc, Darko Taka~, mag. pharm. spec, a pred-stavnica Farmaceutsko-biokemijskog fakul-teta Sveu~ili{ta u Zagrebu je prof. dr. sc. Sanda Vladimir Kneèvi}, mag. pharm.

Kako su u Vije}e Komore imenovani i za-stupnici Glavne skup{tine, njihova zastup-ni~ka funkcija prestaje, a sukladno Pravil-niku o izboru i opozivu ~lanova tijela Hr-vatske ljekarni~ke komore tu funkciju preu-zima sljede}i kandidat s liste podru`nice prema rezultatu glasovanja za zastupnike Skup{tine.

Prema tome novi zastupnici u Glavnoj skup{tini Hrvatske ljekarni~ke komore su (8 ~lanova):• Marija Bagovi} Lu~i}• Alen Fri{~i}• Emilija Horvat• Josip Kaleni}• Danijela Kondà• Marija Kova~• Dario Ravli}• Vjenceslav @nidar{i}

Zastupnici Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore jednoglasno su za svog predstavnika u Izvr{nom odboru Komore izabrali Antu Mandi}a, mag. pharm.

Za ~lanove Nadzornog odbora imenovani su:• Domagoj Ron~evi}, predsjednik• Zvjezdana Dobrin~i}• Ksenija Sokol • Mate Krce, zamjenik predsjednika• Darko Taka~• Vesna Kljenak

Za ~lanove Komisije za àlbe imenovani su:• Domagoj Kre{i}, predsjednica• Marijana Bebek Dropuli}• Jasna Jablan• Ivana [oli}• Marijana Brozovi} ■


112

Konstituiraju}a sjednica Vije}a Komore

Dana 26. listopada 2015. odràna je 1/123 sjednica Vije}a Hrvatske ljekarni~ke komore. Navedena sjednica bila je konsti-tuiraju}a na kojoj je pod predsjedanjem najstarije ~lanice Vije}a Dragice Radin iza-brana nova predsjednica i zamjenica pred-sjednice Vije}a.

Za mandatno razdoblje 2015.-2019. predsjednica je Vije}a Marija Vinkovi}, mag. pharm., nositeljica privatne ljekar ni~ke prak se u Slavonskom brodu, a zamjenica je predsjednice Vije}a Komore Ana Gali} Sko ko, mag. pharm., zaposlena u Ljekar-nama Zagreba~ke ùpanije.

Predsjednik Komore u svojem je redovitom izvje{}u obavijestio ~lanove Vije}a Komore o aktivnostima u Komori u razdoblju od 24. rujna 2015. do 28. listopada 2015.

Hrvatska ljekarni~ka komora sudjelovala je u dono{enju Pravilnika o izmjenama i do-punama Pravilnika o mjerilima za razvrsta-vanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept kojim }e se po prvi puta u Hrvatskoj omogu}iti propisivanje lijekova baziranih na indijskoj konoplji.

U Narodnim novinama broj 116 od 26. listopada 2015. objavljen je Pravilnik o

izmjenama Pravilnika o uvjetima za odre-|ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne kojim se utvr|uje osnivanje ljekar-ne na zra~noj udaljenosti od 3 kilometra do najbliè ljekarne kao i preseljenje ljekar-ne u slu~aju kad ista nema ispunjen uvjet zra~ne udaljenosti utvr|en gore navede-nim Pravilnikom.

Od 1-3. listopada 2015. odràni su 22. dani Belupa u Opatiji. Na sredi{njem dijelu stru~nog skupa, panel diskusiji, odrànoj 2. listopada, o temi »Etika u ogla{avanju lijekova i dodataka prehrani« sudjelovali su ministar zdravlja Sini{a Varga, dr. med. dent., predsjednik HLJK Mate Portolan, mag. pharm., predsjednik HLK Trpimir Go luà, dr. med. i predstavnici Belupa.

Kako je, sukladno dnevnom redu sjednice, trebalo imenovati ~lanove Povjerenstava Komore, a Vije}e je odlu~ilo da se zbog velikog broja kandidata izbor provede tajno, izabrana je Komisija za izbor ~lano-va Povjerenstava u sastavu:• Lidija Dimitrovski• Ivanka Seko{an • Mirjana Jambrovi} • Lea Jureti}• Ivan Pepi}

Komisija za izbor ~lanova Povjerenstava imala je zadatak prebrojiti glasove te utvr-diti sastav svakog Povjerenstva.

Vije}e je donijelo odluku da se ne ogra-ni~ava broj ~lanova povjerenstva na 5 oso-ba, osim ako to zahtijeva poslovnik o radu stanovitog povjerenstva, budu}i da su svi pripremila: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJK


113

predloèni kandidati izrazili svoju volju da rade u povjerenstvima.

Nakon provedenog glasovanja, Komisija za izbor ~lanova povjerenstava utvrdila je ove ~lanove:

Povjerenstva za etiku i deontologiju, ~lanovi (8):• Biljana Nin~evi}• Lidija Dimitrovski• Miranda Serti}• Lea Berna{ek• Kre{o Dubrav~i}• Bernarda Zeli}• Dragana Dragi~evi}• Mandica Vu~emilovi} Grgi}

Zamjenici ~lanova:• Kristina Skender • Maja Oseni~ki • Maja Vugrinec • Dario Ravli}• Lidija Krstini}

Povjerenstva za davanje mi{ljenja pri osniva-nju ljekarni, ~lanovi (9):• Ana Soldo • Martina Juzba{i} • Marko Leti}• Vesna Banjan • Ana Junkovi}• Ma{a Baturina • Alen Neziri • Vesna Vukovi} • Goran Rado{evi}

Zamjenici ~lanova:• Vanja Lisjak• Ingrid Tomljanovi}

• Sandra Cotman-Tomac • Miro Palac • Marija Panduri} • Kre{o Dubrav~i}• Martina Mihaljevi}• Vesna Petrovi}

Povjerenstva za stru~na i stale{ka pitanja, ~lanovi (9): • Jakov Dogan~i} • Mirjana Zubovi}• Zlatko Horvat • Ranko Antun Pezelj• Domagoj Ron~evi}• Vedrana Kuzmi} Vrbanovi} • Darija Lu~i} • Sanja Mihanovi} • Anita Zlatarevi}

Zamjenici ~lanova:• Danijela Kelentri} • Dejan Radanovi} • Anja Gregov Dela{• Svjetlana Mjehovi} Antunica• Snjeàna Milardovi}• Lidija Krstini} • Jelica Li{~i} • Maja Roman• Mario Vreb~evi}

Povjerenstva za ekonomska pitanja, ~lanovi (8): • Domagoj Luka~in• Ana Soldo • Zvezdana Petrovi}• Katarina Perak • Kristijan Gabri} • Sven Pavli} • @eljka Macner Majcan• Mario Vreb~evi}


114

Zamjenici ~lanova:• Milanka Ivandi} • Vera Crn~an • Miro Palac • Ivan [ulje • Kamilo Rude{• Silvija Rutalj

Kandidat za ~lana Povjerenstva Mate Krce, odustao je na vlastiti zahtjev.

Povjerenstva za me|unarodnu suradnju, ~la-novi (7):• Anita Gali}• Katarina Fehir [ola• Darija Lu~i}• Ivana Antunica • Antonija Petri~evi}• Zvezdana Petrovi} • Iva Rude{

Zamjenici ~lanova:• Sa{a Varga• Lea Jureti} • Kristina Luka~evi~• Mija Pi{kuli} • Nermin Kadi} • Tihomir Panduri} • Josipa Buki}

Povjerenstva za stru~ni nadzor, ~lanovi (10): • Branka [urina• Irena Roì} Sinjeri• Patricija Gabri}• Alica Miler• @eljana Talaji}• Ljiljana ]us • Anka ôgelja• Irena Hadelan

• Vesna Poljak • Lidija Abramovi}

Zamjenici ~lanova:• Darija Lu~i}• Andreja Sigur• Jelena Jelaska • Vanja Masteli}• Zlata Essert Roko• Barbara Babi}-Krog• Marija [iri} • Nata{a Bani~ek • Lidija Gr|an • Lidija Krstini}

Povjerenstva za bolni~ko ljekarni{tvo, ~lanovi (10): • Mirjana Pti~ar Canjuga• Dunja Ba{i} • Vesna Ba~i} Vrca• Davorka Jak{i} • Hrvoje Prli}• Ana Crnkovi} • Miroslav Kota • Darija Kuruc • Eugen Javor • Marijana Lovri}

Zamjenici ~lanova:• Andrea Balenovi} Krpan• Luka Markulin • Gordana Piv~evi}• Nela Petra{i} • Mateja Klari}• Ivana Marinovi}• Carmen Juna~ko• Gordana Rako • Nata{a [pehar • Vesna Tr{an Kosi}


115

Povjerenstva za javno ljekarni{tvo, ~lanovi (8):• Vedrana Ajduk • Vlatka Brezak • Alen Fri{~i}• Blanka Brajdi} Milas • Mirela Grgi} • Nathalie Ramljak • Ana Dagen• Marina Maru{i} Fojs

Zamjenici ~lanova:• Maja [egovi} • Jelica Li{~i} • Valentin Lautar • Zorica-Zrinka Vrlji} • Matea Artukovi} • Ivana Cigi} • Marijana Kutil • Mija Pi{kuli}

Povjerenstva za odnose s javno{}u, ~lanovi (8): • Anita Gali}• Ivan Vidakovi} • Ivana Stracenski• Iva Kuli{• Nura Ismailovski • Maja Oseni~ki• Sandra Sitar• Silvia Brakus

Povjerenstva za onkolo{ko ljekarni{tvo, ~la-novi (9): • Aurora Antolovi} Amidì} • Sanja Antolovi} Gavri} • Lidija Gajski • Marko Skelin

• Dahna Arbanas • Maja Koroman • Vesna Pavlica • Mirjana Pti~ar Canjuga • Alma Markovi}

Za ~lanove Povjerenstva za stru~no usavr-{avanje provest }e se na sljede}oj sjed nici Vije}a Komore sukladno odluci Vije}a Ko-more za postupak izbora i imenovanja.

Sukladno Pravilniku o Stegovnom sudu Vije}e Komore provelo je postupak imeno-vanja i sudaca Stegovnog suda u I. stupnju koji se sastoji od 6 ~lanova:• Renata @akman Tomi}• Marija âbri}• Petra Tur~i}• Mladenka ôbanov • Slavica Modri}• Martina Juzba{i}

Vije}e Komore jednoglasno je donijelo odluku da }e se ~lanovi Stegovnog suda u II. stupnju imenovati na sljede}oj sjednici Vije}a.

Za ~lana Izvr{nog odbora iz redova ~lano-va Vije}a Komore izabran je Alen Neziri, mag. pharm. ■


116

Rad Vije}a Komore – sjednice 16/121, 17/122 i 18/123

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore odràlo je od oùjka do rujna 2015. tri sjednice1 o kojima donosimo izvje{}a.

16/121 sjednica Vije}a HLJK-a 16/121 sjednica Vije}a HLJK-a

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je sjednici od 26. oùjka 2015. ra-spravljalo i donijelo odluke o:• izvje{}u predsjednika Komore o radu

izme|u sjednica Vije}a• dono{enju odluke o terminu i dnevnom

redu sjednice Glavne skup{tine Komore• dono{enju Odluke o raspisivanju izbora

za zastupnike Glavne Skup{tine Komore• dono{enju prijedloga izmjene i dopune

Statuta Komore• dono{enju Plana stru~nog nadzora za

godinu 2015.

• dono{enju odluke o projektu Povje-renstva za unapre|enje ljekarni~ke dje-latnosti

• zbrinjavanju farmaceutskog otpada• dono{enju mi{ljenja o spajanju ljekar-

ni~kih ustanova na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije

• dono{enju mi{ljenja o izdavanju kon-tracepcije ellaOne.

Predsjednik Komore u svojem je izvje{}u obavijestio ~lanove Vije}a HLJK-a o aktiv-nostima u Komori za razdoblje od 18. prosinca 2014. do 26. oùjka 2015.

U Ministarstvu zdravlja odràna su dva sa-stanka predstavnika Komore i Ministarstva zdravlja. Tema prvog sastanka odnosila se na priznavanje stru~nih kvalifikacija, kao i na organizaciju stru~nog osposobljavanja. Na sastanku su uz predstavnike Komore prisustvovali i predstavnici Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagre-bu i predstavnici Hrvatskog farmaceutskog dru{tva.

Drugi je sastanak odràn vezano za izradbu novog Pravilnika o zakupu, kojemu su uz predstavnike Ministarstva zdravlja i Komore prisustvovali i predstavnici HUP-a.

U Ministarstvu zdravlja je 27. sije~nja 2015. organiziran sastanak na inicijativu posebne savjetnice ministra zdravlja Tiha-ne Govor~inovi}, na koji su pozvani predstavnici farmaceutske industrije, do-bav lja~i, Farmaceutsko-biokemijskog fakul-teta, Hrvatskog farmaceutskog dru{tva, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske

pripremila: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJK

1 Napominjemo da je sjednica odràna 15. prosinca 2011. bila zabiljeèna kao 2/106, a trebalo je biti 2/107. Isto tako sjednica zapisano od 10. listopada 2014. pod brojem 14/119 odràna je 17. prosinca 2014., kao i sjednica zapisano od 17. prosinca 2014. pod brojem 15/120 odràna je 26. oùjka 2015.


117

ljekarni~ke komore vezano za stanje u ljekarni{tvu i za razvoj projekata va`nih za ljekarni{tvo.

U Zagrebu je 17. oùjka 2015. odràn sastanak predstavnika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Komore vezan za temu uskla|ivanja i kontrole ra~una, pla}anja ra~una zaprimljenih od ljekarni, uvo|enja DTP-a I. razine za ljekarni~ku djelatnost, obra~un PDV-a na sanitetski materijal i enteralnu prehranu.

Zaklju~ci sastanka su sljede}i:• od 1. travnja 2015. nastavit }e se

aktivnosti na novom modelu ugova-ranja i na uvo|enju I. razine DTP-a.; zavr{etak aktivnosti predvi|a se za kraj lipnja 2015., a zadràva se sada{nja financijska vrijednost ispla}ene usluge

• {to se ti~e nivelacijskih razlika Zavod ne moè snositi tro{ak tih i takvih razli-ka, a podatci o izmjenama dostupni su od studenoga na stranicama HZZO-a

• potrebno je pobolj{ati komunikaciju HZZO-a prema ljekarni{tvu, odnosno Komori

• potrebno je uvesti elektroni~ki oblik li-ste lijekova u formatu prihvatljivom G8 – organizirati hitan sastanak infor ma-ti~ara G8 i informati~ara Zavoda na rje{avanju problema

• uvest }e se dvostruke ATK {ifre za lijekove s dvojnim reìmom.

U hrvatskim je ljekarnama provedena javno zdravstvena kampanja pod nazivom Uz ljekarnika i alergologa lak{e se di{e u or-

ganizaciji Hrvatske ljekarni~ke komore i Hrvatskog dru{tva za alergologiju i klini~ku imunologiju. Kampanja je pokrenuta na ini-cijativu Europskog dru{tva za alergiju i klini~ku imunologiju (European Academy of Allergy and Clinical Immunology), a u Hrvatskoj je osmi{ljena tako da se djelo-vanjem na pojedinim razinama poku{ava pove}ati svijest gra|ana o pojavi i isprav-nom lije~enju alergija te u~ini vidljivijom ulogu ljekarnika u tom procesu. Kampanja je obuhva}ala ~etiri teme: ¢1£ alergijska astma, ¢2£ alergije na hranu i anafilaksija, ¢3£ alergijski rinitis i alergijska imunoterapi-ja, te ¢4£ ko`ne alergije.

PLIVA HRVATSKA d.o.o. uklju~ila se kao potpora projektu i to omogu}avanjem be-splatne edukacije dostupne svim ljekarnici-ma u zemlji u obliku eTe~aja »Uloga ljekar-nika u lije~enju alergija«. Te~aj je zamislila i sastavila Aisa Zanki Zeli}, mag. pharm., koja ima dugogodi{nje iskustvo rada u ljekarni i poznaje potrebnu perspektivu ljekarnika koji se svakodnevno susre}e s bolesnikom koji boluje od alergija, a te~aj su recenzirali vode}i alergolozi u zemlji. U te~aju su obra|ene teme obuhva}ene kam-panjom s posebnim naglaskom na podru~ja alergijskog rinitisa, alergenske imunotera-pije i ko`nih alergija.

Povjerenstva Komore u ovom su razdoblju odràla sljede}e sastanke.

Povjerenstvo za priznavanje inozemnih stru-~nih kvalifi kacija odràlo je dva sastanka na kojima je Danijela Jonji} izabrana za


118

predsjednicu Povjerenstva te je rije{eno 8 zahtjeva za priznavanje inozemne stru~ne kvalifikacije.

Povjerenstvo za davanje mi{ljenja prilikom osnivanja ljekarni odràlo je jedan sastanak na kojemu je rije{eno 5 zahtjeva, od toga:• 3 za preseljenje ljekarni~ke podru`nice• 2 za osnivanje ljekarne, odnosno

ljekarni~ke podru`nice.

Povjerenstvo za stru~no usavr{avanje magista-ra farmacije odràlo je tri sastanka na kojima je rije{eno ukupno 60 zahtjeva, od toga:• 27 zahtjeva za bodovanje stru~nih sku-

pova • 33 osobna zahtjeva.

Povjerenstvo za unapre|enje i regulaciju izrade i izdavanja magistralnih pripravaka odràlo je dva sastanka na kojima je nasta-vilo s radom na unapre|enju regulacije u podru~ju magistralnih pripravaka.

Povjerenstvo za unapre|enje ljekarni~ke dje-latnosti odràlo je dva sastanka na kojima su izra|ene Preporuke za probir i kontrol-na mjerenja u ljekarnama i Obrasce za strukturirani razgovor s pacijentima u pro-cesima ljekarni~ke skrbi, a koji su upu}eni Vije}u Komore na usvajanje.

Povjerenstvo za ekonomska pitanja odràlo je jedan sastanak na kojemu je raspravljano o daljnjem tijeku razvoja DTP-ova za ljekarni~ku djelatnost, o dopisu veledroge-rije PHOENIX Farmacija d.d. u vezi s na~inom opskrbe lijekovima iz proizvodno-ga programa MSD-d.

Povjerenstvo za bolni~ko ljekarni{tvo od-ràlo je jedan sastanak na kojemu je ras-pravljano o daljnjoj izradbi strategije raz-voja bolni~kog ljekarni{tva.

Izvje{}e predsjednika Komore dopunile su Danijela Jonji} izvje{tajem o javno zdrav st-venim aktivnostima koje provodi Komora i Katica Vugrin~i} Tomi~i} izvje{}em o radu Povjerenstva za unapre|enje i regulaciju izrade i izdavanja magistralnih pripravaka.

Vije}e Komore jednoglasno je donijelo odluku o terminu i dnevnom redu sjednice Glavne skup{tine koja }e se odràti u uto-rak 2. lipnja 2015. u hotelu Sheraton u Zagrebu.

Sve~ana sjednica Glavne skup{tine sastojat }e se od slu`benog i sve~anog djela jer se 2015. navr{ava 20 godina od ponovnog osnivanja Hrvatske ljekarni~ke komore.

^lanovi Vije}a Komore jednoglasno su do-nijeli odluku o raspisivanju izbora za za-stupnike Glavne skup{tine Komore te su u Sredi{nju izbornu komisiju imenovali slje-de}e ~lanove:

^lanovi (3):• Maja Ljubi} Berna{ek – predsjednica• Mal~i Rogoznica• Dubravka [timec Kau~i}

Zamjenici ~lanova: • Renata Glavina – zamjenica predsjednice• Iva Mucalo• Ivana [oli}


119

Vije}e Komore jednoglasno je prihvatilo prijedlog izmjena i dopuna Statuta Komore u dijelu koji se odnosi na utvr|ivanje insti-tucije predsjednika Komore kao tijela koje je nadle`no za davanje, obnavljanje i odu-zimanje Odobrenja za samostalan rad.

Na prijedlog Povjerenstva za stru~ni nad-zor Vije}e Komore jednoglasno je donijelo Odluku o godi{njem planu stru~nog nad-zora za godinu 2015. za koji je ove godi-ne Ministarstvo zdravlja osiguralo 50 000 kuna.

Stru~ni nadzor u ljekarni~koj djelatnosti u godini 2015. provodit }e se u ljekarnama kao izvanredni i redoviti stru~ni nadzor. Tijekom godine 2015. provest }e se naj-manje 5 redovitih stru~nih nadzora te izvanredni stru~ni nadzori u slu~ajevima kada Povjerenstvo za stru~ni nadzor pro-cijeni potrebu.

Kontrola o otklanjanju nedostataka utvr-|enih pri provo|enju stru~nog nadzora provodit }e se prema odluci Povjerenstva.

Vije}e Komore je razmatralo prijedlog Pov jerenstva za unapre|enje ljekarni~ke djelatnosti koji se odnosi na materijal pod nazivom Preporuke za probir i kontrolna mjerenja u ljekarnama.

Vije}e Komore prihvatilo je gore navedeni prijedlog kao inicijalni materijal te }e se ta-kav prijedlog uputiti Centru za primijenjenu farmaciju na Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, na stru~nu recenziju, kao i Agenciji za za{titu osobnih

podataka kako bi se utvrdio na~in prikup-ljanja osobnih podataka od bolesnika.

^lanovi Vije}a Komore na ovoj su sjednici raspravljali o upitu ZU Ljekarne Dubrovnik u vezi sa zbrinjavanjem farmaceutskog otpada iz ku}anstava. Danijela Jonji} oba-vije stila je prisutne da je Hrvatska ljekar-ni~ka komora 3. listopada 2014. zatraìla hitan sastanak s predstavnicima Ministar-stva okoli{a i za{tite prirode radi opisane problematike sakupljanja starih lijekova iz ku}anstava u ljekarnama. Dana 21. listo-pada 2014. odràn je sastanak sa zam-jenikom ministra gospodinom Hrvojem Dokozom i inspektoricom Sanjom Rado-vi}. Predstavnice HLJK-a, Katica Vug rin ~i} Tomi~i} i Danijela Jonji} na sastanku su opisale svu problematiku trenuta~nog mo-dela sakupljanja farmaceutskog otpada u ljekarnama i prijedlog mogu}eg rje{enja, na {to je odgovoreno s razumijevanjem i potporom u smislu izmjene propisa koji re-guliraju to podru~je. Prema rije~ima za-mjenika ministra, ljekarne }e biti izuzete iz pla}anja usluge zbrinjavanja starih lijekova podrijetlom iz ku}anstva. Dana 12. pro-sinca 2014. HLJK {alje Ministarstvu okoli{a i za{tite prirode prijedlog izmjena Pravilni-ka o medicinskom otpadu.

^lanovi Vije}a Komore obavije{teni su o zahtjevu Osje~ko-baranjske ùpanije za spajanjem ustanova ZU Ljekarne \akovo, ZU Ljekarne Beli Manastir i ZU Ljekarne Osijek u ZU Ljekarne Osje~ko-baranjske ùpanije, kao i o peticiji magistara farma-cije iz ZU Ljekarne \akovo da do takvog


120

spajanja ne do|e zbog nedostatka infor-macija o samom postupku spajanja ustano-va te o njihovoj bojazni da }e takvo spa-janje ustanova rezultirati smanjenjem rad-ni~kih prava.

^lanovi Vije}a Komore upoznati su isto tako o zakonskoj mogu}nosti spajanja ustanova na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije, kao i o potrebi da se, bez obzira na takvu zakonsku odredbu, za{tite magistri farma-cije u ostvarivanju svojih radni~kih prava.

Na temelju iznesenog, a nakon rasprave Vije}e Komore jednoglasno je odlu~ilo da }e Komora dati svoje mi{ljenje o spajanju ustanova ZU Ljekarne \akovo, ZU Ljekar-ne Beli Manastir i ZU Ljekarne Osijek u ZU Ljekarne Osje~ko-baranjske ùpanije, ali da }e, isto tako, dopisom upozoriti Mi-nistarstvo zdravlja na bojazan koju iskazu-ju radnici navedenih ustanova te iznijeti stajali{te HLJK u smislu da je rije~ o zdrav-stvenoj ljekarni~koj ustanovi i specifi~nim problemima iz zdravstva i ljekarni{tva, tako da je za ravnatelja pri moèbitnom spajan-ju ljekarni potrebno imenovati magistra farmacije.

Na temelju zahtjeva Vije}a Komore, Lidija Dimitrovski je kao predsjednica Povje-renstva za etiku i deontologiju iznijela sta-jali{te navedenog povjerenstva o izdavanju kontracepcije za dan poslije ellaOne i o prigovoru savjesti magistra farmacije.

Povjerenstvo za etiku i deontologiju zauze-lo je stajali{te da magistar farmacije ima pravo na prigovor savjesti, ali da tako|er

treba omogu}iti pacijentu ostvarenje nje-gova prava na lijek.

Vije}e je takvo stajali{te primilo na znanje uz obvezu Povjerenstvu za etiku i deonto-logiju da do sljede}e sjednice Vije}a pred-loì protokol za izdavanje navedenoga kon tracepcijskog sredstva.


Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je sjednici od 2. srpnja 2015. ra-spravljalo i donijelo odluke o:• izvje{}u predsjednika Komore o radu

izme|u sjednica Vije}a• dono{enju Pravilnika o dopunama Pra-

vilnika o radu podru~nih vije}a i pod-ru` nica Hrvatske ljekarni~ke komore

• dono{enju Pravilnika o izmjenama i do-punama Pravilnika o radu

• dono{enju odluke o izmjeni Pravilnika o specijalisti~kom usavr{avanju magi-stara farmacije

• dono{enju Pravilnika o izmjenama i do-punama Pravilnika o stru~nom usavr{a-vanju magistara farmacije

• dono{enju odluke o Naputku za pro vo-|enje ljekarni~kih usluga na koje mogu imati utjecaj moralna i religiozna uvje-renja

• dono{enju Odluke o objavi natje~aja za glavnog tajnika.

Predsjednik Komore u svojem je izvje{}u obavijestio ~lanove Vije}a HLJK-a o aktiv-nostima u Komori za razdoblje od 27. oùjka 2015. do 2. srpnja 2015.


121

Nakon {to su 14. travnja 2015. prvi nacr-ti zdravstvenih zakona poslani brojnim dio-nicima u sustavu zdravstva, Ministarstvo zdravlja je 19. svibnja 2015. objavilo po-~etak javne rasprave o prijedlozima nave-denih zakona, za vrijeme koje }e se nasta-viti daljnje usugla{avanje, kako bi se zako-ne u~inilo {to vi{e jasnima i svrsishodnim. Prijedlozi izmjene zakona trebali bi donije-ti kona~no rje{avanje o poloàju zakupaca ljekarni, o unaprje|enju rada HZZO-a, te o jedinstvenoj listi lijekova, ortopedskih i drugih pomagala, da se uz takve aktivnosti osigura u~inkovitost, kvaliteta i odrìvost zdravstvenog sustava.

Krajem sije~nja 2012. Agencija za lijekove i medicinske proizvode RH (HALMED) uputila je poziv na sastanak Hrvatskoj ljekarni~koj komori (HLJK) u vezi s izmje-nom statusa izdavanja lijeka levonorgestrela kao hitnog oralnog kontraceptiva (LNG-HK) iz receptnog u bezreceptni reìm. Na sa-stanku je HALMED izvijestio HLJK da razma-tra mogu}nost izdavanja lijeka LNG-HK kao bezreceptnog lijeka, ali samo uz provo-|enje mjera minimalizacija rizika, {to po-drazumijeva da prigodom izdavanja lijeka LNG-HK ljekarnik razgovara s pacijenti-com uz po{tivanje odre|enih smjernica te ispunjava upitnik. Po obavljenom razgovo-ru i ispunjenom upitniku, ljekarnik za-klju~uje treba li ili ne treba pacijentici izda-ti LNG-HK. Ispunjeni upitnik ljekarnik obvezno dostavlja proizvo|a~u LNG-HK. Komora je odgovorila da }e na svojim tije-lima razmotriti je li mogu}e u ljekarnama

provesti taj postupak kod izdavanja LNG-HK i o svojoj odluci izvijestiti HALMED.

Na sjednici Vije}a HLJK odrànoj 16. velja~e 2012. jednoglasno je donesena Odluka o izdavanju lijeka LNG-HK po po-sebnom postupku, odnosno izdavanju lijekova koji spadaju u skupinu lijekova koji se izdaju na recept i lijekova koji bi bili kla-sificirani u grupu lijekova koji se izdaju bez recepta, ali uz odre|ena ograni~enja. Smjernice }e izraditi HLJK. U dopisu od 28. velja~e 2012. HLJK obavje{tava HAL-MED o odluci Vije}a kako slijedi:

»Vije}e Komore je zaklju~ilo da su ljekarni-ci zdravstveni stru~njaci koji imaju va`nu ulogu kako u promicanju u~inkovitog i si-gurnog lije~enja, tako i u promicanju zdravlja i sprje~avanju bolesti, a svojim znanjem i savjetodavnom ulogom mogu i moraju pomo}i svakom gra|aninu. Prema odluci Vije}a, u odre|enim situacijama ljekarnik moè po posebnom postupku izdati lijek klasificiran u skupinu lijekovi na recept ili izdati lijek klasificiran u grupu lijekovi bez recepta samo u ljekarni, ako je za takav lijek, a prema svom djelovanju i mogu}nosti zlouporabe, potrebno izda-vanje po posebnom postupku.

Posebni postupak podrazumijeva izda-vanje lijeka sukladno smjernicama koje }e donijeti HLJK«.

Sukladno toj Odluci HLJK je HALMED-u 28. oùjka 2012. dostavila dokument pod nazivom Smjernice za izdavanje levonor-gestrel tbl. (hitna kontracepcija) bez


122

lije~ni~kog recepta i dva upitnika za evi-denciju podataka o pacijenticama, jedan za proizvo|a~a i drugi za ljekarnu. Odabrane su britanske smjernice kao predloàk za stvaranje hrvatskih smjernica.

Nakon {to je HALMED na svojim inter-netskim stranicama 20. sije~nja 2015. objavio da je Europska komisija donijela pravno obvezuju}u odluku za sve ~lanice EU o promjeni reìma izdavanja lijeka uli-pristal acetata (UPA-HK) u indikaciji hitne kontracepcije iz receptnog u bezreceptni reìm, HLJK je uputila dopise Ministarstvu zdravlja i HALMED-u. Stru~no je mi{ljenje HLJK temeljeno na stavu Vije}a HLJK da se uz izdavanje hitne kontracepcije kao lijeka koji se izdaje bez recepta treba provesti poseban postupak kao preduvjet za sigur-no izdavanje kako bi se smanjilo mogu}e neèljeno djelovanje lijeka i sprije~ila mo-gu}a zlouporaba. HLJK je uz stru~no mi{ljenje dostavila i smjernice za izdavanje hitne kontracepcije LNG-HK. Smjernice su dostavljene i predsjedniku Dru{tva za gi-nekologiju i opstetriciju prof. dr. sc. Anti ôru{i}u. U svom odgovoru HALMED je uputio HLJK na suradnju s nositeljem odo-brenja za stavljanje lijeka u promet uz izraènu potporu svakoj inicijativi koja omogu}ava optimalnu primjenu lijekova i pove}ava sigurnost pacijentica. Ministarst-vo zdravlja pozitivnim je ocijenilo smjerni-ce HLJK kao doprinos ljekarnika sigurnoj primjeni hitne kontracepcije i za{titi zdrav lja èna. Kona~na odluka o reìmu izdavanja UPA-HK trebala se donijeti na-

kon {to mi{ljenje daju stru~na dru{tva Hr-vatskog lije~ni~kog zbora i posebno stru-~no povjerenstvo nadle`nog ministarstva zdravlja.

No, obavijest HALMED-a o promjeni na~ina izdavanja UPA-HK iz receptnog u bezreceptni reìm objavljena je 22. travnja 2015. bez prethodnog dogovora s Mini-starstvom zdravlja. Ministar zdravlja prim. dr. sc. Sini{a Varga, dr. stom., zatraìo je od HLJK da u roku od 24 sata, sukladno smjernicama za izdavanje LNG-HK, izradi i dostavi Smjernice za izdavanje UPA-HK bez lije~ni~kog recepta. U HLJK su 23. travnja 2015. izra|ene smjernice za izda-vanje UPA-HK i dostavljene ministarstvu koje je istog dana izdalo Naputak ljekarni-cima o izdavanju lijeka ellaOne 30 mg tbl sukladno protokolu HLJK.

Va`no je spomenuti da je i odluka Europske komisije o stavljanju ellaOne u bezreceptni reìm, izme|u ostalog temeljena upravo na ~injenici da }e ljekarnici u Europi, kao zdravstveni radnici i stru~njaci za lijekove, mo}i procijeniti te izdati lijek samo u situa-ciji kada je isti potreban, a istodobno sigu-ran za uporabu, te kada pacijentici ne}e na{tetiti niti }e se lijek zlouporabiti.

Isto tako, na taj na~in korisnice su se usmje-rile prema lako dostupnim zdravstvenim radnicima, ljekarnicima, koji su kompetentni za izdavanje hitne kontracepcije, a kako bi se rasteretilo lije~nike i izbjegla nepotrebna ~ekanja u lije~ni~kim ordinacijama te omo-gu}ilo izdavanje lijeka na vrijeme.


123

Bezreceptni lijek jest lijek koji se izdaje bez recepta lije~nika, no isto ne zna~i da }e se izdati uvijek i svakome, a na zdravstvenom je radniku, u ovom slu~aju ljekarniku, da procijeni opravdanost izdavanja lijeka. Ljekarnici kao zdravstveni radnici, a su-kladno svom obrazovanju te pozitivnim propisima, snose odgovornost za svaki izdani lijek i/ili medicinski proizvod te sto-ga imaju pravo i obvezu postavljati pitanja koja su u ve}ini slu~ajeva intimne prirode budu}i se radi o zdravlju pojedinca. Jedna-ko tako ljekarnik, sukladno ~lanku 24. Za-kona o ljekarni{tvu, ima pravo u odre|enim situacijama odbiti izdavanje lijeka (bilo re-ceptnog ili bezreceptnog reìma izda-vanja). Ni{ta manju ulogu ima i pacijent koji mora biti svjestan svoje odgovornosti u brizi za vlastito zdravlje.

Ljekarnik je kompetentni zdravstveni radnik koji je odgovoran za izdavanje lijekova i koji ima obvezu i pravo postaviti odre|ena pitanja kako bi bio siguran da }e terapija lijekom biti sigurna i u~inkovita. Pogre{no je mi{ljenje {ire javnosti, kao i dijela medi-cinske struke, da je svaki bezreceptni lijek bezopasan i da bezreceptni lijek treba bez ograni~enja biti dostupan svakom korisniku lijekova.

U svakoj je ljekarni, sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehni~ke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti, osigu-ran prostor za razgovor s pacijentom, bilo da se radi o izdvojenom posebnom pro-storu unutar ljekarne za savjetovanje, sobi

voditelja ili nekoj drugoj prostoriji u ljekar-ni u kojoj se moè voditi potreban taj i ta-kav razgovor. Nagla{avamo, i posve je ja-sno da su magistri farmacije zdravstveni radnici koji po{tuju}i Kodeks ljekarni~ke etike i deontologije i vaè}e zdravstvene propise imaju za obvezu ~uvanje podataka o bolesniku tajnim.

Kako bi pacijenti u svakoj ljekarni mogli dobiti ujedna~enu uslugu, HLJK u zadnjih nekoliko godina radi na izradbi standarda i smjernica koji olak{avaju ljekarnicima pro-ces savjetovanja pacijenta, a ujedno za cilj imaju standardizirati (normirati) i doku-mentirati svako postupanje.

Iskustva brojnih ginekologa pokazuju da se i spomenute tablete ~esto koriste bespo-trebno, a dio njih je mi{ljenja da se takav lijek ne moè izdati bez odgovora na nekoliko pitanja. Pitanja koja ljekarnik po-stavlja stru~na su i medicinski opravdana pitanja, i koja se postavljaju kako bi se isklju~ilo normalnu ili izvanmateri~nu trudno}u.

Cilj postavljanja pitanja je utvrditi dali je opravdana upotreba lijeka za hitnu kontra-cepciju, poku{avaju li ène ~estim uzima-njem hitne kontracepcije zamijeniti uobi-~ajene kontracepcijske metode i postupke, moè li do}i do predoziranja lije kom ili inte-rakcije lijeka s drugim lijekovima, te postoje li kontraindikacije za uporabu.

Nadalje, Hrvatska ljekarni~ka komora ne savjetuje primjenu vi{e od jedne tablete ulipristal acetata unutar jednog menstrual-


124

nog ciklusa (preporuke: Irskog farma-ceutskog dru{tva, Irish Pharmacy Union i Faculty of the Royal College of Obstetri-cians and Gynaecologists, London, Velika Britanija). @enama koje ponovljeno rabe lijek ellaOne ljekarnik treba savjetovati da se ellaOne ne smije koristiti kao metoda redovne kontracepcije, odnosno da je ella-One hitna kontracepcija koja smanjuje rizik od trudno}e nakon neza{ti}enog sno{aja, ali ne {titi od za~e}a pri sljede}im sno-{ajima. Ukoliko èna nema redovnu kon-tracepcijsku metodu ona moè s ljekar-nikom razgovarati i posavjetovati se o oda-biru metode prikladne za pojedinu ènu.

Danas je u ve}ini zemalja u svijetu prisutan tendencija ili sklonost promjene reìma izda-vanja hitnih kontraceptiva iz receptnog u bezreceptni reìm. Levonorgestrel je kao hit-ni kontraceptiv u ve}ini zemalja bezreceptni lijek, s posebnim statusom BTC (behind the counter) u odnosu na OTC lijekove koji su slobodno dostupni bolesnicima i drugim ko-risnicima lijekova na policama ljekarni.

BTC skupina bezreceptnih lijekova nije slobodno dostupna korisnicima, a izdaje se samo nakon razgovora i dodatnih konzul-tacija s ljekarnikom koji procjenjuje oprav-danost izdavanja takve vrsti lijeka. Ve}ina zemalja ima ograni~enja u izdavanju hitne kontracepcije vezano za dobnu granicu koja je od 15 do 18 godina, a lijek se izda-je samo na lije~ni~ki recept.

Hrvatska ljekarni~ka komora dobila je 29. travnja 2015. slu`beno mi{ljenje krovne

europske ljekarni~ke organizacije Farma-ceutske grupacije Europske Unije (Pharma-ceutical Group of the EU) vezano za zako-nitost izdavanja ellaOne uz protokol u Hrvatskoj. No, prije toga je opisan na~in izdavanja lijeka ellaOne 30 mg u Hrvatskoj nakon {to je do{lo do promjene reìma izdavanja iz receptnog u bezreceptni, a donesen od strane Ministarstva zdravlja.

Mi{ljenje nam je dostavio direktor stru~ne slu`be PGEU, magistar Jamie Wilkinson. U njemu stoji da propis »Regulation EC No 726/2004« isklju~ivo govori o obvezi zemalja ~lanica EU da prihvate izmjenu reìma izdavanja lijeka, odnosno izmjenu izdavanja lijeka ellaOne 30 mg tbl iz re-ceptnog u bezreceptni reìm. Propis ne govori o tome gdje }e se i uz koji postupak lijek izdavati i dozvoljava svakoj zemlji ~la-nici slobodu u pogledu mjesta i na~ina izdavanja lijeka, odnosno slobodu u omo-gu}avanju ispravnog i sigurnog izdavanja lijeka ellaOne 30 mg. Uz navedeno, do-stavljena je trenutna situacija u Europi po pitanju izdavanja HK. U gotovo svim zemljama Europe, u kojima je lijek ellaOne u bezreceptnom reìmu izdavanja, jedna-ko kao i u Hrvatskoj, postoje smjernice za izdavanje ellaOne te upitnik koji se ispunja-va u ljekarni prije izdavanja lijeka. Jednako vrijedi za ostale hitne kontraceptive (levo-norgestrel).

Prema izvje{}u Farmaceutske grupacije EU (Pharmaceutical Group of the EU ) iz svi-bnja 2015., protokol i upitnik za izdavanje ellaOne u ljekarnama postoji u Irskoj, Sje-


125

vernoj Irskoj, Velikoj Britaniji, Njema~koj, ê{koj Republici, [panjolskoj, Belgiji, Ni-zozemskoj i uskoro u Portugalu. U Sje-dinjenim Ameri~kim Dràva lijek ellaOne je i dalje u receptnom reìmu izdavanja.

Ministarstvo zdravlja zapo~elo je aktivnosti uvo|enje »loga« za on-line ljekarne koje proizlazi iz Falsifi ed Medicines Directive. Uvo|enje »loga« nikako ne zna~i obvezu uvo|enja on-line ljekarni u zemlje ~lanice EU-a u tom roku. S obzirom da se radi o sloènom procesu liberalizacije trì{ta, Hrvatska ljekarni~ka komora smatra da se takav proces ne treba poùrivati ve} da u Pravilniku koji }e regulirati Internet ljekar-ne mora biti detaljno propisan na~in, po-stupak, mjesto izdavanja lijeka, i tako re-dom. Sli~nog je stava i PGEU.

Dodatno, ùrba za otvaranjem on-line ljekarni ne postoji, jer je otvaranje ljekarni u Republici Hrvatskoj propisano strogim geografskim (zra~na udaljenost) i demo-grafskim (broj osiguranika u op}ini, gradu ili gradskoj ~etvrti) kriterijima prema kojima je potpuno zadovoljeno na~elo dostupno-sti ljekarni~ke djelatnosti. Propisi koji regu-liraju osnivanje ljekarni u nas ~ak su pred-vidjeli osnivanje ljekarni u novim naseljima, gradovima i op}inama (POS naselja), na otocima, podru~jima od posebne dràvne skrbi i u ruralnim podru~jima.

Iz svih je gore navedenih razloga Hrvatska ljekarni~ka komora zatraìla produljenje roka za dono{enje posebnog pravilnika koji }e regulirati uvjete za promet lijekovi-

ma na daljinu putem interneta, te aktivno uklju~ivanje predstavnika Komore u iz rad-bu spomenutog pravilnika. Smatramo da bi na{ doprinos bio vrijedan jer svojim su-gestijama {irimo dobru praksu iz onih ze-malja EU koje su liberalizirale trì{te u tom pogledu.

Dana 13. travnja 2015. odràn je sastanak predstavnika Komore i predstavnika Mini-starstva zdravlja vezano za prijedlog izmje-ne Pravilnika o uvjetima otvaranja depoa.

Dana 5. lipnja 2015. odràn je zajedni~ki sastanak predstavnika Komore i Hrvatske udruge poslodavaca s ministrom zdravlja i ravnateljicom HZZO-a i njihovim suradni-cima.

Ministar je upoznat s negativnim trendovi-ma i stanjem u ljekarni{tvu kao i na{im vi|enjem mogu}ih rje{enja. Nagla{eno je da je Komora u lipnju 2014. predala doku-ment Novi model ugovaranja, nakon ~ega je odràno vi{e sastanaka, nakon ~ega smo dobili odgovor da se sve od Komore pred-loèno prihva}a, ali sve mora pri~ekati do provedbe objedinjene javne nabave.

Upozoreno je da ljekarni{tvu nedostaje 250 milijuna kuna s naslova ljekarni~ke usluge, koja se sredstva sada dijelom po-krivaju od dobavlja~a i proizvo|a~a. Naj-vi{e problema u poslovanju imaju male ljekarne. Dugoro~ni interes ljekarni{tva je ostvarivati prihode od osnovne djelatnosti.

Komora je kao rje{enje predloìla promje-nu odredbi u pravilniku o razvrstavanju,


126

odnosno propisivanju i izdavanju lijekova, na na~in da ljekarnik ima pravo izdati zamjenski istovrsni lijek uz suglasnost bo-lesnika, iste ili niè cijene (ili uz bolesniko-vu doplatu razlike u cijeni). Dogovoreno je da }e Komora izraditi prijedlog izmjene Pravilnika a Hrvatska udruga poslodavaca }e razgovarati s proizvo|a~ima oko potpo-re tim i takvim promjenama.

U Narodnim novinama broj 50 od 8. svi-bnja 2015. Ministarstvo za{tite okoli{a objavilo je novi Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom. Komora je 19. lip-nja 2015. uputila dopis Ministarstvu sa zamolbom da se kod dono{enja Uredbe o gospodarenju medicinskim otpadom pri-hvate prijedlozi Komore o na~inu financi-ranja zbrinjavanja starih lijekova. Uvedene su sljede}e izmjene: sav farmaceutski otpad je svrstan u opasni medicinski otpad (prije su to bili samo citotoksici i citostati-ci), a uvedena je u ~lanku 7. obveza recikla`nih dvori{ta na preuzimanje starih lijekova iz ku}anstava. Isto tako, definiran je izgled i ozna~avanje spremnika za saku-pljanje farmaceutskog otpada u ~lanku 10. Prema informacijama dobivenih od ovla{-tenih poslovnih osoba koje se bave zbrinja-vanjem medicinskog otpada u RH, po-trebna je izmjena rje{enja kojima operiraju ovla{tene pravne osobe na na~in da posta-nu registrirani za obavljanje poslova zbri-njavanja opasnog medicinskog otpada. Ta potrebna preregistracija djelatnosti jo{ se nije provela, tako da tvrtke za zbrinjavanje medicinskog otpada i dalje vode farma-ceutski otpad kao neopasan.

U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osi-guranje je 19. lipnja 2015. odràn radni sastanak vezano uz nastavak rada na utvr-|ivanju novog modela ugovaranja ljekar-ni{tva. S obzirom da je sastanak imao ka-rakter radionice, na kojoj bi se u narednih nekoliko tjedana trebali definirati novi mo-del ugovaranja ljekarni{tva, kao i utvrditi opseg i dinamiku njegove provedbe, radi radne u~inkovitosti, predloèno je da Ko-mora imenuje 3 predstavnika koji }e pri-sustvovati tom sastanku/radionici te sudje-lovati u daljnjem radu. Do sastanka je po-trebno razraditi koeficijente za izra~un vrijednosti postupaka II. razine DTP-a predloènih u svibnju 2014.

Zaklju~ci sastanka su sljede}i: • dogovoreno je da se od 1. rujna 2015.

postoje}i sustav obra~una usluge po »plavoj knjizi« zamjeni novim susta-vom DTP-a (dijagnosti~kih i terapijskih postupaka).

Potrebno je razraditi sve DTP-ove I. razine vezano za izdavanje i izradbu magistralnih pripravaka, posebno DTP za izradbu gotovih teku}ih pripravaka za djecu s prilago|enim dozama. HZZO }e osigurati 20 milijuna kuna dodatnih sredstava u ovoj godini. DTP-ova I. razina zamjenjuje osnovnu uslugu, a II. razina je stimulativna.

• do sljede}eg sastanka potrebno je razraditi koeficijente za DTP-ove dru-ge razine i model za njihovu primjenu. Novi sastanak je dogovoren za drugi tjedan srpnja 2015.


127

Hrvatska ljekarni~ka komora aktivno je su-djelovala na skupu Palijativna skrb – brinimo zajedno u organizaciji CEPAMET, Medicin-skog fakulteta u Zagrebu u lipnju 2015. u Zagrebu s predavanjem pod nazivom [to je dosad u~inila Hrvatska ljekarni~ka ko-mora, a vezano uz kompetencije u palija-tivnoj skrbi?

Hrvatska ljekarni~ka komora aktivno je su-djelovala i na me|unarodnom skupu Health for all?! Evidence-based healthy ageing in Eu-rope! u organizaciji Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Rijeci i Hrvatskog dru{tva za javno zdravstvo pri HLZ u svibnju 2015. u Rijeci s predavanjem pod nazivom »Pro-viding pharmaceutical care in a nursing home in the city of Bjelovar, Croatia« i poster prezentacijom »Consumption of drugs by nursing homes residents in the city of Karlovac, Croatia«.

Dana 26. oùjka 2015. Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu (FBF) odlukom je dekanice imenovao Radnu skupinu za izradbu programa stru~nog osposobljavanja studenata farma-cije. Na prijedlog Komore ~lan radne sku-pine je Danijela Jonji}, a zamjena je Dahna Arbanas.

Komora je 9. travnja 2015. dostavila na stru~nu recenziju dokument Preporuke za probir i kontrolna mjerenja u ljekarnama.

Dana 24. lipnja 2015. Komora je zatraìla mi{ljenje FBF-a na prijedloge nastavnog plana i programa osposobljavanja za po-

slove fitoterapeut i nastavnog plana i pro-grama usavr{avanja za poslove fitoaroma-terapeut-specijalist koji su pristigli na razmatranje Agenciji za strukovno obrazo-vanje i obrazovanje odraslih u RH.

Predstavnici Komore sudjelovali su na 5. Hrvatskom kongresu farmacije koji je odràn u Rovinju od 21. do 24. svibnja 2015. U okviru druge cjeline, koju je ispred Hrvatske ljekarni~ke komore obliko-vala Tihana Govor~inovi}, kao ~lanica znanstveno-stru~nog odbora, odràna su predavanja nakon koje je uslijedila za-nimljiva rasprava o stanovitim problemima u ljekarni{tvu.

U razdoblju od 27. oùjka 2015. do 2. srpnja 2015. Komora objavljuje vi{e ~la naka vezano za ljekarni{tvo i to na teme: izdavanje HK u ljekarnama, o pri-hodima Komore i financijskim podacima, o cijenama lijekova i o novim ljekarni~kim uslugama.

Predsjednik komore dao je vi{e usmenih i pisanih izjava za medije, sudjelovao je u vi{e televizijskih emisija, a sve vezano za novi na~in izdavanja lijeka ellOne.

Dana 5. lipnja 2015. predstavnici Komore sudjelovali su na sastanku u Agenciji za za{titu osobnih podataka na temu Upitnika za lijek ellaOne i op}enito provedbu do-datnih usluga u ljekarnama.

Predstavnici Agencije za za{titu osobnih podataka (AZOP) objasnili su i dali upute o dopuni upitnika ellaOne sa svim po-


128

trebnim podacima poput: svrhe upitnika, mjestu pohrane upitnika, tko ima pristup pohranjenim upitnicima, odnosno tko je korisnik tih podataka. Dogovoreno je da }e HLJK izraditi dopunu upitnika i poslati AZOP-u na mi{ljenje.

RAD POVJERENSTAVA HLJKRAD POVJERENSTAVA HLJKPovjerenstvo za priznavanje inozemnih stru~nih kvalifi kacija odràna su ~etiri sas-tanka (30. oùjka, 28. travnja, 26. svibnja i 29. lipnja) na kojima su rje{avani zahtjevi za priznavanje inozemne stru~ne kvalifika-cije temeljem:• diploma studija farmacije u Trstu – 2

automatska priznavanja i 1 dopuna doku mentacija

• diploma studija farmacije u Ljubljani - 1 automatsko priznavanje

• diploma studija farmacije u Paviji (Itali-ja) – 1 automatsko priznavanje

• diploma studija farmacije u Sarajevu – 2 dopune dokumentacije

• diploma studija farmacije u Tuzli – izdan 1 zaklju~ak o odabiru dopunske mjere

• diploma studija farmacije u Travniku – traì se 1 dopuna dokumentacije

• diploma studija farmacije u Kataru – traì se 1 dopuna dokumentacije.

Povjerenstvo za davanje mi{ljenja prilikom osnivanja ljekarni dràlo je 4 sastanka na kojim je rije{eno 18 zahtjeva, a od toga:• za preseljenje ljekarni~ke podru`nice

– 6 zahtjeva

• za osnivanje ljekarne odnosno ljekar-ni~ke podru`nice – 9 zahtjeva

• pripajanje drugoj ljekarni – 3 zahtjeva.

Povjerenstvo za stru~no usavr{avanje magi-stara farmacije odràna su tri sastanka na kojima je rije{eno ukupno 69 zahtjeva, a od toga:• 34 zahtjeva za bodovanje stru~nih sku-

pova • 35 osobna zahtjeva.

Povjerenstvo za unapre|enje i regulaciju iz-rade i izdavanja magistralnih pripravaka odràlo je dva sastanka na kojem je nasta-vilo s radom na unapre|enju regulacije u podru~ju magistralnih pripravaka.

Povjerenstvo za unapre|enje ljekarni~ke dje-latnosti odràlo je jedan sastanak na kojem se informiralo ~lanove o novostima po pi-ta nju uvo|enja dodatnih usluga i ostalih aktivnosti vezanih uz tu temu.

Povjerenstvo za onkolo{ku farmaciju odràlo je jednu elektroni~ku sjednicu na kojoj su u ured Komore poslani komentari na prije d-log Pravilnika o sigurnosti i za{titi zdravlja na radu trudne radnice, radnice koja je ne-davno rodila i radnice koja doji, kao i prijedlozi Pravilnika o za{titi radnika od rizika zbog izloènosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima.

Povjerenstvo za palijativnu skrb osnovano je 13. travnja 2015. Predsjednicom tog povjerenstva imenovana je Irena Graho-vac, mag. pharm., a zamjenicom pred sjed-nice Dahna Arbanas, mag. pharm. Glavna


129

zada}a povjerenstva je izradba kompeten-cijskog okvira ljekarnika u palijativnoj skrbi i osiguravanje ljekarnika kao ~lana palija-tivnog tima. Kao vanjska suradnica povje-renstva imenovana je doc. dr. sc. Marijana Bra{, dr. med., koja je tako|er sudjelovala na sjednici povjerenstva.

Ispiti (u postupku nakon priznavanja ino-zemne stru~ne kvalifikacije). Nakon prizna-vanja inozemne stru~ne kvalifikacije ispit je u Hrvatskoj ljekarni~koj komori odràn 11. lipnja 2015. kojem su pristupile dvije kan-didatkinje. Kandidatkinje su polagale prav-ni dio, s tim da je jedna kandidatkinja poloìla ispit te stekla Odobrenje za samo-stalan rad dok druga nije zadovoljila usme-ni dio ispita te }e naknadno pristupiti po-novnoj provjeri znanja.

^LANOVI VIJE]A KOMORE donijeli su nekoliko pravilnika koji su potom objavljeni na web stranici Komore:• Pravilnik o dopunama Pravilnika o radu

podru~nih vije}a i podru`nica Hrvatske ljekarni~ke komore

• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravil-nika o radu Hrvatske ljekarni~ke komore

• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pra-vilnika o stru~nom usavr{avanju i pro-vjeri stru~nosti magistara farmacije.

Vije}e Komore donijelo je prijedlog Pravil-nika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalisti~kom usavr{avanju magistara farmacije prema kojem se predlaè obje-dinjavanje specijalizacija Klini~ka farmacija – javno ljekarni{tvo i Klini~ka farmacija –

bolni~ko ljekarni{tvo u jedinstvenu specija-lizaciju iz Klini~ke farmacije.

Navedeni prijedlog dostavit }e se Farma-ceutsko-biokemijskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu na preispitivanje plana i programa.

Predsjednica Povjerenstva za etiku i deon-tologiju HLJK, Lidija Dimitrovski ~lanovima je Vije}a Komore iznijela i obrazloìla Na-putak za provedbu ljekarni~kih usluga na koje mogu imati utjecaj moralna i religiozna uvjerenja, a u vezi s prizivom savjesti na koji imaju pravo ljekarnici sukladno vaè}im propisima i Ustavu Republike Hrvatske.

Nakon rasprave, Vije}e Komore jednogla-sno je prihvatilo Naputak, a potom je Na-putak objavljen na web stranici Komore.

Glavna tajnica Katica Vugrin~i} Tomi~i} pi-sanim je putem obavijestila Vije}e o svojoj namjeri odlaska u mirovinu s danom 1. studeni 2015.

Vije}e je jednoglasno prihvatilo zahtjev te donijelo odluku o raspisivanju natje~aja za glavnog tajnika koji treba biti objavljen u Narodnim novinama i na slu`benim strani-cama Hrvatske ljekarni~ke komore. Rok za dostavu ponude na radno mjesto glavnog tajnika odre|en je na 15 dana.


Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svo-joj je sjednici od 24. rujna 2015. ras-pravljalo i donijelo odluke o:• izvje{}u predsjednika Komore o radu

izme|u sjednica Vije}a


130

• dono{enju odluke o danu odràvanja i Dnevnom redu konstituiraju}e sjednice Glavne Skup{tine

• dono{enju odluke o prestanku radnog odnosa Glavnoj tajnici zbog odlaska u mirovinu

• dono{enju odluke o imenovanju Glav-nog tajnika

• dono{enje odluke o zaklju~ivanju ugo-vora o radu na odre|eno vrijeme za diplomiranog pravnika

• dono{enju odluke o cijenama za pre-gled brodske ljekarne, ljekarni na dru-gim sredstvima javnog prijevoza i cije-nama usluga za zbrinjavanje otpada iz brodske ljekarne

• dono{enju Pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o davanju, obnavljanju i odu-zimanju Odobrenja za samostalan rad

• dono{enju odluke o cijeni knjige »Kro-nologija ljekarni{tva«

• dono{enju smjernica o izdavanju hitne kontracepcije

• dono{enju dopuna Pravila dobre lje-karni~ke prakse

• rasprava o prijedlogu Pravilnika o spe-cijaliziranim prodavaonicama

• dono{enju DTP-ova I. razine

Predsjednik Komore je u svojem izvje{}u obavijestio ~lanove Vije}a HLJK o aktivno-stima u Komori u razdoblju od 3. srpnja 2015. do 24. rujna 2015.

Od 8. do 23. rujna 2015. trajao je postu-pak internetskog savjetovanja na Nacrt prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopu-

nama Pravilnika o mjerilima za razvrsta-vanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept na sredi{njem dràvnom internetskom portalu za savjetovanja s javno{}u »eSavjetovanja«. Ovim Pravil-nikom predlaè se reguliranje propisivanja i izdavanja lijekova koji sadràvaju tetrahi-drokanabinol (THC), te se predlaè omo-gu}avanje magistrima farmacije izradbu magistralnih pripravaka koji sadrè THC, kao i u galenskim laboratorijima izradba galenskih pripravaka koji sadrè THC su-kladno stru~noj literaturi.

Primjedbe na Pravilnik o izmjenama i do-punama Pravilnika o mjerilima za razvrsta-vanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept kao i op}e primjedbe na vaè}i Pravilnik, a koje nisu prihva}ene pri-godom izradbe Pravilnika o izmjenama i dopunama vaè}eg Pravilnika dostavljene su na propisan na~in putem e-savjetovanja.

Dana 11. rujna 2015. zapo~eo je postupak izradbe Pravilnika o uvjetima internetskog savjetovanja za Nacrt prijedloga Pravilnika o izmjeni uvjeta za odre|ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne na sredi{njem dràvnom internetskom portalu za savjeto-vanja s javno{}u »eSavjetovanja«.

U cilju osiguranja optimalnije dostupnosti ljekarni~kih usluga i pobolj{anja kvalitete i uvjeta rada u postoje}im ljekarnama, pred-loènim izmjenama Pravilnika èli se omo-gu}iti i pojednostaviti postupak osnivanja novih, odnosno preseljenja postoje}ih lje-karni u iznimnim slu~ajevima kako je to predvi|eno pravilnikom.


131

Na sastanku odrànom 2. srpnja 2015. u Ministarstvu zdravlja (MZ) predstavnici Komore upoznali su predstavnike Mini-starstva zdravlja i HALMED-a o stavovima Vije}a HLJK o dono{enju Pravilnika o inter-net ljekarnama. Predstavnica Ministar stva zdravlja Marija Pe}anec upozorila je da su Vlada RH i MZ sukladno direktivi Europske komisije u obvezi donijeti navedeni Pravil-nik. Odredbama predloènog Pravilnika nastoji se maksimalno za{titi interesi i si-gurnost korisnika, kao i ljekarni{tva uop}e. Predstavnici Komore zatraìli su odgodu dono{enja Pravilnika kako bi mogli pripre-miti primjedbe na Pravilnik, {to je na kraju i prihva}eno.

Komora je zatraìla pomo} od Austrijske ljekarni~ke komore koja je dostavila svoj pravilnik o internet ljekarnama i smjernice za izradbu. Prijedlog Pravilnika temeljen na strogim austrijskim rje{enjima o prome-tu lijekovima putem interneta dostavljen je u nadle`no ministarstvo.

Zaprimljeni su iz Ministarstva zdravlja slijede}i dopisi: • 22. srpnja 2015. – MZ je zatraìlo od

Komore imenovanje predstavnika u radnu skupinu za izradbu Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj za-{ti ti i Nacrta prijedloga Zakona o iz-mje nama i dopunama zakona o obvez-nom zdravstvenom osiguranju.

• 26. kolovoza 2015. Komora je dostavila mi{ljenje na pravilnik o otvaranju ljekarni.

Komora je u razdoblju srpanj – rujan do-stavila u MZ ove dopise:• 8. srpnja 2015. - prijava na uporabu

znaka »zelenog krià« na specijalizira-nim prodavaonicama

• 8. srpnja 2015. – mi{ljenje na Prijedlog Pravilnika o mjerilima i na~inu za odre-|ivanje cijena lijekova na veliko i o na-~inu izvje{}ivanja o cijenama na veliko

• 8. srpnja 2015. – mi{ljenje na Prijedlog Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i ko-efi cijentima sloènosti poslova u javnim slu`bama

• 9. srpnja 2015. – mi{ljenje na Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopuna Pra-vilnika o mjerilima za razvrstavanje lije-kova te o propisivanju i izdavanju lije-kova na recept (kanabinoidi)

• 16. srpnja 2015. – mi{ljenje na Nacrt Pravilnika o uvjetima za promet lijeko-vima na daljinu putem interneta

• 22. srpnja 2015. – prijava specijalizira-ne prodavaonice zbog nezakonitog postupanja Ljubi} Makarska

• 24. srpnja 2015. – Komora je odgovo-rila MZ i predloìla K. Vugrin~i} Tomi~i} kao predstavnika, te A. Malo-vi} i M. Portolan kao zamjene u radnu skupinu za izradbu Zakona

• 22. kolovoza 2015. – prijedlog izmjene Pravilnika o odre|ivanju podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne

• 4. rujna 2015. – Izmjena i dopuna Pra-vilnika o pripravni~kom staù zdrav-stvenih radnika – poùrnica


132

• 4. rujna 2015. – tuma~enje ~lanka 133. Zakona o zdravstvenoj za{titi

U Zagrebu je 10. srpnja 2015. odràn 2. radni sastanak predstavnika Komore i HZZO-a vezano uz nastavak rada na utvr-|ivanju novog modela ugovaranja ljekar-ni{tva.

Dogovoreno je da HLJK dostavi izra~un DTP-ova I. razine kako bi se do 1. rujna 2015. postoje}i sustav obra~una usluge po »plavoj knjizi« zamjeni novim sustavom DTP-a. Komora je 20. srpnja 2015. do-stavila izra~une s razra|enim postupcima vezano za izdavanje i izradbu magistralnih pripravaka, te DTP za izradbu gotovih teku}ih pripravaka za djecu s prilago|enim dozama. Ukupna vrijednost traènih DTP I. razine izra~unate na temelju uvida u go-dinu 2014. iznosi 640 milijuna kuna u odnosu na 384 milijuna kuna koliko je ispla}eno u godini 2014.

U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osi-guranje najavljen je po~etak projekta uvo|enja eDoznake koji bi trebao biti im-plementiran do kraja godine 2015. U im-plementaciju }e aktivno biti uklju~eni Ko-mora i G8 (informati~ke tvrtke). HZZO }e i farmaceutskim tehni~arima dati ovlast izdavanja ortopedskih pomagala na dozna-ku. Komora je upozorila na klasifikaciju pomagala s napomenom da farmaceutski tehni~ari ne mogu imati ovlast za izdavanje svih ortopedskih pomagala.

Zbog nezadovoljstva duìnom trajanja izbornog postupka za zastupnike u Glavnoj skup{tini Hrvatske ljekarni~ke komore i

ostalih tijela Komore te sazivanja konstitu-iraju}e sjednice Glavne skup{tine, ~lanovi I. Podru~nog vije}a su pisanim zahtjevom od predsjednika Komore zatraìli {to brè sazivanje konstituiraju}e sjednice Glavne skup{tine. Odgovor na zahtjev I. Pod ru~-nog vije}a bit }e u roku dostavljen novo-izabranim zastupnicima.

U Zagrebu je 17. srpnja 2015. u prostori-jama HLJK odràn sastanak s predstavnici-ma tvrtke AEGATE koji su predstavili sustav za autentifikaciju lijekova razvijen od strane njihove tvrtke kao potpora u radu ljekarne, primijenjen u vi{e zemalja Europe.

AEGATE sustav:• omogu}ava ljekarniku provjeru lijekova

vezano za krivotvorenje, sumnjivo po-drijetlo, istekle ili kratke rokove te po-stavljanje sigurnosti bolesnika u sre-di{te djelovanja ljekarnika

• obavje{tava ljekarnike i bolesnike o naj-novijim promjenama u regulaciji ili infor-macijama vezano uz farmakovigilanciju

• je alat za ljekarne u pove}avanju pri-vrènosti bolesnika u pridràvanju far-makoterapije

• pruà obavijesti o promjenama pako-vanja lijekova, nuspojavama i dozama.

Na FBF-u je 16. srpnja 2015. odràn sa-stanak predsjednika Komore s dekanicom profesoricom Jerkom Dumi} i prodekani-com profesoricom Sandom Vladimir Kne-èvi} na kojem se razgovaralo o suradnji FBF i HLJK. Dogovoreno je da na Danima BELUPA predstavnik FBF odrì posebno


133

predavanje kojim bi se ljekarnike upoznalo s razli~itim uvjetima i kvalitetom studiranja, te na pojavu poku{aja (npr. Ivani} Grad) osnivanja studija farmacija na veleu~ili{tima u Hrvatskoj i u tre}im zemljama. Tema razgovara bila je i promjene u diplomskim i poslijediplomskim programima studija far-macije, o ulozi farmaceuta u zdravstvenom sustavu, te o ulozi Komore u zastupanju interesa ljekarni{tva. Dekanica je naglasila da je FBF uvijek spreman pomo}i, te je ot-voren za suradnju i pomo} Komori u radu. Razgovaralo se i o ve}em uklju~ivanju i sudjelovanju magistara farmacije. Isto je tako dogovoreno da }e FBF napisati mi{ljenja na dostavljene materijale i upite iz HLJK i to prije po~etka godi{njih odmora.

U Komori je odràn II. sastanak predsjedni-ka s predstavnicima HALMED-a na temu promjena reìma izdavanja levonorgestrela i smjernica za njegovo izdavanje. Komora }e HALMED-u dostaviti sve materijale vezane za izdavanja hitne kontracepcije, kao i infor-macije koja je prikupila tijekom posljednjih 6 mjeseci. HALMED }e prije obavijesti o promjeni reìma o svemu izvijestiti MZ.

Dana 1. rujna 2015. HALMED je obavije-stio HLJK o promjeni reìma izdavanja HK Escapelle. Na zamolbu HLJK-e, HALMED je odgodio objavu obavijesti dok se o svemu ne o~ituje MZ i ne postigne dogovor MZ i HLJK o na~inu izdavanja HK Escapelle.

Dana 10. rujna 2015. – nakon {to je MZ utvrdilo da se naputak o izdavanju HK ella-One o obveznoj uporabi i primjeni pro-

tokola, kao i upitnika, primjenjuje na sve HK, Komora je o istom izvijestila HALMED koji je 10. rujna 2015. obavijestio javnost o promjeni reìma.

Ljekarni~ka komora Slovenije organizirala je 17. rujna 2015. simpozij na kojem su sudjelovali PGEU i komore Slovenije, Poljske, ê{ke, Slova~ke, Austrije, Hrvats-ke, Ma|arske i Srbije. Svaka je komora predstavila ljekarni{tvo svoje zemlje. Sim-poziju su uz sedamdesetak kolega iz Slo-venije te zdravstvenih ustanova Slovenije sudjelovali i predstavnici komora iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije.

Na simpoziju su predstavljene ne samo orga-nizacije ljekarni{tva u navedenim zemljama, nego su iznesena kako pozitivan tako i ne-gativna iskustva privatizacije, te posljedice na ljekarni{tvo procesa liberalizacije i deregula-cije. Hrvatsku ljekarni~ku komoru je pred-stavljao Mate Portolan, predsjednik Komore.

Hrvatska ljekarni~ka komora je odgovorila na upit Komore magistara farmacije Fede-racije BiH glede priznavanju diploma Far-maceutskog fakulteta u Bijeljini da ne priznaje diplome ste~ene na Bijeljinskom univerzitetu, kao ni diplome ste~ene na univerzitetu Br~ko Distrikta.

RAD POVJERENSTAVA HLJKRAD POVJERENSTAVA HLJK

Povjerenstvo za priznavanje inozemnih stru~-nih kvalifi kacija

Odràna su 2 sastanka na kojima su rje-{avani zahtjevi za priznavanje inozemne


134

stru~ne kvalifikacije te raspravljalo o pristi-glim àlbama i rje{enjima na àlbe MZ.

Povjerenstvo za davanje mi{ljenja prilikom osnivanja ljekarni

Odràna su 4 sastanka na kojim je rije{eno 11 zahtjeva, a od toga:• 2 za preseljenje ljekarni~ke podru`nice • 8 za osnivanje ljekarne odnosno

ljekarni~ke podru`nice • 1 zahtjev za pripajanje drugoj ljekarni.

Povjerenstvo za stru~no usavr{avanje magi-stara farmacije

Odràn je jedan sastanak na kojem je rije{eno ukupno 27 zahtjeva, a od toga:• 7 zahtjeva za bodovanje stru~nih sku-

pova • 20 osobnih zahtjeva.

Povjerenstvo za unapre|enje i regulaciju izrade i izdavanja magistralnih pripravaka

Odràna su 2 sastanka na kojima je na-stavljeno s radom na unapre|enju regulacije u podru~ju magistralnih pripravaka te na izradbi Prijedloga izmjena i dopuna Pravil-nika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te propisivanje i izdavanje lijekova na recept. Sastanku, na kojem se radilo na navedenom Prijedloga, prisustvovao je predsjednik radne skupine u MZ koja priprema ure|iva-nje propisa za uporabu kanabisa u zdrav-stvene svrhe, kao i glavna tajnica HLJK.

Komisija za àlbe

Odràn je jedan sastanak na kojem je rje{avana samo jedna alba. @alba je osno-

vana i predmet je vra}en na ponovno rje{avanje.

Ispit u postupku priznavanja inozemne stru-~ne kvalifi kacije

Odràn je jedan ispitni rok kojem su pri-stupile 3 kandidatkinje, koje nisu zado-voljile tako da su za daljnji postupak pri-znavanja stru~ne kvalifikacije obvezne po-noviti ispit.

Ispit za izdavanje Odobrenja za samostalan rad nakon priznavanja inozemne stru~ne kva-lifi kacije

Odràn je jedan ispitni rok kojem je pristu-pila samo jedna kandidatkinja i koja je poloìla ispit te stekla Odobrenje za samo-stalan rad.

Povjerenstvo Leonardi

Odràna su tri sastanka na kojima se inten-zivno radi na:• usugla{avanju oko protokola za kon-

trolna mjerenja DTP-a II. razine• usugla{avanju oko kriterija za mjerne

ure|aje za kontrolna mjerenja• protokolima / postupanjima vezanim

uz drugu razinu DTP-a – mjerenje krvnoga tlaka, glukoze u krvi, triglice-rida i kolesterola teza za utvr|ivanje standardnih mjernih ure|aja koji se tre-baju rabiti za navedena mjerenja

• sastavljanju algoritama potrebnih za uslugu tre}e razine DTP-a – MUR

• izradbi smjernica za izdavanje hitne kontracepcije.


135

^lanovi Vije}a Komore donijeli su odluku da se konstituiraju}a sjednica Glavne skup{tine odrì dana 16. listopada 2015. u Zagrebu, Hotel Dubrovnik s po~etkom u 11 sati.

Zbog odlaska Glavne tajnice Katice Vugrin~i} Tomi~i} u mirovinu (na vlastiti zahtjev) ~lanovi su Vije}a Komore donijeli odluku o prestanku radnog odnosa s da-nom 31. listopada 2015. Vije}e Komore je upoznato s dvije ponude za radno mjesto Glavne tajnice po objavljenom natje~aju, a upoznalo je i kandidatkinje: Roseanu Sta-ni}, mag. pharm. i Tihanu Govor~inovi}, mag. pharm.

Nakon razgovora ~lanova Vije}e Komore (intervjua) s navedenim kandidatkinjama, ~lanovi Vije}a su potom donijeli jednogla-sno odluku o izboru Tihane Govor~inovi}, mag. pharm. na radno mjesto Glavne tajnice.

Zbog pove}anog opsega posla ~lanovi Vije}a Komore donijeli su odluku o zapo{-ljavanju na odre|eno vrijeme Aleksandre ûi} na radno mjesto pravnika u Komori, po~ev{i od 1. listopada 2015.

Vije}e Komore donijelo je Odluku o cije-nama za pregled brodske ljekarne, ljekarne na drugim sredstvima javnog prijevoza i o cijenama usluge za zbrinjavanje otpada iz brodske ljekarne.

Navedenom se Odlukom za pregled brod-skih ljekarni, sukladno Pravilniku o mini-malnim zahtjevima i uvjetima pruànja me-dicinske skrbi na brodovima, brodicama i

jahtama (NN 14/08) odre|uje naknada u iznosu od 500,00 kuna + PDV. Gore na-vedena cijena pove}ava se za 50 % ako se pregled brodova, brodica i jahti obavlja u dane vikenda ili praznika. Cijena moè biti uve}ana i za tro{kove putovanja ukoliko se pregled brodova, brodica i jahti obavlja u udaljenim mjestima ili na otvorenom moru.

Za zbrinjavanje farmaceutskog otpada iz brodskih ljekarni u koli~ini do 5 kg odre|uje se naknada u iznosu od 200,00 kuna + PDV koja se pove}ava za 10 % za svaki slijede}i kilogram farmaceutskog otpada.

^lanovi Vije}a Komore su usvojili Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o davanju, obnavljanju i oduzimanju Odobrenja za sa-mostalan rad kojim se utvr|uje potrebna dokumentacija za izdavanje odobrenja za samostalan rad magistrima farmacije koji su upisali (integrirani) studij farmacije obje dinjen na Medicinskom fakultetu i Ke-mijsko-tehnolo{kom fakultetu Sveu~ili{ta u Splitu u {kolskoj godini 2010/2011 i dalje, te na Farmaceutsko-biokemijskom fakulte-tu Sveu~ili{ta u Zagrebu u {kolskoj godini 2011/2012 i dalje da bi zavr{ili integrirani studij farmacije.

Vije}e Komore donijelo je odluku o cijeni knjige Kronologija ljekarni{tva u iznosu od 200,00 kuna, koja }e se ponuditi na prodaju ~lanovima Komore, ljekarnama i ostalim zain-teresiranim fizi~kim i pravnim osobama.

^lanovi Vije}a Komore razmatrali su prijedlog smjernica za izdavanje hitne kon-tracepcije u ljekarnama.


136

Dr. sc. Maja Jak{evac Mik{a predlaè Vije-}u da se predloèni materijal prije usva-janja uputi na recenziju prema stru~njacima ginekolozima jer navedeni tekst moè ima-ti stru~ne nelogi~nosti i nejasno}e.

Vije}e Komore jednoglasno je donijelo odlu-ku da Povjerenstvo uskladi tekst smjernica za izdavanje hitne kontracepcije u ljekarnama sa smjernicama ginekologa, te da se usu gla-{eni tekst prije usvajanja uputi na recenziju nekom od stru~njaka ginekologa, te jednom recenzentu magistru farmacije.

^lanovi su Vije}a Komore usvojili dopunu Pravila dobre ljekarni~ke prakse u djelu obvezne evidencije u ljekarni sa »zbirkom obrazaca o izdanoj hitnoj kontracepciji«.

Rok ~uvanja navedene zbirke obrazaca o hitnoj kontracepciji je 5 godina.

Mate Portolan je kao predsjednik Komore izvijestio ~lanove Vije}a da je Povjerenstvo Leonardi zavr{ilo izradbu DTP-ova I. i II. razine, s tim da su DTP-ovi I. razine pri-premljeni za usvajanje na sjednici Upravnog vije}a Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Mate Portolan predlaè Vije}u Komore da Vije}e prije dostave navedenih DTP-ova I. razine HZZO-u o tome donese odluku.

Vije}e Komore je nakon rasprave zaklju~ilo da DTP-ovi I. razine trebaju i}i u daljnji po-stupak prema HZZO-u, da se u raspravi postignu maksimalne vrijednosti usluga, te da se moèbitne pogre{ke i nu`no uskla-|ivanje nazivlja provede nakon prihva}anja prijedloga od strane HZZO-a. ■

Zavr{ni ra~un Komore za 2014. i financijski plan za godinu 2015.

Na dnevnom redu Glavne skup{tine odràne 2. lipnja 2015. pod to~kom 7. predsjednik Komore podnio je financijsko izvje{}e o ostvarenim prihodima i rashodi-ma Komore u godini 2014. Nakon dono-{enja zavr{nog ra~una za godinu 2014. predloèn je financijski plan Komore za godinu 2015. koji je prihvatila Glavna skup{tina.

U godini 2014. Komora je ostvarila ukupne prihode u iznosu od 2.475.086,00 kn, a rashodi iznose 2.474.330,00 kn. Ukupan vi{ak prihoda i pozitivan financijski rezultat iznosi 756,00 kn. Komora je na dan 31. svibnja 2015. imala ~lanova ukup-no 3.371.

Komora ostvaruje ve}inu prihoda od ~lana-rina, upisnine i naknade za ispite koji ~ine 66,75 % ukupnih prihoda. Prihodi od usluga koje pruà Komora, kao {to su naknade za bodovanja stru~nih usavr{a-vanja, prihodi od kotizacije i reklame ~ine 23,18 %, a prihodi od prodaje knjiga ~ine 6,28 %. Ostali prihodi ~ine 3,78 %.

napisao: Mate Portolan, mag. pharm. / Ljekarne Splitsko-dalmatinske ùpanije, Split


137

R.Br.

Pokazatelji Plan Realizacija Učešće Plan .

PRIHODI 2014. 2014. % 2015.

1. ^lanarine, upisnine, nakna-de

1.600.000,00 1.652.143,00 66,75 1.660.000,00

2. Prihodi od prodaje usluga 670.000,00 573.804,00 23,18 600.000,00

3. Prihodi od prodaje knjiga 100.000,00 155,420,00 6,28 60.000,00

4. Financijski prihodi 10.000,00 13.726,00 0,55 140.000,00

5. Ostalo 40.000,00 79.993,00 3,23 40.000,00

UKUPNI PRIHODI 2.420.000,00 2.475.086,00 100,00 2.500.000,00

RASHODI

1. Materijalni rashodi – ured 330.000,00 95.937,00 3,88 310.000,00

2. Rashodi vanjskih usluga 370.000,00 484.463,00 19,58 485.000,00

3. Rashodi za zaposlene 1.350.000,00 1.312.214,00 53,03 1.200.000,00

4. Rashodi ~lanova povje-renstva

180.000,00 305.977,00 12,37 306.000,00

5. Prodaja knjiga 30.000,00 53.079,00 2,15 30.000,00

6. Financijski rashodi 226.000,00 154.464,00 6,24 154.464,00

7. Amortizacija 114.000,00 68.196,00 2,76 68.196,00

UKUPNI RASHODI 2.600.000,00 2.474.330,00 100,00 2.553.660,00

Plan 2014. Realizacija 2014. Plan 2015.

UKUPNI PRIHODI 2.420.000,00 2.475.086,00 2.500.000,00

UKUPNI RASHODI 2.600.000,00 2.474.330,00 2.553.660,00

VIŠAK/MANJAK PRIHODA - 180.000,00 756,00 - 53.660,00

U usporedbi s godinom 2013. ukupni su prihodi manji za 0,94 %, a najve}e odstu-panje kod smanjenja prihoda dolazi od usluga za 14,48 % i od prihoda prodaje knjiga za 12,61 %.

U usporedbi s godinom 2013. ukupni su rashodi pove}ani za 4,38 %. Materijalni su rashodi, u odnosu na godinu 2013., pove-}ani za 26,80 %, dok su rashodi za nakna-de rada ~lanova Komore pove}ani za

21,39 %. Rashodi za zaposlene u ukupnim rashodima ~ine 53,03 %, s time da su u godini 2014. pove}ani u odnosu na 2013. za 14,10 %.

Ostali su rashodi smanjeni u odnosu na godinu 2013. Rashodi za usluge po{te, telefona, ra~unovodstvo, komunalije i grafi~ke usluge ~ine 19,58 % ukupnih rashoda. Financijski rashodi, kao {to su ~lanarine, kotizacije i bankarske usluge,


138

~ine 6,24 % od ukupnih rashoda i manje su za 6,43 % u odnosu na godinu 2013.

U odnosu na planirana financijska sredstva ostvareni prihodi u godini 2014. ve}i su za 2,28 %, a ukupni rashodi u odnosu na planirane manji su za 4,83 %.

Financijskim planom za godinu 2015. pla-niran je manjak prihoda u odnosu na rashode za 53.660,00 kn. Taj manjak prihoda pokrio bi se vi{kovima ostvarenim u prethodnim godinama. Ovaj plan traì da se ostvare u{tede u materijalnim rashodi-ma i rashodima vanjskih usluga, kako se ne bi zabiljeìo manjak. Zbog odlaska dvije djelatnice na porodiljski dopust vjerojatno }e se ostvariti manji rashodi od planiranih, stoga }e Komora i u godini 2015. za-biljeìti vi{ak prihoda u odnosu na rasho-de. ■

FIP 2015: kratko izvje{}e ¢2£

Me|unarodni farmaceutski savez (FIP) ìvo djeluje na mnogim podru~jima djelatnosti od interesa za farmacijske zna-nosti i ljekarni~ku struku.1 Evo nekoliko novosti iz listopada 2015.

• KAKO FARMACEUTI PRIDONOSE BRI ZI ZA MENTALNO ZDRAVLJE

FIP je izdao novi dokument pod naslovom Focus on mental health: The contribution of the pharmacist i to 10. listopada, na svjetski dan mentalnog zdravlja. Doku-ment daje klasifikaciju i preteìtost (preva-lenciju) bolesti te pregled podru~ja zdrav-stva koja se odnose na mentalno zdravlje, a u kojima sudjeluju farmaceuti: promocija zdravlja, rano otkrivanje bolesti, trijaà oboljelih, optimiranje ishoda lije~enja i di-jagnostika problema lije~enja (uo~avanje interakcija i nuspojava, utjecaj na pri-dràvanje terapije), poduka i obrazovanje

pripremila: Emilija Horvat, mag. pharm., MPH / Gradska ljekarna Zagreb, Zagreb

1 Vidjeti, primjerice, ~lanak FIP 2015: kratko izvje{}e u Biltenu HLJK 2015-1/2, str. 63-64.


139

(o lijekovima i prevencija ovisnosti), obliko-vanje javnih politika, interprofesionalnu, odnosno me|ustru~nu suradni~ku praksu i istraìvanja. Isto tako navode se i primjeri iz prakse raznih zemalja gdje su ljekarnici i ljekarni~ke organizacije bili uklju~eni u javnozdravstvene projekte usredoto~ene na mentalne bolesti (pou~avanje javnosti o ovisnostima, raspa~avanje letaka o mental-nim bolestima, bro{ura o svladavanju stre-sa, upozoravanja o va`nosti zbrinjavanja lijekova nakon isteka roka valjanosti). U cijelosti dokument moète pro~itati ovdje: http://www.fip.org/files/Focus_on_men-tal_health_-final.pdf

Nedostaci su u brizi za mentalno zdravlje prepoznati pa je Svjetska zdravstvena or-ganizacija (WHO) izradila plan i program za njihovo otklanjanje objaviv{i: Mental Heatlh Gap Action Programme i Mental Health Action Plan 2013-2020. Za mno-ge su ljude koji pate od problema s mental-nim zdravljem ljekarnici i obiteljski lije~nici prva linija dodira. Glavni tajnik FIP-a, Luc Besançon, isti~e va`nost cjelovitog pristu-pa u brizi za mentalno zdravlje, a spome-nuti FIP-ov dokument pomaè isticanju ljekarnika istodobno kao vaàn i kao nedo-voljno iskori{ten kadar dorastao sada{njim i budu}im izazovima vezanima uz mental-no zdravlje.

• FIP UNESCO – UNITWIN PROGRAM

Nedostatak osnovne laboratorijske opreme jest realnost na nekoliko farmaceutskih fa-kulteta u zemljama u razvoju, gdje studen-

ti imaju pristup samo teorijskom znanju bez prijeko potrebnih prakti~nih vje`bi. To je bio slu~aj i kod farmaceutskog odsjeka Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Malawi u Africi do pro{le godine, kada ih je FIP u suradnji s UNESCO-om opskrbio tzv. »lab box« paketima za svakog studenta, a koji kov~eg sadràva osnovne predmete za la-boratorijsku provedbu potrebnih kemijskih analiza i kemijskih sinteza.

• REVIZIJA ME\UNARODNIH STAN-DARDA ZA BOLNI^KE LJEKARNE

Standardi za bolni~ko lije~enje, poznati kao Tvrdnje iz Basela, prvi put su objavlje-ni godine 2009. od FIP-ove Sekcije za bolni~ko ljekarni{tvo (Hospital Pharmacy Section, HPS), a pokrivaju {est glavnih podru~ja bolni~kog ljekarni{tva: ¢1£ nabava lijekova, ¢2£ utjecaj na propisivanje, ¢3£ izradba i izdavanje lijekova, ¢4£ upravljanje, ¢5£ pra}enje lije~enja, ¢6£ ljudski resursi i obuka. Postupak preispitivanja i izmjene mora pratiti ubrzani razvoj prakse bol-ni~kog ljekarni{tva i ljekarni{tva temeljenog na dokazima, a svrha tog preispitivanja je sveobuhvatno potaknuti razvoj bolni~ke prakse. Novousvojene tvrdnje slijede na-predak u informatizaciji i tehnologiji i odnose se na va`nost uporabe elektroni~kih zdravstvenih kartona. Naglasak se stavlja na odgovornu uporabu lijekova, a revizija ostvaruje smjernice Dobre ljekarni~ke prakse, dokument izra|en u suradnji FIP-a i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) godine 2011. U procesu revizije sudjelo-


140

vali su iskusni bolni~ki ljekarnici iz nekoliko zemalja svijeta i rezultat su smjernice za idealnu bolni~ko-ljekarni~ku praksu koja bi se mogla provoditi na globalnoj razini. Otkad su Tvrdnje iz Basela prvi put objav-ljene mnoge zemlje su ih upotrijebile kao oslonac za pobolj{anje bolni~ke prakse, a u svrhu maksimiziranja vrijednosti koju bolni~ki ljekarnici donose u lije~enju bole-

snika. Trenutno je potvr|eno 65 tvrdnji. Za vi{e informacija: http://fip.org/basel-statements.

• BILJE[KA

Sljede}i 76. FIP Svjetski kongres farmacije i farmacijskih znanosti odràvat }e se od 28. kolovoza do 1.rujna 2016. u Buenos Airesu, Argentini. ■

Albarello od majolike (Faenza, XV. st.)Natpis: ALUME∙¢N£ DE FAEZA∙¢zapravo: FAECE£ P∙¢RAEPARATUM£, tj. Kalium carbonicum

141

osvrtiPredstavljanje Hrvatskog ljekarni~kog kompetencijskog okvira na FIP-ovom kongresu farmacije i farmacijskih znanosti

I ove je godine FIP Education Development Team (FIPEd), direkcija koja u sklopu FIP-a provodi sve aktivnosti na podru~ju obrazo-vanja, pripremila poseban program koji se sastojao od niza predavanja, tribina i manjih skupina predvi|enih za raspravu s ciljem izmjene iskustava, ideja i projekata na podru~ju odgoja i obrazovanja u farma-ciji. Poseban je naglasak bio stavljen na osiguravanje kvalitete u obrazovanju, raz-voj diplomskih planova i programa (kuriku-luma) koji »stvaraju« kompetentnije stru~-njake – magistre farmacije, me|u stru~no obrazovanje (interprofesionalnu edukaciju, eng. Interprofessional education), trajni stru~ni razvoj, strate{ki razvoj radne snage s ciljem unaprje|enja struke u javnom i bolni~kom ljekarni{tvu, e-u~enje, te razvoj napredne prakse (eng. advanced practice) kroz definiranje kompetencija potrebnih za njeno izvo|enje.

Predstavnice Hrvatske ljekarni~ke komore (HLJK), Tihana Govor~inovi} i Iva Mucalo, bile su pozvane na jednu od tribina u orga-nizaciji FIPEd-a, Kompetencijski forum, kako bi predstavile razvoj Hrvatskog ljekarni~kog kompetencijskog okvira (HLJKO) te podijelile svoja iskustva s osta-lim zemljama koje jo{ nemaju razvijen vla-stiti alat za razvoj ljekarni{tva. Da podsje-timo, posljednjih je godina FIP intenzivno razvijao programe za vrednovanje i razvoj kompetencija u ljekarni{tvu te je godine 2012. finaliziran i predstavljen Globalni kompetencijski okvir (eng. Global Compe-tency Framework, GbCF), me|unarodni

Svjetski kongres farmacije i farma-cijskih znanosti u organizaciji Me|u-narodnog farmaceutskog saveza (eng. In-ternational Pharmaceutical Federation, FIP, fr. Fédération Internationale Pharma-ceutique) odràn je u Düsseldorfu u razdoblju od 29. rujna do 3. listopada 2015. Na kongresu je sudjelovalo vi{e od 2000 sudionika, od toga 12 iz Hrvatske. Naslovna tema kongresa bila je Better practice – Science based, evidence driven (Bolja praksa – temeljena na znanosti, vo|ena dokazima).

napisala: doc. dr. sc. Iva Mucalo / Centar za primijenjenu farmaciju, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb


142

»ljekarni~ki kompetencijski okvir« koji moè posluìti kao po~etna to~ka u krei-ranju vlastitog, nacionalnog, kompeten-cijskog okvira.1

Stoga je HLJK u suradnji s Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom (FBF) i Hrvatskim farmaceutskim dru{tvom (HFD) pokrenula godine 2013. projekt razvoja nacionalnog ljekarni~kog kompetencijskog okvira za provo|enje osnovne razine prakse prema FIP-ovom GbCF-u. Va`no je naglasiti da kompetencijski okviri poti~u osobni i stru~ni razvoj te da su u posljednje vrijeme postali va`na sastavnica cijeloìvotnog u~enja i odgovor na potrebu za o~iglednim usavr{avanjem i prepoznatljivo{}u stru~-njaka u zdravstvu. Stoga je razvoj HLJKO-a bio prepoznat kao klju~ni element u razvoju diplomskog i poslijediplomskog obrazovanja farmaceuta, kao i u njihovom trajnom stru~nom razvoju i sveobuhvat-nom razvoju struke. Na Forumu je pred-stavljena metodologija izradbe HLJKO-a koja je obuhva}ala ~etiri faze: ¢1£ prijevod Globalnog kompetencijskog okvira (eng. Global competency framework, GCFv1) s engleskog na hrvatski jezik prema smjerni-cama za proces adaptacije koje uklju~uju dvosmjerno prevo|enje, ¢2£ prilagodbu okvira uporabom tzv. panel-konsenzus metode (metode suglasja za stolom) s ciljem otkrivanja sporazumnog mi{ljenja

skupine stru~njaka, ¢3£ validaciju okvira od strane ekspertnog panela, i ¢4£ javnu ra-spravu u svrhu prikupljanja komentara i sugestija svih zainteresiranih ~lanova HLJK. Sudionike je posebno zanimala organizaci-ja novonastalog Okvira (HLJKO). Prilago|en i validiran HLJKO sastoji se od 17 kompe-tencija organiziranih u ~etiri cjeline: ¢1£ javnozdravstvene ljekarni~ke kompeten-cije, ¢2£ kompetencije ljekarni~ke skrbi, ¢3£organizacijske i upravlja~ke kompeten-cije i ¢4£ osobne i profesionalne kompeten-cije. Zaklju~eno je da je HLJKO prila go|ena s ustanovljenom valjanosti (validirana) ina~ica GbCF koja odgovara spe cifi~nim potrebama hrvatskih ljekarnika, {to ~ini HLJKO mogu}im sna`nim i korisnim alatom u stru~nom razvoju ljekarnika, kao i u razvoju diplomskog i poslijediplomskog obrazovanja farmaceuta, posebice stru~-nog osposobljavanja magistara farmacije.

Na Forumu su bili prisutni na{i kolege iz Velike Britanije, [vicarske, Japana, Jordana, Gane, Portugala i Australije, koji su i svoja izlaganja/predavanja i diskusije usmjerili na sljede}u problematiku:• metodologija razvoja nacionalnog

ljekarni~kog kompetencijskog okvira• izazovi pri razvoju ljekarni~kog kompe-

tencijskog okvira• izazovi u provedbi, ostvarivanju ili

ugradnji (implementaciji) ljekarni~kog kompetencijskog okvira.

Po zavr{etku svih predavanja zaklju~eno je da je implementacija ljekarni~kog kompe-tencijskog okvira u praksu najizazovniji dio

1 Pharmacy Education Taskforce. A Global Competency Framework, 2012.; vidjeti: https://www.fip.org/files/fip/PharmacyEducation/GbCF_v1.pdf. Accessed October 25, 2015.


143

procesa te da su potrebni veliki napori kako bi se istraìla njegova primjenjivost u praksi, a sve kako bi isti, u kona~nici, i zaìvio u praksi.

Sudjelovanje na Forumu pokazalo nam je da smo prvi korak, a to je definiranje kom-petencija za provo|enje osnovne prakse, odli~no odradili, ali i da nas tek ~eka veliki posao kako bi okvir zaìvio u praksi. Isto tako, o~ekuje nas i definiranje naprednih kompetencija koje }e nam bez sumnje biti potrebne za kreiranje napredni, odnosno dodatnih ljekarni~kih usluga u javnom, ali i bolni~kom sektoru. ■

Mladi farmaceuti u akciji

U sekciji za javno ljekarni{tvo na 75. Svjetskom kongresu farmacije i farma-ceutskih znanosti FIP 2015 prikazana su tri posterska priop}enja mladih farmaceuta koji su imali za cilj prikazati razli~ite pro-jekte provedene u prethodnoj godini.

Prvo postersko priop}enje je ispitivanje, koje su provele kolegice s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagre-bu, u suradnji s kolegama iz javnog ljekarni{tva, pod nazivom Dietary supple-ments for children – parents’ attitudes, pharmacist’s role, odnosno Dodaci pre-hrani za djecu – stavovi roditelja, uloga ljekarnika, autorica Mirande Serti}, Ane Mornar, Martine [epetavc, @ivke Juri~i}, Ane Salapi}. Ideja za provo|enjem takvog ispitivanja leì u ~injenici da je u posljednje vrijeme u porastu i broj i vrste dodataka prehrani namijenjenih djeci. Dodatke pre-hrani roditelji daju svojoj djeci u dugotraj-nim stanjima bolesti, posebno u stanjima pove}ane u~estalosti infekcija (prehlada, gripa), ali i u stanjima pothranjenosti, aler-gija na neke vrste namirnica, probavnih te{ko}a. Ve}ina tih primjena spada u

napisala: dr. sc. Miranda Serti}, mr. pharm. / Zavod za analitiku lijekova, Farmaceutsko-bioke-mijski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb


144

podru~je samolije~enja, pa roditelji uzima-ju dodatke prehrani na svoju ruku, bez konzultacije s lije~nikom, a naàlost ni s ljekarnikom. Dodaci prehrani su lako do-stupni i op}enito se smatraju »prirodnima i sigurnima«. Stoga je cilj ovog istraìvanja bio ispitati koliki je op}enito stupanj infor-miranosti roditelja o dodacima prehrani namijenjenima djeci. Posebna pozornost u istraìvanju je posve}ena znanju i stavovi-ma roditelja o sigurnosti, djelotvornosti, na~inu uporabe dodataka prehrani te nji-hove kombinacije s farmakoterapijom. U tu svrhu je kori{ten anketni upitnik. Anketira-nje je provedeno u 48 ljekarni Zdravstvene ustanove Farmacia diljem Hrvatske. Pro-vedba upitnika trajala je jedan mjesec, a ukupno je prikupljeno i obra|eno vi{e od 400 anketnih upitnika.

Prema dobivenim odgovora moglo se zaklju~iti da od dodataka prehrani namije-njenih djeci roditelji naj~e{}e koriste sirup protiv ka{lja, probiotike1 te pripravke za ja~anje imuniteta. Gotovo 90 % ispitanih roditelja se djelomi~no, uglavnom ili pot-puno slaè da su ti proizvodi sigurni. Sli~ni odgovori dobiveni su i za njihovu djelo-tvornost (88 %), kvalitetu (87 %) i kori-snost (88 %). To je, po svemu sude}i, i razlog zbog kojega ~ak 45 % anketiranih roditelja povremeno, ~esto ili redovito prepu{ta drugim osobama da daju dodatke

prehrani njihovom djetetu. U prilog tome govori i podatak da samo polovina rodite-lja koji drugim osobama prepu {taju dava-nje dodataka prehrani njihovoj djeci, to ~ini isklju~ivo uz prethodni dogovor o koli~ini, na~inu i vremenu primjene. Iako tri ~etvrtine roditelja smatra da im je jako bitno da budu upoznati s potencijalno {tetnim tvarima u dodacima prehrani, ~ak 30 % njih uop}e ili uglavnom ne zna da dodaci prehrani namijenjeni djeci mogu sadràvati alkohol kao ekstrakcijsko ili pomo}no sredstvo, ili benzoat kao kon-zervans. Zanimljivo je da velika ve}ina (90 %) roditelja zna da dodaci prehrani na-mijenjeni djeci mogu imati umjetne boje kao {tetni sastojak. Gotovo polovica rodi-telja svojoj djeci daje dodatke prehrani istodobno s farmakoterapijom. Ohrabruje podatak da se 76 % roditelja redovito pridràva uputa o doziranju te 78 % njih redovito rabi priloènu dozirnu `li~icu. Ipak, kod roditelja izostaje adekvatna svijest o va`nosti preciznog doziranja jer gotovo polovica roditelja povremeno ~esto ili redovito rabi pribor za jelo, kao zamje-nu za dozirnu `licu.

Na temelju svih tih podataka, prepoznata je potreba za ljekarnikom kao najdostupni-jim zdravstvenim radnikom, u svako dnev-nom i izravnom kontaktu s bolesnicima i ostalim korisnicima lijekova, prilikom pro-daje dodataka prehrani. Ljekarnik je kom-petentan pruìti odgovaraju}i savjet za ra-cionalnu i pravilnu primjenu dodataka prehrani op}enito, kao i posebno onih na-

1 Probiotici, ìvi mikroorganizmi koji, ako se konzumi-raju u odgovaraju}oj dozi kao dodatak hrani, imaju pozitivan u~inak na zdravlje doma}ina pobolj{avaju}i njegovu crijevnu mikrobnu ravnoteù.


145

mijenjenih djeci. Ljekarnik moè i mora imati klju~nu ulogu u pomaganju roditelji-ma da donesu informirane odluke o skrbi za svoju djecu.

Ljekarnici su stru~njaci za dodatke prehra-ni, oni imaju potrebno znanje napraviti kriti~ku procjenu o odabiru dodatka pre-hrani, pomo}i roditeljima da li je potrebno koristiti odre|eni dodatak prehrani, kada, pod kojim uvjetima, u koju svrhu, koliko dugo i na koji na~in. Ljekarnici znaju da dodatak prehrani, bez obzira {to je redovi-to doìvljen kao »prirodan i siguran«, moè izazvati nuspojave, u}i u interakcije s drugim lijekovima i drugim dodacima prehrani, ili moè biti kontraindiciran kod odre|enih bolesti i stanja. Uloga ljekarnika je svakako savjetovanje i preporuka dodat-ka prehrani, jer su upravo oni zdravstveni djelatnici koji su najvi{e upoznati sa sasta-vom, doziranjem, klini~kim studijama, pouzdanosti proizvo|a~a i kvalitetom pro-izvoda. Na temelju rezultata dobivenih u ovom ispitivanju smatramo da dodaci prehrani ne bi trebali biti samo proizvodi koji se kupuje u ljekarni, ve} svakako tre-baju biti popra}eni konzultacijama i savje-tom ljekarnika.

Drugo postersko priop}enje pod nazivom Rational use of benzodiazepins and non-benzodiazepine hypnotics in sleep disor-ders, odnosno Racionalna primjena ben-zodiazepina i ne-benzodiazepinskih hip-notika kod poreme}aja spavanja (autori: Matija Poljak, Miranda Serti}, Ana Ljahni-cky, Iva Mrazovac, Mirela Rizvi}) predsta-

vilo je multicentri~no ispitivanje subjektivne promjene simptoma kod bolesnika kojima je u svrhu lije~enja poreme}aja sna pre-poru~en dodatak prehrani koji u svom sa-stavu ima jedan ili vi{e sljede}ih ekstrakata: melatonin, pojedine ekstrakte mati~ njaka, valerijane, hmelja, i tako redom.

Glavni koordinator projekta je kolega Mati-ja Poljak, mag. pharm., a osnovni je cilj provo|enja tog projekta racionalnija upo-raba lijekova, kao i dodataka prehrani za lije~enje nesanice, ali i osvijestiti javnost o va`noj ulozi ljekarni~ke skrbi. Va`no je na-pomenuti da zamjena terapije benzodiaze-pina ili Z-lijeka dodatkom prehrani moè smanjiti mogu}nost razvoja dugotrajne ovisnosti, skratiti vrijeme u kojem se takvi lijekovi propisuju, dovesti velike u{tede zdravstvenom sustavu jer se ti lijekovi pro-pisuju vi{e iz potrebe koja je nastala kao posljedica ovisnosti, a ne kao potreba za uklanjanjem primarnog problema, pore-me}aja spavanja. U ispitivanje su bili uklju~eni oni bolesnici koji su do tada za lije~enje poreme}aja sna rabili lijek koji kao djelatnu tvar sadràva benzodiazepin ili Z-lijek koji ima u~inak nalik benzodiazepinu, a izdaje se na recept. Ljekarnici su pratili simptome drugi i deseti dan nakon uvo|enja zamjenske terapije – dodatkom prehrani. O~ekivano, ljekarnici s razli~itih podru~ja Hrvatske nai{li su na veliku nesu-radljivost bolesnika prilikom ispitivanja kojim se poku{alo provjeriti njihov prela-zak s prekora~ene terapije benzodiazepini-ma ili Z-lijekovima na dodatak prehrani.


146

Nesuradljivost je rasla proporcionalno vre-menu u kojem je bolesnik prekora~eno ko-ristio navedenu terapiju.

Paralelno je s tim projektom provedeno ispitivanje kojem je pristupilo vi{e od 100 ljekarnika iz cijele Hrvatske koji su putem on-line ankete odgovarali na svoje vi|enje problema neracionalne primjene lijekova kod poreme}aja spavanja. Na temelju njihovih odgovara prepoznati su kao naj-propisivaniji lijekovi zolpidem i diazepam, {to je u potpunosti u skladu s podacima godi{nje potro{nje lijekova dostupnih na stranici Agencije za lijekove i medicinske proizvode RH. Nadalje, na temelju odgo-vara ljekarnika, veliki broj potro{a~a lijeko-va nekontrolirano koristi lijekove za pore-me }aje spavanja, prekora~uju prepo ru~eno razdoblje uzimanja, a veliki broj njih koristi ih i dulje od 10 godina. Upravo kod tih pacijenata koji prekora~e pre poru~eno razdoblje uzimanja lijeka javljaju se u 92 % slu~ajeva simptomi ovisnosti i tolerancije na lijek.1

Tre}e postersko priop}enje Young pharma-cists in action – can we contribute to pu-blic health?, odnosno Mladi farmaceuti u akciji – moèmo li pridonijeti javnom zdravlju? (autori: Miranda Serti}, Iva Mra-

zovac, Ana Ljahnicky, Mirela Rizvi}, Matija Poljak) prikazalo je aktivnosti mladih far-maceuta okupljenih u Sekciju farmaceuta juniora Hrvatskog farmaceutskog dru{tva, s posebnim naglaskom na obiljeàvanje Svjetskog dana {e}erne bolesti / dijabetesa (14. studenog) 2 i Europskog dana svjesno-sti o antibioticima (18. studenog).

Tijekom obiljeàvanja Svjetskog dana bor-be protiv {e}erne bolesti gra|ani su u jedi-nici Zdravstvene ustanove Farmacia, u po-pularnom zagreba~kom trgova~kom cen-tru, imali priliku dobiti stru~ne informacije od magistara farmacije i to o rizi~nim ~im-benicima i simptomima dijabetesa. Obja{-njena je va`nost preventivnih kontrola razi-ne glukoze u krvi u svrhu ranog otkrivanja preddijabetesa, pravodobnog postavljanja dijagnoze i po~etka lije~enja, zatim na~ini lije~enja dijabetesa te pravilna primjena lijekova da bi se smanjio rizik i mogu}e komplikacije dijabetesa. Nagla{ena je i va` nost pravilne prehrane i tjelesne aktiv-nosti, odnosno nefarmakolo{kih mjera. U suradnji s Hrvatskim savezom dijabeti~kih udruga i Zagreba~kog dijabe ti~kog dru{tva dijeljeni su prigodni materijali, bro{ure, letci i stru~ni ~asopisi svim zainteresiranim gra|anima. Mladi su farmaceuti osigurali besplatno mjerenje koncentracije glukoze u krvi, krvnog tlaka, opsega struka i boko-va, tjelesne mase i visine te izra~unavanje indeksa tjelesne mase.

Tijekom obiljeàvanja Europskog dana svjes nosti o antibioticima mladi su farma-ceuti provodili savjetovanje pacijenata o

1 Ovim putem autori bi se èljeli jo{ jednom zahvaliti svim kolegama ljekarnicima koji su sudjelovali i sudjelu-ju u ovom projektu.

2 Vidjeti javnozdravstvene aktivnosti ljekarnika vezane za odre|eni nadnevak u ~lanku @. Macner Majcan, T. Govor~inovi}, Aktivnosti ljekarnika u javnom zdravstvu, Bilten HLJK 2013-2/3, str. 155-170.


147

pravilnoj i racionalnoj upotrebi antibiotika. Aktivnosti i materijali temeljili su se na oni-ma koje promovira ISKRA (Interdisciplinar-na sekcija za kontrolu rezistencije na anti-biotike u RH). To tijelo pri Ministarstvu zdravlja prati potro{nju i otpornost na an-tibiotike u Republici Hrvatskoj te provodi javne kampa nje za o~uvanje djelotvornosti antibiotika, koordinira sve aktivnosti veza-ne uz kontrolu {irenja rezistencije na anti-biotike te sura|uje s istovjetnim tijelima u drugim europskim zemljama. Isto je tako obja{ njeno kako valja provoditi prevenciju te pravilno simptomatski lije~iti gripu i prehladu. Upravo kod gripe i prehlade, gr-lobolje i akutnog bronhitisa bolesnici naj~e{}e poseù za antibioticima, pa ~esto uzimaju i antibiotik koji im je preostao od neke prethodne terapije ili koji je bio pro-pisan nekome od uku}ana. Budu}i da su ljekarnici ti kojima se najvi{e bolesnika obrati za pomo} i zatraì simptomatsku terapiju kod gripe i prehlade, u tom je tre-nutku klju~no naglasiti da su gripa i prehla-da virusne bolesti te da uzimanje antibioti-ka nema u~inka na intenzitet simptoma ni na trajanje bolesti. Uloga ljekarnika je, izme|u ostaloga, da stalno iznova pou~ava svoje bolesnike i druge korisnike lijekova (pacijente) o pravilnoj i racionalnoj primje-ni antibiotika. ■

Pratimo trendove razvoja u farmaceutskoj industriji

Vi{e od 36.000 posjetitelja i 2.500 izlaga~a iz 150 zemalja svake godi-ne sudjeluje na najve}em godi{njem glo-balnom skupu farmaceutske industrije CPhl WorldWide.

I ove je godine 2015. posje}enost bila izuzetno velika, sa svih strana svijeta dopu-tovali su stru~njaci farmaceutske industrije na jedinstveni skup u IFEMA kongresni cen-tar u Madridu koji se je odvijao od 13.-15. listopada 2015. Najve}i broj sudionika i posjetitelja svake godine iznova dolazi u po-trazi za novim poslovnim idejama, kontakti-ma i poznanstvima otkrivaju}i nove mogu-}nosti. Farmaceutska industrija je u mnogim zemljama prepoznata kao industrija od strate{ke va`nosti, a njen izuzetan razvoj je podràn od dràvnih ustanova. Promi~e se partnerska suradnja, internacionalizacija i inovacije koje su temelj rasta i razvoja indu-strije te osnova razvoja nacionalnih ekono-mija. Za {irenje poslovnih vidika i pomicanje granica unutar promjenjivog poslovnog i

napisali: Luce Mandi}, mag. pharm. i Ante Mandi}, mag. pharm., MBA / Hamapharm d.o.o., Zagreb


148

regulatornog okruènja potrebna je vizija i izuzetna angaìranost. Znanje, dostupnost informacija i kontakti nisu nikada bili va`niji farmaceutskim kompanijama u postizanju komparativne prednosti i ulasku na nova trì{ta. Sve su to razlozi za{to taj doga|aj ostaje mjesto okupljanja globalne farma-ceutske industrije.

CPhl je organiziran zajedno sa srodnim doga|anjima ISCE, InnoPack i P-MEC te nudi zaista cijeli pregled industrije od far-maceutske proizvodnje i sastojaka, proiz-voda i usluga koje pokrivaju cjelokupan lanac opskrbe.

CPhl WorldWide predstavlja sve dijelove trì{ta koji se bave sastojcima, aktivnim tva-rima te gotovim proizvodima. Podijeljen je u nekoliko glavnih zona: API’s, biofarma-ceutici, uslu`na proizvodnja, sastojci, inter-medijeri, gotove formulacije, biljni ekstrakti.

TOP 10 dràva prema broju posjetitelja na CPhl WorldWide

Hrvatski predstavnici ispred ulaznog panoa

ISCE jest ciljano podru~je koje pokriva ugo-vorna podru~ja vezana uz klini~ke studije, istraìvanja, proizvodnju, biotehnologiju, IT rje{enja, usluge pakiranja i logistike.


149

IFEMA kongresni centar Madrid: Dolazak sudionika

IFEMA kongresni centar Madrid: Izlo`beni prostori

InnoPack jest specifi~no podru~je ponu-|a~a ambalaè za farmaceutsku industriju.

P-MEC je sakupio izlaga~e od tradicional-ne opreme velikih dimenzija do kompanija fokusiranih na instrumentalne analize, mje-renja, ispitivanja tehnologija i materijala te kontrolu kvalitete.

CPhl je za nas izuzetno mjesto za razmje-nu iskustava i komuniciranje s velikim brojem stru~njaka iz farmaceutske indu-

strije, mjesto gdje se moè na}i novi do-bavlja~, izgra|uje odnos s postoje}im partnerom i detektiraju nove poslovne ideje i mogu}nosti. Na jednom mjestu na-lazimo velik broj zanimljivih proizvoda i usluga, najnovijih inovacija predstavljenih farmaceutskom trì{tu i najva`nijih kompa-nija koje sudjeluju u kreiranju trì{ta. Za-dovoljni smo {to smo ponovo bili sudionici i {to jedan takav doga|aj ispunjava sva o~ekivanja koja imamo od njega. ■

CERTITUDO D.O.O. ZA ZASTUPANJE U OSIGURANJU

XII. Podbrežje 310000 Zagreb

T: 01 5802 532F: 01 5802 991

[email protected]

OSJEĆAJ SIGURNOSTI POTIČE UNUTARNJI MIR I ZADOVOLJSTVO SVAKOG ČOVJEKA!

PROVJERITE POSEBNU PONUDU SVIH VRSTA OSIGURANJA KOJU VAM JE OMOGUĆILA VAŠA KOMORA!PROVJERITE POSEBNU PONUDU SVIH VRSTA OSIGURANJA KOJU VAM JE OMOGUĆILA VAŠA KOMORA!PPPPPPPPPPPPPPPRRRRRRRRRRRRRROOOOOOOOOOOOOOPPPPPPPPPPRRRRRRRRRRROOOOOOOOOVVVVVVVVVVVVVVVVJJJJJJJJJJJJJJJVVVVVVVVVVVJJJJJJJJJJEEEEEEEEEEEEEERRRRRRRRRRRRRRRIIIIIIIIIIIIITTTTTTTTTTTTTTEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEERRRRRRRRRRRIIIIIIIIITTTTTTTTEEEEEEEEE PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEBBBBBBBBBBBBBBNNNNNNNNNNNNNNNNNBBBBBBBBBBNNNNNNNNNNNNUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOONNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNUUUUUUUUUUUUUUUDDDDDDDDDDDDDUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUDDDDDDDDDUUUUUUUUU SSSSSSSSSSSSSSSVVVVVVVVVVVVVVVVVSSSSSSSSSSVVVVVVVVVVVVIIIIIIIIIIIIIIIIIIHHHHHHHHHHHHHH VVVVVVVVVVVVVVVVHHHHHHHHHH VVVVVVVVVVVVRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTAAAAAAAAAAAAAAAA AAAAAAAAAAAATTTTTTTTTTTTTTTTTTTOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGUUUUUUUUUUUUUURRRRRRRRRRRRRRRUUUUUUUUURRRRRRRRRRRAAAAAAAAAAAAAAAANNNNNNNNNNNNNNNNNJJJJJJJJJJJJJJJJAAAAAAAAAAAAAAAAA KKKKKKKKKKKKKKKKKAAAAAAAAAAAANNNNNNNNNNNNJJJJJJJJJJJAAAAAAAAAAAA KKKKKKKKKKKKOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVAAAAAAAAAAAAAAAAMMMMMMMMMMMMMMMMM JJJJJJJJJJJJJJAAAAAAAAAAAAMMMMMMMMMMMM JJJJJJJJJVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV EEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEE OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUĆĆĆĆĆĆĆĆĆĆĆĆĆĆĆĆĆĆĆĆĆĆĆĆIIIIIIIIIIIIIIIIIIIILLLLLLLLLLLLLLAAAAAAAAAAAAAAAAA LLLLLLLLLAAAAAAAAAAAA VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVAAAAAAAAAAAAAAAAAŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠAAAAAAAAAAAAAAAAA KKKKKKKKKKKKKKKKKAAAAAAAAAAAAŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠAAAAAAAAAAAA KKKKKKKKKKKKVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMOOOOOOOOOOOOOORRRRRRRRRRRRRRRROOOOOOOOOORRRRRRRRRRRAAAAAAAAAAAAAAAA!!!!!!!!!!!!AAAAAAAAAAAA!!!!!!!!PROVJERITE POSEBNU PONUDU SVIH VRSTA OSIGURANJA KOJU VAM JE OMOGUĆILA VAŠA KOMORA!

151

biobibliografijeHrvoje Tartalja – ìvot i djelo. Gra|a za monografiju, prvi dio

U ovom }e se odjeljku Biltena na-slovljenom biobibliografi je povremeno ob-jav ljivati biografski, a tamo gdje je to mo gu}e i bibliografski, podaci na{ih istaknutih ljekar-nika. Prvi kojega prikazujemo je Hrvoje Tar-talja (Konjic, 2. V. 1907. – Zagreb, 11. VII. 1990.), ljekarnik, sveu~ili{ni profesor, dobit-nik Medalje Domac, istinski antifa{ist, iskreni domoljub, marljivi istra iva~, sporta{, pov-jesni~ar, dru{tveni rad nik i pisac.*

UvodUvod

Nakon moje prve izlo`be Sto godina stu-dija farmacije u Zagrebu (1982) posjetio me je profesor Hrvoje Tartalja 31. srpnja 1985. na Fakultetu i poklonio mi je jedan svoj tekst (skripata) na kojem je napisao: »gdje ja stadoh, vi nastavite. Dr. Tartalja«. Tada sam jo{ mislio da }e navedena izlo`ba, tek nekoliko publikacija i jedan

napisao: Vladimir Grdini}

* Tartaglia (Tartalja) hrvatska je plemi}ka obitelj iz Splita. U javnom ivotu u~estalije se biljeè od XV. st. Potomci obitelji do suvremenoga su doba bili zapaèni sudioni-ci javnoga ìvota u Splitu i Dalmaciji.

feljton u Ve~ernjem listu biti moji gotovo jedini prilozi povijesti na{e struke. Sada, nakon mnogo vi{e iskustva na tom podru~ju i napisanih radova, èlim osvijetliti ìvot i djelo profesora Hrvoja Tartalje, osebujnog, daleko najboljeg i najplodnijeg hrvatskog povjesni~ara farmacije druge polovine XX. stolje}a. Naime, o Hrvoju Tartalji pisalo se kratko, nesustavno i u izrazitom nerazmje-ru s veli~inom njegova djela i me|unarodnog ugleda. Stoga, ova gra|a za monografiju neka bude svojevrsni ~uvar uspomene na ovog velikog i vrijednog ~ovjeka.

@ivotni put@ivotni put

@ivot dobiva smisao samo po vi{em planu, metafi zi~kom, a taj nije mehani~ka ni anor-ganska mje{avina kemijskih spojeva, pisao je Miroslav Krleà. Vi{i plan profesora Hrvoja Tartalje bio je predati se strastveno povijesti

Hrvoje Tartalja, fotografija oko godine 1965.


152

vlastite struke kao ljekarnik u petom deset-lje}u svojega ìvota. Od tada zabadao je svoju znatièlju u pro{lost, u mnoge pore ljudskoga poimanja i djelovanja, strpljivo, rodoljubno traè}i sve {to moè uzdignuti ponajprije hrvatsku farmaciju. Bave}i se u velikoj mjeri prou~avanjem i pisanjem po-vijesti s pravom je nosio epitet najpopular-nijeg povjesni~ara farmacije u na{oj struci na podru~ju jugoisto~ne Europe. Svoju lju-bav za farmaciju iskazivao je tijekom studija farmacije, brusio je tu ljubav u Narodnoj

Poru~nik mr. ph. Hrvoje Tartalja u partizanima, od svibnja 1943. referent apotekarstva IV. operativne zone i kasnije Sanitetskog odjela {taba VIII. korpusa, fotografija iz godine 1944. i podsjetnik na povjerenu mu zada}u opskrbe lijekovima vojnih postrojbi.

Tirocinijska diploma broj 402 iz godine 1928. koju je potpisao glavni ispitiva~ profesor Gustav Jane~ek.


153

oslobodila~koj borbi ravnopravno s ljubavlju za svoju zemlju Hrvatsku.Profesor dr. sc. Hrvoje Tartalja, jedan od najistaknutijih i svestranih osoba u farma-

ceutskoj struci, preminuo je 11. srpnja 1990. u Zagrebu. Sudbina je htjela da se nije mogao punim srcem veseliti slobodnoj Hrvatskoj koju je toliko prièljkivao.

Diploma farmaceutskog studija (farmaceutskog u~evnog te~aja) na Filozofskom fakultetu broj 1480 koju je potpisao profesor Antun Vrgo~.


154

Nara{tajima farmaceuta ostao je u sje}anju kao uvijek djelatan sudionik gotovo svih farmaceutskih skupova, gdje je s mnogo energije, osje}aja za struku i osobnog za-dovoljstva sudjelovao u najrazli~itijim obli-cima djelovanja: kao organizator, predava~ i prijatelj mla|ih kolega.

@ivotopis @ivotopis

Hrvoje Tartalja ro|en je 2. svibnja 1907.u Konjic (BiH), gimnaziju je zavr{io u Travniku 1926., a mladost je proveo i u Splitu. Pripravni~ki sta` obavio je u ljekarni Severa Varde u Sinju. Prakti~ni ispit za vrijeme pripravni{tva (tirocinij) poloìo je u Zagrebu 1. rujna 1928. Farmaceutski fa-kultet (zapravo: Farmaceutski odsjek Filo-zofskog fakulteta) zavr{io je u Zagrebu 27. svibnja 1931. Prije Drugoga svjetskoga rata radio je kao ljekarnik-prakti~ar u Kni-nu i Sinju, te kao apotekarski referent Pri-morske banovine u Splitu sve do godine 1941. U to je predratno vrijeme bio i tajnik Apotekarske komore Kraljevine Ju-goslavije za Dalmaciju. Nakon okupacije radi u Velikoj ùpi Cetina u Omi{u. Od go-dine 1941. sura|uje s Narodno oslobo-dila~kim pokretom (NOP), a od svibnja 1943. bio je u NOV 1 gdje je obavljao du`nost apotekarskog referenta Sani-tetskog odjeljenja [taba VIII korpusa

Narod nooslobodila~ke vojske Jugoslavije (NOVJ).2 Tada je organizirao rad mnogih sanitetskih skladi{ta, proizvodnju lijekova u izvanrednim prilikama i te~ajeve za farma-

1 Zbog lak{eg i efikasnijeg rukovo|enja Glavni {tab Hr-vatske podijelio je Hrvatsku na pet operativnih zona, a ~etvrta je obuhva}ala Dalmaciju do Neretve i livanjsko podru~je u Hercegovini.

2 Tijekom oslobodila~kog rata 1941–1945. organiza-cijski su se diferencirale vojna sanitetska slu`ba i civilna zdravstvena za{tita, ali obje na oslobo|enim teritoriji-ma Hrvatske sve do kraja rata djeluju kao jedinstveno partizansko zdravstvo. Sredi{nje rukovodstvo parti-zanskog zdravstva u Hrvatskoj postaju referenti saniteta Glavnog {taba Hrvatske.

Polaznici te~aja za farmaceutske tehni~are (apotekar-ske pomo}nike). Te~ajevima su rukovodili farmaceuti, koji su, uz lije~nike, bili jedini predava~i. Ovi su odr-àvani uglavnom uz ve}e bolnice s ljekarnama u koji-ma se obavljao prakti~ni dio nastave, a uz koju su uvijek postojala i skladi{ta. Program te~aja bio je skra}en, ali je obuhvatio sve osnovne stru~ne predmete kao farmaceutsku tehnologiju, farmaceutsku kemiju, farmakognoziju, uz neke vojne predmete (npr. bojni otrovi, ~uvanje i prijenos sanitetskog materijala). Pre-dava~ima je na raspolaganju stajalo vrlo malo literatu-re. Obi~no su to bile farmakopeje koje se uspijevalo nabaviti iz okupiranog ili oslobo|enog podru~ja. Op{irno u ~lanku H. Tartalja, Formiranje farmaceut-skih pomo}nika u NOR-u, u: Zbornik farmaceutske {kole u Zagrebu 1947 – 1967, Zagreb, 1967.


155

Stru~no radi na uzgoju doma}eg buha~a Chrysan-themum cinerariaefolium, a na njegovu se ekstrak-tu zara|uju znatna devizna sredstva. Osniva desti-lerije za eteri~na ulja, posebice lavande i ru`mari-na. Posebnu pozornost posve}uje rektificiranju

eteri~nih ulja, kako bi odgovarala me|unarodnim normama. Unapre|uje proizvodnju lijekova izra-

|enih iz doma}ih sirovinskih izvora.

3 Preduvjet je bio da su kandidati za te~ajeve imali malu maturu i da su neko vrijeme proveli u kojoj vojnoj jedi-nici.

ceutske tehni~are.3 Jo{ za vrijeme NOR-a osniva prve tvrtke za nabavu, raspodjelu i izradbu lijekova i sredstava za lije~enje. Poglavito se to odnosi na sakupljanje i obradbu ljekovitog bilja (Dubrovnik, kra-jem 1944.). Nakon sudjelovanja u NOR-u i obavljanja vi{ih du`nosti u sanitetu NOVJ dolazi godine 1945. u Zagreb. U tom gra-du radi u Ministarstvu narodnog zdravlja SRH, u razdoblju od 1945. do 1952., najprije kao {ef op}eg apotekarskog odje-lje nja, potom kao upravitelj HUNRAL-a (Hrvatske uprave za nabavu i raspodjelu lijekova) te kao na~elnik Uprave apo-tekarstva. U tom je svojstvu radio na ob-novi poru{enih i o{te}enih ljekarni iz vre-mena rata, otvaranju novih i osnivanju tvrtki za nabavu i raspodjelu lijekova. U Zagrebu preuzima cjelokupnu organizaci-ju opskrbe lijekovima i kao na~elnik Uprave apotekarstva osniva i rukovodi tvrtkama »Medika«, »Hospitalija«, »Dentes«, »In-strumentaria«, »Biljana« i »Laboratorija«.

vrijeme gotovo neprekidno obavlja funkci-ju predsjednika ili ~lana Uprave. Pred-sjednik je FDH-a od godine 1948. do 1951., od 1958. do 1960. i od 1967. do 1968. Pri tada{njem FDH-u godine 1949. osnovao je Sekciju za povijest farmacije i bio njen pro~elnik vi{e od 25 godina. Ta je sekcija bila jedna od prvih, a isticala se svojim radom. U razdoblju od osnutka FDH-a do godine 1969. bio je ~lan Upravnog ili Izvr{nog odbora Dru{tva te 12 puta biran za predsjednika FDH-a, koje je vodio i u najteìm vremenima djelovanja i uspio o~uvati njegov integritet. Pred sjed-nik je dru{tva za prou~avanje i unapre|enje pomorstva Jugoslavije.

Tijekom dugogodi{njeg rada u FDH-u sudjelo-vao je na svim kongresima farmaceuta Jugoslavi-je: Dubrovnik (1952.), Beograd ( 1956.), Ljubl-jana (1960.), Opatija (1964.), Vrnja~ka Banja (1968.) i tako redom, kao i na mnogobrojnim

skupovima, savjetovanjima i plenumima.

U razdoblju od 1961. do 1974. dobio je tri visoka odlikovanja ukazom predsjednika SFRJ: Orden za vojne zasluge sa srebrnim ma~evima (22. XII. 1961.), Orden rada sa zlatnim vijencem (26. II. 1966.) i Orden zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom (15. VII. 1974.).

Jedan je od osniva~a ~asopisa Farmaceutski glasnik (1945.), glasila tada{njega Farma-ceutskog dru{tva Hrvatske. Bio je ~lan re-dakcijskog odbora tog ~asopisa (1945.–1952.), a u odre|enom razdoblju (1967.–1974.) i odgovorni urednik. Zna~ajna je suradnja na{eg profesora Tartalje u ~asopi-

Suosniva~ je Farmaceutskog dru{tva Hr-vatske (FDH) godine 1946., u kojem duè


156

su Farmaceutski glasnik u kojem je objavlji-vao impozantan broj ~lanaka iz podru~ja organizacije ljekarni~ke slu`be, povijesti farmacije, prikaza razli~itih znanstvenih i stru~nih skupova (npr. kongresa, simpozi-ja), kao i recenzija u redakciju prispjelih knji ga iz povijesti farmacije i drugih pod-ru~ja farmacije.

Bio je istaknuta kohezijska snaga oku-pljaju}i oko sebe znanstvenike, ljekarnike razli~itih uzrasta, a posebno kolege s koji-ma je studirao. Na tim i takvim neformal-nim sastancima uvijek se, u pravilu, ras-pravljalo o unapre|ivanju znanosti, razvoju i za{titi ljekarni~ke struke, kao i o organizi-ranju posebnih skupova.

H. Tartalja u radnoj sobi svoga doma u Zagrebu, Gunduli}eva ulica br 43. Vrlo sli~na fotografija objav-ljena je u odjeljku: Hrvoje Tartalja, Veröffent li chun gen der Internationalen Gesellschaft für Ge schi chte der Pharmazie e. V., Band 40 ¢Die Sche lenz-Stiftung II 1954 bis 1972£, Wissenschaftliche Ver lagsge sell-schaft MBH, Stuttgart, 1973, str. 40-41.

H. Tartalja u knji`nici Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (do godine 1963: Farmaceutski fakultet) na Inicijativnom odboru za pripremu proslave 50. obljetnice od zavr{etka studija farmacije, Zagreb, 22. i 23.

studenoga 1979. Na slici u prvom redu Miljenko Malnar (lijevo) i Uro{ Filipovi} (desno, umro ve} 12. listopada 1979.), za drugim stolom okrenuti le|ima razgovaraju Smiljko A{perger i Vladimir Seifert.


157

Djelovanje u organima vlasti Djelovanje u organima vlasti i u sportui u sportu

U organe vlasti biran je godine 1952. kao odbornik grada Zagreba, u kojem svojstvu sudjeluje u radu Savjeta za narodno zdrav-lje Narodnog odbora Grada Zagreba (NOGZ) i kao predsjednik komisije za apo tekarsku slu`bu. Godine 1957. ponov-no je biran za odbornika Op}ine Donji grad i za predsjednika op}inskog Savjeta za narodno zdravlje. Hrvoje Tartalja je organizirao u gradu Za-grebu jednu zna~ajnu proslavu i to u povo-du 600. obljetnice zagreba~kog ljekarni{tva (1955., vidjeti poglavlje: Rad na identitetu

i promociji hrvatskoga ljekarništva). Tada je ljekarna kod Kamenitih vrata dobila obilje je malog muzeja, ali je to naàlost, s godinama posve izgubila.

Jedan je od utemeljitelja Saveza farmaceut-skih dru{tava Jugoslavije (1948. ili 1950.), u kojem mnogo godina obavlja du`nost pot-predsjednika, a u jednom izbornom razdo-blju i predsjednika (oko 1959.). Dogovorio je da ljekarnici, delegati Plenuma Saveza far-maceutskih dru{tava FNRJ, iznesu rezultate svoga rada Predsjedniku Republike (Josipu Brozu Titu) i predsjedniku Odbora za narod-no zdravlje i socijalnu politiku Saveznog izvr{nog vije}a (Dragoljubu Radosavljevi}u).

Delegati Saveza farmaceutskih dru{tava FNRJ u audijenciji kod Tita (na slici u sredini) u Bijelom dvoru 27. travnja 1953. u Beogradu. Me|u delegatima iz Hrvatske bili su, primjerice, Hrvoje Tartalja (na kraju desno), Ivan [tivi} (drugi red u sredini), Dragutin Barkovi} (tre}i s lijeva), Petar Torre (drugi red lijevo uz Tita). O doga|aju vidjeti ~lanak H. Tartalja, Farmaceuti kod Predsjednika Republike Mar{ala Tita, Farmaceutski gla-snik, 9:6 (1953) 263-267 i knjigu V. Grdini}, Kronologija ljekarni{tva: slijed zbivanja s numizmati~kim pri-lozima i podacima o hrvatskim povijesnim ljekarnama, HLJK, 2015, str. 558.


158

Osniva~ je Sekcije za povijest farmacije Sa-veza farmaceutskih dru{tava Jugoslavije (oko 1959.), u kojoj obna{a du`nost tajni-ka, a u Jugoslavenskom dru{tvu histori~ara medicine, farmacije i veterinarstva obavlja du`nost potpredsjednika. Suosniva~ je Na-u~ nog dru{tva za povijest zdravstvene kul-ture Jugoslavije u kojem obavlja razne du`-nosti, od predsjednika u nekoliko navrata, potpredsjednika do ~lana uprave. Potpred-sjednik je Dru{tva za prou~avanje i unapre-|enje pomorstva Jugoslavije, osniva~ je IX. odjela za pomorsku medicinu i dugo godi{nji je tajnik tog Odjela. Bio je tajnik Nacional-nog komiteta Jugoslavije za povijest znano-sti, Me|unarodne unije za povijest i fi lozo-fi ju znanosti, Odjela za povijest znanosti.

Jo{ tijekom rada u Ministarstvu narodnog zdravlja NRH dolazio je Tartalja u dodir s mnogim starijim farmaceutima i bio u mnogim hrvatskim ljekarnama u kojima je uo~io kulturno dobro neprocjenjive vrijed-nosti za farmacijsku znanost i ljekarni~ku praksu. Ta se farmaceutska ostav{tina tre-bala pohraniti prikladno za ~uvanje i dalj-nja prou~avanja. Nakon {to Farmaceutski fakultet 27. studenoga 1951. odbija rje{e-nje Savjeta za narodno zdravlje i socijalnu politiku4 o premje{taju Hrvoja Tartalje za upravitelja Instituta za povijest farmacije na Farmaceutskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu, ubrzo je Tartalja zaklju~io da Fa-

kultet ne èli razvijati muzeolo{ku djelat-nost i da se taj rad moè uspje{no odvijati samo unutar neke posebne za povijest i muzeologiju, specijalizirane ustanove.

Tjelesno vje`banje i sport oduvijek su ga zaokupljali. Bez brige o tjelesnoj snazi, okretnosti, brzine, hrabrosti i vje{tina ru-kovanja sportskim rekvizitima gotovo da nije mogao. Ponajvi{e se bavio sportovima osebujnim za dalmatinsko podneblje. Po-znato je da je Tartalja razvijao sportski ìvot i u NOVJ.

4 Odbijanje Farmaceutskog fakulteta u Zagrebu motivirano je s time da je navedeno rje{enje Savjeta doneseno bez prethodnog redovitog postupka na fakultetu (natje~aj, prijedlog i odluka o izboru) i da na Farmaceutskom fakul-tetu ne postoji Institut za povijest farmacije.

Hrvoje Tartalja u partizanima organizira atletsko takmi~enje koje je odràno u prolje}e 1944. u Preodcu ispod [ator planine. Discipline su bile

tr~anje, skokovi u dalj i u vis te bacanje kugle (uteg mase 5 kg). Svi su natjecatelji imali, poput nogo-

meta{a Hajduka, bijele dresove sa crvenom zvijez-dom. Poru~nik i ljekarnik Hrvoje Tartalja nije bio

samo organizator ve} i takmi~ar u bacanju »kugle«.


159

Hrvoje Tartalja trenira bacanje koplja na jednom stadionu u Splitu.

Sastav pobjedni~ke ekipe u jedrenju »Dalmacija«: ljekarnik Hrvoje Tartalja, inènjeri Miro Marasovi} i

Buji} (zvani Bujko) i bra}a Maru{i}i.

Moè ga se smatrati i osniva~em atletike u Splitu. Poslije Drugoga svjetskoga rata bavi se tenisom, no najvi{e jedrenjem. Njegova je ekipa »Dalmacija« osvojila je, primjerice, prvo mjesto na 3. Jadranskoj regati.

Kasnije, iako se prestao aktivno baviti spor-tom posje}ivao je mnoga sportska takmi-~enja, primjerice, Europski kup atleti~ara u [vedskoj, 17.–24. kolovoza 1958. Os-novna na~ela sportskog pokreta bili su ma-sovnost i svestranost. Tijekom rada u Omladinskom dru{tvu »Mladost« (Zagreb) bavi se provedbom discipline koja je brzo stekla popularnost, a to je tr~anjem u pri-rodi (kros-kontri).

Za svoj rad u sportu dobio je vi{e prizna-nja, spomen-zna~ki i jednu diplomu, pri-mjerice:

Priznanje Atletski savez Hrvatske 25. II. 1956.

Spomen zna~ka

Akademsko sportsko dru{tvo »Mladost« (srebrena, s diplomom)

5. III. 1957.

Spomen--plaketa

Atletski savez Jugoslavi-je (bron~ana, s priznan-jem)

24. IV. 1957.

Spomen--zna~ka

Akademsko sportsko dru{tvo »Mladost« (zlatna, s diplomom)

5. III. 1958.

Spomen--plaketa

Akademsko sportsko dru{tvo »Mladost«

12. VI. 1970.

Diploma Povijest sporta (za su-radnju u ~asopisu)

III. 1985.

Priznanje Savez za fizi~ku kulturu Hrvatske

IV. 1985.


160

Muzejska djelatnostMuzejska djelatnost

Mnoge su se ljekarne nakon ratnih neda}a (1941.–1945.) po~ele obnavljati i moder-nizirati. Tako je dolazio i do situacija, da su se uni{tavali predmeti od velike muzejske vrijednosti. To je Tartalju ponukalo da upu-ti ljekarnama raspis o prikupljanju ljekar-ni~kih predmeta, knjiga, isprava i tako re-dom. Poduzeta je akcija uspjela. Tada je odlu~io da se i profesionalno po~ne baviti pro{lo{}u farmacije.

Prijelomna godina u njegovu ìvotu jest 1952. kada je osnovao Institut za povijest farmacije sa zbirkom pri FDH-u, ~iji posta-je i upravitelj (voditelj) sve do godine 1960. Institut je po~eo raditi u travnju iste godine, kao prva takva ustanova u tada{njoj Jugoslaviji i jedna me|u rijetkima u svijetu.

Institut za povijest farmacije sa zbirkom smje{ten je u sku~enim prostorijama u Toma{i}evoj ulici br. 12. Osim upravitelja Instituta mr. ph. Hrvoja Tartalje ovdje se nalazi na radu i mr. ph. Bosiljka Jardas u svojstvu asistenta. U prvih pet godina svoga postojanja Institut je postao znanstveno i organizacijsko sredi{te za prou~avanje povijesti

farmacije. U tom su smislu objavljene i dvije vrijedne edicije, i to prijevod knjige Georg

Urdang, Uloga farmacije u dru{tvu (1954) i 600 godina zagreba~kog ljekarni{tva (1955). Kasnije je objavio dva reprint izdanja Flos medicinae /

Cvit likarije (Zagreb, 1958., Split, 1980.).

Velikim je naporima i energijom sakupljao Tartalja isprave i predmete s podru~ja po-vijesti hrvatske farmacije. Institut za povi-jest farmacije sa zbirkom je od godine 1959./60. formalno integriran sa srodnim ustanovama u Institut za povijest prirod-nih, matemati~kih i medicinskih znanosti i prelazi pod okrilje Jugoslavenske akademi-je znanosti i umjetnosti (JAZU). Osnutak tog novog instituta proveo je Tartalja za-jedno s Mirkom Draènom Grmekom. Tar-talja je potom izabran (1960.) za direktora novoosnovanog instituta, ponovno je iza-bran na istu du`nost godine 1964., i tu du`nost obavlja sve do svojeg umirovljenja (1969.).5

U svojstvu direktora uspio ga je pro{iriti, kadrovski popuniti i institutski osposobiti. Zbirka ve} godine 1957. ima 2000 povi-jesnih predmeta (izloàka), dok knji`nica obuhva}a 2258 knjiga, me|u kojima ima vrlo vrijednih starih primjeraka i rariteta.

Kros Zagreba, Hrvoje Tartalja, kao ~lan sportskog dru{tva Mladost, sudjeluje u organizaciji takmi~en-ja. Na slici popisuje prijave trka~ica godine 1957.

5 Danas je to Odsjek za povijest medicinskih znanosti u Zavodu za povijest i fi lozofi ju znanosti HAZU.


161

Institut za povijest farmacije, zbirka. Ljekarni~ki namje{taj, muzejski primjerak, zajedno s brojnim vrlo vrijednim muzealijama i to nekoliko iz XV. i XVI. stolje}a, no uglavnom iz kasnijih razdoblja.

Institut za povijest farmacije, zbirka. Svesci knjiga i brojna razvrstana dokumentacija. Na slici znanstvena suradnica Marija Weiss (desno).


162

Osim toga, u Institutu se nalazi prili~no velik arhiv i bogata zbirka fotografija i slika. Redovito prima strane i doma}e ~asopise, 5 za povijest farmacije i medicine i 12 od op}ega zna~enja.

Od osnutka Sekcije i Instituta Tartalja su-djeluje na svim me|unarodnim kongresima za povijest farmacije i kongresima Me|u-narodnog farmaceutskog saveza (The In-ternational Pharmaceutical Federation, FIP), gdje drì predavanja i time organizirano {iri spoznaje o vrijednosti do ma }e farma-cije u me|unarodnim znan stvenim i ljekar-ni~kim tijelima. Bio je ~lan mnogih svjetskih udruènja i akademija.

@ivot na i s fakultetom@ivot na i s fakultetom

Krajem godine 1947. nagla{avala se na Farma-ceutskom fakultetu u Zagrebu potreba za osni-vanjem muzeja u svrhu nastave povijesti farmaci-je. Farmaceutski se fakultet obra}a Farmaceut-skom dru{tvu Hrvatske s molbom, da bi mu ovo ustupilo ve} ranije sakupljene muzejske predmete i djela. O tom prijedlogu se raspravlja na Glavnoj godi{njoj skup{tini FDH, koja je odràna 14. oùjka 1948. u Zagrebu. Profesor Hrvoje Iveko-vi}, tada{ nji dekan Farmaceutskog fakulteta, na-gla{ava, da je u interesu nastave potrebno pro-u~avanje pro{losti na{e i op}e farmacije, jer na pozitivnoj pro{losti valja graditi budu}nost. Na-gla{ava se potreba da se provede nova akcija za sakupljanje eksponata i isprava, koju akciju treba poduzeti Farmaceutski fakultet u zajednici s Upravom apotekarstva. Skup{tina je zaklju~ila da se Farmaceutskom fakultetu ustupe sakupljeni predmeti i literaturna djela, koja }e posluìti kao prvi eksponati muzeja. Ti su predmeti kasnije bili smje{teni u vije}nici Farmaceutskog fakulteta, ali

je taj i takav materijal i dalje leào neiskori{ten i neistraèn, jer se na natje~aje za popunjavanje honorarnog nastavnika za predmet Povijest far-macije nitko nije javljao.

U èlji da pripomogne kona~nom rje{enju tog pi-tanja FDH godine 1950. ponovno predlaè Farma-ceutskom fakultetu, da raspi{e natje~aj za predava-~a iz Povijesti farmacije. To je i u~injeno s time da se natje~aj ne raspisuje za predava~a, ve} za hono-rarnog nastavnika. Na natje~aj se javio Hrvoje Tar-talja. Tako su kona~no studenti farmacije na Farma-ceutskom fakultetu prvi puta 1951. godine slu{ali i polagali predmet Povijest farmacije.

Vije}e Farmaceutskog fakulteta je 23. velja~e 1951. obnovilo raniji zaklju~ak o

H. Tartalja u Institutu za povijest farmacije uz repli-ku Ljekarnikova stupa. Na podno`ju postamenta stoji obja{njenje: »Eskulapov stup na Kneèvom dvoru u Dubrovniku (XV. st.), rad majstora Onofrija de la Cava. Najstariji likovni prikaz apotekarskog po-su|a i destilacionog aparata«. Danas se zna (vidjeti – V. Grdini}, Ilustrirana povijest hrvatskoga ljekarni-{tva.Ljekarni{tvo na tlu Hrvatske: dokazi, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1997, str.130-131) da je autor toga sada nazvanog Ljekarnikova stupa, ju`noga ugla pro~elnoga trijema, kamene poluglavice talijanski kipar Pietro di Marino.


163

osnivanju muzeja bez obzira na sredstva, a za vr{ioca du`nosti predstojnika ili upravi-telja muzeja imenuje svojeg honorarnog nastavnika Hrvoja Tartalju. Na temelju tog zaklju~ka Tartalja traì i pronalazi potrebne prostorije, sakuplja velik broj povijesnih predmeta, isprava i knjiga. Kada je sve bilo spremno za otvaranje muzeja, dekanat Farmaceutskog fakulteta odbija rje{enje Savjeta za narodno zdravlje i socijalnu po-litiku kako je to ve} opisano u poglavlju Djelovanje u organima vlasti.

Na Farmaceutskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu sudjelovao je u reorganizaciji Fa-kulteta i predaje u svojstvu honorarnog nastavnika (kojim postaje tek 1950.). Kao nastavnik i pedagog drào je predavanja iz vi{e nastavnih predmeta. Vodi diplomske i poslijediplomske radove studenata (16 studenata), sudjeluje kao mentor ili ~lan ispitnog povjerenstva u postupcima {est doktorata znanosti iz povijesti farmacije i medicine, te u povjerenstvima za izbor u nastavna zvanja.

Na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu pre-daje predmete Povijest narodno oslo-bodila~kog rata s Ustavom FNRJ (1946. – 1949.), a potom predmete Povijest farmacije (1951. – 1956.), Farmaceutska deontologija (1952. – 1956.) i od godine 1956. Povijest farmacije s deontologijom. Na Medicinskom fakultetu u Rijeci predaje neko vrijeme Povi-jest medicine i Uvod u medicinu, odnosno Medicinsku deontologiju (1958. – 1961.). Za potrebe studenata objavio je skripta:

Kratki pregled povijesti farmacije (1952.), Farmaceutska deontologija (1954.) i Organi-zacija apotekarske slu`be, ekonomike i prin-cipi upravljanja (1964.).

Zvanje doktora farmacijskih znanosti, s te-zom L’Histoire de la Pharmacie en Yougos-lavie et sa situation actuelle (Povijest farma-

Proslava u povodu obrane diplomskog rada dana 5. velja~e 1965. studentice farmacije Snjeàne Filipo-

vi} (desno) kod mentora H. Tartalje (u sredini).

Proslava u Institutu za povijest prirodnih, matema-ti~kih i medicinskih znanosti (danas: Odsjek za

povijest medicinskih znanosti, HAZU) u povodu promocije (u travnju 1975.) doktorata Biserke Beli-cze (desno), asistentice profesora Tartalje (lijevo),

~lana povjerenstva za obranu doktorske disertacije.


164

cije u Jugoslaviji i sada{nja situacija), stekao je 13. prosinca 1957. na Farma ceut skom fakultetu Sveu~ili{ta u Parizu (l’Université de Paris). Time je postao prvi hrvatski dok-tor farmakohistorijskih znanosti. Habilitacij-ski postupak za naslovnog docenta obra-nio je u Zagrebu. Izabran je za docenta (1959.), izvanrednog profesora (1961.) i redovitog profesora (oko 1971.) na Far-maceutskom, odnosno Farmaceutsko-bio-

kemijskom fakultetu u Zagrebu. Prema raspisanom natje~aju izabran je na sjednici savjeta Instituta za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih znanosti i um-jetnosti u Zagrebu od 19. lipnja 1964. u zvanje znanstvenog savjetnika. Na temelju mi{ljenja Odjela za matemati~ke, fi zi~ke i medicinske nauke JAZU, predsjedni{tvo Akademije potvrdilo je taj izbor na svojoj sjednici od 27. lipnja 1964.

Unutarnja naslovnica doktorske disertacije, H. Tartalja, L’Histoire de la Pharmacie en Yougoslavie et sa situation actuelle, objavljeno u Hrvatskoj, HFD, Zagreb, 1959., napisana 10. travnja 1956. Svojom doktorskom disertacijom u~inio je pravi prodor obavijesti o hrvatskom ljekarni{tvu u svjetsku farmaciju.

Pred Fakultetskim vije}em Farmaceutskog fakulteta u Zagrebu obavljen je 7. srpnja 1959. habilitacijski postupak za Hrvoja Tartalju u kojem je kandidat uspje{no odrào predavanje Utjecaj anti~ke farmacije u na{im krajevima.


165

U Zagrebu se zalaè za novu vrst kadrova, tj. za farmaceutske tehni~are, te uspostav-lja Farmaceutsku {kolu u Zagrebu (1947.) na kojoj dvadesetak godina predaje pred-met Povijest farmacije s deontoilogijom.

Bio je ~lan Odbora za proslavu 75. godi{-njice farmaceutske nastave na Sveu~ili{tu u Zagrebu, kao i ~lan Redakcijskog odbora za objavljivanje Spomenice Farmaceutskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu 1882–1957 (Zagreb, 1958.). Uz to bio je od Sabora NRH izabran ~lan Fakultetskog

savjeta.6 Sredi{nja je proslava obljetnice odràna 29. svibnja 1958.

Hrvoje Tartalja pozdravlja svoje u~enike – ~lanove farmaceutski tehni~arima. Izbor Tartalje, predsjedni-ka FDH i predstojnika Instituta za povijest farmacije u Zagrebu, za po~asnog ~lana Dru{tva farmaceut-skih tehni~ara izvr{en je na III. redovnoj skup{tini dru{tva, odrànoj 4. travnja 1959. u Zagrebu.

Sudionici na dan 21. travnja 1976. pri otkrivanju Spomen-plo~e na pro~elju zgrade u Novoj Vesi br. 1 koja govori gdje je prije stotinu godina (1876.) utemeljen prvi kemijski zavod za potrebe studija

kemije i farmacije. Na slici s lije na desno delegacija ljekarnika Danica Ku{trak, Franjo Benzinger, Hrvoje Tartalja i Marija Weiss-Horvat. (o doga|aju u: M. Weiss-Horvat, Sto godina nastave kemije na Sveu-~ili{tu u Zagrebu i po~etak farmaceutske nastave,

Farmaceutski glasnik, 32:6 (1976) 217-219).

6 U {k. god. 1956/57. i 1957/58. imao je Fakultetski savjet ukupno 15 ~lanova:7 biranih od Sabora NRH ljekarnici Vladoje Grabari}, Kre{imir Kova~i}, Vladimir Ku{evi}, Hrvoje Tartalja, te Josip Gr{eti} – predsjednik Savjeta za socijalnu za{titu NRH i Stipe Splivalo – di-rektor tvornice Pliva), 7 biranih od strane Fakultetskog vije}a (Branka Aka~i}, Dragutin Barkovi}, Hrvoje Iveko-vi}, Fran Ku{an, Vladimir Seifert, Mirko Ternbah, Boìdar Vaji}) i jedan predstavnik studenata (Ivan Grgi}).


166

Posje

t tvo

rnic

i Pla

va s

udio

nika

pro

slave

75.

obl

jetn

ice

farm

aceu

tske

nas

tave

na

Sveu

~ili{

tu u

Zag

rebu

u s

vibnj

u 19

58. O

obl

jetn

icam

a op

{irni

je u

V. G

rdin

i} i

sura

dnic

i, Fa

rmac

euts

ko-b

ioke

mijs

ki fa

kulte

t: 12

0 go

dina

isku

stva

i na

pret

ka, (

FBF,

Zag

reb,

200

2, s

tr. 9

1—97

.


167

Hrvoje Tartalja jedan je od organizatora obiljeàvanja »Sto godina nastave kemije na Sveu~ili{tu u Zagrebu« ispred Hrvat-

skog kemijskog dru{tva, Farmaceutskog dru{tva Hrvatske i Zavoda za povijest pri-rodnih, matemati~kih i medicinskih znano-sti JAZU.

Povremeno radi s Radiotelevizijom Zagreb na dje~jem programu.

Rad na identitetu i promociji Rad na identitetu i promociji hrvatskoga ljekarni{tvahrvatskoga ljekarni{tva

Uklju~en je u mnogobrojne stru~ne i dru{tvene djelatnosti. Organizira kongre-se, simpozije, sastanke i izlo`be. Organizi-rao je u Zagrebu jednu zna~ajnu proslavu (21. oùjka. 1955.) kada je postavio i ot-vorio izlo`bu Razvoj farmacije u Hrvatskoj u Umjetni~kom paviljonu na Tomislavovu trgu, a sve u povodu 600. obljetnice zagreba~kog ljekarni{tva (1955.) koja je sve~anost zapo~ela 26. oùjka u velikoj dvorani Doma JNA (Stan~i}eva 4).

Hrvoje Tartalja prigodom snimanja jedne obrazo-vne televizijske emisije za djecu u Zagrebu, godine

1971.

Strani gosti s Hrvojem Tartaljom (npr. Otto Zekert potpuno desno, Franc Minarik, do njega) pred izlo`-bom u Umjetni~kom paviljonu (21. oùjka 1955.).

Predavanje H. Tartalje na sve~anoj akademiji (26. oùjka 1955.) O zna~enju 600. godi{njice prve

apoteke grada Zagreba. Uz to priredio je i za tisak uredio posebnu knjigu 600 godina zagreba~kog

ljekarni{tva 1355–1955 u izdanju Farmaceutskog dru{tva Hrvatske i Instituta za povijest farmacije

(Zagreb, 1955.).


168

Istodobno je i u ljekarni slavljenici Tartalja postavio Spomen-izlo`bu. Tada je ljekarna kod Kamenitih vrata bila otvorena uz otkri-vanje spomen-plo~e na pro~elju zgrade (Kamenita ul. 9). Tako je ljekarna dobila obilje`je malog muzeja, ali je to, naàlost, s godinama posve izgubila.

Hrvoje Tartalja (tada predsjednik FDH) otvorio je proslavu 650. obljetnice ljekarne Male bra}e u Dubrovniku od 9 . do 11. ruj-na 1967. govore}i o zna~enju proslave i o radovima koji }e biti izneseni. On je u po-sebnom dijelu odrào predavanje »Zna me-niti ljekarnici Dubrovnika«. Isto tako, dao je zavr{nu rije~, pohvaliv{i doma}e ljekarnike koji su iskazali ljubav za svoju ljekarni~ku struku. Proslava se u Dubrovniku odràvala u muzeju ljekarne Male bra}e.7

Brine se za restauraciju fresaka Ivana Ran-gera u Franjeva~koj ljekarni u Vara`dinu. Isto tako, organizira 300. obljetnicu lje-karne u Klo{tar-Ivani}u (20. prosinca 1970.). Bio je organizator simpozija Hvar u prirodnim znanostima (JAZU, Hvar, 1975.).

Njegova je me|unarodna aktivnost okru-njena s dva, za hrvatsku povijest farmacije od golema zna~enja, dva me|unarodna skupa. Prvo, Me|unarodni kongres za po-

Hrvoje Tartalja sa svojom suradnicom Bosiljkom Jardas (u sredini) i Mirkom Pongra~i}em (lijevo) na proslavi 600. obljetnice zagreba~kog ljekarni{tva

(26. oùjka 1955.).

Otvaranje apotekarsko-alkemisti~kog laboratorija u stra`njoj prostoriji ljekarne »Gornji grad« u Zagrebu (Kamenita ul. 9, 26. oùjka 1955.). Izlo`beni je pro stor ure|en po uzoru na uljenu sliku Branka [enoe, koja prikazuje unutra{njost prve zagreba~ke ljekarne, pa je tako ova izlo`ba imala dekorativni, a ne dokumentarni karakter. Izlo`beni prostor su po-sjetili Otto Zekert i Antonio Esposito Vitolo (lijevo), a Hrvoje Tartalja (desno) im daje obja{njenja. Taj je izlo`beni postav preure|en 6. studenoga 1965. uz skromnu sve~anost otvaranja muzejskog postava. H. Tartalja,inicijator ove zamisli, govorio je o povijesti ljekarne, njezinim vlasnicima, kao i o najva`nijim mo-mentima tijekom njena opstanka ¢op{irnije u ~lanak: Farmaceutskom glasniku, 21 (1965) 395-396£.

7 U okviru proslave bila je izloèna stara ljekarna u Kneèvom dvoru, arhivski dokumenti u vezi s ljekarni{tvom u pala~i Sponza i izlo`ba proizvoda »Dal-macija bilje«, uz razgledavanje pogona za izradbu ~aje-va. O proslavi op{irnije u ~lanku B. Jardas, Proslava 650 godi{njice ljekarne »Male Bra}e« u Dubrovniku, Farmaceutski glasnik, 23:11 (1967) 528-530.


169

vijest farmacije u Dubrovniku (26-31. ko-lovoza 1959.) zajedno s glavnom skup-{tinom Me|unarodnog dru{tva za povijest farmacije i VII. sve~anom sjednicom Aka-demije za povijest farmacije i drugo me|u-narodni simpozij Proslava 700. obljetnice spomena ljekarne u Trogiru od 27. listopa-da do 1. studenoga 1971. u Trogiru. Nai-me, simpozij u Dubrovniku okupio je emi-nentne osobe s podru~ja povijesti zdrav-stva (npr. D. M. Grmek, H. Schadewaldt, P. Huard, Carmen Francis, L. Glesinger, H. Tartalja), a koji je organizirala tada{nja JAZU. Ti su me|unarodni znanstveni sku-povi sna`no pridonijeli predstavljanju hr-

vatske kulturne i ljekar ni~ke ba{tine tada{-njoj Europi. Uz sudjelovanje Me|unarodne akademije za povijest farmacije i sve druge me|u-narodne organizacije za povijest farmacije i povijest znanosti, kao i uz farmakohisto-rijske akademije, u Trogiru su se okupili brojni svjetski znanstvenici – povjesni~ari ljekarni{tva. U okviru proslave postavljena je spomen-plo~a. Znanstvena predavanja i sjednica Me|unarodne akademije za po-vijest farmacije odràni su u hotelu »Park« u Ka{tel Starom. Godine 1973. objavljena je u Zagrebu i knjiga Radovi me|unarodnog simpozija odrànog prigodom proslave

Me|unarodni simpozij o 600. obljetnici karantene u Dubrovniku koja se odràla u akademijinoj pala~i Sor-ko~evi} u Dubrovniku. Na slici predsjedavaju za stolom na drugom, ~etvrtom i petom mjestu Ivo Padovan,

Biserka Belicza i Hrvoje Tartalja. O proslavi vidjeti ~lanak u Farmaceutski glasnik, 34:1 (1978) 22-23.


170

700. obljetnice spomena ljekarne u Trogi-ru, a koju je uredio Hrvoje Tartalja.

Dana 22. listopada 1987. u Dubrovniku je sve~ano obiljeèna 80. obljetnica ìvota i rada profesora Hrvoja Tartalje u jedinstve-

nom ambijentu ljekarne franjeva~kog sa-mostana Male bra}e. Proslavu je organizi-ralo FDH i tada{nje Udruènje farmaceuta regije Dalmacija. Uz slavljenika i njegovu suprugu Mariju Tartalja proslavi je prisust-vovalo preko 200 u~esnika tako da je pro-stor bio ispunjen do posljednjeg mjesta.

Sve~anost je prigodnim rije~ima zapo~ela pred-sjednica FDH mr. Maja Jak{evac-Mik{a te je tom prigodom pro~itala i pristigle telegramske ~estitke upu}ene sve~aru. Potom je govorila o zna~aju pro-fesora Tartalje za razvoj i afirmaciju FDH. Kako je istaknuto u njemu su cijeloga radnog vijeka bili sje-dinjeni dru{tveni, znanstveni, sakup lja~ki i pedago-{ki rad, a uvijek na dobrobit hrvatskih ljekarnika. Na kraju proslave mr. Maja Jak{evac-Mik{a je u ime FDH predala profesoru Tartalji, za trajno sje}anje na ovaj jubilej i sve~anost, prigodan poklon grafiku akademskog slikara Ive Grbi}a Stara ljekarna (Du-brovnik, 1966). Kako pi{e kroni~ar, bilo je to jedno toplo, zvjezdano, jesensko, dubrova~ko ve}e. Gra-fiku je poslije smrti Hrvoja Tartalje otkupio od nje-gove supruge Marije pisac ovoga ~lanka.

Hrvoje Tartalja, predsjednik Organizacijskog odbo-ra, pozdravlja skup ns po~etku rada me|unarodnog

simpozija odrànog prigodom proslave 700. obljetnice spomena ljekarne u Trogiru.

Predsjedavaju}i na sjednici Me|unarodne akademije za povijest farmacije u Trogiru: dr. sc. Arnold Wittop Koning (Internationale Gesellschaft für Geschichte der Pharmazie), Amsterdam, prof. dr. sc. Guillermo

Folch Jou (predsjednik l’Académie Internationale d’Histoire de la Pharmacie), Madrid i prof. dr. sc. Hrvoje Tartalja (direktor Instituta za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih znanosti JAZU), Zagreb.


171

Odrào je preko 160 zapaènih predavanja u zemlji i inozemstvu. Ukupni broj tiskanih radova te{ko je na brzinu otkriti i srediti. Ve} samo pa`ljivo listaju}i pro{la godi{ta ~asopisa Farmaceutskog glasnika lako se moè dobiti predod`ba o sveobuhvatnosti lika profesora Tartalje. Sura|ivao je i u enci-klopedijama Leksikografskog zavoda u Za-grebu i to u Medicinskoj enciklopediji, Po-morskoj enciklopediji, Enciklopediji Jugosla-vije i Op}oj enciklopediji. Uredio je nekoliko zbornika radova i proslava (vidjeti poglavlje: Muzejska djelatnost), a detaljno o tome u novom ~lanku koji slijedi.

Me|unarodne i doma}e udrugeMe|unarodne i doma}e udruge

Najve}i dio njegova golemog znanstvenog i stru~nog interesa i djelatnosti posve}en je

povijesti prirodnih znanosti, u prvom redu farmacije. To mu je omogu}ilo da postane ~lanom 17 me|unarodnih organizacija i dru{tava (me|unarodnih akademija, nacio-nalnih udruga, kao i instituta za povijest farmacije) u kojima je bio uklju~en u mno-gobrojne stru~ne i dru{tvene djelatnosti. Prvo je postao ~lanom La Associazione Italiana di Storia della Farmacia (od 6. ruj-na 1954.), a tada se me|unarodna karijera strelovito razvija godine 1963. i kasnije.

Posebice se istakao kao suosniva~, ~lan, tajnik Sekcije za povijest, glavni tajnik (1971.) i dopredsjednik (1972.–1975.) Me|unarodne unije dru{tava povjesni~ara farmacije (Union Mondial des Sociétés d’Histoire de la Pharmacie), zatim kao ~lan (od 1956.), mandatar za Jugoslaviju, ~lan Izvr{nog odbora i dopredsjednik Interna-

Diploma Accademia Italiana dodijeljena godine 1973. u Bolzanu.


172

tionale Geselschaft für Geschichte der Pharmazie (Me|unarodno dru{tvo za po-vijest farmacije). Pripada skupini osniva~a Académie Internationale d’Histoire de la Pharmacie, ~iji je bio dopredsjednik (1969., izabran u Luxemburgu) i glavni tajnik (1972.–1975.). Po~asni (ili dopisni) ~lan Sociétés d’Historire de la Pharmacie postaje u Luzernu 4. listopada 1956. Bio je po~asni ~lan Nobile Collegio Chimico

Farmaceutico di Roma, ~lan Talijanske aka-demije za povijest farmacije (Accademia Italiana di Storia della Farmacia, Bolzano, od 8. listopada 1973.), po~asni ~lan Le Cercle Benelux d’Histoire de la Pharmacie (utemeljen 1950., od 25. svibnja 1975.). Imenovan je za po~asnog ~lana sedam far-maceutskih dru{tava u inozemstvu: Italiji, Gr~koj, Brazilu, Njema~koj, Austriji, Fran-cuskoj i Sloveniji.

U Torinu je od 7. do 9. rujna 1967. odràn prvi kongres Me|unarodne unije dru{tava povjesni~ara farmacije (Union

Na plenarnoj sjednici predsjedni{tva Me|unarod-nog dru{tva za povijest farmacije bilo je najva`nije

pitanje popunjavanja praznih mjesta u odboru. Me|u izabranim ~lanovima upravnog odbora iza-bran je i Hrvoje Tartalja, kao prvi predstavnik iz Jugoslavije. Bilo je to prigodom 525. obljetnice osnutka Nobile Collegio Chimici-Farmaceutico

Romano u Rimu (6-11. rujna 1954.) ¢vidjeti druge podatke o Kongresu u Rimu: Farmaceutski glasnik,

10:10 (1954) 460-464£.

Hrvoje Tartalja kao ~lan Me|unarodnog dru{tva za povijest farmacije i mandatar za Jugoslaviju ~ita

izvje{}e na Me|unarodnom kongresu za povijest farmacije u Luzernu 4. listopada 1954. ¢vidjeti

druge podatke o Kongresu u Farmaceutski glasnik, 12:11 (1956) 482-485£.


173

Sve~

ano

otvo

renj

e ko

ngre

sa u

rask

o{ni

m p

rost

orija

ma

pala

~e M

adam

a M

e|un

arod

ne u

nije

dru

{tav

a po

vjesn

i~ar

a fa

rmac

ije u

Tor

inu

(7-9

. ruj

na 1

967.

). H

rvoj

e Ta

rtalja

je n

a sli

ci d

esno

, prv

i u d

rugo

m re

du .)

¢dru

gi p

odac

i o K

ongr

esu

u To

rinu:

Far

mac

euts

ki g

lasn

ik, 2

4:1

(196

8) 3

7-38

£.


174

Mondiale des Sociétés d’Historie de la Pharmacie) i XII. Kongres Talijanske akade-mije za povijest farmacije (Academia Ita-liana di Storia delle Farmacia) na kojem je Hrvoje Tartalja odrào predavanje »O kirur{kim cehovima u Hrvatskoj« (Les cor-porations chirurgiens en Croatie).

Odli~ja, povelje, diplome, spomenice Odli~ja, povelje, diplome, spomenice i priznanja i priznanja

Dobitnik je velikog broja me|unarodnih i doma}ih odlikovanja i priznanja, najmanje 10 diploma, 9 plaketa, 5 medalja, uklju-~uju}i Medalju Julije Domac (1958.)8 i odli ~je Dvorski lovor (1959). Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo (HFD, tada: FDH) dodijelilo mu je Medalju Julije Domac go-dine 1958., najvi{e priznanje HFD, i to ponajprije za organizaciju ljekarni~ke slu`be nakon Drugoga svjetskog rata i za osnutak Instituta za povijest farmacije. Na 22. plenumu Saveza farmaceutskih dru{-tava Jugoslavije (SFDJ) odrànom 25-27. lipnja 1971. u Beogradu primio je Tartalja Prosingularis eius in exploranda Pharma-ciae scientia (Za posebne zasluge za unapre|enje farmacijske znanosti) za godi-nu 1970. Nagradu dr. Marija Schlesinger kao posebno dru{tveno priznanje za osob-ni doprinos i zasluge u za{titi zdravlja na-roda, za primjerno njegovanje i produblji-

vanje eti~kih i humanih odnosa u zdrav-stvenom radu i za razvoj socijalisti~kih sa-moupravnih odnosa u zdravstvu (23. svib-nja 1983.).9

8 V. Grdini}, Kronologija ljekarni{tva: slijed zbivanja s numizmati~kim prilozima i podacima o hrvatskim po-vijesnim ljekarnama, Hrvatska ljekarni~ka komora, Za-greb, 2015, str. 7, 47, 90, 334, 458, 670.

9 Tartalju je za nagradu predloìlo Farmaceutsko dru{tvo Hrvatske (FDH, 28. velja~e 1983). Iz prijedlo-ga: »Iako lijevo orijentirani intelektualac ljekarnik Hr-voje Tartalja neposredno prije rata i u prvim godinama rata obavljao je niz delikatnih politi~kih zadataka, a niti u jednom ~asu nije zanemario specifi~ne zadatke izvr{avanja kojih mu je omogu}ila njegova stru~na nao-brazba i iskustvo«, … »Kasnije }e se prof. dr. Hrvoje Tartalja kao poznati i u svijetu afirmirani povjesni~ar farmacije vratiti tome razdoblju i ovjekovje~iti ga priku-pljanjem i publiciranjem povijesne gra|e o ljekarni~koj

Profesor A. E. Vitolo (Italija) predaje H. Tartalji u Dubrovniku, uz kratak govor, najvi{e talijansko odli-kovanje za rad na podru~ju povijesti farmacije Lauri del Palatino. Sjedi za stolom predsjednik Georg Ed-mund Dann. Potom je H. Tartalja predao divot-iz-danje svoje doktorske disertacije L’histoire de la Pharmacie en Yougoslavie et situation actuelle aka-demicima Grgi Novaku i Franji Kogoju, profesorima G. E. Dannu, Ch. Bedelu, E. H. Guitardu, A. E. Vi-tolu i V. Bologi ¢vidjeti druge podatke o Kongresu u Farmaceutski glasnik, 15:9-10 (1959) 438-447£.


175

Od me|unarodnih priznanja najzna~ajnije su medalje i plakete 8 najvi{ega reda te po jedna nagrada i diploma:

Lauri del Palatino Academia Italiana di Storia delle Farmacia/Dubrovnik 26. VIII. 1959.

Plaketa Giulio Conci. Kongres za povijest farmacije/Rotterdam 18. IX. 1963.

Schelenz-plaketa International Gesellschaft f ’ur Geschichte der Pharmazie/Atena 9. IV. 1967.

Paracelsusova na-grada

Internationale Paracelsus-Gesellschaft zu Salzburg 2. X. 1971.

Fritz Ferchl medalja Deutsche Gesellschaft für Geschichte der Pharmazie/Frankfurt 7. VII. 1972.

Medalja Diacinto Cestoni

Accademia Italiana di Storia delle Farmacia/Bolzano 1973.

Diploma Sociedad Espanolade Historía de la Farmacía/Madrid 18. IX. 1985.

djelatnosti i sanitetu u vrijeme NOR-a.« ^lan je NOP-a od 1941., NOV-a od 1943., a kasnije sudjeluje u osni-vanju samostalnog farmaceutskog fakulteta, {kole za farmaceutske tehni~are, utemeljitelj je FDH,, a godine 1952. osniva i Institut za povijest farmacije, te ga

Dobitnici (H. Thaler iz Badgasteina, H. Tartalja iz Zagreba, E. Schmeer iz Münchena i F. Lemberg iz Graza) Paracelsusove nagrade na kongresu Internationale Paracelsus Gesellschaft u Salzburgu 2. listopada 1971. ¢vidjeti druge podatke o Kongresu u Farmaceutski glasnik, 23:2 (1972) 63-65£.

kasnije integrira s Institutom za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih znanosti JAZU, danas: HAZU (vidjeti: Farmaceutski glasnik, 39:7 (1983) 199-200).


176

Neka su odli~ja i priznanja navedena u po-glavljima Životopis te Djelovanje u organima vlasti i u sportu. Preostaje jo{ dati kratki pri-

Hrvoje Tartalja prima Schelenz plaketu 9. travnja 1967. na Me|unarodnom kongresu za povijest farmacije u Ateni. ¢vidjeti druge podatke o Kongre-su u Farmaceutski glasnik, 23:6 (1967) 298-299£.

kaz diploma, medalja, priznanja, spomeni-ca, povelja i nagrada koje je Hrvoje Tartalja dobio u razdoblju od 1955. do 1986.

Diploma Socijalisti~ki savez radnoga naroda Jugoslavije 1955.

Medalja (Julije Domac), Farmaceutsko dru{tvo Hrvatske 1958.

Priznanje Socijalisti~ki savez radnog naroda Hrvatske, Donji grad – Zagreb 1. V. 1961.

Priznanje Socijalisti~ki savez radnog naroda Jugoslavije, Centar – Zagreb 25. XI. 1963.

Spomenica Medika 1967.

Diploma Savez farmaceutskih dru{tava Jugoslavije 1970. ?

Spomen-medalja Op}inski sabor grada Zagreba 8. V. 1970.

Diploma Farmaceutsko dru{tvo Hrvatske 14. V. 1972.

Priznanje Gradska organizacija SSRNH – Zagreb 29. XI. 1975

Spomenica Nau~nog dru{tva za historiju zdravstvene kulture Jugoslavije 31. V. 1975.

(Sekcija za Hrvatsku)

Diploma Nau~no dru{tvo za historiju zdravstvene kulture Jugoslavije 3. X. 1975.

Povelja Farmaceutsko dru{tvo Hrvatske (u povodu 30. obljetnice) XII. 1976.

Priznanje Savez udruènja farmaceutskih tehni~ara SR Hrvatske 23. X. 1976.

Diploma Slovensko farmaceutsko dru{tvo 6. XI. 1977.

Povelja Savez znanstvenih dru{tava za povijest zdravstvene kulture Jugoslavije 27. X. 1980.

Priznanje Farmaceutsko-biokemijski fakultet 29. X. 1982.

Priznanje FDH, Sekcija za bolni~ku farmaceutsku slu`bu 13. XII. 1983.

Nagrada Odbor za dodjelu nagrade dr. Marija Schlesinger 16. V. 1983.

Spomenica Ljekarna »Ka{tel« Pazin 12. IX. 1986.

Povelja Farmaceutsko dru{tvo Hrvatske (u povodu 40. obljetnice) 14. XI. 1986.


177

Prijatelji i {tovatelji Prijatelji i {tovatelji

Profesor Tartalja bio je obljubljena osoba. [tovali su ga mnogi, od studenata Farma-ceutskog (kasnije: Farmaceutsko-bioke-mijskog) fakulteta do uvaènih znanstvenika {irom svijeta. To se po{tovanje u ekstrahira-nom obliku moè lako o~itati u pisama kako su ih zapo~injali njihovi autori. Primjerice: Lieber Freund Hrvoje Tartalja (G.E. Dann), Lieber Herr Tartalja (Wolfgang Schneider), Mon Cher Collègue et Ami (Ch. Zalai), Main lieber Hrvica (Franz Mauermann), [tovani i cijenjeni g. profesore (Gustav Pia-sek), Lieber Kollege und Freund Hrvoje Tar-

talja (Armin Wankmüller), Dragi moj Hrvoje (Lavoslav Glesinger), Dragi na{ barba Hr-voje (asistenti), Lieber Hrvoje (Wolfgang-Hagen Hein), i tako redom.

Franjevac i ljekarnik Justin Vinko Velni}, je-dan od najboljih poznavatelja cjelokupnog opusa profesora Tartalje, a i njegov prijatelj potvr|uje kako je znanstveni rad Hrvoja Tartalje {irok: obuhva}a razvojni tijek op}e farmacije i hod na{e farmacije usporedo s njome. Posebnu pozornost Tartalja posve-}uje va`nim doga|ajima hrvatske farmacije obiljeùju}i ih posebnim proslavama, sim-pozijima, izlo`bama i zasebnim prigodnim edicijama. Omiljena su mu podru~ja i po-vijest saniteta NOB-a i pomorska medici-na, za koju osniva pri JAZU poseban odjel.

Prema mojim izravnim saznanjima ~vrste je tople prijateljske veze imao (me|u povjes-ni~arima ljekarni{tva) s hrvatskim franjev-cem Justinom Vinkom Velni}em i talijan-

H. Tartalja s Justinom Vinkom Velni}em u Portugalu na XXXII Znanstvenom farmaceutskom kongresu u Lisabonu od 4-9. rujna 1972. (izvje{}e u Farma-

ceutskom glasniku, 28:11 (1972) 418-419).

H. Tartalja u dru{tvu s Francom Minarikom na IV. Kongresu farmaceuta Jugoslavije u Opatiji 1964.


178

skim profesorom Antonio Esposito Vito-lom, tek ne{to manje s mariborskim ljekar-nikom Francom Minarˇikom i njema ~kim ljekarnikom Georg Edmund Dann-om 10

10 Jedan od najpoznatijih i najzaslu`nijih povjesni~ara farmacije (umro 11. rujna 1979.). Njegovom je zaslu-gom nakon Drugog svjetskog rata ponovno uspo-stavljena me|unarodna suradnja povjesni~ara farmacije i Me|unarodnom dru{tvu za povijest farmacije. Osim toga glavni je pokreta~ utemeljenja Académie Interna-tionale d’Histoire de la Pharmacie i Union Mondiale des Sociétès d’ Histoire Pharmaceutiques. Bio je dugo-godi{nji predsjednik tih organizacija. Naro~ito je dobro sura|ivao i davao punu potporu Hrvoju Tartalji. Zagreb posje}uje prvi put godine 1953., drì u Farmaceutskom dru{tvu Hrvatske predavanje o Klaprothu na 39. farma-ceutskom kolokviju 1. lipnja ¢vidjeti: Farmaceutski gla-snik, 10:9 (195) 419-425£, posje}uje novo ustrojen Institut za povijest farmacije FDH i Farmaceutski fakul-tet u Zagrebu. Drugi je putu Zagrebu sudjelovao 1955. na proslavi 600. obljetnice postojanja ljekar-ni{tva. Sudjeluje i na Me|unarodnom kongresu za po-vijest farmacije koji je odràn u Dubrovniku 1959.

Profesor dr. sc. Antonio Esposito Vitolo uz Hrvoja Tartalju ~ita diplomu koju je dobio u povodu proslave 600. obljetnice zagreba~kog ljekarni{tva (1955.).

(svi ~lanovi Union mondiale des Sociétès d’Historie de la Pharmacie), a iznimno je cijenio djelo prerano umrlog vara`dinskog ljekarnika Artura Krajanskog.

Umjesto zaklju~ka Umjesto zaklju~ka

Hvala Vam profesore Tartalja za sve darove srca i uma.

Literatura – izvori za biografi ju Literatura – izvori za biografi ju

Prve objavljene podatke o Hrvoju Tartalji nalazimo u: Spomenica Farmaceutskog fa-kulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu - 1882-1957, Farmaceutski fakultet, Zagreb, 1958, str. 101. Revija za popularnu medicinu Eliksir objavila je podatke o svojem novom izda-


179

va~kom savjetu i programsku orijentaciju profesora Tartalje (Eliksir, broj 57 od 5. ko-lovoza 1976, str. 18-22). Uredni{tvo ~aso-pisa Farmaceutski glasnik pratilo je rad svo-ga predsjednika i vrijednoga ~lana s nekoliko prigodnih tekstove. Neki su biografski po-daci na|eni u stranim znanstvenim i stru~nim ~asopisima. Kori{ten je, isto tako, dnevni tisak i knjige autora ovoga ~lanka.¢1£ Spomenica Farmaceutskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu: 1882-1957 (H. Ivekovi}, ur.), Farmaceutski fakultet, Za-greb, 1958, str. 101. – ¢2£ S. Depeder, Nau~na suradnja Farmaceutskog fakulteta s Farmaceutskim dru{tvom Hrvatske, 14:5 (1958) 172-183. – ¢3£ Uredni{tvo, Far-maceut – nau~ni savjetnik, Farmaceutski

glasnik, 20:10-11 (1964) 417-418. – ¢4£ Uredni{tvo, Hrvoje Tartalja, Saop}enja, 13:2 (1970) 98. – ¢5£ Uredni{tvo, Priznanje na{im ~lanovima, Farmaceutski glasnik, 27:11 (1971) 447. – ¢6£ Uredni{tvo, Dobitnici diploma, Farma-ceutski glasnik, 28:8 (1972) 277-284. – ¢7£ Hrvoje Tartalja, Veröffentlichungen der Internationalen Gesellschaft für Geschichte der Pharmazie e. V., Band 40, Wissen-schaftliche Verlagsgesellschaft MBH, Stuttgart, 1973, str. 40-41. – ¢8£ Uredni{tvo, Eliksir, broj 57 od 5. kolovoza 1976, str. 18-22. – ¢9£ M. W. [Marija Waiss-Horvat], Uz 70. godi{njicu ìvota prof. dr Hrvoja Tartalje, Farmaceutski gla-snik, 33:8 (1977) 243-244. – ¢10£ G. E.

H. Tartalja otvara sve~anost i govori o velikom lje-karniku koji je zaduìo hrvatsko ljekarni{tvo, a pri-godom komemorativne ve~eri u povodu 70. godi{n-jice ro|enja i 13. godi{njice tragi~ne smrti vrlo uva-ènog hrvatskog povjesni~ara farmacije ljekarnika dr. sc. Artura Krajanskog u utorak 6. travnja 1954. Dvorana kluba Mirko Kljaji} u Juri{i}evoj ul. 1/I. Uz predstavnike Farmaceutskog fakulteta, zdravstva i FDH bila je prisutna pokojnikova k}erka Eva Aker-man, mnogi prijatelji iz mladih dana, kao i glasoviti violinist maestro Zlatko Balokovi} i ~lanovi njegove obitelji ¢o tome op{irno u ~lanku u Farmaceutski gla-snik, 10:4 (1954) 171-174£.


180

Hrvoje Tartalja, ulje na platnu, Zagreb, oko godine 1975., rad akademskog slikara Hajrudina Kujundì}a. Uramljena fotografija u prirodnoj veli~ini nalazi se u zbirci V. Grdini}, Zagreb.


181

Dann, Hrvoje Tartalja, Beiträge zur Ge-schichte der Pharmazie ¢Beilage der Deutschen Apotheker-Zeitung], 29:2 (1977) 15. – ¢11£ W.-H. Hein, Hrvoje Tar-talja 70 Jahre alt, Pharmazeutische Zei-tung, 122:18 (1977) 759-760. – ¢12£ H. H., Deutsche Gesellschaft für Geschichte der Pharmazie, Deutschen Apotheker-Zei-tung, 117:18 (1977) 683. – ¢13£ ¢W. Schneider], Professor H. Tartalja, Zagreb, wurde 70 Jahre alt, Deutsche Apotheker-Zeitung, 117:18 (1977) 688. – ¢14£ K. Ganzinger, Professor Hrvoje Tartalja, Za-greb - 70 Jahre alt, Österreichische Apo-theker-Zeitung, 31:18 (1977) 364. – ¢15£ Aniversario del Dr. Tartalja, Boletin de la Sociedad Española de Historia de la Far-macia, 28:109 (1977) 42. – ¢16£ D. Stu-par, Povodom 70. godi{njice profesora dr Hrvoja Tartalje, Arhiv za farmaciju, 27:4 (1977) 237-239. – ¢17£ Nagrade zdravstvenim radnicima, Ve~ernji list, 27 (1983) broj 7301 od 24. svibnja 1983, str. 16. – ¢18£ Nagrada dr Marija Schlesin-ger, Vjesnik, 24. svibnja 1983, str. 10. ¢19£ Uredni{tvo, Priznanje prof. dr Hrvoju Tartalji, Farmaceutski glasnik, 39:7 (1983) 199. – ¢20£ Uredni{tvo, Me|unarodno odlikovanje na{em kolegi, Farmaceutski glasnik, 40:2 (1984) 53. – ¢21£ Uredni{tvo, Proslava 80. godi{njice prof. dr. Hrvoja Tartalje, Farmaceutski glasnik, 44:3 (1988) 85-87. – ¢22£ Uredni{tvo, Prof. dr.mr. ph. Hrvoje Tartalja. In memoriam, Farma-ceutski glasnik, 46:10 (1990) 330-331. – ¢22a£ Nagrade zdravstvenim radnicima, Ve~ernji list, od 24. svibnja 1983. – ¢23£

M. Jak{evav-Mik{a, Pedeset godina Hr-vatskog farmaceutskog dru{tva, Medika, 8:46 (1996) 8-12. – ¢24£ V. Grdini}, Ljekarni{tvo na tlu Hrvatske. Naslije|e, vi-zije i ostvarenja, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1996, str. 142. – ¢25£ V. Grdini}, Ilustrirana povijest hrvatskoga ljekarni{tva. Ljekarni{tvo na tlu Hrvatske: dokazi, Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo, Zagreb, 1997. – ¢26£ Tartalja Hrvoje, u: Hrvatski leksikon (ur. Antun Vuji}), Svezak II, Naklada Leksikon, Zagreb, 1997., str. 557. ¢27£ V. Grdini}, Tragom identiteta splitskoga ljekarni{tva (III/IV). U svjetlu no-voga kamena mudrosti, Medika, 10:55 (1998) 16-19. ¢28£ V. Grdini}, Tragom identiteta splitskoga ljekarni{tva (IV/IV). Sukob s »novim« i ~e`nja za novim, Medi-ka, 11:56 (1999) 17-21. – ¢29£ V. Grdini} i sur., Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka, FBF, Za-greb, 2002, str. 13, 64, 72-79, 95, 180. – ¢30£ N. Kujundì}, Spomenica u povodu 130. obljetnice nastave farmacije 1882 - 2012, FBF, Zagreb, 2012, str. 157-158. ¢31£ Hrvoje Tartalja, Hrvatska op}a encik-lopedija, Svezak 10, Leksikografski zavod Miroslav Krleà, Zagreb, 2008, str. 645. – ¢32£ V. Grdini}, M. Portolan, Ljekarna Splitsko-dalmatinske ùpanije. Monografi ja u povodu pedesete obljetnice osnutka Gradske ljekarne Split i tristote obljetnice osnutka najstarije ljekarne u Splitu, Ljekar-na Splitsko-dalmatinske ùpanije Split, 2013, str. 60, 63, 68-70, 72, 114, 119, 138, 172, 175-176, 194, 211.212, 216, 232, 332, 336, 344, 346-347.

KAKO PLATITI ^LANARINUSvoju ~lansku obvezu pla}anja ~lanarine moète obaviti uplatom pomo}u NA-LOGA ZA PLAĆANJE ili elektroni~kim putem ili u uredovno vrijeme u prostorija-ma Hrvatske ljekarni~ke komore, Marti}eva 27/III, 10 000 Zagreb. Molimo da na uplatnici ne zaboravite ispuniti rubriku Poziv na broj primatelja (~lanski broj, JMBG ili datum ro|enja naveden pod ). Kod uplate putem uplatnice, moli-mo Vas da upi{ete sve ozna~ene rubrike:

Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju ~lansku obvezu. Ako ste iz bilo kojega razloga ostali u dugu, ~lanarinu treba najprije uplatiti za proteklu godi-nu, a potom za teku}u godinu.

Molimo Vas da ~lanarinu pla}ate redovito jer je ~lanarina osnovni izvor priho-da Hrvatske ljekarni~ke komore, a kojom ostvarujete ne samo utvr|ena prava nego pomaète i tiskanje Biltena HLJK, ljekarni~kih priru~nika i drugih izdanja namijenjenih Va{em stru~nom radu i napretku. Kao ~lan obitelji Hrvatske ljekarni~ke komode pogledajte stra`nji omot Biltena HLJK na kojem stoji LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI UÎNKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I BOLESNIKA.

svoje ime, prezime i adresu

to~an IBAN – HR8523600001101243041

JMBG ili datum ro|enja ili ~lanski broj u HLJK

naznaku za godinu za koju pla}ate ~lanarinu.

Hrvatska ljekarničkakomora – Zagreb

Ana HorvatGetaldićeva 110000 Zagreb

H R K

H R 8 5 2 3 6 0 0 0 0 1 1 0 1 2 4 3 0 4 1

Članarina za 2016. godinu

čl. broj

500,00

Nakladnik:


Za nakladnika:Mate Portolan, mag. pharm.

Urednik:dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m.

Pomo}nice urednika:Ana Maloi}, dipl. iur.

doc. dr. sc. Petra Tur~i}, mag. pharm.

Adresa uredni{tva:Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: 46 16 017, 46 16 805; telefaks: 46 16 017e-mail: hljkºhljk.hr; http: /www.hljk.hr

Radno vrijeme: ponedjeljak 12-20 h, utorak do petak 8.00-16.00 h@iro ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: 2360000-1101243041

Slog i tisak:Denona d.o.o., Zagreb

Naklada:3 550

ISSN:ISSN 1846-1794

Bilten HLJK, godi{te X., 2015.

Portolan Mate 3, 21, 27, 41, 87, 136

Puljak, Livia 14, 16

Radin, Dragica 31

Serti}, Miranda 143

Šepetavc, Martina 93

Vladimir-Kneèvi}, Sanda 102

Vugrin~i} Tomi~i}, Katica 65, 67

Zanki Zeli}, Aisa 106

KAZALO IMENA AUTORAKAZALO IMENA AUTORA

Grdini}, Vladimir 32, 38, 84a, 151, 182a

Horvat, Emilija 63, 138

Jak{i}, Davorka 99

Jonji}, Danijela 57, 77

Kopi}, Branka, 70

Macner-Majcan, @eljka 9, 11, 68, 97

Malovi}, Ana 46, 109, 110, 112, 116

Mandi}, Ante 147

Mandi}, Luce 147

Mucalo, Iva 141

kazalo

Tekst uz ~estitku. Isus kao ljekarnik umjetni~ke su slike na koje Vas podsje}amo za Boì} i Novu godinu ve} nekoliko godina. Na ovoj je novoj slici zabiljeèna godina 1731. i ozna~ena je natpisom: Wohlbestellte Seelen-Apotheke. Slikarica Marija Appeli, vjero-jatno opatica, stavila je kao misao vodilju (krilaticu) na sliku stih iz 11. poglavlja Matejeva evan|elja: Kommt her zu mir Alle, die Ihr mühselig und beladen seid, Ich will Euch erquicken.

Na slici je prikazana potpuno opremljena ljekarna, u kojoj je Isus zaposlen kao ljekarnik. U jednoj ruci drì vagu, a u drugoj zastavu s natpisom: Kommt her und kaufen ohne Geld und umsonst (Biblija, Izaija 55,1 – do|ite ako novaca i nemate). Na posudama naprijed mogu se pro~itati imena triju boànskih krjeposti: Glaube (vjera), Hoffnung (nada), Liebe (ljubav), pa onda Geduld (strpljivost), Beständigkeit (nepokolebljivost), i tako redom. Na natpisnicama posuda na policama nalazi se pak ponajvi{e nazivi pravih ljekovitih droga, dakako, onih koje s kr{}anskom vjerom stoje barem po imenu u nekoj svezi kao: Chri-stwurz, Benediktwurz, Kreuzwurz, a i onih tvari koje su se u ono vrijeme rabile u praznovjerne svrhe kao: Alraun, Springwurz, Siegwurz, i tako redom ¢V. G.£.

¢a – oznaka za stranicu iza koje se nalazi ~lanak na ne-paginiranom dijelu ovitka£

›2015-3/42015-3/4‹


Autorska prava

Niti jedan dio ove tiskovine ne smije se umnoàvati, fotokopirati i na bilo koji na~in reproducirati bez nakladnikova pismenog dopu{tenja.

Suradnja

Urednik ima zadovoljstvo pozvati Vas na suradnju u ~asopisu Bilten HLJK, pose-bice da svojim prilozima iz ìvota ljekarni{tva uloìte daljnje napore za dobrobit bolesnika i vlastite struke. Va{e }e autorstvo biti zabiljeèno u publikaci-ji. Prijedlozi se i tekstovi {alju na adresu Hrvatske ljekarni~ke komore.

Ogla{avanje

Reklama je u farmaciji djelatnost kojoj je svrha da posredstvom masovnih medija pridobijete stanovni{tvo na potro{nju farmaceutskih robnih marki, te da poti~ete ljekarni~ku uslugu. Va{i oglasi, kao pismene i slikovne obavijesti namije-njene informiranju svih ljekarnika, kao i ostalih gra|ana u Republici Hrvatskoj, biti }e otposlani na 3 200 adresa. Izvolite se obratiti HLJK u vezi uvjeta ogla{avanja. Va{im oglasima utje~ete na vlastite poslovne rezultate i podupirate izlaènje i kvalitetu Biltena HLJK.

ISSN1846-1794

SLIKA S NASLOVNICEDio crteà s tirocinalne diplome ljekarni~kog zbora. Hugo Schams, Osijek, 1. listopada 1866.LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI UÎNKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I BOLESNIKA

Podjele u ljekarni{tvu Novosti na podru~ju ljekarni~kih usluga Nepredvi|eni tro{kovi izdavanja lijekova na recept Novosti iz bolni~kog ljekarni{tva Legalizacija marihuane u medicinske svrhe Medicinska marihuana u ljekarnama Izvje{}e sa sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore Izvje{}e s konstituiraju}e sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore Konstituiraju-}a sjednica Vije}a Komore Rad Vije}a Komore – sjednice 16/121, 17/122 i 18/123 Zavr{ni ra~un Komore za 2014. i financijski plan za godinu 2015. FIP 2015: kratko izvje{}e ¢2£ Predstavljanje Hrvatskog ljekarni~kog kompetencijskog okvira na FIP-ovom kongresu farmacije i farmacijskih znanosti Mladi farmaceuti u akciji Pratimo tendencije razvoja u farmaceutskoj industriji Hrvoje Tartalja: ìvot i djelo. Gra|a za monografiju, prvi dio Kazalo imena autora Tekst uz ~estitku

Sadràj

Documents

Sadr`aj - hljk.hr · ›22015-3/4015-3/4‹ HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA Autorska prava Niti jedan dio ove tiskovine ne smije se umno`avati, fotokopirati i na bilo koji na~in reproducirati