FINANCIJSKO POSLOVANJE INVESTICIJSKIH …oliver.efri.hr/zavrsni/483.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet financijsko poslovanje investicijskih fondova u republici hrvatskoj

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

DAVID PLEŠ

FINANCIJSKO POSLOVANJE INVESTICIJSKIH FONDOVA

U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

FINANCIJSKO POSLOVANJE INVESTICIJSKIH FONDOVA

U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Financijski menadžment

Voditelj: Prof.dr.sc. Mira Dimitrić

Student: David Pleš

Smjer: Marketing

JMBAG: 0081108756

Rijeka, ožujak, 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD.....................................................................................................................................1

1.1. Problem, predmet, svrha i ciljevi istraživanja......................................................................1

1.2. Znanstvene metode i struktura rada.....................................................................................2

2. INVESTICIJSKI FONDOVI - POJAM, VRSTE I OSNOVNA OBILJEŽJA

POSLOVANJA..........................................................................................................................3

2.1. Otvoreni investicijski fondovi.............................................................................................3

2.1.1. Organizacija i oblici..........................................................................................................4

2.1.2. Rizici ulaganja..................................................................................................................7

2.2. Zatvoreni investicijski fondovi..........................................................................................11

2.3. Izračun cijene udjela..........................................................................................................14

3. INVESTICIJSKI FONDOVI U SVIJETU I REPUBLICI HRVATSKOJ.................................16

3.1. Investicijski fondovi u svijetu i odabranim zemljama razvijenog tržišta

kapitala......................................................................................................................................16

3.2. Povijest i obilježja investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj.....................................24

3.3. Analiza fondovske industrije u Republici Hrvatskoj.........................................................25

3.4. Privatizacijski investicijski fondovi...................................................................................27

3.5. Perspektiva razvoja investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj....................................29

4. USPOREDBA DVA FONDA PBZ INVESTA..........................................................................32

4.1. Financijski izvještaji i pokazatelji financijskog poslovanja investicijskih

fondova......................................................................................................................................32

4.2. PBZ - investicijski fondovi................................................................................................45

4.3. PBZ novčani fondovi - osobitosti poslovanja na primjerima PBZ novčanog fonda i PBZ

Euro novčanog fonda................................................................................................................51

4.4. Analiza i usporedba financijskih pokazatelja PBZ novčanog fonda i PBZ Euro novčanog

fonda.........................................................................................................................................61

5. ZAKLJUČAK.............................................................................................................................66

LITERATURA

POPIS SHEMA

POPIS GRAFIKONA

POPIS TABLICA

1

1. UVOD

Financijski sustav neke zemlje čine njezina valuta, platni sustav, financijska tržišta,

financijske institucije te institucije koje reguliraju i nadziru njihov rad. U Republici Hrvatskoj

dominantnu ulogu u financijskom sustavu zauzimaju poslovne banke, čiji rad regulira i

nadzire središnja banka - Hrvatska Narodna Banka (HNB). Poslovne banke su najaktivnije

financijske institucije, i u platnom sustavu, i na sva tri financijska tržišta: novčanom,

deviznom i tržištu kapitala

(http://www.hnb.hr/financijska_stabilnost/hfinancijka_sustav-1.htm).

Financijski sustav zrcalo je gospodarskoga i političkog dostignuća svake zemlje. Bez

transparentnoga financijskog sustava nema ni prave demokracije. Svoju transparentnost ovaj

sustav potvrđuje na financijskom tržištu, a ono kroz svoje sastavnice, novčano tržište i tržište

kapitala. Danas oni milijunima pojedinaca i institucija označavaju početak i kraj svakog dana.

Prolazeći kroz faze prosperiteta, kriza i lomova, financijsko tržište se širi i sužava, ali svojim

pulsiranjem određuje našu sadašnjost i budućnost.

1.1. Problem, predmet, svrha i ciljevi istraživanja

Predmet istraživanja su aktualni teorijski i praktični problemi i osobitnosti ulaganja, štednje

i investicijskih fondova.

Svrha istraživanja je pokazati da se analizom poslovanja investicijskih fondova i njihovom

usporedbom mogu donijeti zaključci o bonitetu i ostalim odrednicama kvalitete poslovanja.

Ciljevi istraživanja žele ostvariti svrhu, te analizirati obilježja poslovanja investicijskih

fondova, posebno fondova u Hrvatskoj, prezentirati financijske izvještaje i pokazatelje

financijskog poslovanja, usporediti poslovanje dva PBZ novčana fonda i donijeti

odgovarajuće zaključke.

2

1.2. Znanstvene metode i struktura rada

Tijekom istraživanja i izrade diplomskoga rada korištene su sljedeće znanstvene metode:

induktivna i deduktivna metoda, deskriptivna metoda, empirijska metoda, komparativna

metoda, metoda kompilacije, metoda analize i sinteze, metoda dokazivanja i opovrgavanja,

metoda apstrakcije i konkretizacije.

Rezultati rada prikazani su u pet međusobno povezanih dijelova. U prvome dijelu rada,

UVODU, navode se problem, predmet, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode te se

obrazlaže struktura rada.

Drugi dio nosi naslov INVESTICIJSKI FONDOVI- POJAM, VRSTE I OSNOVNA

OBILJEŽJA POSLOVANJA. U njemu se se analizira poslovanje otvorenih i zatvorenih

fondova i način izračuna cijene udjela, kao temeljnog financijskog obilježja poslovanja.

Naslov trećeg dijela je INVESTICIJSKI FONDOVI U SVIJETU I REPUBLICI

HRVATSKOJ. U ovom poglavlju navodi se razvijenost financijskog sustava i investicijskih

fondova u Republici Hrvatskoj, analizira se fondovska industrija te se pojašnjava perspektiva

razvoja investicijskih fondova u RH.

U četvrtom dijelu diplomskog rada, USPOREDBA DVA FONDA PBZ INVESTA,

prezentira se praktični dio ovog diplomskog rada, načini poslovanja, financijski izvještaji i

pokazatelji financijskog poslovanja investicijskih fondova, analiza i usporedba financijskih

pokazatelja te odluka o izboru onoga koji bi bio prihvatljiviji i unosniji pri ulaganju.

Posljednji dio jest ZAKLJUČAK, u kojem se daje sinteza rezultata rada.

3

2. INVESTICIJSKI FONDOVI - POJAM, VRSTE I OSNOVNA OBILJEŽJA

POSLOVANJA

Investicijski fond predstavlja instituciju najnovijega dostignuća razvoja financijske

tehnologije koja je podržana čvrstim zakonskim okvirom i dobrim poslovnim običajima.

Investicijski fondovi ili jedinični, povjerenički, zajednički ili uzajamni, institucije su u čijoj je

osnovi zajedničko investiranje i zajednička podjela dobiti. Uz dobru zakonsku regulativu koja

ne favorizira odabrane grupe ili pojedince dajući svima jednaku priliku sudjelovanja na

financijskom tržištu, ove su institucije postale osnovno obilježje tržišta kapitala.

Dva su osnovna tipa investicijskih fondova s aspekta ogranizacije poslovanja; zatvoreni i

otvoreni koji će biti pobliže pojašnjeni u nastavku.

2.1. Otvoreni investicijski fondovi

Otvoreni fondovi su vrsta investicijskih fondova koji imaju neograničen broj udjela, te su

najpopularnija vrsta fondova. Cjelokupna imovina fonda podijeljena je na jednake dijelove, tj.

udjele. Svi udjeli u fondu su ravnopravni, odnosno imaju ista prava te obuhvaćaju sve

vrijednosti koje čine imovinu fonda. Uvijek su otvoreni za nove ulagače koji mogu biti fizičke

i pravne osobe koji ulažu novac i na takav način kupuju udjele fonda. Investitor uvijek može

kupiti nove udjele od fonda ili ih prodati natrag za gotovinu u bilo koje vrijeme. Otvoreni

investicijski fond predstavlja zasebnu imovinu. Predmet poslovanja je prikupljanje novčanih

sredstava kroz izdavanje i prodaju dokumenata o udjelu. Sredstva prikupljena od pojedinačnih

vlasnika uštede u fondu koriste se za kupovinu vrijednosnih papira – dionica, obveznica,

blagajničkih zapisa i drugih zakonom dozvoljenih vrijednosnih papira, brojnih i različitih

izdavatelja. Na taj način investicije su raspoređene na različite subjekte, čime se i rizik

diverzificira. Dokumenti o udjelu glase na ime i neograničeno su prenosivi vrijednosni papiri.

Njihova vrijednost je varijabilna, ovisno o promjeni tečaja vrijednosnih papira koji pripadaju

portfelju fonda. Društvo za upravljanje osniva otvoreni fond i upravlja njegovom imovinom

isključivo u korist vlasnika udjela. Cilj poslovanja, odnosno ulaganja je ostvarenje dobiti od

prihoda ostvarenih od kamata s tržišta novca i obveznica, odnosno dividenda kao i porast

vrijednosti udjela koji se treba ostvariti temeljem kapitalnog rasta vrijednosti dionica

(http://hr.wikipedia.org/wiki/Investicijski_fondovi#Otvoreni_investicijski_fondovi).

U nastavku su objašnjeni organizacija i oblici otvorenog fonda.

4

2.1.1. Organizacija i oblici

Za bolje razumijevanje organizacije investicijskog fonda i sudionika fondovske industrije, u

nastavku je prikazana shema sudionika poslovanja fonda.

Shema 1: Sudionici u organizaciji investicijskog fonda

Izvor: Obrada studenta prema Samodol, A.: Financijska tehnologija & investicijski fondovi,

Progres d.o.o, Zagreb, 1999.

Na prvom su mjestu oni koji pokreću cijeli posao, a to su managerska kompanija ili

investicijski savjetnik s direktorima. Managerska kompanija koja se katkad zove

investicijski manager je ta koja pokreće posao i slaže prospekt za namjeravanu vrstu i

područje ulaganja. Investicijski savjetnik odgovoran je za selekciju investicijskog portfelja

koji je sastavljen na osnovi ciljeva i politike objavljene u prospektu. Investicijski savjetnik

obično vodi poslove s brokerima i dilerima i odgovoran je za postizanje najbojih uvjeta. Za

svoj posao savjetnik, najčešće kao institucija, prima godišnju naknadu zasnovanu na postotku

prosječne neto imovine od oko 0.5% prije čega mora imati pismeno zaključeni ugovor s

fondom. Direktorij upravlja fondom u slučaju da je osnovan kao korporacija, a kad je

osnovan kao „trust“ njime upravlja povjerenstvo. Bez obzira na pojavni oblik i jedni i drugi

moraju imati nedjeljivu lojalnost fondu, što je podržano i zakonskim propisima.

OTVORENI

FOND

DIREKTORIJ

DIONIČARI/INVESTITORI

INVESTICIJSKI

SAVJETNIK

GLAVNI POKROVITELJ

TRANSFERNI AGENT

ADMINISTRATOR

SKRBNIK

NEZAVISNI REVIZOR

DILERI

BROKERI

5

Druga kategorija sudionika su posrednici između investitora i samog fonda kao što su glavni

pokrovitelj (sponzor ili distributer), dileri, transferni agenti, brokeri, administratori i sl.

Glavni pokrovitelj - najveći broj investicijskih fondova kontinuirano nudi investitorima nove

udjele i to upravo preko glavnih pokrovitelja koji su uglavnom brokersko-dilerske kuće.

Transferni agent je zaposlen oko vođenja računa dioničara, kalkulacije i distribucije

dividende, pripreme i slanja izvješća investitorima, slanju poreznih izvješća saveznoj vladi.

Brokeri izvršavaju poslove u skladu s dogovorom s investicijskim savjetnikom ili

managerskom kompanijom. Uloga dilera je često složena, no u funkcioniranju fonda nije im

dozvoljeno kupovanje udjela za vlastite „zalihe“ već ih moraju prodati investitorima.

Administrativne usluge za fond najčešće obavlja investicijski savjetnik ili treća strana.

Treća, ali ne i manje važna kategorija sudionika uključuje skrbnika i investitore kao dioničare

fonda te nezavisnog revizora. Gotovo svi fondovi biraju kvalificirane banke kao skrbnike

koji drže imovinu fonda na izdvojenim računima u novcu ili vrijednosne papire u trezoru.

Ovdje skrbnici nisu uključeni u upravljanje ili u superviziju rada fonda. Dioničari ili vlasnici

udjela- kao i dioničari kompanija imaju glasačka prava. Nezavisni revizor analizira

poslovanje, primjenu računovodstvenih pravila, financijska izvješća i o tome izvješćuje

investitore, tj. javnost.

Sljedeća shema prikazuje organizaciju rada otvorenoga fonda. Iz nje se može vidjeti na koji

način sudionici surađuju jedni s drugima te kako jedna komponenta prikazane organizacije

utječe na druge.

6

Shema 2: Organizacija rada otvorenog fonda

1 2


Progres d.o.o., Zagreb, 1999.

Sukladno označenim odnosima obavljaju se sljedeći poslovi:

A) Uz pomoć managerske kompanije investitori ulažu u fond. Da bi fond učinili dostupnim i

uspješnim za najširu javnost, managerska kompanija unajmljuje ili sama organizira

investicijskoga savjetnika i za to mu plaća oko 0,5% prosječne godišnje vrijednosti fonda. Tu

se pojavljuje i transferni agent koji obavlja sve administrativne poslove za dioničare. Izdaje

nove udjele, iskupljuje i poništava postojeće te distribuira dobit. Pokrovitelj distribuira udjele

investitorima neposredno ili putem brokera i dilera.

B) Skrbnik, odnosno banka odgovorna je za držanje i sigurnost portfelja na posebnim

računima ili u trezoru, a često obavlja plaćanja i prima uplate za prodane udjele.

C) Managerska kompanija obavlja poslove istraživanja tržišta za pronalaženje novih

vrijednosnica za ulaganje zajedno sa svojim savjetnicima i agentima na financijskom tržištu.

B

A

N

K

A

TRŽIŠTE VRIJEDNOSNIH PAPIRA

TRANSFERNI

AGENT

POKROVITELJ

INVESTICIJSKI

SAVJETNIK

MANAGERSKA

KOMPANIJA

7

2.1.2. Rizici ulaganja

Razumjeti rizik prije ulaganja izuzetno je važno. Nažalost, rizik je vjerojatno najslabije

razumljiv čimbenik u investiranju. Općenito govoreći, postoje dva izvora rizika; sistemski

(tržišni) i nesistemski (parcijalni) (Samodol, 1999, p.65). Sistemski rizik je uvjetovan općim

kretanjima u čitavoj ekonomiji dok je nesistemski rizik, rizik posebno izabrane investicije.

Sistemski i nesistemski rizik u kombinaciji čine ukupni investicijski rizik. Diverzifikacija

investicijskog portfolia može umanjiti efekte nesistemskog rizika dok dugi vremenski period

pomaže u eliminaciji efekata sistemskog rizika. Zbog toga dugoročni investitori mogu

eliminirati negativne efekte ukupnog investicijskog rizika kroz investicijsku diverzifikaciju.

Ukupni investicijski rizik obično se mjeri standardnom devijacijom, a ona mjeri prosječna

pojedinačna kretanja vrijednosti oko prosjeka svih kretanja vrijednosti u istoj grupi. Prisutna

su dva pravila izbora investitora nesklonog riziku; između investicija istoga očekivanog

prinosa bira se ona s nižom standardnom devijacijom (rizikom) te između investicija istog

rizika (standardne devijacije) bira se ona s višim očekivanim prinosom. Drugi uobičajeni

statistički pokazatelj je tzv. „beta“1 koja mjeri sistemski rizik investicije te opisuje postojanost

rezultata fonda u usporedbi s tržišnom mjernom veličinom kao što je indeks S&P 5002. U vezi

s „betom“ razlikuju se tri instrumenta: prosječan instrument - ako promjene prinosa

odgovaraju promjenama tržišta, u tom je slučaju beta jednaka broju jedan. Agresivan

instrument je u slučaju ako su promjene prinosa intenzivnije od promjena tržišta te je beta

veća od jedan. Kad je beta manja od jedan, promjene prinosa su slabije od promjena tržišta.

Ako investicijski fond ima „beta“ 1,00, tada on ima istu nestabilnost kao i S&P 500, odnosno

neki drugi indeks koji se uzima kao reprezentant ukupnog tržišta. Postoje i investicije s

negativnim „betama“. Njihovo je kretanje prinosa protusmjerno s kretanjem tržišnoga prinosa.

Ovakve se investicije nazivaju zaštitnim investicijama. Kako su prošle „bete“ dobri indikatori

budućih „beta“, ova je mjera presudna u određivanju cijene uloženoga kapitala, odnosno

tražene stope prinosa na određenu investiciju. Investicijski rizik je u pozitivnoj korelaciji s

dugoročnim prosječnim godišnjim povratom - veći rizik veći povrat. Povijest je pokazala da

usprkos periodičkim tržišnim korekcijama dioničko tržište kontinuirano raste na više i više

1 Beta mjeri intenzitet kretanja prinosa pojedinačne financijske investicije prema kretanju prinosa cjelokupnog

tržišta. (Dimitrić, M.: Autorizirana predavanja, kolegij Financijski menadžment, EFRI, 2011.) 2 S&P 500 indeks je vagani aritmetički prosjek cijene 500 dionica najpopularniji među managerima investicijskih

fondova zbog svoje obuhvatnosti pet industrijskih grana čime je pokriveno 80% tržišta dionica u SAD-u.

(Samodol, A.: Investicijski fondovi, Poslovna knjiga Infoinvest, Zagreb, 1999.)

8

kroz vrijeme. Stoga stalno treba imati na umu da je dugi vremenski horizont važan za

ostvarivanje većih povrata i manjih rizika (Prohaska, 1999, p.58).

Rizik ulaganja u investicijske fondove na tržištu kapitala je vjerojatnost ili mogućnost da

prinos od ulaganja bude nezadovoljavajući ili negativan. U slučaju investiranja u investicijski

fond nezadovoljavajući ili negativan prinos može nastati kao posljedica sljedećih rizika:

1) rizika promjene cijene financijskih instrumenata, odnosno tržišnog rizika

2) valutnoga rizika

3) kreditnoga rizika ili rizika likvidnosti

4) rizika promjene poreznih propisa

Rizik promjene cijene direktno utječe na cijenu financijskih instrumenata, a za njega se

također vežu promjene deviznog tečaja i kamatne stope. On se još naziva i tržišnim rizikom

jer obuhvaća cjelokupno financijsko tržište i predstavlja rizik promjene vrijednosti

financijskih instrumenata zbog špekulativnih aktivnosti velikih investitora, odnosno većih

korporativnih akcija na burzi.

Valutni rizik je rizik da će neka valuta imati manju (ili veću) vrijednost na tržištu u

budućnosti. Najčešće je vezan uz promjenu vrijednosti neke valute (devalvacija ili

revalvacija). Pojavljuje se u međunarodnim transakcijama izraženim u nestabilnoj valuti

(http://limun.hr/main.aspx?id=10219).

Rizik likvidnosti temeljni je rizik kojeg određuju tržišni uvjeti nekog vrijednosnog papira,

odnosno bilo koje druge investicijske imovine (http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/R/Rizik-

likvidnosti). Rizik likvidnosti javlja se kada investicijski fond nije u mogućnosti unovčiti

svoju imovinu bez većih negativnih posljedica i to zbog isplate velikih novčanih iznosa te

traženih isplata udjela. Poteškoće se mogu javiti i pojavom opće nelikvidnosti i nestabilnosti

tržišta vrijednosnih papira.

Rizik promjene poreznih propisa značajan je rizik za ulagatelje u udjele u fondu. On

predstavlja vjerojatnost da zakonodavne vlasti promijene porezne zakone na način koji će

negativno utjecati na profitabilnost ulaganja ulagatelja u fond. Rizik promjena poreznih

9

propisa predstavlja jedan od zahtjevnijih segmenata upravljanja rizikom gdje su mogućnosti

društva ograničene (http://www.agram-invest.hr/default.aspx?id=55). U nastavku je ilustriran

pristup razmatranju rizika sa stajališta individualnog investitora.

Shema 3: Pristup razmatranju rizika ulaganja u financijske instrumente sa stajališta

individualnog investitora

Izvor: Izrada studenta

Prvi korak nalaže da se dionice i obveznice uvijek uzimaju kao odvojene kategorije imovine

jer svaka od njih koristi novac koji se ulaže na drugačiji način. Najčešći rizik prisutan kod

dionica je volatilnost, što bi značilo da se promjene cijena događaju u relativno brzom slijedu

događaja. Za razliku od dionica, obveznice imaju fiksnu vrijednost te ako se drže do

PROCJENA

RIZIKA

ULAGANJA

1.RAZUMIJEVANJE

VRSTE I RIZIKA ZA

ODREĐENE KATEGORIJE

INVESTICIJA

2.UTVRĐIVANJE KATEGORIJE

RIZIKA KOJU JE

POJEDINAC

SPREMAN

PREUZETI

3.VREDNOVANJE

SPECIFIČNIH ULAGANJA

1.RAZUMIJEVANJE

VRSTE RIZIKA ZA

ODREĐENE KATEGORIJE

INVESTICIJA

10

dospijeća, fiksni iznos se može dobiti natrag uz isplaćene kamate. Rizici specifični za

obveznice jesu rizik neplaćanja kamata i tržišni rizik ako se obveznica prodaje prije dospijeća.

Drugi korak je u zavisnosti starosnoga vijeka pojedinca, ciljeva i vremenske određenosti

ispunjavanja istih, financijske odgovornosti i financijskih sredstava koje pojedinac posjeduje.

U trećem koraku potrebno je voditi računa o informacijama o izdavatelju dionica i obveznica,

pratiti dokumente kompanija i njihova financijska izvješća, pogotovo fusnote u tekstu i

prospekt. Važno je provjeriti i usluge ocjenjivanja, odnosno što jedna agencija misli o

specifičnim korporativnim obveznicama ili dionicama koje pojedinac posjeduje. Potrebno je

sagledati sve aspekte i prikupiti sve raspoložive informacije jer upravljanje investicijskim

rizicima ne znači potpuno izbjegavanje rizika (Bodie Kane, 2006, p.168).

2.2. Zatvoreni investicijski fondovi

Zatvoreni investicijski fond je dioničko društvo kojemu je predmet poslovanja isključivo

prikupljanje novčanih sredstava i imovinskih stvari javnom ponudom svojih neograničeno

prenosivih dionica i ulaganje tih sredstava, uz uvažavanje načela sigurnosti, profitabilnosti,

likvidnosti i razdiobe rizika. Dionice zatvorenoga fonda glase na ime i neograničeno su

prenosive. Ne smije izdavati povlaštene dionice ni dionice s različitim pravima. Dionice

zatvorenoga fonda mogu se uplatiti u novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima i pravima

te moraju biti u cijelosti uplaćene prije nego se osnivanje zatvorenoga fonda upiše u sudski

registar ili prije upisa povećanja temeljnoga kapitala

(http://hr.wikipedia.org/wiki/Investicijski_fondovi#Zatvoreni_investicijski_fondovi).

Zatvoreni fond je tip investicijske kompanije čije dionice kotiraju na burzi ili se trguju na

neformalnim tzv. OTC tržištima.

Imovinom zatvorenoga fonda se upravlja profesionalno prema ciljevima i politici fonda, a

ulaže se u dionice, obveznice ili kombinirano. Kao i kod drugih javno traženih vrijednosnih

papira, cijena dionica zatvorenog fonda fluktuira i određena je ponudom i potražnjom na

tržištu. Fond izdaje fiksni broj dionica i iznos kapitala raspoloživoga za investiranje ne ovisi o

reotkupu od investitora jer fond ne izdaje reotkupljive dionice već je on zatvorenog tipa s

fiksnom kapitalizacijom. Mnogi zatvoreni fondovi računaju vrijednost svog portfelja svaki

dan. Drugi, pak, što je najčešća praksa, računaju vrijednost portfelja tjedno ili na dulji rok.

Neto vrijednost imovine (NAV) fonda je tržišna vrijednost svih vrijednosnih papira u

11

portfelju umanjena za troškove i obveze te podijeljena s brojem izdanih dionica. NAV se

mijenja kao ukupna vrijednost osnovnog portfelja vrijednosnih papira koji rastu ili padaju.

U nastavku je prikazana shema poslovanja zatvorenog fonda.

Shema 4: Organizacija i rad zatvorenog fonda


Progres d.o.o., Zagreb, 1999.

Uloga sudionika ilustriranog procesa mogla bi se opisati kao:

1) Zatvoreni fond emitira određeni broj svojih dionica uz pomoć managerske kompanije.

2) Pri tome emisiju i prodaju dionica za zatvoreni fond obavlja neka druga investicijska

banka. Prodaja i kupnja dionica obavlja se na burzi ili nekom drugom organiziranom tržištu.

3) Investicijske kompanije kao i individualni investitori kupuju dionice zatvorenog fonda i

tako prikupljena sredstva ulaze u zatvoreni fond.

4) Na osnovi tako prikupljenih sredstava zatvoreni fond preko svoga managera na

financijskom tržištu kupuje dionice drugih kompanija ili državne obveznice pa na osnovi

njihovih dividendi, kamata i kapitalnoga rasta isplaćuje svojim dioničarima zaradu.

ZATVORENI

FOND

INVESTICIJSKA

BANKA BURZA INVESTITORI

MANAGERSKA

KOMPANIJA

12

Zatvoreni fond može ostvariti povrat (gubitak) na tri načina:

1) Kroz tržišno povećanje (smanjenje) cijene vlastitih dionica. Na ovo može utjecati puno

čimbenika kako opće tržišnih tako i čimbenici managerske sposobnosti.

2) Kroz prihod od dividende. To je prihod ostvaren od vrijednosnih papira držanih u

portfelju fonda. Ovaj prihod umanjen za operativne troškove distribuira se dioničarima kao

dividenda. Ako isplaćene dividende prelaze dividende i kamate koje je fond zaradio iz

portfelja za vrijeme fiskalne godine, dioničari bi zapravo primili povrat kapitala.

3) Kroz distribuciju kapitalne dobiti. Ako fond profitira od prodaje vrijednosnih papira

kroz kalendarsku godinu, fond može distribuirati dobit investitorima. Distribucija ove dobiti

je obično krajem kalendarske godine. Ako fond zadrži dobit od prodaje vrijednosnih papira,

fond postaje subjekt federalnoga poreza na kapitalnu dobit.

Dvije su osnovne vrste zatvorenih fondova; dionički i obveznički. S obzirom na područja

ulaganja mogu se podijeliti na:

1) Domaći zatvoreni dionički fondovi primarno ulažu u dionice domaćih kompanija, a

ovisno o investicijskim ciljevima mogu djelomice ulagati i u strane dionice, obveznice ili

kratkoročne vrijednosnice i domaći zatvoreni dionički posebni fondovi koji prvenstveno ulažu

u dionice kompanija vodoprivrede, elektroprivrede, plinifikacije, telefonije i sl.

2) Domaći zatvoreni obveznički fondovi koji ulažu u vladine i korporativne obveznice te

domaći zatvoreni minicipalni obveznički fondovi koji ulažu isključivo u obveznice od kojih

ostvareni prihod ne podliježe oporezivanju.

3) Međunarodni zatvoreni fondovi- međunarodni dionički fondovi; ovi fondovi prvenstveno

traže dugoročni kapitalni rast ulaganjem u kompanije koje posluju izvan SAD-a te

međunarodni zatvoreni obveznički fondovi; fondovi prvenstveno traže ostvarenje prihoda od

ulaganja u obveznice stranih vlada i kompanija.

2.3. Izračun cijene udjela

Cjelokupna imovina fonda je podijeljena na jednake dijelove – udjele. Svaki udio je u stvari

proporcionalan dio u ukupnoj imovini otvorenog investicijskog fonda. Vrijednost udjela se

13

mijenja ovisno o promjeni tečaja vrijednosnih papira koji su u portfelju otvorenog

investicijskog fonda (http://www.fgi.hr/default.aspx?id=11). Cijena udjela otvorenog

investicijskog fonda izračunava se svakoga dana. Budući da u imovini otvorenih investicijskih

fondova znatan dio imovine čine dionice i obveznice, potrebno je pričekati završetak dnevnog

poslovanja burze kako bi se utvrdila posljednja ili prosječna cijena određenoga vrijednosnog

papira na kraju radnog dana. U Hrvatskoj radni dan burze završava u 16:00 sati. Također,

jedan dio imovine plasiran je na tržišta s različitim vremenskim zonama (Amerika, Kina,

Indija,...) pa je tek tijekom noći, po hrvatskom vremenu, moguće saznati vrijednost pojedinog

vrijednosnoga papira. Dan mora proteći kako bi se zaprimili svi zahtjevi za kupnju i prodaju.

Stoga se cijena udjela uvijek izračunava za prethodni radni dan. Naknada za upravljanje i

naknada depozitnoj banci uključene su u cijenu udjela koja se objavljuje na web stranici i

ostalim internet portalima, kao i u tiskanim medijima. Izračun cijene i obračun naknada za

upravljanje i naknade depozitnoj banci, opisane su u sljedećem primjeru:

(http://www.pbzinvest.hr/main.aspx?id=1507)

Pretpostavimo da je dana x (ponedjeljak), neto imovina fonda iznosi 1.000.000, broj udjela

iznosi 9.900,9900, pa je stoga cijena jednaka (1.000.000 / 9.900,9900 = 101,00). Tijekom

dana x+1(utorak), zaprimaju se zahtjevi za kupnju i prodaju, prate se i analizira kretanje na

tržištu novca i kapitala. Tijekom dana x+2 (srijeda), počinje izračun cijene za dan x+1

(utorak). Pretpostavimo da imovina na dan x+1 (utorak) vrijedi 1.005.000,00 zbog porasta

cijena na tržištima. Zbog jednostavnosti pretpostavimo da nije bilo novih kupnji ili prodaja

udjela. Izračun naknade za upravljanje odvija se sljedećim načinom: 1,5% * imovina / 365 =

41,30, te naknade depozitnoj banci 0,15% * imovina / 365 = 4,13. Prema tome, neto imovina

pod upravljanjem iznosi 1.005.000 – 41,30 – 4,13 = 1.004.954,57. Podijelivši neto imovinu s

brojem izdanih a nepovučenih udjela, izračuna se cijena udjela za dan x+1 (utorak):

(1.004.954,57 / 9.900,900 = 101,50).

Nakon izračuna cijene udjela za dan x+1 (utorak), počinje obrada svih zahtjeva za kupnju i

prodaju zaprimljenih dana x+1 (utorak), sukladno pravilima Prospekta određenog fonda

(http://www.pbzinvest.hr/main.aspx?id=1506).

14

3. INVESTICIJSKI FONDOVI U SVIJETU I REPUBLICI HRVATSKOJ

Sljedeće poglavlje nosi naziv Investicijski fondovi u svijetu i Republici Hrvatskoj te će kroz

potpoglavlja biti objašnjeni investicijski fondovi u odabranim zemljama razvijenog tržišta

kapitala (Velika Britanija, Njemačka, SAD), povijest i obilježja investicijskih fondova u

Republici Hrvatskoj, analiza fondovske industrije u Republici Hrvatskoj, te perspektiva

razvoja investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj.

Hrvatsko tržište investicijskih fondova ponajprije pokreću velike bankarske grupacije koje

osnivanjem društava za upravljanje fondovima i otvorenim investicijskim fondovima

proširuju ponudu svojih proizvoda. Time nalaze novi način prikupljanja kapitala, koji je sve

više koncentriran upravo u tim grupacijama (Jurić, 2005, p.389).

3.1. Investicijski fondovi u svijetu i odabranim zemljama razvijenog tržišta kapitala

Investicijski fondovi predstavljaju jednu od najbržih komponenti financijskog sektora. Veliki

razvoj investicijskih fondova uslijedio je pojavom globalizacije svjetskoga tržišta kapitala i

općenito ekonomije. U svijetu investicijski fondovi zauzimaju visoko mjesto na financijskom

tržištu te se procjenjuje da je u investicijske fondove u svijetu uloženo oko 15 000 milijardi $

(http://www.kovanica.hr/Riznica/Investicijskobankarstvo/Edukacija/Fondovi.aspx).

U ovom dijelu rada će se posebno pojasniti investicijski fondovi u Velikoj Britaniji,

investicijski fondovi u Njemačkoj te investicijski fondovi u Sjedinjenim Američkim

Državama.

Investicijski fondovi u Velikoj Britaniji

Velika Britanija je država s najranije formiranim investicijskim fondovima. Godine 1868.

osnovan je prvi investicijski fond zatvorenog tipa, a 1931. godine otvorenog tipa (Samodol,

1999, p.22). Investicijski fondovi u Velikoj Britaniji se dijele na Unit Trust i Investment

Trust.

15

Unit Trust je institucionalni investitor, vrsta fonda zajedničkog investiranja. Sredstva

novčanoga „pula“, koji upisuje velik broj malih individualnih investitora, ulaže u kupnju

vrijednosnih papira radi ostvarenja profita za svoje ulagače

(http://limun.hr/main.aspx?id=33062). Karakterističan je za Veliku Britaniju u kojoj uživa sve

veću popularnost, a u SAD mu je ekvivalent „mutual fund“. Zakonom određena forma

djelovanja unit i investment trusta različita je po vrijednosti i distribuciji. Unit trust emitira

promjenjiv broj dionica na osnovi uplate dioničara (open-end fund). Stoga, ima manje slobode

u investiranju, nije mu dopušteno posuđivanje kapitala na slobodnom financijskom tržištu i

posluje na osnovi, tzv. trust ugovora. Riječ je o ispravi između članova i menadžera trusta

kojom se utvrđuju prava i obveze potpisnika i osnovne smjernice poslovanja, tj. investicijski

ciljevi koji trebaju biti maksimalni iznosi koji mogu biti uplaćeni, uključujući i ograničenja u

veličini ulaganja u vrijednosne papire pojedinih kompanija, kao i postotke ulaganja u

pojedinačna vlasništva (privatna i državna). Svrha tog ugovora je osiguranje rukovođenja

prema utvrđenim pravilima i zaštita od špekulacija.

Investment trust je vrsta investicijskog fonda "zajedničkog ulaganja" u koji se udružuju

brojni pojedinačni investitori (http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-u/web). Individualni investitori

udružuju se u fond jer je on u stanju smanjiti tržišne rizike, okrupnjujući sredstva i

diverzificirajući portfelj što pojedinac s malim raspoloživim sredstvima ne može, zatim se

smanjuju troškovi transakcija na financijskom tržištu, troškovi upravljanja imovinom,

osigurava se likvidnost, moguće je kupovati vrijednosnice koje malom investitoru nisu

dostupne, ponegdje se koriste porezne olakšice i stječu druge pogodnosti. Investment Trust

pripada tipu zatvorenih fondova (closed-end fund), tj. ima fiksni broj udjela u prometu. Kada

jednom proda udjele javnosti, fond je definitivno formiran i zatvoren. Vrijednost udjela u

fondu izračunava se dnevno kao, tzv. NAV cijena (net asset value – neto vrijednost aktive), a

predstavlja tržišnu vrijednost svih vrijednosnica koje investment trust posjeduje, i ostale

aktive, podijeljene brojem udjela u trustu.

Investicijski fondovi u Njemačkoj

U Njemačkoj su se investicijski fondovi razvili tek nakon II. svjetskoga rata. Danas oni

posluju s golemim rezultatima kako po veličini kapitala tako i po broju investicijskih

kompanija. Investicijski fondovi razlikuju se prema postupku prikupljanja prihoda i

distribuciji. Neki distribuiraju cijeli profit dok drugi reinvestiraju. Osim toga neki ulažu samo

16

u dionice ili samo u obveznice, a drugi samo u inozemstvo. Svi njemački fondovi su otvoreni

fondovi, te su gotovo svi fondovi u Njemačkoj organizirani kao privatne kompanije s

ograničenom odgovornošću. Oni su kreditne institucije, te podliježu zakonima koji terete te

vrste institucija.

Fondovi se pojavljuju u dva oblika: (Samodol, 1999, p.81)

1) Javni fondovi (publikum fonds) – izdaju dionice najširoj publici, tj. neograničenom broju

investitora.

2) Posebni fondovi (spezial fonds) – izdaju dionice ograničenoj skupini investitora kao što su

osiguravajuće kompanije, mirovinski fondovi. Maksimalan broj ulagača je 10 i ulagači ne

smiju biti fizičke osobe. Nadmašuju javne ili opće fondove po broju šesterostruko, a po

mobiliziranom kapitalu 2/3.

Osnova za oporezivanje zakona u Njemačkoj je Zakon o bankama, „Gesetz uber das

Kreditwesen“ – KWG te Zakon o investicijskim kompanijama, „Gesetz uber

Kapitalanlagegegesellschaften“ – KAGG. Svaki investicijski fond dužan je slati izvješće o

sastavu imovine fonda i financijskoj situaciji Saveznom uredu za nadzor banaka. Regulatorno

tijelo za investicijske fondove u Njemačkoj je Savezni ured za nadzor banaka u Berlinu koji

uz Zakon o bankama i Zakon o investicijskim kompanijama vrši regulaciju poslovanja te

izriče sankcije za eventualno kršenje propisa. Ovlašten je da suspendira poslove fonda, otpusti

rukovodećeg direktora ili cijelu upravu fonda.

Fondovi se dijele u tri velike skupine:

1) Fondovi za ulaganje u vrijednosnice – investitori ulažu u vrijednosnice, opcije, terminske

poslove ili likvidne instrumente. Vrijednosni papiri ovih fondova kotiraju na organiziranim ili

stranim tržištima te su organizirani da distribuiraju ili potpuno reinvestiraju zaradu. Imovina

se kod ovih fondova vrednuje svakodnevno, a temelj je cijena burze.

2) Fondovi za ulaganje u nekretnine – ulažu u komercijalne nekretnine u atraktivnim

regijama kao što su područja uz veće gradove. Fondovi drže gotovinu ili vrijednosne papire

koji se po dopuštenju Deutsche Bank mogu koristiti kao kolateral za posudbu novca u svrhu

otkupa dionica.

17

3) Participativni investicijski fondovi – do 30% svoje imovine ulažu u dionice kompanija

registriranih u Njemačkoj, a koje nisu uvrštene na burzi.

Investicijski fondovi u Sjedinjenim Američkim Državama

Prvo udruživanje sredstava radi investiranja u Americi, dogodilo se 1893. g. za osoblje

Sveučilišta Harvard, a prvi službeni investicijski fond osnovan je u SAD-u u ožujku 1924.

godine. Zvao se Massachusetts Investors Trust te je bio prvi, tzv. otvoreni investicijski fond,

koji je u samo godinu dana narastao sa 50.000 $ na 392.000 $ u aktivi te s ulozima od oko 200

dioničara (http://www.pbzinvest.hr/main.aspx?id=53). Rani razvoj industrije investicijskih

fondova bio je potresen, tzv. Velikom depresijom 1929. što je prouzrokovalo krizu i pad

tržišta dionica. Popularnost investicijskih fondova počela je rasti 40-ih i 50-ih godina 20. st.,

te danas u SAD-u postoji preko 10.000 fondova s oko 7 bilijuna $ u aktivi i oko 83 milijuna

ulagača.

Investicijski fondovi u SAD-u svojim ulaganjem pomažu na razne načine: (Samodol, 1999,

p.66)

1) Podizanjem novih kompanija i otvaranjem novih radnih mjesta kupujući vrijednosne papire

tih kompanija

2) Lokalnim vlastima kupujući od njih obveznice za infrastrukturnu izgradnju

3) Financiranjem budžetskog deficita kupnjom trezorskih vrijednosnica

4) Izgradnju i kupnju kuća ulažući u hipotekarne oblike vrijednosnica

Postoje četiri institucije koje reguliraju rad fondova:

1) Kongres

2) Državna komisija za vrijednosnice i burze

3) New York Stock Exchange ili Njurorška burza

4) Individual brockerage firm ili samostalne brokerske kuće

18

S poreznog stajališta fondovi se tretiraju kao investicijske kompanije te su oslobođeni

plaćanja bilo kakvog poreza na ostvareni prihod ili kapitalnu dobit (Samodol, 1999, p.66). U

Sjedinjenim Američkim Državama koristi se opći naziv za zajedničke ili uzajamne fondove.

Taj naziv je Mutual Funds pod kojim se podrazumijevaju otvoreni investicijski fondovi koji

uzimaju novac od ulagača i ulažu u imovinu i takvi investicijski fondovi mogu umnožiti

novac prodajom udjela Fonda javnosti. Prednosti ovakvih investicijskih fondova su

diverzifikacija i profesionalno upravljanje novcem, te nude izbor, likvidnost i praktičnost, a

naplaćivanje naknade zahtijeva minimalna ulaganja

(http://www.investorwords.com/3173/mutual_fund.html).

Analiza fondovske industrije u svijetu i EU

Ulaskom u EU omogućen je lakši pristup stranim investicijskim fondovima što može povećati

konkurenciju ali i ugroziti poslovanje fondova na tržištu. Preko 50 stranih investicijskih

društava kod svojeg regulatora zatražilo je dozvolu za ulazak na hrvatsko tržište

(http://www.banka.hr/hrvatska/hrvatska-investicijska-drustva-ne-zure-u-europu). S druge

strane, iz sljedećih primjera se direktno vidi kako fond menadžeri koji ne ulažu u Hrvatskoj

imaju najveću zaradu. Investicijski fondovi kojima je ulagački fokus iznad Hrvatske su Neta

US Algorithm, jedini investicijski fond koji je u 2013. godini ostvario prinos viši od 30%, te

najveći dio imovine drži u SAD-u. Slijedi ga HPB World Apsolute Value s prinosom 14,39%

i većinskim dijelom imovine u EU, te Platinum Global Oportunity Fond koji je ostvario

prinos od 14,19% i također najveći dio imovine ima u SAD-u

(http://www.poslovni.hr/trzista/ulazu-izvan-hrvatske-i-prinos-im-je-30-posto-258027). Što se

tiče ulaganja američkih fondova prema EU, evidentan je podatak da su američki novčani

fondovi počeli intenzivnije ulagati u europske banke. Ono što ih je potaklo jest blago ubrzanje

rasta ekonomije zone eura u drugom kvartalu prošle godine, te je takva situacija bila shvaćena

kao početak izlaska iz krize. U američkom fondu T Rowe Price pojačano ulaganje u europske

banke objašnjavaju time što europske dionice izgledaju privlačno, s obzirom na poboljšanje

situacije u regiji. Od europskih vlasti se očekuje da pojačaju nadzor i riješe probleme

bankarskog sektora (http://www.seebiz.eu/americki-fondovi-sve-vise-ulazu-u-europske-

banke/ar-76871/). Američki novčani fondovi su tradicionalno ključni izvor financiranja

kratkoročnog duga europskih banaka, te su najviše kapitala od američkih fondova dobile

francuske banke. Prema podacima agencije za dodjelu kreditnog rejtinga Fitch, u prvoj

polovici 2013. godine deset najvećih američkih novčanih fondova uložilo je u europske banke

19

oko 15% svojih portfelja ukupne vrijednosti 652 milijarde dolara, dvostruko više u odnosu na

2012. godinu iz čega se može vidjeti da je prije svega poraslo povjerenje investitora

(http://www.poslovni.hr/trzista/americki-fondovi-vracaju-se-u-eu-248565).

Lakoća obavljanja poslova, globalna konkurentnost, te poštivanje intelektualnog vlasništva su

vrijednosti koje postoje u Europi i razlog zašto američke tvrtke tu žele poslovati. EU je po

paritetu kupovne moći veće gospodarstvo od SAD-a, ekonomija EU uvelike nadmašuje i

kinesku i indijsku ekonomiju, te je stoga europska ekonomija i među najbogatijima. U 2012.

godini generirala je skoro četvrtinu globalne osobne potrošnje, a hrvatski osobni dohodak je

veći i od indijskog i kineskog. SAD kao jedna velesila svijeta ne želi poslovati na siromašnim

tržištima, te je logično da im je europsko jako zanimljivo

(http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1135069).

Prema podacima poslovnoga i edukacijskoga portala iCapital iz srpnja 2013. godine bit će

moguće dobiti uvid u analizu fondovske industrije u Hrvatskoj. Ukupna imovina domaćih

investicijskih fondova stavljena je u omjer s ukupnim BDP-om države, te tržišnom

kapitalizacijom dionica na Zagrebačkoj burzi. Isti podaci izvedeni su i za usporediva tržišta

kako bismo dobili relativnu sliku stupnja razvijenosti industrije.

Grafikon 1.: Omjer imovine investicijskih fondova i BDP-a države

Izvor: Obrada studenta prema World Bank, CEESEG, ECB, HANFA

20

Grafikon 2.: Omjer imovine investicijskih fondova i tržišne kapitalizacije dionica na burzi

Izvor: Obrada studenta prema World Bank, CEESEG, ECB, HANFA

Prema priloženim grafikonima se može uočiti da hrvatska fondovska industrija prilično loše

stoji u odnosu na ostale odabrane zemlje, velikim dijelom uslijed snažnog pada vrijednosti i

odljeva imovine iz fondova dolaskom krize. Trenutna imovina domaćih investicijskih fondova

tek je oko 5% hrvatskog BDP-a, dok je primjerice u Austriji to oko 50%. U odnosu na tržišnu

kapitalizaciju dionica na zagrebačkoj burzi, imovina domaćih investicijskih fondova

predstavlja nešto više od 10%, dok je u Austriji to gotovo 200%.

Ipak ulaskom Hrvatske u EU i postepenim oporavkom gospodarstva moglo bi doći do priljeva

novih sredstava u domaće fondove i djelomičnoga oporavka industrije, ali pripajanje EU

donosi i novu konkurenciju u vidu inozemnih fondova

(http://www.poslovni.hr/trzista/procitajte-analizu-razvijenosti-fondovske-industrije-u-hrvatskoj-

247631).

21

3.2. Povijest i obilježja investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj

Osnivanje fondova u Republici Hrvatskoj počelo je donošenjem Zakona o hrvatskom

domovinskom fondu (HDF) koji je bio prvi investicijski fond kojeg su mogli osnovati

HVIDRA i članovi obitelji poginulih branitelja domovinskoga rata. Poslovanje investicijskih

fondova uređeno je Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i

Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima, te u okviru svoje nadležnosti, HANFA

provodi nadzor nad istima (http://www.hanfa.hr/nav/255/naslovni-tekst---investiciski-

fondovi.html). Ulaskom Hrvatske u EU regulativa fondovske industrije je izmijenjena tijekom

2013. godine kako bi se uskladila s europskom, te je također pod nadzorom HANFA-e.

Investicijski fondovi u Republici Hrvatskoj počeli su se razvijati krajem osamdesetih godina,

slijedom političkih i ekonomskih promjena te se za njih može reći da su relativno nova pojava

na hrvatskom financijskom tržištu. Tijekom 1995. godine većina je u investicijskim

fondovima vidjela rješenja za privatizaciju, mirovinsko osiguranje, razvoj tržišta kapitala,

konkurenciju bankama ili pak za političke probitke. Tek nakon te godine postojao je zakonski

okvir koji regulira rad takvih institucija. S vremenom se zakonski okvir sve više usavršava,

pri čemu dolazi i do širenja investicijskih fondova u Hrvatskoj. Danas većinom na hrvatskom

tržištu, prema broju i vrijednosti ukupne imovine kojom upravljaju, dominiraju otvoreni

investicijski fondovi (Kraljev, 2010, p.23).

U Hrvatskoj se fondovi također dijele na otvorene i zatvorene, ovisno o predmetu poslovanja,

a prema vrstama vrijednosnih papira u koje ulažu razlikuju se novčani, obveznički, mješoviti i

dionički. Zagrebačka burza osnovana je 1991. godine, a Varaždinsko tržište vrijednosnih

papira krajem 1993. godine. Za domaće tržište kapitala bilo je bitno stupanje na snagu Zakona

o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima 1996. te uvrštavanjem dionica Plive d.d. i

Zagrebačke banke d.d. u kotizaciju Zagrebačke burze (Kraljev, 2010, p.29). U Republici

Hrvatskoj trenutno ima 26 društava za upravljanje investicijskim fondovima, 120 otvorenih

investicijskih fondova, 7 zatvorenih investicijskih fondova, Fond hrvatskih branitelja iz

Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te Umirovljenički fond i Umirovljenički fond 2–

obiteljske mirovine (http://www.hgk.hr/category/udruzenja/udruzenje-drustava-za-

upravljanje-investicijskim-fondovima).

U nastavku poglavlja bit će detaljnije analizirana fondovska industrija u Republici Hrvatskoj.

22

3.3. Analiza fondovske industrije u Republici Hrvatskoj

Prvo društvo za upravljanje investicijskim fondovima u Republici Hrvatskoj dobilo je

odobrenje za rad 1997. godine, a dvije godine poslije počinje intenzivniji razvoj fondovske

industrije osnivanjem sedam privatizacijskih investicijskih fondova (PIF-ova). Oni ne

prikupljaju novčane uloge već investitoru unose u fond kupone kojima kupuju vrijednosne

papire, a to su dionice poduzeća koja se trebaju privatizirati.

(http://www.hgk.hr/category/sektor-centar/sektor-bankarstvo). Tri najveće bankarske

grupacije (ZABA, PBZ i RBA) dominiraju i tržištem fondovske industrije te zajedno

upravljaju sa 70% ukupne vrijednosti imovine. Te grupacije ujedno dominiraju i tržištem

mirovinskih fondova, a imaju znatan udio na tržištu osiguranja te na tržištu stambene štednje.

Budući da upravljaju velikim iznosima kapitala, koji je sve manje transparentan jer je

podijeljen na različite nebankarske financijske institucije što ih nadziru i različite

organizacije, ideja o ujedinjenju nadzora financijskih institucija mogla bi poboljšati njegovu

učinkovitost (Jurić, 2005, p.391).

Na začetku razvoja hrvatske fondovske industrije dominantni udio u ukupnoj imovini

otvorenih fondova su imali novčani fondovi koji bilježe prosječni godišnji prinos do 5%.

Investiraju u trezorske zapise koje izdaje Ministarstvo financija Republike Hrvatske, te su

unatoč nestabilnoj situaciji u gospodarstvu po toj osnovi najsigurniji za ulaganje. U novčane

fondove ulažu ulagači koji imaju averziju prema riziku

(http://www.hrportfolio.hr/hr/fondovi/fondovi_1_0_0_1/%7COtvoreni_fondovi%7CPodaci_o

_fondu%7C51%7CNov-ccani_fondovi_-_Cash_funds_-ande-_ZB_plus). Njihov relativni

udio počinje padati u 2005. i 2006., a trend se nastavlja i u 2007. godini. Obveznički fondovi

ulažu, osim u obveznice, također u trezorske zapise. Oni nisu konstantno pozitivnog prinosa

kao novčani fondovi nego bilježe i negativne vrijednosti. Za primjer, obveznički fond PBZ

grupe (PBZ Bond Fond) u 2012. i 2013. godini bilježi negativan prosječni godišnji prinos.

Izniman rast zahvaljujući novim priljevima i prelijevanjem imovine iz novčanih i obvezničkih

fondova u istom razdoblju ostvaruju mješoviti i dionički fondovi. Dionički fondovi su

specifični po velikim amplitudama prinosa, tj. mogu bilježiti pozitivne prinose velikih

vrijednosti, a isto tako i velike negativne vrijednosti jer ulažu u dionice raznih hrvatskih i

svjetskih kompanija koje variraju iz dana u dan. Trenutno je u dioničkim fondovima 46%

ukupne imovine. Dugoročno se očekuje da će udio imovine dioničkih fondova u ukupnoj

23

imovini konvergirati sa svjetskim prosjekom (50-tak %), a da će imovina obvezničkih

fondova dobiti na relativnom značaju nauštrb mješovitih fondova

(http://platinuminvest.hr/index.php/hr/kola-ulaganja/fondovska-industrija/fondovska-

industrija-u-hrvatskoj).

Prema novoj regulativi doneseni su:

1. Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

2. Zakon o alternativnim investicijskim fondovima

3. Zakon o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

4. Zakon o umirovljeničkom fondu

Osnovni okvir fondovske industrije u Hrvatskoj čini Zakon o otvorenim investicijskim

fondovima s javnom ponudom i Zakon o alternativnim investicijskim fondovima. Zakon

definira pojam i obveze depozitne banke. Precizno su definirane karakteristike otvorenih i

zatvorenih fondova s privatnom i javnom ponudom u zakonskom okviru za otvorene

investicijske fondove i zakonskom okviru za zatvorene investicijske fondove. Zakon određuje

temeljne karakteristike prospekta za fondove s javnom ponudom, određuje se učestalost

izdavanja prospekta te obveze u slučaju promjene prospekta. Također se određuje način

promidžbe fondova, uvjeti promidžbe i objave podataka, te izuzeci od tih uvjeta, te je isto

tako Zakon reguliran isključivo odobrenjima HANFA-e (Kraljev, 2010, p.26).

3.4. Privatizacijski investicijski fondovi

Proces privatizacije javio se prvenstveno zbog problema transformacije vlasništva nad

kapitalom, koji je prije bio društveni. Najvažniji ciljevi u procesu privatizacije bili su brzina

pretvorbe vlasništva nad kapitalom, zakonitost pri distribuciji kapitala i punjenje državnog

proračuna.

Zakonom o privatizacijskim investicijskim fondovima, privatizacijski investicijski fond

definiran je kao dioničko društvo što ga, uz odobrenje Komisije za vrijednosne papire (danas

je pravni sljednik HANFA), osniva i njime upravlja društvo za upravljanje fondovima javnim

24

prikupljanjem privatizacijskih kupona i njihovom zamjenom za privatizacijske dionice u

kuponskoj privatizaciji (Članak 3)

(http://www.poslovni-

savjetnik.com/sites/default/files/ZAKON%20O%20PRIVATIZACIJSKIM%20INVESTICIJSKIM%20FONDO

VIMA.pdf).

Danas više ne posluju u svom inicijalnom obliku već su njihovu ulogu na tržištu kapitala

njihovi pravni sljednici, a to su klasični zatvoreni investicijski fondovi i holding društva. U

Hrvatskoj je inicijalno bilo osnovano sedam privatizacijskih investicijskih fondova, i svi oni

su se u zakonski utvrđenom roku transformirali, i to pet u holding društva, a dva fonda su

nastavila svoje djelovanje kao fondovi zatvorenog tipa. Uz to što su bili osnovni instrument

provedbe kuponske privatizacije, PIF – ovi su potaknuli razvoj industrije investicijskih

fondova te je iz tog razloga njihova uloga na tržištu kapitala još značajnija (Klačmer Čalopa,

Cingula, 2009, p.77). Na shemi koja slijedi prikazana je struktura privatizacijskih

investicijskih fondova.

Shema 5: Struktura privatizacijskih investicijskih fondova

DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE

INVESTICIJSKI FOND

DIREKTOR DIREKTOR DIREKTOR

INVESTITOR INVESTITOR

KOMPANIJA KOMPANIJA

KOMPANIJA

Izvor: Obrada studenta

25

Iz ove sheme je moguće iščitati kako privatizacijski investicijski fondovi ulažu novčana

sredstva u kompanije, a zauzvrat dobivaju udjele u kapitalu poduzeća i postaju partneri koji

dijele rizik poslovanja.

Investitori privatizacijskih investicijskih fondova su akreditirane institucije i pojedinci. Oni u

strukturi privatizacijskih investicijskih fondova predstavljaju partnere sa ograničenom

odgovornošću i, kao takvi, imaju pasivnu ulogu. Privatni mirovinski fondovi ulažu u

privatizacijske investicijske fondove zbog mogućeg visokog prinosa na uložena sredstva. Ovi

mirovinski fondovi obično ulažu između 4% i 6% od svoje ukupne imovine u PIF. Državni

mirovinski fondovi su najveći ulagači u privatizacijske investicijske fondove, motivi njihovog

ulaganja su također visok očekivani povrat na uložena sredstva i koristi diverzifikacije, te

obično ulažu oko 4% svoje imovine u PIF. Banke su jedan od najvećih ulagača, a motivi

ulaganja su im isti kao i kod državnih i privatnih mirovinskih fondova te one ulažu u PIF-ove

kroz svoje holdinge.

3.5. Perspektiva razvoja investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj

Očekivanja i procjene daljnjeg razvoja investicijskih fondova u Hrvatskoj govore da se može

očekivati kako će se fondovska industrija brže razvijati ako su porezna pravila takva da ih

čine atraktivnima za ulaganje u usporedbi s drugima. Također je poznato da posljednjih

godina ipak dolazi do promjena u koristi ostalih financijskih posrednika. Podrška Europske

unije Republici Hrvatskoj počela je tijekom vrlo teškog razdoblja rata i tranzicije nakon

ratnih sukoba početkom devedesetih godina 20. stoljeća te je pomoć u razdoblju od devet

godina do 2000. godine iznosila 381,6 milijuna eura (Novota i suradnici, 2009, p.12).

Europski fondovi, s aspekta potencijalnih hrvatskih korisnika, mogu se izdvojiti u četiri

kategorije, a to su:

1) fondovi dostupni zemljama koje su u fazi prije dobivanja statusa kandidatkinje

2) pretpristupni fondovi, koji se otvaraju nakon dobivanja kandidatskog statusa

3) programi Zajednice, koje koriste zemlje članice, ali i kandidatkinje pod određenim

uvjetima

4) fondovi namijenjeni zemljama članicama

Hrvatska je do 2004. godine bila u mogućnosti koristiti samo prvu kategoriju fondova i to

program za jačanje administrativnih kapaciteta hrvatskih korisnika (CARDS) za preuzimanje

26

obveza koje će dolaziti u reformskom procesu usvajanja kriterija za članstvo u Uniji.

Kandidatski status otvorio je i mogućnost korištenja pretpristupnih fondova. Pretpristupni

fondovi nude administrativnu i financijsku pomoć u fazi pristupanja i upoznaju te pripremaju

buduće članice s funkcioniranjem strukturne politike Europske unije, odnosno osposobljavaju

ih za korištenje budućih fondova namijenjenih zemljama članicama kojima se provode

zajedničke politike Europske unije u navedenim područjima (Granić i suradnici, 2005, p.281).

Kako bi se Hrvatska prilagodila preuzetim rješenjima iz smjernica Europske unije, potrebno je

riješiti neka temeljna pitanja koja bi se regulirala novim Zakonom o investicijskim

fondovima. Takav Zakon bi trebao riješiti pitanje poslovanja inozemnih investicijskih

fondova u Hrvatskoj jer većina razvijenih regulativa zahtijeva od inozemnih financijskih

posrednika da posluju iz vlastite države ili da osnivaju podružnice, pribave dozvole i obave

registraciju u državi u kojoj posluju te bi takvu praksu trebala slijediti i Hrvatska. Budući da je

Hrvatska u visokoj razini javnog duga, bitno je donošenje adekvatnih mjera i za industriju

investicijskih fondova i za daljnji razvoj same države. Pitanje zaštite investitora također je

jedno od bitnijih u regulaciji novim zakonom jer je potrebno jasno definirati pojam fonda,

pojedine tipove fondova, troškove koji se naplaćuju iz imovine fonda te načela i metodologije

utvrđivanja vrijednosti portfelja fonda. Ako je zaštita investitora veća, javlja se povjerenje u

investicijske fondove i time su investitori spremniji ulagati u njih.

U Hrvatskoj je jedan od ograničavajućih činitelja daljnjeg razvoja nedovoljno razvijeno tržište

kapitala. Tržište dionica još uvijek je plitko, posljednjih godina bilježi blagi rast, ali još uvijek

nedovoljan. Pojava mirovinskih i investicijskih fondova je zasigurno pogodovala i slabo

razvijenom tržištu obveznica. Sljedeći problem bi mogao biti nedovoljna informiranost

stanovništva, odnosno nije upoznato s poslovanjem investicijskih fondova te i činjenica da se

oročena štednja u bankama još uvijek povoljnije percipira od ulaganja u investicijske fondove.

Ulaganje u investicijske fondove počelo se stimulirati ponudom sve većeg broja proizvoda

koji kombiniraju štednju u bankama s ulaganjem u investicijske fondove od strane banaka.

Banke stimuliraju ulaganje u fondove jer im to omogućuje ostvarenje veće dobiti na razini

grupe. Potrebno je uspostaviti adekvatni nadzorni režim u poslovanju bankarskih i

financijskih konglomerata jer je sve manja razlika među bankarskim, osiguravajućim i drugim

proizvodima, pa to otežava nadzor financijskog sustava.

27

Neke od prednosti Hrvatske jesu porezne olakšice. Povoljan Zakon o porezu na dobit (NN

117/04, 90/05) bi mogla biti prednost iz razloga što njime otvoreni investicijski fondovi nisu

obveznici poreza na dobit. Također je vrijedno spomenuti Zakon o porezu na dohodak (NN

174/04) koji kaže da se dohotkom ne smatraju primici od dividendi i udjela u dobiti na

temelju udjela u kapitalu, pa se na takve primitke ne plaća porez na dohodak. Fondovi se brže

prihvaćaju u zemljama gdje je stanovništvo obrazovanije, bogatije i bolje informirano.

Iz dosad navedenoga može se reći da su u Hrvatskoj bitne odrednice daljnjeg razvoja

investicijskih fondova upravo uspostavljanje adekvatnijeg nadzornog režima i izmjene

regulativnog okvira poslovanja investicijskih fondova, s posebnim naglaskom na zaštitu prava

investitora te isto tako bolja informiranost stanovništva o poslovanju investicijskih fondova.

28

4. USPOREDBA DVA FONDA PBZ INVESTA

U sljedećem poglavlju koje nosi naziv Usporedba dva fonda PBZ Investa, objašnjeni su PBZ

investicijski fondovi, financijski izvještaji i pokazatelji financijskog poslovanja dva novčana

investicijska fonda, točnije PBZ novčani i Euro novčani fond i njihove osobitosti poslovanja,

te naposljetku analiza i usporedba financijskih pokazatelja spomenutih fondova. PBZ Invest

upravlja sa sedam otvorenih investicijskih fondova, od čega su tri novčana fonda (PBZ

Novčani fond, PBZ Euro Novčani fond i PBZ Dollar fond), dva dionička (PBZ Equity fond i

PBZ I-Stock fond), te jedan obveznički (PBZ Bond fond) i mješoviti (PBZ Global fond).

4.1. Financijski izvještaji i pokazatelji financijskog poslovanja investicijskih fondova

Prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih i polugodišnjih izvještaja i drugih izvještaja

UCITS fonda, godišnji i polugodišnji izvještaji UCITS fonda su izvještaj o financijskom

položaju, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o novčanom tijeku, izvještaj o

promjenama u neto imovini UCITS fonda, izvještaj o posebnim pokazateljima UCITS fonda,

izvještaj o vrednovanju imovine UCITS fonda, te bilješke uz financijske izvještaje

(http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_08_100_2273.html).

Izvještaj o financijskom položaju (bilanca) je jedan od temeljnih financijskih izvještaja,

sustavni pregled imovine, kapitala i obveza (dugova) poduzeća, te pokazuje financijski

položaj poduzeća na određeni dan. Poduzeća su obvezna sastavljati bilancu krajem svake

poslovne godine, koja se uglavnom poklapa s kalendarskom godinom. Lijeva strana bilance

prikazuje imovinu kojom poduzeće raspolaže, a na desnoj izvori imovine nalaze se izvori

imovine, tj. sredstva iz kojih je imovina financirana. Računovodstvenim jezikom imovina se

naziva aktiva, a izvori imovine pasiva. Izvori imovine mogu biti vlastiti (kapital i zadržana

dobit) i tuđi (dobiveni od vjerovnika). Tuđi izvori predstavljaju obveze (dugove) i moraju se

podmiriti (http://www.pfst.hr/old/data/materijali/Predavanje%202,%20a1.pdf). Prikaz koji slijedi

predočava izvještaj o financijskom položaju.

29

Tablica 1: Izvještaj o financijskom položaju

Konta skupine

Pozicija

AOP

Zadnji dan

Prethodne poslovne godine

Na izvještajni

datum tekućeg

razdoblja

10 Novčana sredstva 1

83+18* Depoziti kod kreditnih institucija 2

81+84+18* Repo ugovor i slični ugovori o kupnji i ponovnoj prodaji vrijednosnih papira

3

Prenosivi vrijednosni papiri: (∑ AOP5+AOP10)

4

30+40+18* - koji se vrednuju po fer vrijednosti (∑ od AOP6 do AOP9)

5

a) kojima se trguje na uređenom tržištu

6

b) kojima se trguje na drugom uređenom tržištu

7

c) nedavno izdani kojima je prospektom predviđeno uvrštenje

8

d) neuvršteni 9

50+80+18* - koji se vrednuju po amortiziranom trošku

10

35+51 Instrumenti tržišta novca 11

36+41 Udjeli UCITS fondova 12

34 Izvedenice 13

85 Ostala financijska imovina 14

raz 1 (osim kt 10)

Ostala imovina

15

A

Ukupna imovina (∑AOP1+AOP2+AOP3+AOP4+AOP11+AOP12+ AOP13+AOP14+AOP15)

16

990-994 Izvanbilančna evidencija aktiva 17

20+21+28* Obveze s osnove ulaganja u financijske instrumente

18

22+28* Ostale financijske obveze 19

Financijske obveze ( AOP18+AOP19)

20

23 Obveze prema društvu za upravljanje

21

24 Obveze prema depozitaru 22

25 Obveze s osnove dozvoljenih troškova UCITS fonda

23

30

26 Obveze prema imateljima udjela 24

27+28* Ostale obveze UCITS fonda 25

Ostale obveze (Σ od AOP21 do AOP25)

26

B

Ukupno obveze UCITS fonda (AOP20+AOP26)

27

C**

Neto imovina UCITS fonda (AOP16-AOP27)

28

D** Broj izdanih udjela 29

E**

Cijena udjela UCITS fonda (AOP28/AOP29)

30

90 Izdani/otkupljeni udjeli UCITS fonda

31

94 Dobit/gubitak tekuće poslovne godine

32

95 Zadržana dobit/gubitak iz prethodnih razdoblja

33

96

Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju

34

97 Revalorizacijske rezerve instrumenata zaštite

35

F

Ukupno obveze prema izvorima imovine (Σ od AOP31 do AOP35)

36

995-999 Izvanbilančna evidencija pasiva 37


Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti odnosi se na promjene kapitala tijekom razdoblja koje su

proizašle iz transakcija i drugih događaja (osim transakcija s vlasnicima). Sveobuhvatna dobit

može biti dobit ili gubitak kao rezultat aktivnosti menadžmenta, odnosno raspodjeljiva dobit i

ostala sveobuhvatna dobit kao rezultat ekonomskih uvjeta poslovanja što je neraspodjeljivi

dio.

Informacije u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti su prihodi, financijski troškovi (rashodi), udio

u dobicima i gubicima pridruženih društava i zajedničkih pothvata primjenom metode udjela,

porezni rashod, jedan iznos koji obuhvaća zbroj: dobiti ili gubitka poslije poreza za prekinuto

poslovanje i dobit ili gubitak poslije poreza priznat mjerenjem fer vrijednosti umanjene za

troškove prodaje ili otuđivanja imovine ili grupe odnosno grupa za otuđivanje koje čine

prekinuto poslovanje; i dobit ili gubitak. U nastavku je prikazan izvještaj o sveobuhvatnoj

dobiti.

31

Tablica 2: Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

Konta

skupine

Pozicija

AOP

Isto razdoblje prethodne

godine

Tekuće

razdoblje

73 Realizirani dobici od financijskih instrumenata

38

63 Realizirani gubici od financijskih instrumenata

39

Neto realizirani dobici (gubici) od financijskih instrumenata (AOP 38 – AOP39)

40

72 Nerealizirani dobici od financijskih instrumenata

41

71y Pozitivne tečajne razlike financijskih instrumenata po fer vrijednosti

42

62 Nerealizirani gubici od financijskih instrumenata

43

60y Negativne tečajne razlike financijskih instrumenata po fer vrijednosti

44

Neto nerealizirani dobici (gubici) od financijskih instrumenata (AOP 41 + AOP 42 – AOP43 – AOP 44)

45

70 Prihodi od kamata 46

71x Ostale pozitivne tečajne razlike 47

74 Prihodi od dividendi 48

75 Ostali prihodi 49

Ukupno ostali poslovni prihodi (Σ od AOP46 do AOP49)

50

67 Rashodi od kamata 51

60x Ostale negativne tečajne razlike 52

61 Rashodi s osnova odnosa s društvom za upravljanje

53

65 Naknada depozitaru 54

66 Transakcijski troškovi 55

64 Umanjenje imovine 56

69 Ostali dozvoljeni troškovi UCITS fonda 57

Ukupno ostali rashodi (Σ od AOP51 do AOP57)

58

Dobit ili gubitak (AOP40+ AOP45+ AOP50 – AOP58)

59


Izvještaj o novčanom tijeku je temeljni financijski izvještaj (uz bilancu i RDG) koji

prikazuje promjene u financijskom položaju poduzeća. Izrađuje se na osnovi promjene novca

i novčanih ekvivalenata (ulaganja do tri mjeseca) u određenom razdoblju. Izvještaj o

novčanom toku priprema se izravnom (direktnom) metodom i neizravnom (indirektnom)

32

metodom. Prema Zakonu o računovodstvu i Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih

financijskih izvještaja obveznici sastavljanja su srednji i veliki poduzetnici. Izvještaj o

novčanom toku, uz ostala financijska izvješća, daje informacije koje poduzetnicima

omogućuje ocjenjivanje: promjene neto imovine subjekta, promjene financijske strukture

(likvidnost, solventnost) te mogućnost utjecaja na iznose i vrijeme novčanih tokova radi

prilagodbe okolnostima tržišta

(http://www.spi.hr/LinkClick.aspx?fileticket=ATOfmRFtYtU%3D&tabid=538). Sljedeći prikaz

predočava izvještaj o novčanom tijeku.

Tablica 3: Izvještaj o novčanom tijeku

Pozicija

Oznaka pozicije


godine

Tekuće

razdoblje

Primici od prodaje prenosivih vrijednosnih papira 65

Izdaci od kupnje prenosivih vrijednosnih papira 66

Primici od prodaje instrumenata tržišta novca 67

Izdaci od kupnje instrumenata tržišta novca 68

Primici od prodaje udjela UCITS fondova 69

Izdaci od kupnje udjela UCITS fondova 70

Primici od ulaganja u izvedenice 71

Izdaci od ulaganja u izvedenice 72

Primici od dividendi 73

Primici od kamata 74

Izdaci za kamate 75

Primici po depozitima, repo ugovorima i sličnim ugovorima o prodaji i ponovnoj kupnji

76

Izdaci po depozitima, repo ugovorima i sličnim ugovorima o kupnji i ponovnoj prodaji

77

Izdaci od naknada za upravljanje 78

Izdaci za naknade depozitaru 79

Izdaci za transakcijske troškove i ostale dozvoljene troškove UCITS fonda

80

Ostali primici iz poslovnih aktivnosti 81

Ostali izdaci iz poslovnih aktivnosti 82

Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti (Σ od AOP65 do AOP82)

83

Primici od izdavanja udjela 84

Izdaci od otkupa udjela 85

Isplate imateljima udjela iz ostvarene dobiti 86

Ostali primici iz financijskih aktivnosti 87

Ostali izdaci iz financijskih aktivnosti 88

Novčani tijek iz financijskih aktivnosti (Σ od AOP84 do AOP88)

89

33

Efekti promjene tečaja stranih valuta 90

Neto povećanje (smanjenje) novca (AOP83+ AOP89+AOP90)

91

Novac na početku razdoblja 92

Novac na kraju razdoblja (AOP91+AOP92)

93


Izvještaj o promjenama u neto imovini UCITS fonda je zamijenio dosadašnji izvještaj o

promjenama kapitala. Naime, izvještaj o promjenama u neto imovini UCITS fonda pokazuje

koliko je narasla ili se smanjila neto imovina iz poslovanja, odnosno dobiti i koliko je narasla

ili se smanjila neto imovina isplata ili uplata udjelničarima. Ako se smanji neto imovina iz

poslovanja, povećava se neto imovina isplata ili uplata udjelničarima i obratno.

Tablica 4: Izvještaj o promjenama u neto imovini UCITS fonda

Pozicija

AOP


godine

Tekuće razdoblje

Dobit ili gubitak

124

Ostala sveobuhvatna dobit

125

Povećanje/smanjenje neto imovine od poslovanja fonda (sveobuhvatna dobit) (AOP124 + AOP125)

126

Primici od izdanih udjela UCITS fonda

127

Izdaci od otkupa udjela UCITS fonda

128

Ukupno povećanje/smanjenje od transakcija s udjelima UCITS fonda (AOP127 + AOP128)

129

Ukupno povećanje/smanjenje neto imovine UCITS fonda (AOP126+AOP129)

130


Izvještaj o posebnim pokazateljima UCITS fonda su podaci propisani zakonom koje je

HANFA propisala kao obrazac, te njih postavila kao godišnji izvještaj. Izvještaj prikazuje

najvišu i najnižu vrijednost neto imovine UCITS fonda, broj izdanih i otkupljenih udjela, te

34

broj udjela na kraju razdoblja, najvišu i najnižu cijenu udjela UCITS fonda, te isplaćenu dobit

po udjelu.

Tablica 5: Izvještaj o posebnim pokazateljima UCITS fonda

Pozicija

Tekuće razdoblje

Zadnji dan

prethodne (n)

poslovne godine

Zadnji dan

prethodne (n-1)

poslovne godine

Zadnji dan

prethodne (n-2)

poslovne godine

Zadnji dan

prethodne (n-3)

poslovne godine

Neto imovina UCITS fonda

Broj udjela UCITS fonda

Cijena udjela UCITS fonda

Tekuće razdoblje

Prethodna godina

(n)

Prethodna godina (n-1)



Broj udjela UCITS fonda na početku razdoblja

Broj izdanih udjela UCITS fonda

Broj otkupljenih udjela UCITS fonda

Broj udjela UCITS fonda na kraju razdoblja

Pokazatelj ukupnih troškova

Isplaćena dobit po udjelu

Najniža cijena udjela UCITS fonda

Najviša cijena udjela UCITS fonda

Najviša vrijednost neto imovine UCITS fonda

Najniža vrijednost neto imovine UCITS fonda

Pravne osobe za posredovanje u trgovanju financijskim instrumentima putem kojih je UCITS fond obavio više od 10% svojih transakcija tijekom tekućeg razdoblja

35

Pravne osobe za posredovanje u trgovanju financijskim instrumentima

Vrijednost transakcija obavljenih putem pravnih osoba za posredovanje iskazana kao postotak od ukupne vrijednosti svih transakcija fonda u tekućem razdoblju

Provizija plaćena pravnoj osobi za posredovanje iskazana kao postotak ukupne vrijednosti transakcija obavljenih posredstvom te pravne osobe


Izvještaj o vrednovanju imovine UCITS fonda povezuje pravilnik o vrednovanju i MSFI 7

koji govori o značaju financijskih instrumenata subjekta za financijski položaj i rezultate

poslovanja. Iz ovog izvještaja se vidi kako je imovina vrednovana na temelju FER vrijednosti

kao tehnika procjene ili kao amortizirani trošak.

Tablica 6: Izvještaj o vrednovanju imovine UCITS fonda

Metoda

vrednova

nja

Pravilnik o vrednovanju

imovine UCITS fonda

Zadnji

dan

prethodne

poslovne

godine

% NAV Na

izvještajni datum

tekućeg razdoblja

% NAV

Fer

vrijednost

Financijska imovina

1. razina

(MSFI 7)

članak 7. stavak 1.


članak

8.

stavak

1.

članak

8.

stavak

1.

točka



2. razina

(MSFI 7)

članak 7. stavci 4. i 6.

članak 9. stavci 2., 3. i 5.

članak 11. članak

8.

stavak

3. razina

(MSFI 7)


članak 11. članak

8.

stavak

1.

točka Financijske obveze

36

Izv

or:

Obr

ada

stu

den

ta

Za

izvještaj o promjenama u neto imovini UCITS fonda, izvještaj o posebnim pokazateljima

UCITS fonda, te izvještaj o vrednovanju imovine UCITS fonda važno je naglasiti kako se oni

koriste za dnevnu kontrolu fondova. Vrše se transakcije i vrednovanja na dnevnoj bazi, te su

postavljena ograničenja dozvoljenih ulaganja. Isto tako, ako se uvide prekoračenja

ograničenja, treba pozvati društvo za upravljanje da uskladi upravljanje fonda.

Bilješke uz financijske izvještaje predstavljaju detaljniju razradu i dopunu, tj. pojašnjenja

pojedinih dijelova bilance, izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaja o novčanom toku ili

izvještaja o promjenama kapitala. Bilješke daju tekstualne opise ili podzbrojeve stavki

objavljenih u tim izvještajima i informacije o stavkama koje ne ispunjavaju uvjete za

priznavanje u tim izvještajima. Sadrže eksplicitnu i bezrezervnu izjavu o usklađenosti

financijskih izvještaja subjekta s MSFI-ma (ako su u skladu s MSFI). Važno je naglasiti kako

sadržaj i oblik nisu propisani zakonom te su informacije propisane MRS-evima.

Bilješke trebaju pružiti informaciju na temelju kojih se sastavljaju financijski izvještaji, biti na

sustavan način označene kako bi se na odgovarajući način povezale s odnosnom informacijom

u financijskim izvještajima, prikazati računovodstvene politike poduzeća za značajne

poslovne događaje te kvantificirati utjecaj promjena u računovodstvenim politikama

poslovnog subjekta, objaviti informacije koje zahtijevaju Međunarodni računovodstveni

standardi, prikazati dodatne informacije (npr. broj zaposlenih, broj izdanih dionica s

nominalnom vrijednosti itd.)

(http://web.efzg.hr/dok//RAC/5.%20IZVJE%C5%A0TAJ%20O%20PROMJENAMA%20GLAVNICE%20I%

20BILJE%C5%A0KE.pdf). U sljedećem prikazu predočene su bilješke uz financijske izvještaje.

1. razina članak 7. i članak 9.

2. razina članak 9.

3. razina članak 11. i članak 9.

Amortizi

rani

trošak

Imovina članak 12. i članak 14.

Obveze članak 12. i članak 14.

Trošak

nabave

Imovina


-

Obveze -

37

Tablica 7: Bilješke uz financijske izvještaje

Bilješke uz financijske izvještaje sastavljaju se sukladno odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (dalje: MSFI) na način da trebaju:

a) pružiti informacije o osnovi za sastavljanje financijskih izvještaja i određenim računovodstvenim politikama primijenjenim u skladu

s Međunarodnim računovodstvenim standardom 1 (MRS 1)

b) objaviti informacije prema MSFI-a koje nisu prezentirane u izvještaju o financijskom položaju, izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti,

izvještaju o novčanim tokovima i izvještaju o promjenama u neto imovini fonda

c) pružiti dodatne informacije koje nisu prezentirane u izvještaju o financijskom položaju, izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti,

izvještaju o novčanim tokovima i izvještaju o promjenama u neto imovini fonda, ali su važne za razumijevanje bilo kojeg od

njih.


Pokazatelji financijskog poslovanja investicijskih fondova su pokazatelji profitabilnosti

ukupnog poslovanja, pokazatelji usklađenosti aktive i pasive, pokazatelj ekonomičnosti

poslovanja i pokazatelji burzovnog poslovanja PBZ Novčanog fonda i PBZ Euro Novčanog

fonda na temelju bilance i računa dobiti i gubitka.

Pokazatelji profitabilnosti ukupnog poslovanja mjere učinkovitost i uspješnost poslovanja

te ukazuju na ukupni rezultat i bilancu financijskih institucija. U ove pokazatelje spadaju

pokazatelji u odnosu na ulaganje, a oni su povrat na angažiranu imovinu (ROA) i povrat na

uloženi kapital (ROE). Pokazatelji profitabilnosti u odnosu na prodaju su neto profitna marža

i bruto profitna marža (Prohaska, 1999, p.85).

ROA predstavlja povrat novcana angažiranu imovinu i pokazuje kolika je sposobnost povrata

novca institucije s obzirom na količinu imovine kojom raspolaže. Drugim riječima, ona je

indikator uspješnosti korištenja imovine u stvaranju dobiti. ROE predstavlja povrat novca s

obzirom na uložena vlasnička sredstva. Ovaj pokazatelj govori o snazi zarade na ulaganja po

knjigovodstvenoj vrijednosti dioničara i često se koristi za usporedbe dva ili više poduzeća u

istoj djelatnosti (Prohaska, 1999, p.85).

Profitna marža je jedna od najraširenijih mjera profitabilnosti u praksi. Najčešće se računa kao

odnos dobitka (profita) i prihoda od prodaje. Na jednostavan način pokazuje postotak

38

ostvarenog dobitka iz određenog poslovnog pothvata. Neto profitna marža predstavlja omjer

neto dobiti i prihoda od prodaje. Pokazuje nam koliki je neto profit ostvaren od ukupno

realiziranog posla na tržištu, a kojim možemo slobodno raspolagati. Taj dio prihoda koji

poprima karakter dobiti poslije oporezivanja tvrtka može isplatiti vlasnicima ili pak može dio

iznosa ostaviti u bilanci kao zadržani dobitak. Bruto profitna mreža je omjer bruto dobiti i

prihoda od prodaje. Pokazuje nam koliko prihoda tvrtki ostaje nakon pokrića proizvodnih

troškova ili troškova robe, a za pokriće troškova uprave, prodaje i troškova financiranja

(kamate). Ova informacija je vrlo bitna za poduzetnika jer mu između ostalog daje

informaciju koliko prihoda ostaje za razvoj tvrtke nakon što neki proizvod ili robu realiziramo

na tržištu (http://www.profitiraj.hr/racunovodstvo-i-porezi/kako-mjeriti-profitabilnost-

poslovanja-%E2%80%93-profitna-marza-i-dodana-vrijednost/).

Pokazatelji usklađenosti strukture aktive i pasive se sastoje od pokazatelja veličine

vlasničke glavnice, pokazatelja zaduženosti, pokazatelja strukture rizičnosti aktive i

pokazatelja odnosa duga i glavnice.

Pokazatelj veličine vlasničke glavnice u odnos stavlja ukupni kapital Fondova i ukupnu aktivu

i njime se mjeri veličina kapitala financijske institucije s osnova vlasništva dionica. Visina

vlasništva daje određenu sigurnost i omogućava umanjenje rizika od dugova i prezaduženosti

(Popović i Vitezić, 2000, p.368).

Pokazatelj zaduženosti stavlja u omjer ukupne depozite i ukupni kapital fondova. Pokazuje

koliko je ta financijska institucija zadužena, odnosno koliko koristi vlastita, a koliko tuđa

sredstva. On je zanimljiv s gledišta ulagatelja jer što je veće prosječno stanje kapitala to je

stopa sigurnosti veća te se od više depozita očekuje veći povrat dioničarima i raznim

ulagateljima jer je i više raspoloživog novca namijenjeno ulaganjima. Poduzeća sa značajno

visokim stupnjem zaduženosti gube financijsku fleksibilnost, mogu imati probleme pri

pronalaženju novih investitora, a mogu se suočiti i s rizikom bankrota. Zaduženost nije loša

ako je stupanj zaduženosti pod kontrolom, a posuđena sredstva se koriste na pravi način. U

tom slučaju zaduženost može rezultirati porastom povrata na investirano

(http://www.mathos.unios.hr/analizapp/Files/Financijska_analiza_financijski_pokazatelji.pdf).

Pokazatelj strukture rizičnosti aktive stavlja u odnos ukupne plasmane i ukupnu aktivu

Fondova. Njime se mjeri udio plasmana, utrživih vrijednosnih papira i ostalih plasmana u

odnosu na ukupnu aktivu banke, te se ukazuje na stupanj rizičnosti aktive s gledišta povrata

plasmana i naplativosti vrijednosnih papira.

39

Pokazatelj odnosa duga i glavnice stavlja u omjer ukupne obveze i ukupni kapital. Gornja

granica odnosa duga i glavnice je najčešće 2:1, s udjelom dugoročnog duga ne većim od 1/3.

Visoka vrijednost ovog pokazatelja ukazuje na moguće poteškoće pri vraćanju posuđenih

sredstava i plaćanju kamata

(https://usersite.datalab.eu/printclass.aspx?type=wiki&id=215017).

Pokazatelj ekonomičnosti poslovanja mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se

prihoda ostvari po jedinici rashoda. Ti pokazatelji se računaju na temelju podataka iz računa

dobiti i gubitka (izvještaja o dobiti). Odnos ukupnih prihoda i ukupnih rashoda rezultira

pokazateljem ukupne ekonomičnosti ili ekonomičnošću ukupnog poslovanja

(http://www.orkis.hr/Kalkulator-pokazatelja-ekonomicnosti). Ako je vrijednost pokazatelja manja

od 1, financijska institucija posluje s gubitkom.

Pokazatelji burzovnog poslovanja pokazuju zaradu po udjelu (EPS), odnosno zaradu

dioničara i djelovanje cijene dionice, zatim cijenu po udjelu (PPS) te odnos cijene i zarade

(P/E) koji pokazuje kolika je tržišna vrijednost ili cijena dionice u odnosu na ostvareni

dobitak financijske institucije u određenom razdoblju.

Osnovna ekonomska uloga tržišta kapitala je raspoređivanje kapitala između više

zainteresiranih korisnika. Raspored kapitala zasniva se na mehanizmu cijene koja se formira

po osnovnom tržišnom načelu ponude i potražnje. Za investitora očekivani povrat (dividenda i

uvećani kapital) predstavljaju poticaj i omogućuju dodatno financiranje glavnice. S obzirom

da poduzeće koje emitira dionice i ulaže u kupnju tuđih dionica, kao i pojedinci dioničari,

razmišlja o broju dionica koje posjeduje i planovima o kupnji i prodaji, potrebne financijske

informacije svode se na promatrane po jednoj dionici (Popović i Vitezić, 2000, p.369). Iz tog

razloga se izračunavaju pokazatelji burzovnog poslovanja koji se još nazivaju i pokazateljima

tržišne vrijednosti i pokazateljima investiranja, te se pomoću njih mjeri uspješnost ulaganja u

dionice poduzeća

(http://www.racunovodja.hr/33/pokazatelji-trzisne-vrijednosti-

uniqueidRCViWTptZHJ3hZAWP4cu4q9_amSnTQci/?reltype=2&PHPSESSID=cd1db0fad9e

5e1f34db2b493f0963700). U sljedećem dijelu detaljnije su objašnjeni PBZ investicijski

fondovi.

40

4.2. PBZ - investicijski fondovi

Privredna banka Zagreb d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Račkoga 6, osnivač je i jedan od

najvećih dioničara Zagrebačke burze d.d. i Tržišta novca i kratkoročnih vrijednosnica d.d. te

dioničar Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. i član strukovnih udruženja pri

Hrvatskoj gospodarskoj komori. Najveća je i jedna od najstarijih novčarskih institucija u

Republici Hrvatskoj, s dugim kontinuitetom bankarskog poslovanja. Predstavlja depozitnu

banku Fondova PBZ Investa. Prema kriteriju vrijednosti temeljnog kapitala jedna je od

najvećih banaka u Republici Hrvatskoj, a on iznosi oko 1,9 milijardi kuna. Po svim ostalim

kriterijima u samom je vrhu hrvatskog bankarstva te raspolaže sa osamnaest podružnica i više

od dvjesto poslovnica te na taj način pokriva cjelokupni teritorij Republike Hrvatske.

Osnovana je 1962. kao univerzalna banka na temeljima i bankarskoj tradiciji Prve hrvatske

štedionice, koju su u Zagrebu 1846. osnovali članovi Hrvatskog slavonskog gospodarskog

društva. U prosincu 1999. uspješno je završena privatizacija Privredne banke Zagreb d.d. U

razdoblju od 2000. do 2005. godine PBZ-u su pripojene Krapinsko-zagorska banka (2000.),

Riadria banka (2004.) i Privredna banka Laguna banka (2005.). U siječnju 2007. spajanjem

Bance Intesa i Sanpaolo IMI, PBZ postaje član grupe Intesa Sanpaolo. U svim etapama svoje

povijesti Privredna banka Zagreb bila je nositelj najvećih investicijskih programa u razvoju

turizma, poljoprivrede, industrijalizacije, brodogradnje, elektrifikacije i cestogradnje te je

postala sinonimom za gospodarsku vitalnost, kontinuitet i identitet Hrvatske


Njen zadatak je da obavlja poslove depozitne banke na temelju rješenja Komisije za

vrijednosne papire Republike Hrvatske te kao depozitna banka Fondova ima obvezu obavljati

poslove koji su joj povjereni Zakonom i ugovorom o obavljanju poslova depozitne banke

zaključenim između PBZ Investa i Privredne banke Zagreb d.d. Ima veliko ovlaštenje u

poslovanju s inozemstvom, registrirana je za obavljanje svih bankovnih poslova i ima veliki

ugled u međunarodnim financijskim krugovima.

Sukladno Zakonu te odobrenju Prospekata i Statuta od strane HANFA-e, PBZ Invest od 1.

siječnja 2007. godine posluje kao grupa otvorenih investicijskih fondova s javnom

ponudom. U travnju 2010. kreirani su i odobreni od HANFA-e novi Prospekti i Statuti

prilagođeni Kodeksu poslovanja društava za upravljanje investicijskim fondovima. PBZ

41

Invest je do 12. srpnja 2007. upravljao novčanim fondom pod nazivom PBZ Kunski novčani

fond, koji je navedenog datuma pripojen PBZ Novčanom fondu


Fondovi PBZ Investa su:

1) PBZ Novčani fond

2) PBZ Euro Novčani fond

3) PBZ Dollar fond

4) PBZ I-Stock fond

5) PBZ Equity fond

6) PBZ Bond fond

7) PBZ Global fond (http://www.pbzinvest.hr/main.aspx?id=56).

Kako bi bile lakše razumljive sličnosti i razlike navedenih investicijskih fondova te njihova

denominacija, kreirana je sljedeća tablica.

Tablica 8: Sličnosti i razlike temeljnog ulaganja imovine fondova PBZ Invest i denominacija

NAZIV FONDA ULAGANJE IMOVINE HRK/EUR/USD

PBZ Novčani fond

novčani depoziti kod financijskih

institucija, instrumenti tržišta novca i

ostali vrijednosni papiri

HRK

PBZ Euro Novčani fond


institucija, obveznice i ostali dužnički

vrijednosni papiri

EUR

PBZ Dollar fond


institucija, obveznice i ostali dužnički

vrijednosni papiri

USD

PBZ I-Stock fond dionice i ostale vrste vrijednosnih

papira

HRK

42

PBZ Equity fond dionice i ostale vrste vrijednosnih

papira

HRK

PBZ Bond fond obveznice i ostali dužnički vrijednosni

papiri

EUR

PBZ Global fond dionice, obveznice i ostale vrste

vrijednosnih papira

HRK


PBZ Novčani fond je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom denominiran u HRK.

Njegov Prospekt prestavlja poziv na kupnju udjela u Fondu, te sadrži sve ključne informacije

potrebne potencijalnim ulagateljima da bi donijeli odluku u koji bi od ovih sedam fondova

uložili svoja sredstva. Novčani fond, sukladno odredbama Zakona i Zakona o tržištu kapitala

(NN 88/08, 146/08 i 74/09), ulaže prikupljenu imovinu primarno u novčane depozite kod

financijskih institucija, instrumente tržišta novca i ostale vrijednosne papire. Investicijski cilj

Fonda je očuvanje vrijednosti, te ostvarivanje stalnog i stabilnog rasta vrijednosti uloženih

novčanih sredstava denominiranih u kuni, uz održavanje najviše razine likvidnosti.

PBZ Euro Novčani fond je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom denominiran u

EUR. Prospekt Fonda također predstavlja poziv na kupnju udjela u Fondu. PBZ Euro novčani

fond, sukladno odredbama gore navedenih Zakona, ulaže prikupljenu imovinu primarno u

novčane depozite kod financijskih institucija, obveznice i ostale dužničke vrijednosne papire.

Investicijski cilj Fonda je očuvanje vrijednosti, te ostvarivanje stalnog i stabilnog rasta

vrijednosti uloženih novčanih sredstava uz održavanje najviše razine likvidnosti kao i kod

prethodnog Fonda te je jedina razlika da je Euro Novčani fond denominiran u euru.

PBZ Dollar fond je fond iste vrste i strukture, sa prospektom koji je definiran na isti način,

prema istim navedenim Zakonima. PBZ Dollar fond svoju prikupljenu imovinu prvenstveno

ulaže u novčane depozite kod financijskih institucija, obveznice i ostale dužničke vrijednosne

papire, to jest svojim ulaganjem jednak je PBZ Euro Novčanom fondu samo što je

denominiran u USD, te se i investicijski cilj Fonda od novčanih fondova razlikuje samo po

tome što je denominiran u USD.

PBZ I-Stock fond je također otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, te jedefiniran

prema Prospektu kao i do sad navedeni fondovi i ulaže prikupljenu imovinu primarno u

43

dionice, te ostale vrste vrijednosnih papira. Denominiran je u HRK. Investicijski cilj Fonda je

ostvarivanje rasta vrijednosti uloženih novčanih sredstava kroz ostvarivanje prinosa koji će

biti usporediv sa portfeljem sastavljenim od dionica koje kotiraju na uređenim tržištima

zemalja država s tržištem kapitala u razvoju i EU.

Prospekt PBZ Equity fonda sadrži ključne informacije potrebne potencijalnim ulagačima, te

također predstavlja i poziv na kupnju udjela u Fondu. Ovaj fond svoju prikupljenu imovinu

ulaže prvenstveno u dionice i ostale vrste vrijednosnih papira. Denominiran je, kao i PBZ

Novčani fond, u HRK .Investicijski cilj Fonda je ostvarivanje rasta vrijednosti uloženih

novčanih sredstava kroz ostvarivanje prinosa koji će biti usporediv sa portfeljem sastavljenim

od dionica koje kotiraju na uređenim tržištima Hrvatske, Slovenije, Srbije i Rumunjske.

PBZ Bond fond je fond čiji prospekt također predstavlja poziv na kupnju udjela u Fondu i

sadrži sve ključne informacije potencijalnim ulagačima za donošenje odluke o ulaganju u

Fond. Prema Zakonu o tržištu kapitala ulaže prikupljenu imovinu primarno u obveznice, te

ostale vrste dužničkih vrijednosnih papira. Od prethodno definiranih fondova se razlikuje po

tome što svoju imovinu ne ulaže u novčane depozite financijskih institucija, a denominiran je

u EUR. Investicijski cilj Fonda je ostvarivanje rasta vrijednosti uloženih novčanih sredstava

denominiranih u euru.

PBZ Global fond posluje i djeluje na isti način kao i prethodno definirani, a svoju imovinu

ulaže primarno u dionice i obveznice, te ostale vrste vrijednosnih papira, te je denominiran u

HRK. Investicijski cilj Fonda je ostvarivanje rasta vrijednosti uloženih novčanih sredstava

koji će nadmašiti tržišne kamatne stope.

Kako se u ovom dijelu obrađuje tematika PBZ Invest investicijskih fondova može se

spomenuti i neke njihove temeljne prednosti. Imatelji udjela mogu u bilo kojem trenutku on-

line provjeriti stanje i vrijednost udjela, ostvarene promete, neobrađene zahtjeve i ostvarene

prinose, na način da koriste Internet bankarstvo za građane ili pak mobilno bankarstvo mPBZ.

U slučaju da to ne žele putem Interneta, dostupna je svaka poslovnica Privredne banke Zagreb

u kojima je i moguće sklopiti ugovor i za rentni plan isplate. Još jedna mogućnost je sklapanje

trajnog naloga za kupnju udjela, a o cijeni udjela moguće se je informirati na bankomatima

Privredne banke Zagreb. Svaki pojedinac može zatražiti da prima e-mailom obavijesti o

kupnji ili prodaju udjela i godišnju obavijest o učinjenim transakcijama

44


Na internet stranicama PBZ Invest fondova, moguće je provjeriti cijene i prinose fondova za

2011. godinu, što je vidljivo u sljedećoj tablici.

Tablica 9: Cijene i prinosi fondova, zaključno s 29.11.2013.

Naziv fonda Cijena

udjela

Dnevna

promjena

Prinos

(30

dana)

Prinos

(365 dana)

PBZ Novčani fond* 141,1013 HRK 0,00% 0,89% 1,36%

PBZ Euro Novčani

fond*

136,0725 EUR 0,00% 1,47% 2,11%

PBZ Dollar fond* 127,8253 USD 0,00% 0,51% 0,25%

PBZ Bond fond 110,5872 EUR 0,09% -0,02% -13,71%

PBZ Global fond 92,1351 HRK 0,11% 1,23% -3,72%

PBZ Equity fond 8,9987 EUR 0,12% 1,92% 1,96%

PBZ I-Stock fond 59,1686 HRK 0,63% 0,25% 2,70%

*na godišnjoj razini se navodi prinos u posljednjih 30 dana, a cijene udjela koje su označene

crnom bojom, od zadnje su promjene

Izvor: http://www.pbzinvest.hr/Default.aspx (02.12.2013.)

Prema prikazanoj tablici najviša vrijednost cijene udjela pripada PBZ Novčanom fondu. S

obzirom na to da se cijena udjela u fondu izračunava dijeljenjem neto vrijednosti imovine

fonda sa brojem izdanih udjela, može se zaključiti da PBZ Novčani fond također posjeduje

najveću imovinu u odnosu na ostale fondove PBZ Investa. Prinos ovisi o tržišnim kretanjima

pa tako u vrijeme likvidnosti vladaju niske kamatne stope odnosno u ovom slučaju prinosi.

Što se tiče prinosa na 30 dana, očito je za vidjeti da samo obveznički fond bilježi pad, dok svi

ostali bilježe pozitivnu vrijednost, te na godišnjoj razini svi bilježe pozitivnu vrijednost osim

obvezničkog i mješovitog fonda, dok se pozitivne vrijednosti kreću u granicama od 0,25%

45

(prinos I-Stock fonda na 30 dana) do 2,70% (prinos I-Stock fonda na 365 dana). Prema

spomenutoj tezi da u vrijeme likvidnosti vladaju niske kamatne stope odnosno prinosi, može

se zaključiti da svi fondovi PBZ Investa s pozitivnim vrijednostima posluju likvidno.

U sljedećem dijelu bit će preciznije objašnjeni PBZ novčani fondovi uz osvrt na osobitosti

poslovanja PBZ Novčanog fonda i PBZ Euro Novčanog fonda

4.3. PBZ novčani fondovi - osobitosti poslovanja na primjerima PBZ Novčanog fonda i

PBZ Euro Novčanog fonda

Novčani fondovi znatno se razlikuju od mješovitih i dioničkih fondova, ne samo ostvarenim

prinosom ili gubitkom već ponajprije predvidljivim ponašanjem. Budući da se imovina

novčanih fondova, bez obzira u kojoj su valuti, plasira na tržište novca (depoziti, komercijalni

i trezorski zapisi) rast cijene udjela je stalan. Korištenje novčanih fondova zahtjeva disciplinu

poznavanja dospijeća računa na naplatu, te pridonosi racionalnijem upravljanju kućnim

budžetom pa na kraju i osobnim odnosno obiteljskim financijama. Novčani fondovi nisu

mjesto za ulaganje gdje se očekuju dvoznamenkasti prinosi nego mjesto gdje se ulažu sredstva

koja kratkoročno nisu potrebna bez obzira govori li se o dva dana ili dva mjeseca.

Konkretno, PBZ Novčani fond se može koristiti u situacijama kada višak sredstava „leži“ na

običnom računu po viđenju (a vista) ili kao zamjena za kratkoročna oročenja.Sredstva koja

"spavaju" na računu ostvaruju minimalnu kamatu, a osnovni princip upravljanja novcem jest

ne dozvoliti da novac beskorisno stoji na računu. Stoga je PBZ Novčani fond proizvod koji

omogućuje plasman viškova na račun uz ostvarivanje tržišne kamatne stope.

PBZ Novčani fond je otvoreni novčani investicijski fond namijenjen ulagačima koji očekuju

stabilne kunske prinose uz visoku likvidnost i minimalnu izloženost riziku. Fond je

nadomjestak za tekući i žiro račun te kratkoročna kunska oročenja. Imovina fonda ulaže se u

depozite i kratkoročne vrijednosne papire na hrvatskom tržištu novca. Preporučeno razdoblje

ulaganja u PBZ Novčani fond je do jedne godine.

Ulaganje u portfelj omogućuje klijentima korištenje potencijala hrvatskog i stranih tržišta

kapitala i/ili tržišta novca, uvažavajući osobne investicijske sklonosti. Sljedeća shema

46

prikazuje strukturu portfelja PBZ Novčanog fonda u kojem je moguće vidjeti što zauzima

najveći, a što najmanji postotak portfelja.

Shema 6: Struktura portfelja – PBZ Novčani fond

Struktura portfelja:

- depoziti 70,42%

- kratkoročni vrijednosni papiri 29,99%

- novac i novčani investicijski fondovi 1,21%

- obveze -1,62%


U ovom prikazu se vidi kako najveći dio strukture zauzimaju depoziti, slijede ih kratkoročni

vrijednosni papiri, a jako mali udio pripada novcu i novčanim investicijskim fondovima.

Takva struktura je i očekivana s obzirom da su fondovi specifična mogućnost ulaganja

sredstava, a koja „sjede“ kao depozit u fondu, pri čemu ulagatelji svoja slobodna sredstva,

uplatom u fond, povjeravaju specijaliziranim institucijama - društvima za upravljanje

investicijskim fondovima.

PBZ Euro Novčani fond je otvoreni novčani investicijski fond namijenjen ulagačima koji

očekuju stabilne prinose u eurima sa niskom izloženošću riziku. Fond je nadomjestak za

devizni račun i oročenu štednju s valutnom klauzulom. Imovina fonda se gotovo u cijelosti

ulaže u depozite i kratkoročne vrijednosne papire na hrvatskom tržištu novca. Preporučeno

47

razdoblje ulaganja u PBZ Euro Novčani fond je do jedne godine. Sljedeći prikaz omogućuje

bolje i jasnije razumijevanje strukture portfelja PBZ Euro Novčanog fonda.

Shema 7: Struktura portfelja – PBZ Euro Novčani fond

Struktura portfelja:

- depoziti 88,58%

- kratkoročni vrijednosni papiri 8,65%

- korporativne obveznice 3,20%

- obveze -0,43%


U strukturi portfelja PBZ Euro Novčanog fonda depoziti zauzimaju skoro cijelu strukturu, dok

kratkoročni vrijednosni papiri i korporativne obveznice čine dosta manji udio. U slučaju PBZ

Euro Novčanog fonda može se zapaziti veća razlika između depozita i kratkoročnih

vrijednosnih papira u odnosu na PBZ Novčani fond što se može protumačiti činjenicom da u

slučaju PBZ Novčanog fonda ulagatelji svoja sredstva u većoj mjeri ulažu u fond u obliku

depozita nego u obliku kratkoročnih vrijednosnih papira.

U ovom dijelu bit će priloženi financijski izvještaji oba Fonda, te će se izvršiti njihova

usporedba i na temelju toga zaključiti koji Fond možda omogućuje i bolji potencijal. Izvještaji

su formirani za poslovnu godinu 2013., za treći kvartal, zaključno na datum 30. rujan 2013.

godine, te je u tablici i obrađena struktura izvještaja o financijskom položaju i sveobuhvatnoj

dobiti.

48

Tablica 10: Izvještaj o financijskom položaju za PBZ Novčani fond i PBZ Euro Novčani fond,

za izvještajno razdoblje od 01.01.2013. – 30.09.2013., na datum 30. rujan 2013. godine

PBZ Novčani PBZ € Novčani

KONTA Pozicija imovine AOP 30.09.2013 % 30.09.2013 %

FINANCIJSKA IMOVINA 1 1.411.119.791 100,00 425.724.431 99,94

10 Novčana sredstva i novčani

ekvivalenti

2 519.429.116 36,80 69.514.128 16,32

3+4+5+8 Ulaganja u VP i depozite 3 891.690.454 63,20 356.210.303 83,62

raz.3 FI po fer vrijednosti kroz RDG 4 14.538.441 1,03 0 0

raz.4 FI raspoloživa za prodaju 5 326.236.516 23,12 36.333.653 8,53

raz.8 Zajmovi i potraživanja 6 550.915.496 39,04 306.494.857 71,95

raz.5 Ulaganja koja se drže do

dospijeća

7 0 0 13.384.793 3,14

OSTALA IMOVINA

(potraživanja)

8 0 0 269.571 0,06

11+12 Prodaja VP i ostala potraživanja 9 0 0 269.571 0,06

13 Dividende, novčani depoziti i

otplata obveznica

10 0 0 0 0

14 Potraživanja s osnove danih

predujmova

11 0 0 0 0

15 Potraživanja od društva za

upravljanje

12 0 0 0 0

16 Potraživanja od depozitne banke 13 0 0 0 0

17 Ostala potraživanja Fondova 14 0 0 0 0

18 Potraživanja po stečenoj kamati i

ostala imovina

15 0 0 0 0

A UKUPNA IMOVINA 16 1.411.119.791 100,00 425.994.002 100,00

raz.9 Izvanbilančna evidencija

aktiva

17 0 0 0 0

FINANCIJSKE OBVEZE 18 0 0 269.450 15,55

20+21 Ulaganje u VP i ostale obveze 19 0 0 0 0

22 Ulaganja u plasmane, depozite i

repo poslove

20 0 0 269.450 15,55

OSTALE OBVEZE 21 6.797.334 100,00 1.463.419 84,45

23 Obveze prema društvu za

upravljanje fondovima

22 1.002.583 14,75 352.253 20,32

49

24 Obveze prema depozitnoj banci 23 167.097 2,45 52.830 3,05

25 Obveze s osnove dozvoljenih

troškova fonda

24 200.649 2,95 187.093 10,80

26 Obveze s osnove isplate

imateljima udjela

25 5.426.784 79,83 871.242 50,28

27 Ostale obveze 26 220 0,02 0 0

28 Obveze po obračunatoj kamati 27 0 0 0 0

B UKUPNE OBVEZE 28 6.797.334 100,00 1.732.869 100,00

C NETO IMOVINA FONDOVA 29 1.404.322.456 - 424.261.132 -

D BROJ IZDANIH UDJELA 30 9.966.996 - 410.622 -

E NETO IMOVINA PO

UDJELU

31 140,89 - 1,033 -

90 Izdani/Povučeni udjeli

investicijskih fondova

32 1.251.011.050 - 353.597.512 -

94 Dobit/Gubitak tekuće financijske

godine

33 16.157.858 - 13.453.114 -

95 Zadržana dobit/Gubitak iz

prethodnih razdoblja

34 133.172.520 - 56.993.489 -

96 Revalorizacija FI raspoložive za

prodaju

35 3.981.016 - 217.015 -

97 Revalorizacijske rezerve

instrumenata zaštite

36 0 - 0 -

F Ukupno obveze prema

izvorima imovine

37 1.404.322.456 - 424.261.132 -

995-999 Izvanbilančna evidencija

pasiva

38 0 - 0 --

Izvor: http://www.pbzinvest.hr/UserDocsImages/2013-10-22%20(ENF).pdf i obrada studenta

(05.12.2013.)

U prethodno prikazanoj tablici formiran je izvještaj o financijskom položaju PBZ Novčani

fond i PBZ Euro Novčani fond koji uzima izvještajno razdoblje od 01. siječnja 2013. godine

do 30. rujna 2013. godine te je prikazan na dan 30. rujan 2013. godine, dakle uzimajući u

obzir prva tri kvartala kalendarske godine.

Prikazana je cjelokupna bilanca imovine Fondova i njihovih obveza. Prvi dio predstavlja

imovinu koja se dijeli na financijsku imovinu, ostalu i ukupnu imovinu. Financijska imovina

se dobiva sumom novčanih sredstava i novčanih ekvivalenata te ulaganja u vrijednosne papire

i depozite. Brojčani iznosi izraženi su kod oba Fonda u HRK te financijska imovina PBZ

50

Novčanog fonda iznosi znatno više nego financijska imovina PBZ Euro Novčanog fonda.

Ukupna imovina oba fonda dobiva se zbrajanjem financijske imovine i ostale imovine. Razlog

zašto se ukupna imovina PBZ Novčanog fonda ne mijenja u odnosu na financijsku imovinu je

što nisu zabilježena nikakva potraživanja u promatranom razdoblju, a što kod PBZ Euro

Novčanog fonda nije slučaj. U okviru oba Fonda najveći dio financijske imovine čine

ulaganja u vrijednosne papire i depozite, te se ostala ulaganja odnose na novčana sredstva i

novčane ekvivalente.

Drugi dio predstavlja financijske, ostale i ukupne obveze Fondova. Financijske obveze

dobivaju se sumom ulaganja u vrijednosne papire i ostalih obveza te ulaganja u plasmane,

depozite i repo poslove. Ostale obveze uključuju obveze prema društvu za upravljanje

Fondovima, prema depozitnoj banci, obveze s osnove dozvoljenih troškova, s osnove isplate

imateljima udjela, obveze po obračunatoj kamati te ostale obveze. Iz navedenih brojki može

se zaključiti da PBZ Euro Novčani fond posluje s puno manjim iznosima, odnosno imaju

znatno manju i imovinu i obveze, što im svakako stvara bolju situaciju. Ostale obveze PBZ

Novčanog fonda čine 100% ukupnih obveza od kojih najveći dio čine obveze s osnove isplate

imateljima udjela, iza njih su obveze prema društvu za upravljanje fondovima, slijede obveze

s osnove dozvoljenih troškova fonda i obveze prema depozitnoj banci, te najmanji dio čine

ostale obveze.

Usporedbom strukture PBZ Novčanog fonda i PBZ Euro Novčanog fonda može se zaključiti

da je struktura ukupne imovine kao i struktura ukupnih obveza koncentrirana većinom u istim

stavkama. Veći dio strukture ukupne imovine čini financijska imovina, s time da je odnos

ulaganja u vrijednosne papire i depozite u odnosu na novčana sredstva i novčane ekvivalente

veći u korist vrijednosnih papira u PBZ Novčanom fondu nego u PBZ Euro Novčanom fondu.

Ukoliko se od ukupne imovine oduzmu ukupne obveze, dobiva se neto imovina Fondova.

Neto imovina PBZ Novčanog fonda je više nego dva puta veća od PBZ Euro Novčanog

fonda. Ukoliko se neto imovina Fondova podijeli sa brojem izdanih udjela, dobije se

vrijednost neto imovine po svakom udjelu, iz razloga što je PBZ Novčani fond izdao velik

broj udjela te iako ima veliku neto imovinu, velik broj izdanih udjela donio je manju

vrijednost neto imovine po svakom izdanom udjelu. PBZ Euro Novčani fond ima manju neto

vrijednost imovine, ali i manji broj izdanih udjela te je time naravno veća vrijednost neto

imovine po udjelu jer je manji broj izdanih udjela donio veću vrijednost neto imovine po

svakom izdanom udjelu.

51

Na dnu tablice nalazi se suma obveza prema izvorima imovine. Na temelju bilance može se

zaključiti da PBZ Novčani fond ima veću količinu financijske imovine, veću količinu obveza

i veći broj izdanih udjela u odnosu na PBZ Euro Novčani fond. PBZ Euro Novčani fond

izdaje i mnogo manje udjela u promatranom razdoblju, neto imovina po udjelu jest veća, ali

veći broj izdanih udjela PBZ Novčanog fonda pokazuje veći interes investitora za novčani

fond. Sljedeća tablica prikazuje izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti oba Fonda.

Tablica 11: Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za PBZ Novčani fond i PBZ Euro Novčani fond,

za izvještajno razdoblje od 01.01.2013. – 30.09.2013., na datum 30. rujan 2013. godine

PBZ Novčani PBZ € Novčani

KONTA Pozicija AOP 30.09.2013 % 30.09.2013 %

PRIHODI OD ULAGANJA 39

70 Realizirani dobici od prodaje

financijskih instrumenata

40 8.798.242 30,91 5.031.952 21,53

73 Prihodi od kamata 41 19.666.145 69,09 8.682.705 37,16

718 Pozitivne tečajne razlike od

monetarnih financijskih

instrumenata (bez VP)

42 0 0 9.605.700 41,11

74 Prihodi od dividendi 43 0 0 0 0

75 Ostali prihodi 44 0 0 43.195 0,18

Ukupno prihodi od ulaganja 45 28.464.388 100,0

0

23.363.553 100,0

0

RASHODI 46 0 0 - -

63 Realizirani gubici od prodaje

financijskih instrumenata

47 0 0 40.536 0,38

608 Negativne tečajne razlike

monetarnih financijskih

instrumenata (bez VP)

48 0 0 6.731.795 63,89

61 Rashodi s osnova odnosa s

društvom za upravljanje

49 10.127.884 82,04 3.107.128 29,49

67 Rashodi od kamata 50 122.777 0,99 0 0

65 Naknada depozitnoj banci 51 1.687.980 13,67 466.069 4,42

66 Transakcijski troškovi 52 0 0 0 0

64 Umanjene imovine 53 0 0 0 0

69 Ostali dozvoljeni troškovi

Fondova

54 406.317 3,30 192.704 1,83

Ukupno rashodi 55 12.344.958 100,0 10.538.232 100,0

52

0 0

Neto dobit (gubitak) od

ulaganja u VP

56 16.119.430 - 12.825.321 -

NEREALIZIRANI DOBICI

(GUBICI) OD ULAGANJA

U VP I IZVEDENICE

57

72-62 Nerealizirani dobici (gubici)

od ulaganja u financijske

instrumente

58 38.441 - 0 0

72-62 Nerealizirani dobici (gubici)

od izvedenica

59 0 0 0 0

71-60 Neto tečajne razlike od

ulaganja u VP

60 0 0 627.795 -

Ukupno nerealizirani dobici

(gubici) od ulaganja u VP i

izvedenice

61 38.441 - 627.795 -

Dobit ili gubitak 62 16.157.871 109,4

8

13.453.114 132,8

5

Ostala sveobuhvatna dobit 63 -1.398.880 -9,47 -3.326.582 -

32,85

Nerealizirani dobici (gubici)

FI raspoložive za prodaju

64 -1.398.880 -9,48 -3.326.582 -

32,85

Dobici (gubici) od

instrumenata zaštite novčanog

tijeka

65 0 0 0 0

Ukupna sveobuhvatna dobit 66 14.758.991 100,0

0

10.126.532 100,0

0

Reklasifikacijske usklade 67 0 0 0 0

Izvor: http://www.pbzinvest.hr/UserDocsImages/2013-10-22%20(ENF).pdf i obrada studenta

(05.12.2013.)

Prethodno prikazana tablica prikazuje izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti te se u njoj može

vidjeti sveukupne prihode, rashode i nerealizirane dobitke (gubitke) od ulaganja u vrijednosne

papire i izvedenice. Prikazani su ukupni prihodi i rashodi oba promatrana fonda, PBZ

Novčanog fonda i PBZ Euro Novčanog fonda. Izvještajno razdoblje također obuhvaća period

53

od 01. siječnja 2013. godine do 30. rujna 2013. godine i vrijednosti koje su iskazane

obuhvaćene su na datum 30. rujan 2013. godine, te su svi iznosi izraženi u HRK.

Sveukupni prihodi od ulaganja PBZ Novčanog fonda su znatno veći od sveukupnih rashoda iz

čega se vidi da Fond posluje s dobiti od ulaganja u vrijednosne papire. Ukoliko se od ukupno

nerealiziranih dobitaka (gubitaka) od ulaganja u vrijednosne papire i izvedenice oduzme neto

dobit (gubitak) od ulaganja u vrijednosne papire, dobiva se dobit ili gubitak Fonda. Neto dobit

(gubitak) od ulaganja u vrijednosne papire dobiva se oduzimanjem sveukupnih rashoda od

sveukupnih prihoda Fonda. PBZ Euro Novčani fond ima sveukupne prihode također znatno

veće od sveukupnih rashoda.

Najveći udio u ukupnim prihodima PBZ Novčanog fonda nose prihodi od kamata, te iza njih

slijede realizirani dobici od prodaje financijskih instrumenata. Kod PBZ Euro Novčanog

fonda najveći udio sadrže pozitivne tečajne razlike od monetarnih financijskih instrumenata,

slijede prihodi od kamata, te realizirani dobici od prodaje financijskih instrumenata, a

najmanji udio zauzimaju ostali prihodi.

Rashodi s osnova odnosa s društvom za upravljanje su najveći udio u rashodima PBZ

Novčanog fonda, a zatim slijede naknada depozitnoj banci, ostali dozvoljeni troškovi Fonda i

rashodi od kamata. U rashodima PBZ Euro Novčanog fonda najveći udio sadrže negativne

tečajne razlike monetarnih financijskih instrumenata bez vrijednosnih papira, zatim slijede

rashodi s osnova odnosa s društvom za upravljanje, naknada depozitnoj banci, ostali

dozvoljeni troškovi Fondova, te realizirani gubici od prodaje financijskih instrumenata.

Usporedbom strukture oba Fonda može se zaključiti da je struktura koncentrirana većinom u

istim stavkama. Razlika je u tome što većinu ukupnih prihoda od ulaganja PBZ Novčanog

fonda čine prihodi od kamata, dok je kod PBZ Euro Novčanog fonda najveći dio ukupnih

prihoda od ulaganja sadržan u pozitivnim tečajnim razlikama od monetarnih financijskih

instrumenata. Još jedna razlika između Fondova je što PBZ Euro Novčani fond sadrži prihode

od pozitivnih tečajnih razlika od monetarnih financijskih instrumenata i ostale prihode, a koje

PBZ Novčani fond ne sadrži.

Iz tablice je vidljivo da su prihodi PBZ Novčanog fonda veći, no isto tako ima i veće rashode

u odnosu na PBZ Euro Novčani fond. Međutim, višim prihodima uspijeva pokrivati svoje

obveze. Dobit je veća kod PBZ Novčanog fonda, kao i sveobuhvatna dobit.

54

Iako su izvještaji podijeljeni u dvije osnovne tablice, može se zaključiti kako se međusobno

nadovezuju. Oba Fonda uspijevaju pokriti i imovinom i potraživanjima svoje dospjele obveze.

PBZ Novčani fond izdaje mnogo više udjela, te time ostvaruje i veće prihode. Rashodi su i

dalje ispod prihoda koje ostvaruje, pa fond posluje s dobitkom. Razlike su znatne u izvještaju

o financijskom položaju, dok u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, to jest razlika između

prihoda i rashoda i nije toliko značajna. PBZ Novčani fond i PBZ Euro Novčani fond imaju

vrlo malo različitih karakteristika, definirani su istim Prospektom i Statutom, imaju isti način

poslovanja, spadaju pod istu grupu, te im je razlika što je PBZ Novčani fond denominiran u

HRK, a PBZ Euro Novčani fond u EUR. U posljednjem dijelu ovog poglavlja bit će prikazani

financijski pokazatelji oba Fonda, te njihova analiza i usporedba, uz daljnje obrazloženje.

4.4. Analiza i usporedba financijskih pokazatelja PBZ novčanog fonda i PBZ Euro

novčanog fonda

Bitan instrument funkcioniranja tržišta kapitala su informacije kojima se, one koji trguju

vrijednosnim papirima, informira o financijskim i poslovnim pokazateljima poslovanja

institucija čijim dionicama se trguje. Na taj način se potiče i ulaganje i aktivno trgovanje na

tržištu kapitala što utječe i na likvidnost tržišta.

U ovom potpoglavlju obradit će se tablica sa temeljnim financijskim pokazateljima koji su

specifični za financijske institucije. Pokazatelji pokazuju poslovanje PBZ Novčanog fonda i

PBZ Euro Novčanog fonda za radoblje od 01.01.2013. godine do 30.09.2013. godine. Svaki

prikazani pokazatelj poslovanja je obrazložen.

55

Tablica 12: Financijski pokazatelji poslovanja PBZ Novčanog fonda i PBZ Euro Novčanog

fonda za razdoblje 01.01.2013. – 30.09.2013.

Financijski pokazatelji poslovanja za 2013. godinu PBZ Novčani

fond

PBZ Euro

Novčani fond

Pokazatelji profitabilnosti poslovanja (uspješnost poslovanja)

NETO DOBIT 16.119.430 12.825.321

UKUPNA AKTIVA 1.411.119.791 425.994.002

POVRAT NA ANGAŽIRANU IMOVINU (ROA; %) 1,14 3,01

NETO DOBIT 16.119.430 12.825.321

UKUPNI KAPITAL 1.404.322.456 424.261.132

POVRAT NA ULOŽENI KAPITAL (ROE; %) 1,15 3,02

NETO DOBIT 16.119.430 12.825.321

UKUPNI PRIHODI 28.464.388 23.363.553

NETO PROFITNA MARŽA (%) 56,63 54,9

UKUPNI PRIHODI - GUBICI OD PRODAJE FINANCIJSKIH

INSTRUMENATA

12.306.517 10.538.232

UKUPNI PRIHODI 28.464.388 23.363.553

BRUTO PROFITNA MARŽA (%) 43,23 45,1

Pokazatelji usklađenosti strukture aktive i pasive

UKUPNI KAPITAL 1.404.322.456 424.261.132

UKUPNA AKTIVA 1.411.119.791 425.994.002

56

POKAZATELJ VELIČINE VLASNIČKE GLAVNICE (%) 99,5 99,6

UKUPNE OBVEZE 6.797.334 1.732.869

UKUPNA IMOVINA 1.411.119.791 425.994.002

POKAZATELJ ZADUŽENOSTI (%) 0,4816 0,4208

UKUPNI PLASMANI (ULAGANJA U VP) 891.690.454 356.210.303

UKUPNA AKTIVA 1.411.119.791 425.994.002

POKAZATELJ STRUKTURE RIZIČNOSTI AKTIVE (%) 63,19 83,61

UKUPNE OBVEZE 6.797.334 1.732.869

UKUPNI KAPITAL 1.404.322.456 424.261.132

POKAZATELJ ODNOSA DUGA I GLAVNICE 0,4840 0,4084

Pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja

UKUPNI PRIHODI 28.464.388 23.363.553

UKUPNI RASHODI 12.344.958 10.538.232

EKONOMIČNOST UKUPNOG POSLOVANJA 2,3 2,2

Pokazatelji burzovnog poslovanja

PRIHOD OD PRODAJE FINANCIJSKIH INSTRUMENATA 8.798.242 5.031.952

BROJ IZDANIH UDJELA 9.966.996 410.622

ZARADA PO UDJELU (EPS; kn) 88,27 12,25

NOVČANI EKVIVALENTI + ULAGANJE U VP I DEPOZITE 1.411.119.791 425.724.431

BROJ IZDANIH UDJELA 9.966.996 410.622

57

CIJENA PO UDJELU (PPS; kn) 141,58 1.036,78

CIJENA PO UDJELU 141,58 1.036.78

ZARADA PO UDJELU 88,27 12,25

ODNOS CIJENE I ZARADE (P/E) 1,6 84,6


U priloženoj tablici prikazani su pokazatelji profitabilnosti ukupnog ulaganja, pokazatelji

usklađenosti aktive i pasive, pokazatelj ekonomičnosti i pokazatelji burzovnog poslovanja

PBZ Novčanog fonda i PBZ Euro Novčanog fonda.

Što se tiče uspješnosti poslovanja, tj. pokazatelji profitabilnosti su odlični. Visok stupanj

profitabilnosti imovine pokazuje ROA. Ona u oba Fonda iznosi manje od 5%. Također i ROE

bilježi u oba Fonda dosta malu vrijednost, što pokazuje povrat na uloženi kapital.

Iz tablice je vidljivo da PBZ Novčani fond ostvaruje neznatno više profita u prva tri kvartala

2013. godine što znači da je ostvaren veći neto profit s kojim se može slobodno raspolagati

nego u slučaju PBZ Euro Novčanog fonda. Oba Fonda raspolažu s prihodima s kojima su u

mogućnosti pokrivati sve svoje tekuće troškove. Na temelju bruto profitne marže može se

zaključiti da PBZ Euro Novčani fond raspolaže s više prihoda koji ostaju instituciji nakon što

pokrije gubitke prodaje financijskih instrumenata, te je time u većoj prednosti u pokrivanju

vlastitih troškova u odnosu na PBZ Novčani fond. Veliki iznos vlasničke glavnice sadrže oba

Fonda s tim da PBZ Novčani fond ima manju zaduženost u odnosu na PBZ Euro Novčani

fond, i to zbog puno većeg omjera između ukupnih obveza i ukupne imovine. Pokazatelj

strukture rizičnosti aktive za PBZ Euro Novčani fond iznosi mnogo veću vrijednost od PBZ

Novčanog fonda. Znači da je stupanj rizičnosti aktive s gledišta povrata plasmana i

naplativosti vrijednosnih papira uvelike veći u slučaju PBZ Euro Novčanog fonda. U okviru

odnosa duga i glavnice PBZ Novčani fond nadmašuje PBZ Euro Novčani fond. S obzirom na

vrlo male vrijednosti ovog pokazatelja oba Fonda, zaključuje se da Fondovi nemaju problema

pri vraćanju posuđenih sredstava. Pokazatelji ekonomičnosti poslovanja su u tablici skoro

identični, te su i prihodi i rashodi veći u PBZ Novčanom fondu, to jest posluju s većim

iznosima. Konkretno, ako su ovi pokazatelji manji od 1, financijska institucija posluje s

gubitkom. Ovdje se vidi kako ni jedan Fond nije u gubitku.

58

Na cijenu po dionici ukazuje PPS po kojem PBZ Euro Novčani Fond znatno premašuje PBZ

Novčani fond. U tablici je vidljivo da PBZ Euro Novčani fond, iako ima mnogo veću cijenu

udjela, izdaje mnogo manje udjela od PBZ Novčanog fonda. Također se vidi da je tržišna

vrijednost ili cijena dionice u odnosu na ostvareni dobitak financijske institucije, odnosno

odnos cijene i zarade puno veći kod PBZ Euro Novčanog fonda.

Prema prikazanim i objašnjenim financijskim pokazateljima poslovanja PBZ Novčanog fonda

i PBZ Euro Novčanog fonda može se zaključiti kako PBZ Euro Novčani fond posluje s

boljom financijskom situacijom u promatranom razdoblju. Dok PBZ Novčani fond ostvaruje

neznatno više profita u prva tri kvartala 2013. godine, ima veće prihode ali i veće rashode,

PBZ Euro Novčani fond ima manje ukupnih obveza u ukupnom kapitalu, raspolaže s više

prihoda, sposobniji je pokrivati troškove od PBZ Novčanog fonda, ima veću sposobnost

povrata novca s obzirom na imovinu koju posjeduje, te s obzirom na primljeni kapital, to jest

veću ROA i ROE. Zajedničko im je da oba imaju pozitivan pokazatelj ekonomičnosti

poslovanja, odnosno prihodi u oba Fonda nadmašuju rashode.

59

5. ZAKLJUČAK

Investicijski fond je financijska institucija koja prikuplja sredstva od ulagača, ulaže ih u

depozite i vrijednosne papire, te svojim poslovanjem na financijskom tržištu, ovisno o

prinosu, stvara dobit ulagačima. S aspekta organizacije poslovanja, investicijski fondovi se

dijele na otvorene i zatvorene, a prema vrstama vrijednosnih papira u koje ulažu postoje

novčani, obveznički, mješoviti i dionički fondovi. Osnovni izvori rizika ulaganja su sistemski

(tržišni) i nesistemski (parcijalni) rizik. Ta dva rizika zajedno čine ukupni investicijski rizik.

Načini mjerenja ukupnog investicijskog rizika su standardna devijacija i „beta“. Cjelokupna

imovina fonda podijeljena je na udjele. Cijena udjela računa se svakoga dana. Vrijednost

udjela se mijenja ovisno o promjeni tečaja vrijednosnih papira koji su u portfelju otvorenog

investicijskog fonda.

Hrvatsko tržište investicijskih fondova pokreću velike bankarske grupacije (PBZ, RBA i

ZABA) koje osnivanjem društava za upravljanje fondovima i otvorenim investicijskim

fondovima proširuju ponudu svojih proizvoda. Investicijski fondovi predstavljaju jednu od

najbržih komponenti financijskog sektora, a razvoj je uslijedio pojavom globalizacije

svjetskog tržišta kapitala i općenito ekonomije. Velika Britanija je država s najranije

formiranim investicijskim fondovima. Investicijski fondovi se u Velikoj Britaniji dijele na

Unit Trust i Investment Trust. U Njemačkoj se pojavljuju također u dva oblika. To su javni

fondovi i posebni fondovi, a razvili su se tek nakon 2. svjetskog rata. U SAD-u se koristi opći

naziv za zajedničke ili uzajamne fondove, a to je mutual fund.

Osnivanje fondova u Republici Hrvatskoj počelo je donošenjem Zakona o Hrvatskom

Domovinskom Fondu. Prvo društvo za upravljanje investicijskim fondovima u Republici

Hrvatskoj dobilo je odobrenje za rad 1997. godine. Osnovni okvir fondovske industrije u

Hrvatskoj čini Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Zakon o

alternativnim investicijskim fondovima. U Hrvatskoj je inicijalno bilo osnovano sedam

privatizacijskih investicijskih fondova, ali su se transformirali u holding društva i zatvorene

investicijske fondove. Što se tiče perspektive razvoja, fondovska industrija će se brže razvijati

ako su porezna pravila takva da ih čine atraktivnima za ulaganje u usporedbi s drugima.

PBZ Invest upravlja sa sedam otvorenih investicijskih fondova od čega su tri novčana (PBZ

Novčani fond, PBZ Euro Novčani fond i PBZ Dollar fond), dva dionička (PBZ I-Stock fond i

PBZ Equity fond), jedan obveznički (PBZ Bond fond) i jedan mješoviti (PBZ Global fond).

Prema novoj regulativi HANFA-e, financijski izvještaji su izvještaj o financijskom položaju,

60

izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o novčanom tijeku, izvještaj o promjenama u neto

imovini UCITS fonda, izvještaj o posebnim pokazateljima UCITS fonda, izvještaj o

vrednovanju imovine UCITS fonda, te bilješke uz financijske izvještaje. Pokazatelji

financijskog poslovanja investicijskih fondova su pokazatelji profitabilnosti ukupnog

poslovanja, pokazatelji usklađenosti aktive i pasive, pokazatelj ekonomičnosti poslovanja i

pokazatelji burzovnog poslovanja na temelju bilance i računa dobiti i gubitka. Privredna

banka Zagreb d.d. je osnivač i jedan od najvećih dioničara Zagrebačke burze d.d. i Tržišta

novca i kratkoročnih vrijednosnica d.d. te dioničar Središnjeg klirinškog depozitarnog društva

d.d. Najveća je i jedna od najstarijih novčarskih institucija u Republici Hrvatskoj, s dugim

kontinuitetom bankarskog poslovanja. Predstavlja depozitnu banku Fondova PBZ Investa. U

samom je vrhu hrvatskog bankarstva te pokriva cjelokupni teritorij Republike Hrvatske.

Novčani fondovi se razlikuju od dioničkih i mješovitih sigurnim prinosom i predvidljivim

ponašanjem. Imovina novčanih fondova se plasira na tržište novca i rast cijene udjela je

stalan. Prosječni godišnji prinos novčanih fondova iznosi 5%. Konkretno, PBZ Novčani fond

i PBZ Euro Novčani fond konstantno donose pozitivne i sigurne prinose i ulažu u trezorske

zapise Ministarstva financija i depozite banaka. Oba Fonda su geografski izložena isključivo

Hrvatskoj, a sektorski državi, financijama i potrošačkim dobrima i uslugama. Prema

financijskim pokazateljima poslovanja Fondova dolazi se do zaključka kako PBZ Euro

Novčani fond posluje s boljom financijskom situacijom u promatranom razdoblju s obzirom

na veći broj pokazatelja koji premašuju PBZ Novčani fond. Konkretno, PBZ Euro Novčani

fond raspolaže s više prihoda, sposobniji je pokrivati troškove od PBZ Novčanog fonda, ima

veći ROA i ROE, te ima manje ukupnih obveza u ukupnom kapitalu. Oba imaju pozitivan

pokazatelj ekonomičnosti poslovanja, odnosno prihodi u oba Fonda nadmašuju rashode.

61

LITERATURA

KNJIGE

1) Samodol, A.: Financijska tehnologija & investicijski fondovi, Progres d.o.o., Zagreb, 1995.

2) Bodie Kane, M.: Počela ulaganja, Mate d.o.o., Zagreb, 2006.

3) Graham, B.: Inteligentni investitor, Mashmedia d.o.o., Zagreb, 2003.

4) Samodol, A.: Investicijski fondovi, Poslovna knjiga Infoinvest, Zagreb, 1999.

5) Stefanović, N.: Privatni investicioni fondovi, Institut ekonomskih nauka, Beograd, 2009.

6) Klačmer Čalopa, M., Cingula, M.: Financijske institucije i tržište kapitala, Fakultet

organizacije i informatike, Varaždin, 2009.

7) Stefanović N., Stefanović, Ž.: Liderstvo i kvalitet, Mašinski fakultet, Kragujevac, 2007.

8) Popović, Ž., Vitezić, N.: Revizija i analiza; instrumenti uspješnog donošenja poslovnih

odluka, Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb, 2000.

9) Prohaska, Z.: Analiza vrijednosnih papira, Infoinvest d.o.o., Zagreb, 1999.

10) Mishkin, Frederic S.: Financijska tržišta + institucije, Mate d.o.o., Zagreb, 2005.

ČASOPISI, ZNANSTVENI ČLANCI, DIPLOMSKI RADOVI

11) Dimitrić, M.: Autorizirana predavanja, kolegij Financijski menadžment, EFRI, 2011.

12) Kraljev, R.: Razvoj investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj, diplomski rad, EFRI,

2010.

13) Blažić, H.: Financijsko poslovanje investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj,

diplomski rad, EFRI, 2011.

14) Jurić, D.: Perspektiva razvoja investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj, Financijska

teorija i praksa, Saipem Mediteran Usluge d.o.o., Rijeka, 2005.

62

15) Granić, M. i suradnici: Europski fondovi za Hrvatsku, kako iskoristiti sredstva iz fondova

EU?, Europski pokret Hrvatska i NRC d.o.o., Zagreb, 2005.

16) Novota, S. i suradnici: Europski fondovi za Hrvatsku: kako iskoristiti sredstva iz fondova

EU?, Europski pokret Hrvatska i NRC d.o.o., Zagreb, 2005.

OSTALI IZVORI

17) http://www.hnb.hr/financijska_stabilnost/hfinancijka_sustav-1.htm (20.10.2013.)

18) http://hr.wikipedia.org/wiki/Investicijski_fondovi#Otvoreni_investicijski_fondovi (20.10.2013.)

19) http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/R/Rizik-likvidnosti (21.10.2013.)

20) http://limun.hr/main.aspx?id=24913&Page=2 (21.10.2013.)

21) http://www.agram-invest.hr/default.aspx?id=55 (22.10.2013.)

22) http://limun.hr/main.aspx?id=33062 (22.10.2013.)

23) http://www.pbzinvest.hr/main.aspx?id=53 (23.10.2013.)

24) http://www.fgi.hr/default.aspx?id=11 (24.10.2013.)


26) http://www.kovanica.hr/Riznica/Investicijskobankarstvo/Edukacija/Fondovi.aspx (25.10.2013.)



29)http://svijet-investicijskih-

fondova.com/portal/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=35&Itemid=5

3 (28.10.2013.)


31) http://www.hgk.hr/category/sektor-centar/sektor-bankarstvo (02.11.2013.)

32) http://www.hanfa.hr/nav/255/naslovni-tekst---investiciski-fondovi.html (03.11.2013.)

63

33) http://www.poslovni.hr/trzista/procitajte-analizu-razvijenosti-fondovske-industrije-u-hrvatskoj-

247631 (08.11.2013.)

34) http://platinuminvest.hr/index.php/hr/kola-ulaganja/fondovska-industrija/fondovska-industrija-

u-hrvatskoj (09.11.2013.)

35)http://www.poslovni-

savjetnik.com/sites/default/files/ZAKON%20O%20PRIVATIZACIJSKIM%20INVESTICIJSKIM%20FONDO

VIMA.pdf (12.11.2013.)

36)http://www.poslovni.hr/stock/investicijski-fondovi/?gclid=CPTK557O4boCFYbJtAodk2cApA

(13.11.2013.)

37) http://www.poslovni.hr/stock/investicijski-fondovi/pbz-euro-novcani-372 (16.11.2013.)

38) http://www.poslovni.hr/stock/investicijski-fondovi/pbz-novcani-370 (18.11.2013.)

39)http://www.pbzinvest.hr/UserDocsImages/ID/PBZ%20Nov%C4%8Dani%20fond%2010_13.pdf

(19.11.2013.)

40)

http://www.pbzinvest.hr/UserDocsImages/ID/PBZ%20Euro%20Nov%C4%8Dani%20fond%2010_13.p

df (19.11.2013.)





45)http://www.profitiraj.hr/racunovodstvo-i-porezi/kako-mjeriti-profitabilnost-poslovanja-

%E2%80%93-profitna-marza-i-dodana-vrijednost/ (25.11.2013.)

46)http://www.mathos.unios.hr/analizapp/Files/Financijska_analiza_financijski_pokazatelji.pdf

(26.11.2013.)

47) http://www.orkis.hr/Kalkulator-pokazatelja-ekonomicnosti (26.11.2013.)

48) https://usersite.datalab.eu/printclass.aspx?type=wiki&id=215017 (26.11.2013.)

64

49)http://www.racunovodja.hr/33/pokazatelji-trzisne-vrijednosti-

uniqueidRCViWTptZHJ3hZAWP4cu4q9_amSnTQci/?reltype=2&PHPSESSID=cd1db0fad9e5e1f34db2b4

93f0963700 (26.11.2013.)

50) http://www.pbzinvest.hr/UserDocsImages/2013-10-22%20(NF).pdf (26.11.2013.)

51) http://www.pbzinvest.hr/UserDocsImages/2013-10-22%20(ENF).pdf (26.11.2013.)

52) http://www.pfst.hr/old/data/materijali/Predavanje%202,%20a1.pdf (26.11.2013.)

53) http://www.spi.hr/LinkClick.aspx?fileticket=ATOfmRFtYtU%3D&tabid=538 (26.11.2013.)

54)

http://web.efzg.hr/dok//RAC/5.%20IZVJE%C5%A0TAJ%20O%20PROMJENAMA%20GLAVNICE%20I%2

0BILJE%C5%A0KE.pdf (27.11.2013.)

55)

http://web.efzg.hr/dok/RAC/MRS%201%20%E2%80%93%20Prezentiranje%20financijskih%20izvje%C

5%A1taja.pdf (27.11.2013.)

56) http://www.fondovi.hr/?s=pokazatelji+investicijskih+fondova&submit=Search (29.11.2013.)

57) http://www.fondovi.hr/investicijski-fondovi/pbz-novcani/#graf1mjesec (29.11.2013.)

58) http://www.fondovi.hr/investicijski-fondovi/pbz-euro-novcani/ (29.11.2013.)




61) http://www.pbzinvest.hr/Default.aspx (02.12.2013.)


63) http://www.investorwords.com/3173/mutual_fund.html (07.02.2014.)

64)http://www.poslovni.hr/trzista/ulazu-izvan-hrvatske-i-prinos-im-je-30-posto-258027

(07.02.2014.)

65

65)http://www.banka.hr/hrvatska/hrvatska-investicijska-drustva-ne-zure-u-europu

(08.02.2014.)

66) http://www.poslovni.hr/trzista/americki-fondovi-vracaju-se-u-eu-248565 (08.02.2014.)

67)http://www.seebiz.eu/americki-fondovi-sve-vise-ulazu-u-europske-banke/ar-76871/

(08.02.2014.)

68) http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1135069 (08.02.2014.)

69) http://www.hanfa.hr/nav/255/naslovni-tekst---investiciski-fondovi.html (08.02.2014.)

70) http://www.hgk.hr/category/udruzenja/udruzenje-drustava-za-upravljanje-investicijskim-

fondovima (08.02.2014.)

71) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_02_16_264.html (08.02.2014.)

72) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_08_100_2273.html (09.02.2014.)

73)

http://www.hrportfolio.hr/hr/fondovi/fondovi_1_0_0_1/%7COtvoreni_fondovi%7CPodaci_o_

fondu%7C51%7CNov-ccani_fondovi_-_Cash_funds_-ande-_ZB_plus (02.03.2014.)

66

POPIS SHEMA

Red.br. Naslov sheme Str.

1. Sudionici rada otvorenog fonda 4

2. Organizacija rada otvorenog fonda 6

3. Rizici ulaganja u financijske instrumente 9

4. Organizacija i rad zatvorenog fonda 11

5. Struktura privatizacijskih investicijskih fondova 24

6. Struktura portfelja – PBZ Novčani fond 46

7. Struktura portfelja – PBZ Euro Novčani fond 47

67

POPIS GRAFIKONA

Red.br. Naslov grafikona Str.

1. Omjer imovine investicijskih fondova i BDP-a države 19

2. Omjer imovine investicijskih fondova i tržišne kapitalizacije dionica na

burzi

20

68

POPIS TABLICA

Red.br. Naslov tablice Str.

1. Izvještaj o financijskom položaju 30

2. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti 31

3. Izvještaj o novčanom toku 33

4. Izvještaj o promjenama u neto imovini UCITS fonda 33

5. Izvještaj o posebnim pokazateljima UCITS fonda 35

6. Izvještaj o vrednovanju imovine UCITS fonda 36

7. Bilješke uz financijske izvještaje 37

8. Sličnosti i razlike temeljnog ulaganja imovine fondova PBZ Invest i

denominacija

42

9. Cijene i prinosi fondova, zaključno s 29.11.2013. godine 44

10. Izvještaj o financijskom položaju za PBZ Novčani fond i PBZ Euro

Novčani fond, za izvještajno razdoblje 01.01.2013. - 30.09.2013., na

datum 30. rujan 2013. godine

49

11. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za PBZ Novčani fond i PBZ Euro

Novčani fond, za izvještajno razdoblje 01.01.2013. - 30.09.2013., na

datum 30. rujan 2013. godine

52

12. Financijski pokazatelji poslovanja PBZ Novčanog fonda i PBZ Euro

Novčanog fonda za razdoblje 01.01.2013. – 30.09.2013.

57

69

70

Documents

FINANCIJSKO POSLOVANJE INVESTICIJSKIH …oliver.efri.hr/zavrsni/483.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet financijsko poslovanje investicijskih fondova u republici hrvatskoj