Prof. Mijatović- najčešća pitanja I odgovoriNAPOMENA: pitanja na ispitinim rokovima od 2005.-veljače 2012. Odgovori su iz knjige FPFZ 2008. i HFS 2010. I prema trenutno važećim zakonima (veljača 2012.).Crvenim slovima je označeno ono što se pojavljivalo kao pitanje.

Ciljevi fiskalne politike? Svrha oporezivanja?Prema ciljevima koje se oporezivanjem ostvaruju poreze se može podijeliti na fiskalne I nefiskalne. Fiskalnim porezima se skupljanju prihodi potrebni za podmirivanje javnih rashoda (fiskalni cilj) a nefiskalnim se želi utjecati na ponašanje obveznika (nefiskalni cilj). Konkretno ciljevi su npr. poticanje investicija I zapošljavanja, smanjenje stope inflacije, povećanje izvoza uz smanjenje uvoza, smanjenje cijena nekih proizvoda I sl. Osim njih postoje još I alokacijski,redistribucijski I stabilizacijski cilj.Alokacijski cilj- želi se osigurati najbolja raspodjela I optimalno korištenje faktora proizvodnje. Razlog tome je što tržišni mehanizam ne osigurava uvijek maksimalne rezultate u proizvodnji I tako ne omogućuje zadovoljenje osobnih I javnih potreba. Država zbog toga svojim instrumentima povećava konkurentnost,povećava unutarnju pokretljivost rada I kapitala I utječe na međunarodnu podjelu rada.Redistribucijski cilj- se ostvaruje primjenom instrumenata javnih financija tj. korigiranjem raspodjele dohotka I imovine do koje je došlo kao rezultat tržišnog mehanizma. Kriteriji raspodjele su politički (mijenjaju se). Preraspodjela se može izvršiti tako da se olakša korištenje npr. zdravstvenih usluga, smanji porezno opterećenje, povećaju socijalne pomoći itd. Stabilizacijski ciljevi su oni koji se žele ostvariti fiskalnim instrumentima I usmjereni su na očuvanje pune zaposlenost (smanjenje nezaposlenosti) I postojeće razine cijena. Npr. davanje raznih pogodnosti,subvencija, u RH npr poticaji zapošljavanju Načela oporezivanja- prema Wagneru: 1. Financijskopolitička: izdašnost I prilagodljivost

2. ekonomsko-politička: izbor poreznog izvora I poreznog oblika3. socijalno-politička:univerzalnost porezne obveze, ravnomjernost u oporezivanju

4. porezno-politička: određenost porezne obveze, ugodnost plaćanja poreza, jeftinoća ubiranja porezaObilježja poreza – derivativni prihod države, prisilan prihod,služe za podmirivanje janih rashoda-ubiru se u javnom interesu, nema neposredne protunaknade za plaćeni porez,plaća se u novcu, nedestinirani prihod (ne znas za sto ce se tocno potrosit)Metode utvrdivanja porezne osnovice Indicijarna metoda-prema lako uočljivim činjenicama (vanjski znakovi) npr. Broj prozora. Direktna metoda-na temelju podataka koje dostavi obveznik. Indirektna-podatke dostavlja netko drugi. Službena- porezni organ sam skuplja podatke. Metoda parifikacije (uspoređivanja)-ako nedostaju podaci ili su nepouzdani, porezni organ polazi od logične konstatacije da dva obveznika koja obavljaju istu (slicnu) djelatnost pod istim uvjetima ostvaruju iste (približne) prihode. Ova metoda se razlikuje od zakonske presumpcije jer kod presumpcije se uzima da određene činjenice postoje ako postoje I neke druge činjenice koje su s pretpostavljenim u uzročnoj I logičnoj vezi

Načelo svjetskog dohotka određuje da porezno dobro (oporeziv dohodak I dobit) čine dohodak I dobit poreznih obveznika ostvareni u zemlji koja provodi oporezivanje I u inozemstvu. Suprotno od ovog načela je načelo izvora prema kojemu oporezivi dohodak I dobit čine dohodak I dobit koji potječu iz države koja provodi oporezivanje ili su ostvareni u njoj.

1

Porezno-pravni odnos je odnos između poreznog tijela I poreznog obveznika koji obuhvaća njihova prava I obveze u poreznom postupku. Porezno-dužnički odnos je dio porezno-pravnog u kojemu sudionici ostvaruju svoja prava I obveze. U tom odnosu porezno tijelo ima pravo naplate poreza,kamata I novčanih činidbi na osnovi odgovornosti poreznog jamstva,a obveznik ima pravo na povrat plaćenog poreza I kamate

Ekonomsko i pravno dvostruko oporezivanje Kriterij razlikovanja je istovjetnost obveznika. Pravno dvostruko oporezivanje je ono u kojoj postoji isti obveznik. Kod ekonomskog je različit. Primjer za ekonomsko: oporezivanje raspodijeljene dobiti. Na ostvarenu dobit prvo se plaća porez na dobit. Preostala dobit nakon toga se raspodijeljuje vlasnicima dionica/udjela. Ona sad postaje dio njihova dohotka (ako je pravna osoba onda dobiti) I ponovo se oporezuje. Zapravo to ekonomsko dvostruko oporezivanje uopće nije dvostruko oporezivanje (jer je dvostruko oporezivanje uvjetovano istovjetnošću činjenice I osobe) jer fali istovjetnost činjenice (porezne obveze nastaju različitim povodima) već se radi o kumuliranju poreza.Signalno djelovanje poreza- je efekt poreza. Već samo najavljivanje, saznanje o uvođenju nekog poreza najčešće dovodi pojedinca da u ovoj pobnoj fazi u kojoj još nije došlo do plaćanja poreza, reagira na taj način što podešava odnosno mijenja svoje dispozicije, s tim da porezska obveza za njega ili uopće ne nastane ili da bude svedena na najmanju mjeru.Kumulativni učinak u širem smislu govori se zato što je porezno opterećenje veće što je više faza od proizvođača do krajnjeg potrošača U užem smislu plaćeni porez u jednoj fazi oporezovanog prometa ulazi u cijenu proizvoda a time I u p Regresivnost (gdje se javlja i kako se uklanja)Regresivnost poreza znači primjenu regresivnih stopa tj. onih koje se smanjuju s porastom porezne osnovice. Regresivnost se najčešće javlja kod primjene posrednih poreza. Učinak je veći što je veća razlika u ekonomskoj snazi. Regresivnost se može ukloniti primjenom progresivnih stopa. Ukoliko progresivne stope samo smanje regresivnost I dalje će se raditi o regresivnom oporezivanju. Međutim, ako se primjenom progresivnih anulira regresivnost radit će se o proporcionalnom oporezivanju. Ta dva slučaja predstavljaju kompezatornu progresiju koja dakle uklanja regresivnost. (ako se još postigne da bogatiji plaćaju više onda je apsolutna progresija). Regresivni učinak postoji I kod jednostopnog pdv-a I uklanja se tako da se osnovni proizvodi oporezuju po nižoj ili nultoj stopi a luksuzni s višom stopom.Podjela poreza: neposredni /izravni su oni koji se plaćaju prije trošenja I posredni-pri trošenju dohotka subjektne I objektni sintetički I analitički-prvi oporezuju ukupnu ekonomsku snagu, drugi pojedini prihod/imovinuopći I namjenskikatastarski I tarifnipretpostavljeni I faktičniredovni I izvanrednisredišni I lokalniostalo: po vrijednosti I specifični,fundirani I nefundirani, reparticijki I kvotni, osnovni I dopunskioreznu osnovicu naredne faze promotnog ciklusa. Kod kumulativnog učinka radi se o plaćanju poreza na porezNacela poreznog postupka :

2

zabrana retroaktivnosti propisa, načelo zakonitosti , načelo traženja istine, načelo određenosti I ugodnosti podmirenja obveze (kako bi obveznik bez trošenja puno vremena imao uvid u propise I ispunio svoju poreznu obvezu), načelo upotrebe jezika I pisma (ako nije omogućeno može se tražit obnova postupka), načelo prava na očitovanje p. obvez., načelo čuvanja porezne tajne, načelo postupanja u dobroj vjeri (savjesno I pošteno u skladu sa zakonom, tijelo mora upoznat obveznika s njegovim pravima), načelo gospodarskog pristupa (porezne činjenice utvrđuju se prema njihovoj gospodarskoj biti), načelo sprječavanja zloupotrebe pravne forme (odnosi se na prividne poslove kojim se želi izbjeći plaćanje poreza. Na temelju ovog načela takav pravni posao će se zanemariti tj. smatrati će ga se sklopljenim u pravnoj formi koja je odraz stvarne namjere)

porezna utaja(evazija)- izbjegavanje plaćanja poreza može biti uvjetovano različitim razlozima I može imati raznovrsne posljedice za obveznika. Ako obveznik izbjegavajući plaćanje dođe u sukob sa pravnim propisima radi se o nezakonitoj poreznoj evaziji. Ona može biti potpuna (utaja/defraudacija) poreza I to u onim slučajevima kad obveznik ne prijavi cjelokupan iznos ostvarenog prihoda (dohotka), ne prijavi posjedovanje imovine ili prikrije relevantne činjenice. Ako obveznik podnosi nepotpunu ili lažnu prijavu,vrijednost imovine, činjenice radi se o djelomičnoj utaji. Postoji I zakonita porezna utaja gdje obveznik ne krši neki propis. To su sljedeći slučajevi: ako promjeni mjesto boravka ili obavljanja određene djelatnosti,smanjenjem potrošnje, pronalaženje praznina u zakonu promjene tehničkog ili izvedbenog karaktera (tzv. Zakonom organizirana evazija kad zakonodavac zeli utjecat na ponašanje obveznika, smanjit potražnju I sl.), osnivanje zaklada, stipendiranje,smanjivanje proizvodnih faza. Porezna utaja najčešća je kod izravnih poreza. U slučaju da se želi izbjeći plaćanje neizravnih (posrednih) poreza radi se o krijumičarenju I tretira se kao kazneno dijelo. Za sprečavanje su predviđene sankcije(porezni ili kazneni delikt)

$ Prevaljivanje poreza; vrste prevaljivanja Prevaljivanje poreza postoji kad je osoba poreznog obveznika različita od osobe koja stvarno sno si porezni teret. Javlja se zbog nastojanja obveznika da za njega neželjene učinke poreze prebaci na nekog drugog. Vrste: namjeravano I nenamjeravano, unaprijed/unazad/bočno te jednostruko/dvostruko/višestrukobocno prelijevanje poreza kad se porez prevali s jednog proizvoda na drugi.Npr. prodaješ mlijeko I paradajz. Na paradajz plačaš porez ali taj plaćeni porez uračunaš u cijenu mlijeka$ Progresivne stope Veću poreznu osnovicu oporezuju većom stopom. Rast stopa može biti ravnomjeran, ubrzan ili usporen. Progresivno oporezivanje može biti direktno (puna, raščlanjena) ili indirektno$ Direktna progresija je način oporezivanja gdje se predviđene stope direktno primjenjuju na osnovice. U praksi postoje dvije varijante. Puna direktna progresija gdje je porezna stopa utvrđena za određeni porezni razred I primjenjuje se na čitav iznos osnovice u tom razredu te se na taj način oporezuje čitava ekonomska snaga obveznika a ne samo iznos osnovice koji ullazi u taj razred. Raščlanjena direktna progresija je ona di se povećana stopa primjenjuje samo na uvećani dio osnovice u tom razredu (kod nas je tak)

3

$ Kompenzatorska progresija; koje probleme rješava Postoji ako je progresivnim stopama ublaženo ili uklonjeno regresivno djelovanje posrednih poreza. Mogu biti 2 slučaja. Prvo da se koristi progresivna stopa što dovodi do anuliranj)regresivnog djelovanja posrednih poreza (NIJE PROGRESIVNO OPOREZIVANJE). Drugi način da primjenom prog. Stopa se smanjuje nesocijalno (regresivno) djelovanje p.p. pa je to REGRESIVNO oporezivanje a ako dođe do anuliranja PROPORCIONALNO.$ Apsolutna progresija Kad je visina prog. Stopa tako da je anulirano regresivno djelovanje posrednih poreza I kad bogati plaćaju viši porez.$ Vrste stopa Progresivne, regresivne I proporcionalne$ Indirektna progresija ili prikrivena Način oporezivanja pri kojem se progresivne stope ne vide izvana. Zbog određenih odbitaka od osnovice npr egzist. Minimum pri oporezivanju primjenom proporcionalnih stopa učinak je isti kao da je porez na cjelokupni iznos plaćen primjenom progresivne stope.Mjesna i stvarna nadležnost poreznih tijela Pravila o STVARNOJ nadležnosti razgraničavaju djelokrug poslova između tijela različitog ranga, ustrojenih unutar Porezne uprave određujući vrste poslova koje je ovlašteno obavljati određeno porezno tijelo. Stvarna nadležnost tih tijela (središnji ured, područni ured I ispostave) utvrđena je Zakonom o Poreznoj upravi. Općim poreznim zakonom uređeno je pitanje stv. nadl. na dvije razine. Opća stvarna nadl poslova u vezi s utvrđivanjem I naplatom poreza teprimjenom ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja obavlja Ministarstvo financija preko svojih organizacija (porezna, carinska I fin. Policija). Poslove u vezi s utvrđivanjem I naplatom poreza koji su propisani odlukama predstaničkih tijela lokalne I područne samouprave obavljaju njihova porezna tijela.Mjesna nadležnost znači teritorijalno određenje tijela porezne uprave koje je s obzirom na vrstu I rang ovlašteno I dužno odlučivati o konretnom poreznom predmetu. U županijama su mjesno nadležni područni uredi, u općinama I gradovima-ispostave područnih ureda.U slučaju rezidenta mjesno je nadležno tijelo prema njegovu prebivalištu/boravištu, resident-pravna osoba sjedište/mjesto stvarne uprave. Nerezidentima je mjesno nadležno tijelo na čijem području ostvare oporezivo dobro.Porez na nasljedstva i darove je imovinski porez koji se ubire u povodu prijenosa imovine s ostavitelja (darovatelja) na nasljednika (daroprimca) bez naknadne. Oporezivanje darova uvelo se kao popratni porez na oporezivanje nasljedstva kako se ne bi moglo izbjeci oporezivanje nasljedstva na način da se prije smrti ostavitelja prenese na nasljednika darovanjem. U suvremenim sustavima ovaj porez ima najviše porezne stope pa se govori o konfiskatornom karakteru ovog poreza. No slučajevi porezne utaje su rijetki jer nasljednici/daroprimci dolaze do imovine bez rada pa lakše pristaju na plaćanje a I na bliske osobe ostavitelja se primjenjuju I snižene porezne stope. Plaća se jednokratno. Prilikom utvrđivanja poreza uzima se stanje imovine u trenutku smrti ostavitelja tj. ostvarenja darovanja. Naknadne promjene načelno se ne uzimaju u obzir. Oporezivanje nasljedstva se opravdava željom za pravednom raspodjelom nacionalnog bogatva I željom za onemogućavanjem koncentracije bogatstva u rukama pojedinca. Za porez na nasljedstvo se kaže da ima kontrolnu funkciju jer se njime žele ispraviti prednosti koje je stjecatelj ostvario prilikom oporezivanja dohotka tj. porezne utaje,prevaljivanja I sl. Osnovica je u pravilu tržišna vrijednost. Porezna oslobođenja I olakšice mogu biti objektivne naravi (odnose se na određene dijelove imovine) I subjektivne. Stvarna oslob. I olakš. za cilj imaju osigurati jednostavno I jeftino ubiranje poreza I najčešće se odnose na imovinu manje vrijednosti, stupanj srodstva, darovanje I nasljeđivanje u korist država I humanitarnih org. U suvremenim zemljama oporezuje se tzv. Dvostrukom progresijom (progresivne stope) čija visina ovisi o vrijednosti imovine I stupnju srodstva (daljne I veća vrj. Veća stopa).

4

RH-Uređuje ga Zakon o financiranju jedinica lokalne I područne samouprave u odjeljku “Porez na nasljedstva I darove”. Predmet oporezivanja je gotov novac, novčane tražbine, vrijednosni papiri te pokretnine ukoliko im je tržišna vrijednost veća od 50.000kn na dan utvrđivanja porezne obveze. Primjenjuje se teritorijalno načelo pa je obveznik svaka fizička ili pravna osoba koja na teritoriju RH naslijedi ili primi na dar (neka druga osnova bez naknade) gore navedeno. Stopa je 5%. Obveza nastaje u trenutku pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju/odluke drž. tijela ili suda/primitka dara/potpisa ugovora o darovanju (to se predaje nadležnoj poreznoj upravi I u roku 30 dana donose rješenje o utvrđivanju/oslobođenju poreza). Oslobođeni poreza su:bračni drug, krvni srodnici u ravnoj liniji, posvojenici/posvojitelji, fizičke il pravne osobe kojima je RH il neka od jedinica lok/podr. Samouprave daruje kao odštetu I slično vezano uz Domovinski rat. Oslobođeni su I RH, humanitarne udruge, vjerske zajednice I osobe po posebnim propisima. Ukoliko se kao nasljedstvo ili dar javlja nekretnina oporezuje se porezom na promet nekretnina po stopi od 5% a osnovica se određuje prema tržišnoj vrijednosti.$ Kome pripada prihod od oporezivanja nasljedstva i darova ? Pripada županiji na čijem području se nalazi prebivalište,sjedište ili uobičajeno boravište daroprimatelja ili nasljednika. Ako se nasljeđivala ili je darovana nekretnina onda prihod od poreza pripada zajednički državnom proračunu I županiji/gradu.$ Kome pripada prihod od poreza na kuce za odmor i koja su oslobodenja od tog poreza Oslobođenje je za kuće koje se ne mogu koristiti, za kuće u koje su smješteni izbjeglice I prognanici te one koje su u vlasništvu jedinica lokalne I područne samouprave a služe za smještaj djece do 15g. Prihod općine ili grada na čijem području se nalazi kuća. Prema sudskoj praksi oslobođenje od poreza imaju I oni koji iznajmljuju (porez na dohodak) PDV (sve!); oblici PDV-a; nabrojat predmete oporezivanja i objasnit svaki pojedinacno Zakon o porezu na dodanu vrijednost. Plaća se na NAKNADU ZA ISPORUKE svih dobara ili usluga koje se odvijaju u RH u okviru djelatnosti poduzetnika kao I na UVOZ dobara u RH (tuzemstvo). Porezni obveznik je PODUZETNIK(svaka fizička ili pravna osoba koja isporučuje dobra ili obavlja usluge), UVOZNIK, PODUZETNIK NEREZIDENT koji obavlja uvoz/isporuke u RH (on mora imenovati poreznog zastupnika koji će u RH za njega obavljat poslove vezane za porez, punomoć!) osim onog poduzetnika nerezidenta koji obavi neku uslugu domaćem poduzetniku koji mora zaračunat porez (taj nerezident JEDINI nece platit porez, domaći poduzetnik plaća), IZDAVATELJ RAČUNA(faca koja nije ovlaštena zaračunat PDV al je to napravila pa ga mora platit), TIJELA DRŽAVNE VLASTI,POLITIČKE STRANKE I KOMORE ako bi obavljanjem gosp. djelatnosti stekli povlastice (BWAHAHAHA). Porezna osnovica je naknada za isporučena dobra illi usluge. Za uvezena dobra osnovica je carinska vrijednost. Stope su 0,10 ili 23%. Prihod državnog proračuna. Posredni porez.Prednosti su: NEUTRALNOST( za poduzetnika jer će on porez koji plati dobavljačima odbiti od svoje porezne obveze pa su tako svi poduzetnici u istoj poziciji) AUTOMATSKO RAZLIKOVANJE KRAJNJE POTROŠNJE OD UTROŠKA ZA PROIZVODNJU I DALJNJU PRODAJU (npr. Šečer koji kupiš u dućanu I kao krajni potrošač platiš pdv I šečer koji se dalje koristi u proizvodnji) KREDITNA METODA UBIRANJA (METODA RAČUNA) I IZOSTANAK POREZNE EVAZIJE (dobiš račun na kojemu točno vidiš koliko plačaš porez) IZOSTANAK KUMULATIVNOG UČINKA, ŠIROKA POREZNA OSNOVICA I IZDAŠNOST PRIHODA.Porezno oslobođenje: na isporuke od javnog interesa, na one po funkcionalnom načelu na financijske usluge (transakcije, kreditiranje...BANKE!!), uvoz dobara (osobna prtljaga, pri preseljenju, instrumenti za vl potrebe), izvoz dobara, isporuke izjednačene s izvozom te u vezi s međunarodnim prijevozom.

Nulta stopa PDV-a Razlikuje se od izuzeća od plaćanja poreza! Izuzeće znači da je ta osoba izvan poreznog sustava, ne obračunava porez I za svoje inpute je on krajnji kupac, nema mogućnost odbitka kao pretporez jer nema ni porezne osnovice od koje se može odbiti. Obvezik 0% je obveznik PDV-a s tim da mu se obračunava stopa jednaka 0. On ulazi u

5

porezni sustav, ima pravo na povrat poreza koji je platio u inputima.. Nulta stopa znači izuzeće od plaćanja poreza s pravom na odbitak pretporeza. Plaća se na kruh, mlijeko, knjige (stručne, znanstvene umjetničke..), lijekove s liste HZZO-a, proizvode koji se kiruruški ugrađuju u ljudsko tijelo, znanstvene časopise te usluge javnog prikazivanja filmova. Minimalna porezna osnovicaAko se oporezive isporuke dobara I usluga obavljaju ispod njihove tržišne vrijednosti kao naknada mjerodavna je minimalna porezna osnovica. Slučajevi u kojima može doći do toga su: isporuka dobara I usluga trgovačkih društva njihovim članovima ili drugim bliskim osobama, od strane poduzetnika fizičkih osoba trećim osobama iz privatnih razloga te isporuke od strane poslodavca posloprimcima. Ako se za te isporuke ne može odrediti tržišna cijena onda se određuje minimalna osnovica koja je jednaka cijeni koja sadržava sve troškove poduzetnika koji se odnose na predmetnu isporuku.Vlastita potrošnja, zašto se oporezuje Vlastitom potrošnjom na koju se plaća porez na dodanu vrijednost smatra se izuzimanje dobara ili korištenje usluga iz svoje gospodarske ili druge djelatnosti za privatne potrebe.Vlastita potrošnja obuhvaća izuzimanja i za privatne potrebe poduzetnika - fizičke osobe i članove njegove obitelji kao i za potrebe trećih osoba kojima ih ustupa u neposlovne svrhe.O vlastitoj potrošnji (izuzimanjima) moraju se sastavljati odgovarajuće isprave (računi - obračuni) u skladu s propisima koji uređuju vođenje poslovnih knjiga poduzetnika i pravilnikom o pdv-u. Vlastita potrošnja se oporezuje jer je poduzetnik u toj situaciji krajnji potrošač te je izjednačen s ostalim potrošačima. Oporezivanje vlastite potrošnje znači da on nema pravo odbitka pretporeza na vlastitu potrošnju. Tu se inače javlja problem kako utvrditi vrijednost vlastite potrošnje. Problem se rješava zamjenskom poreznom osnovicom koja se izračunava putem kalkulacije troškova koje je poduzeće imalo za proizvodnju tog dobra.

Nacela zaduženja države su ravnomjerna raspodjela tereta zajma, načelo rentabiliteta, konjunkturnopolitičko načelo, načelo preraspodjele dohotka I I imovine, načelo gospodarskog rastaGranice zaduženja,tendencija povećanja zaduženja država

• -danas se ne postavlja pitanje jesu li zajmovi potrebni – javni zajam i suvremena država su nedjeljivi, već se postavlja pitanje može li se i kako utvrditi granica zaduženja

• -višedimenzionalnost pristupa problemu utvrđivanja granice zaduženja – s ekonomskog, pravnog, političkog i psihološkog stajališta

• -brojni i raznovrsni kriteriji za utvrđivanje granice državnog duga:• zaduženje po stanovniku • zaduženost u odnosu prema državnoj imovini • zaduženost u odnosu prema proračunskim prihodima • odnos zajmodavca prema dužniku • neželjena raspodjela dohotka i imovine • odnos zaduženja prema društvenom proizvodu • kriterij MMF-a

$ Konsolidacija i konverzija javnog duga; što se mijenje konverzijom Konsolidacija je financijska operacija kojom se više prije sklopljenih ugovora o zajmu zamijenjuje jednim novim zajmom sa jedinstvenim uvjetima. To je I pretvaranje letećih dugova u zajmove s dužm rokom otplate ili pretvaranje vremenski ograničenog zajma u rentni zajam.Konverzija je financijska operacija koja se obavlja kad je kamatna stopa na novčanom tržištu manja od kamatne stope u ugovoru u zajmu a kojom se država dužnik koristi kako bi pretvorila prije sklopljen zajam u novi zajam s povoljnijim

6

uvijetima. Najčešće se mijenja kamatna stopa zajma (pa plaća manje kamate pri vraćanju zajma) ali se može mijenjati I visina zajma (glavnice) ili valuta. Ako se konverzija zajma obavlja povećanjem kamatne stope radi se o AROZIRANJU

Vrste državnog proracuna : financijski I ekonomski, redoviti I izvanredni, tekući I kapitalni, proračun za nuždu, stalni I promjenjivi, naknadni, aneksni, admistrativni, ciklički

Donošenje proračuna 1. Inicijativa za izradu I donošenje- pozivaju se proračunski korisnici da dostave podatke o sredstvima koji će im biti potrebni a proračunski korisnici onda izrađuju prijedloge. 2. Izrada nacrta I prijedlog proračuna- nacrt izrađuje ministarstvo 3. Donošenje proračuna (rasprava,proračunska debata)Faze izvršenja državnog proracuna : 1. Naplata planiranih proračunskih prihoda I 2. Utrošak proračunskih sredstava u one svrhe I u iznosu kako je to proračunom utvrđeno. Da bi se osigurala kontrola u trošenju proračunskih sredstava propisan je postupak koji se sastoji od otvaranja kredita, angažiranje kredita, utvrđivanje duga,izdavanje naloga za isplatu, likvidacija duga I isplata. Izvršavanje proračuna ostvaruju točno utvrđene osobe: proračunski naredbodavac, račuopolagač I rukovoditelj imovinom. Načelo proracunske specijalizacije je zahtjev koji obvezuje izvršna tijela vlasti da proračunska sredstva mogu trošiti samo u utvrđenom iznosu (kvantitativna specijalizacija), za utvrđene svrhe(kvalitativna) I unutar utvrđenog vremena(vremenska).Ciklički proračun je razlika izmedju stvarnog i strukturalnog proracuna. On mjeri utjecaj poslovnog ciklusa na proracun, uzimajuci u obzir ucinak ciklusa na prihode, izdatke, I deficit.Kod ovog proračuna načelo proračunske ravnoteže treba se ostvariti u razdoblju 1 gospodarskog ciklusa a ne jedne proračunske godine.Načelo proračunskog jednistva je zahtjev prema kojemu si prihodi i rashodi trebaju biti sadržani u jednom proračunu. Zabranjuje stvaranje samostalnih dijelova proračuna I izdvajanje pojedinih prihoda I njihovu isključivu upotrebu za samo jedne vrstu javnih potreba. Fondovi narušavaju ovo načeloNacela proracuna. Razlikuju se klasična I suvremena načela. Klasična načela se dijele na statično-formalne I dinamičko-materijalne. Formalno-statični su ona ačela koja se odnose na sadržaj I oblik proračuna: načelo jedinstva,potpunosti I preglednosti. DM načela se odnose na sastavljanje I izvršenje: načelo točnosti,prethodnog odobrenja,specijalizacije,javnosti,ravnoteže I periodičnosti.Koja dobra pojedincu osigurava država? neke opcenite stravi o javnim dobrima ? razlika j.d i privatnih dob., nacela vezana uz to, granicni troškovi vezani uz to Javna dobra su: čista javna dobra, nesavršena javna dobra, mješovita I meritorna.Privatna dobra se temelje na načelu isključivanja (oni koji ne mogu platit, isključeni od korištenja. Npr. Jozo ima para za banana, Pero nema I odma je isključen) I načelu rivaliteta u potrošnji (koristi od upotrebe jednog dobra ograničenne na pojedinca I kad ga on koristi ne može više nitko drugi. Jozo ima banana, Pero ne moze vise imat tu banana) za razliku od javnih koji se temelje na načelu neisključivanja I nekonkurentnosti. Privatna dobra nabavljaju se na tržištu savršene konkurencije, plaća se cijena, temelji se na dobrovoljnoj odluci I plateznoj sposobnosti. Kod javnih dobara korist koju ma jedan korisnik ne umanjuje korist drugog korisnika pa je granični trošak dodatnog korisnika jedank nuli. Javna dobra nije moguće stavit na raspolaganje putem tržišta,za razliku od privatnih, I dostupni su svima pod jednakim uvjetima (zrak). Nesavršena dobra su dostupna određenim skupinama ovisno o geografskom polozaju I sl. Tu nema načela neisključivanja. Mješovita dobra su ona gdje pojedinačnu ponudu nekog dobra konzumiraju svi ali je potrošnja rivalitetna utoliko što njegova kvaliteta opada s brojem korisnika. Kod mješovitih dobra je isključeno ili načelo rivaliteta ili načelo isključivanja. Npr. Svi mogu otići na tekmu,ali je broj ljudi ipak ograničen kapacitetom dvorane.

7

Što je proracun po svojoj pravnoj prirodi? ZakonMeritorna dobra ili dobra od posebnog značaja su ona kod kojih građani pogrešno procjenjuju njihovu korisnost/štetnost. Npr. Obvezna osnovna škola iako pojedinci imaju pravo na izbor I obrazovanje I pojedinci smatraju da njihovo dijete iz nekog razloga ne treba ic u skolu, drzava odlucuje umjesto njih I zeli postic minimalnu obrazovanost naroda ili zabrana prostitucije. Meritorna dobra omogućavaju da se opravdaju različite fiskalne mjere države o nužnosti kojih se u načelu ne raspravlja. Država može potaknut potrošnju željenih dobara transfernim davanjima osobama s niskom ekonomskom snagom ili ograničit potrošnju dobara koja su štetna za ljudsko zdravlje kroz visoke poreze ili pobrinut se za odgovarajuće informacije kad postoje iskrivljena gledišta na njih.Kako se izrađuje drž.pror.RH ( ovo treba super dobro i detaljnoi znati!!!) Izrada proračuna I financijskog plana---izrada proračuna temelji se na procjeni gospodarskog razvoja I makroekonomskih pokazatelja. Ministarstvo financija prvo izdaje uputu za izradu strateških planova za iduće 3g. I dostavlja ostalim ministarstvima I drž. tijelima. Oni mu vraćaju izrađene planove do sredine travnja.Na temelju tih planova ministarstvo financija izrađuje strategiju vladinih programa i predlaže Vladi koja do kraja svibnja donosi strategiju vladinih programa za 3g razdoblje. Na temelju vladinih strategija Ministarstvo opet izrađuje nacrt smjernica ekonomske I fiskalne politike (3g) pa opet Vlada donosi I te smjernice. Pa opet min. fin. Daje uputu za izradu PRIJEDLOGA PRORAČUNA. Lokalne jedinice, drž. tijela, izvanproračunski korisnici izrađuju FINANCIJSKE PLANOVE svojih prihoda I rashoda I šalju natrag do kraja lipnja.Finacijski planovi se razmatraju I usklađuje se sa smjernicama. Nakon toga min.fin. izrađuje NACRT PRORAČUNA I šalje Vladi. Vlada utvrđuje prijedlog I dostavlja Saboru. Sabor raspravlja I donosi proračun do kraja godine.Javni izdaci? kriteriji za njihovo definiranje? Javni rashodi su rashodi javnopravnih tijela što ih oni moraju učniti kako bi se ostvarile zadaće iz njihove nadležnosti. Kriterij instrumenata financiranja-javni rashod su svi oni izdaci oji se financiraju putem proračuna, fondova I javnih poduzeća. Kriterij instrumenata javnih prihoda-jr su izdaci koji se fin. Porezima,doprinosima,pristrojbama, carinama,zajmovima itd. Kriterij funkcije od općeg I zajedničkog interesa-jr su izdaci države I javnopravnih tijela koja obavljaju određene društvene funkcije općeg značaja.Promjene proracuna? Ako se u tijeku proračunske godine zbog nastanka novih obveza za državni proračun ili promjena gospodarskih kretanja povećaju rashodi i/ili izdaci, odnosno smanje prihodi i/ili primici državnog proračuna, Vlada može, na prijedlog Ministarstva financija, obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda i/ili izdataka. Ako im to ne uspije onda Vlada predlaže izmjenu proračunaProračunske rezerve? Su sredstva proračuna namijenjena za neredviđene namjene npr. Elementarne nepogode Što je banka? Banka je ustanova ili radna organizacija koja posreduje u novčanom prometu i novčanim poslovima. Najčešće se bavi uzimanjem i davanjem kredita (zajmova).  One mogu stvarati, prenositi i upravljati novcem. Također osiguravaju sigurniju alokaciju novčanih fondova od suficitnih prema deficitnim subjektima.

Privremeno pror.financiranje? Ako Sabor ne donese proračun do kraja godine, primjenjiv od 01.01., uvodi se ova mjera. Dvije su metode: 1. PRORAČUNSKIH DVANAESTINA-financiranje iz tekućeg (starog) proračuna, iako može biti 12 uobičajeno je I u RH samo prva 3mjeseca. 2.AKONTACIJE-predujmovi u obliku proračunskih kredita na temelju prijedloga proračuna. Schmittov zakon o porastu javnih izdataka? Schmitt smatra da utjecaj na povećanje javnih izdataka imaju interesne skupine koje nastoje osigurat interese svojih članova, političke stranke povećat svoj utjecaj I administrativna birokracija-maksimirat vl. interese. U knjizi se ne spominje nikakav njegov zakon. Ima samo Timmov Zakon od Herberta Timma koji objašnjava prijelaz od apsolutnog na relativno povećanje javnih rashoda u 4 vremenska pomaka. 1.prirodni pomak,2.sustavom uvjetovani pomak,3.institucionalni,4.ideološki pomak. Ukratko, ljudi prvo zadovoljavaju osnovne potrebe, pa kad dođe malo para žele nešto više. Država se organizira I to nabavlja (povećavanje rashoda). Investicijski i transferni proracunski izdaci? Sredstva namijenjena inv. I dotacijama lok. jedinicaStruktura prorac.prihoda jedinica lokalne uprave i samouprave u RH? Prihodi od poreza,dotacije, neporezni izvori I korisničke naknade

8

Dotacije i subvencijeSubvencije – su državna pomoć poduzetnicima I fizičkim osobama za koju država ne prima nikakvu protunaknadu. Proizvođač je konkurentniji jer snižava troškove proizvodnje, potrošač povećava svoj raspoloživi dohodak. Izravne subvencije se doznačavaju proizvođaču transferom iz proračuna. Neizravne su one gdje neposredni novčani izdatak nije prisutan npr. Snižavanje kamata. Razlozi subvencija su najčešće gospodarskei socijalne naravi. Dotacije (međuproračunski transferi,potpore) su izravna doznačivanja novčanih sredstava između proračuna različitih teritorijalnih jedinica. Vertikalni transferi su između jedinica različite razine npr. Iz državnog proračuna u proračun nekog grada,općine.. Horizontalni su između jedinica iste razine. Namjenski ukoliko je novac transferiran za nešto točno određeno, ako nije onda je opća dotacija. Dotacije (potpore) mogu biti za izjednačavanje rashodnog kapaciteta, nadoknadu učinka prelijevanja I ostala dobra, gospodarsku stabilizaciju, nadoknadu izgubljenog poreznog prihoda, regionalni razvoj ili izvršenje zadataka. Financijski plan- je dopuna proračunu I služi za otklanjanje slabosti iz jednogodišnje primjene proračuna. To je document u kojem se za više godina sagledavaju prihodi I izdaci javnog sektora. U njemu su utvrđene smjernice djelovanja vlade utemeljene na očekianim gospodarskim kretanjima. Nije normativni akt. DOHODAK Porezni obveznik – fizičke osobe koje ostvaruju oporezivi dohodak,

-rezidenti (prebivalište/boravište u RH, ili su zaposleni u državnoj službi),- nerezidenti (nema preb/bor ali ostvaruje u RH oporeziv dohodak)

Osobni odbitak –umanjenje oporezivog dohotka koji se primjenjuje pri izračunu osnovice a po osnovi postojanja samog poreznog obveznika. Računa se kod nas tako da se kao polazna veličina uzima iznos osnovnog odbitka po osnovi obveznika te se uvećava za eventualne ostale odbitke (uzdrzavanje I sl.). Tuzemni obveznik ima pravo od ukupnog dohotka odbiti ukupi gubitak a inozemni samo gubitak ostvaren u tuzemstvu. Ukupan zbroj poreznih povlaštenja pribraja se prenesenom gubitku I taj zbroj se oduzima od ukupnog dohotka te se dolazi do osnovice.Godišnja porezna prijava –tijekom poreznog razdoblja obveznik uplaćuje predujmove a na kraju razdoblja predanje godišnju prijavu na temelju koje se utvrđuje konačni porez. Moguća su tri ishoda: da je platio koliko je trebao, da je preplatio pa država vraća novac ili da treba doplatiti. Ako je previše platio može tražiti povrat ili da mu se taj iznos prenese za sljedeću godinu.

IZVOR DOHODKA

PRIMICI IZDACI OLAKŠICE POREZNE STOPE

Nesamostalni rad

-plaće-mirovine-novčani I nenovčani primici

-obvezni doprinosi-određene premije osiguranja do 12.000kn godišnje

-osobni odbitak (1800kn+alimentacija 0.5, djeca od 0,5 za jedno dijete, invalidnost člana obitelji 0,3 ili 100% 1,0)-osobni odbitak na području posebne drž. skrbi Iskupine je 3840kn, II. 3200, a IIIskupina I brdsko-planinska imaju 2400kn-za vojne invalide-članove obitelji nestalih, zarobljenih ili smrtno stradalih branitelja-

12% do 3.600kn25% od 3.601-10.800kn40% na iznose iznad 10.800(od listopada 2011.)

Samostalni rad -sva ostvarena dobra

-svi odljevi dobara-uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja, plaće, obvezni doprinosi na plaću-amortizacija dugotrajne imovine

-100% područja drž. skrbi I skupine75% drž. skrb II.skupine25% III skupina I brdska područja(moraju zapošljavat više od 2 radnika, 50% radnika mora imat prebivalište/boravište na tim područjima

Mjesečni predujam prema rjšPorezne uprave I njihoveSamostalne procjenedohotka

9

min 9mj u porez. razd)-za iznos plaća I doprinosa NOVIH RADNIKA 100%-za iznos izdataka za istraživanje I razvoj 100%

Imovine I imovinskih prava

(nefinancijska imovina)

1)najam/zakup2)iznajmljivanje3)vremenski ograničen ustup imovinskih prava4)otuđenje

1) 30% od ostvarene najamnine. I za autorska prava3) stvarno nastali izdaci kod imov. Prava4)visina troškova pri otuđenju

NEMA 15% najam/zakupOstalo 25%

Kapitala(financijske imovine-ona imovina čije se vlasništvo dokazuje financijskim instrumentom npr. Dionicom, obveznicom)

-dividende,Kamate, (skrivene) isplate dobiti, predujmovi, bonus emisije, primici od izuzimanja imovine I korištenja usluga na teret dobiti

NISU PRIZNATI NEMA Dodjela/kupnja dionice 25%Ostalo 40%

osiguranja Primici u visini uplaćenih I porezno priznatih premija životnog, dobrovoljnog mirov. Osiguranja-iznos isplaćenog osiguranja ako je maji od uplaćenih premija

NISU PRIZNATI(te premije koje su uplaćivane su već bile priznate kao izdaci kod poreza na dohodak od nesamostalog rada)

NEMA 12%

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada I sve o tom dohotku – Dohodak od NESAMOSTALNOG RADA je razlika između primitaka I izdataka pri čemu su primici sve koristi koje zaposlenici ostvaruju po osnovi I u vezi s nesamostalnim radom a izdaci su obvezni doprinosi I javna davanja. Konkretno, primici su: plaća I mirovine, pogodnosti uz plaću koji mogu biti novčani primici (premije osiguranja koje šefovi uplaćuju za šljakere) I nenovčani primici (korištenje zgrade,auta, popust pri odobravanju kredita). Izdaci su: doprinos za mirovinsko, zdravstveno I doprinos za osiguranje u slučaju nezaposlenosti ali mogu biti I neobavezni doprinosi koji će biti porezno priznati kao izdaci ako su u iznosu do 12.000kn godišnje (životno osiguranje, dopunsko mirovinsko). Predujam se plaća iz bruto iznosa plaće.

Olakšice za podrucja posebne državne skrbi i brdsko-planinska podrucja Rezidenti koji imaju prebivalište I borave na područjima posebne državne skrbi priznaje se 3.840kn osobnog

odbitka ako spadaju u prvu skupinu područja drž. skrbi a 3.200kn ako su u drugoj skupini. Brdsko planinsko područje ima odbitak od 2.400kn. Također postoje olakšice poreza na dohodak za vojne invalide razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti. Članovi obitelji smrtno stradalih/zatočenih ili nestalih branitelja ne plaćaju porez na dohodak od obiteljske mirovine.Prirez porezu na dohodak je prihod općine/grada na području kojih se nalazli prebivalište/uobičajeno boravište obveznika prireza. Obveznik je fizička osoba koja plaća porez na dohodak, predmet oporezivanja je dohodak a porezna osnovica utvrđeni porez na dohodak. Plaća se po stopi koju utvrdi općina ili grad. Zagreb ima najveći 18%.(općine smiju do 10%, Zagreb do 30%, ostali gradovi od 12-15% Prirez je fakultativna mogućnost.

10

Teorije kod dohotka 1.TEORIJA IZVORA DOHOTKA- kraj 19st, Fuisting-kriterij za određenje oporezivog dohotka jest postojanje stalnog izvora dohotka. Dohodak je ukupnost dobara koja su pritekla kao prihodi iz trajih izvora u određenom razdoblju određenoj osobi.2. HAIG-SIMONSOVA TEORIJA (SHS teorija)-sveobuhvatni porez na dohodak. Dohodak je zbroj onoga što je utrošeno I onoga što je ušteđeno. U oporeziv dohodak uključeni su kapitalni dobici,darovi, nasljedstva I dobici na sreću, sva povećanja imovine. Načelo se jednako primjenjuje na gubitke.3. POTROŠNI POREZ NA DOHODAK- oporezivanje potrošnje porezom na dohodak sastoji se u primjeni progresivne porezne tarife na ukupni iznos potrošnje obveznika. Oporezivanje bi se provodilo na temelju osnovice koja bi se utvrdila tako da obveznik podnese prijavu ukupnih troškova učinjenih tijekom godine. Od tog zbroja oduzeo bi se iznos štednje. Dobivenom iznosu pribrojio bi se iznos koji je iz već postojeće štednje (kapitala) utrošen na potrošnju I na to bi se primjenila progresivna stopa. 4. TEORIJA TRŽIŠNOG DOHOTKA-s obzirom da ne postoji jedinstvena definicija dohotka u većini slučajeva se vrste dohotka taksativno nabrajaju. Teorijski kriterij za određivanje oporezivog dohotka je taj da je dohodak ostvaren na tržištu, primici koji nisu ostvareni na tržištu se ne oporezuje. (primjena u RH)

Aktivni i pasivni dohodak kod imovineAktivni dohodak je dohodak ostvaren poslovnom djelatnošću u kojoj obveznik-vlasnik koristi imovinu kao sredstvo na kojem ili pomoću kojeg ostvaruje dohodak u toj poslovnoj djelatnosti. Pasivni dohodak je dohodak koji obveznik-vlasnik imovine ostvaruje ne sudjelujući u poslovnoj djelatnosti (ne koristi imovinu u vl. Svrhe) već imovinu daje drugome na korištenje ili ju ulaže radi daljnjeg ulaganja (kupnja dionica, iznajmljuje poslovni prostor). Pasivni dohodak se dijeli na financijsku I nefinancijsku imovinu. Financijska imovina ili dohodak od kapitala je ona čije se vlasništvo može dokazati nekim financijskim instrumentom (mjenica,dionica,obveznica). Sve ostalo je nefinancijska imovina ili dohodak od imovine/imovinskih prava.

DOBIT Porezni obveznik : Rezidenti- svaka fizička/pravna osoba ili trgovačko društvo koje SAMOSTALNO,TRAJNO I s namjerom

ostvarivanja dobiti obavlja djelatnost -poduzetnik koji je po načelu fakultativnosti ili po sili zakona obvezan plaćati porez na dobit

umjesto poreza na dohodak (zapošljava 15 I više radnika, ukupni dohodak 400.000kn, ukupni primitak ili vrijednost dugotrajne imovine veći od 2 000 000kn)

NEREZIDENT - tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (porez po odbitku)

Porezna osnovica Dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Za rezidenta se gleda dobit ostvarena u tuzemstvu I inozemstvu a za nerezidenta samo u tuzemstvu Utvrđuje se prema objektivnom neto načelu što znači da se kod utvrđenja oporezive dobiti u obzir uzimaju rashodi koji su u vezi s opravdanom dobiti. Osnovica se smanjuje za prihode od dividendi I udjela u dobiti, prihode od vrijednosnih usklađenja dionica I udjela, od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su već bila uključena u osnovicu prije, za svotu plaća I doprinosa novim radnicima te za rashode ranijih razdoblja koji su već bili uključeni u osnovicu.

Porezna osnovica u poslovanju izmedu povezanih osoba rezidenata i nerezidenata

11

Povezanim osobama smatraju se one kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe ili iste osobe sudjeluju izravno/neizravno u upravi,nadzoru, kapitalu društva. Ako povezane osobe ugovore cijene (druge uvjete) koji se razlikuju od cijena (drugih uvjeta) koji bi bili ugovoreni između nepovezanih osoba tada se sva dobit koja bi bila ostvarena kad bi se radilo o odnosu između nepovezanih osoba uključuje u poreznu osnovicu. Metode za izračun: usporedivih nekontroliranih cijena (cijena u kontroliranim poslovima se uspoređuje s onom u nekontroliranim), metoda trgovačkih cijena (utvrđuje se cijena po kojoj se roba nabavljena od povezanih osoba prodaje nepovezanim te se umanjuje za trgovačku maržu I dobiveni ostatak je cijena po kojoj je roba mogla bit nabavljena od nepovezanih), dodavanje bruto dobiti na troškove,podjele dobiti, neto dobitka.

Olakšice i oslobodenja Porez na dobit NE PLAĆAJU uopće svi oni koji nisu osnovani radi ostvarenja dobiti:subjekti javnog prava, neprofitni subjekti I otvoreni investicijsi fondovi.

1) PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI- do ulaska u EU 100% I., 25% II., 75% III. Skupina za djelatnosti ribarstva I poljoprivrede te ako zapošljavaju više od 5 zaposlenika od čega 50% prebiva ili boravi na tom području-ako na tim područjima obavljaju drugu djelatnost : I. skupina od 2011-2013 25%, ’14-‘16g 75% od propisane stope, a od 2017. Plaćaju normalno…… II.skupina 2011-2013. 75% a nakon toga normalno….III. skupina2011-2013 plaćaju 85% od propisane stope a nakon toga puna stopa.

2) BRDSKO-PLANINSKA PODRUČJA –poljoprivreda/Ribarstvo+ostali uvjeti do ulaska u EU plaćaju 75%-ostale djelatnosti od 2011.g plaćaju porez na dobit u visini propisane važeće stope3) GRAD VUKOVAR -poljoprivreda/ribarstvo+ostali uvjeti navedeni pod 1) do ulaska u EU ne plaćaju porez, ostale djelatnosti od 2011-2013g 25% propisane stope, od 2014-2016g 75% a nakon tog normalno4) SLOBODNE ZONE- Korisnici koji su u slobodnim zonama uložili u gradnju ili sudjelovali u izgradnji objekata ulaganjem više od 1 000 000kn a pritom nisu iskoristili gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganje propisane kartom regionalnih potpora. Ostvaruju oslobođenje do godine kad će iskoristit gornju granicu a najkasnije do kraja 2016g.5) POMORSKI PRIJEVOZ-trgovačka društva koja su registrirana I obavljaju brodarsku djelatnost ne plaćaju porez na dobit koju ostvare u okviru svoje djelatnostiPoticaji ulaganjima a) manja porezna stopa za one koji ulažu I na temelju ulaganja otvaraju nova radnja mjesta

b) potpore za istraživačko-razvojne projektec) za obrazovanje I izobrazbu

Uracunavanje poreza placenog u inozemstvu Plaćeni porez u inozemstvu može uračunati u tuzemni porez I to najviše do iznosa koji bi za tako ostvarenu dobit platio u tuzemstvu. Inače to se naziva I metoda običnog odbitka. Mora se dostavit I dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu.

Porez po odbitku- porez kojim se oporezuje dobit koju ostvari nerezident u RH. Obveznik je isplatitelj a osnovica bruto iznos NAKNADE (kamate I naknade na osnovi autorskih prava I intelektualnog vl.)koju tuzemni isplatitelj plaća inozemnom primatelju. Ako Pero Perić isplaćuje naknadu Hansu iz Njemačke onda je obveznik Pero. Stopa je 15%. .Namjera zakonodavca je oporezati te oblike dobiti prilikom isplate u inozemstvo pravnim osobama. Kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje (jer se plaća porez na dobit/dohodak u RH) propisano je da se neće naplatit ovaj porez tuzemnim poslovnim jedinicama inozemnog poduzetnika ako se naknada pripisuje kao prihod. Ali ako ima status naknade matičnom poduzeću onda se plaća. Placanje predujma poreza na dobit. Plaća se mjesečno na osnovi prijave za prošlogodišnje razdoblje. Ukupna svota iz prošlogodišnje prijave se podijeli po mjesecima.

12

$ Kad fizicka osoba placa porez na dobit Kad na vlastiti zahtjev prema načelu fakultativnosti ili po sili zakona po načelu obveznosti plaćaju ovaj porez umjesto poreza na dohodak. Može plaćati kad ostvaruje dohodak od neke od samostalnih djelatnosti ako izjavi da će plaćat porez na dobit. Morat će plaćati ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvari ukupni primitak od 2 miljončeka ili dohodak veći od 400.000kn, ako ima dugotrajnu imovnu u vrijednosti većoj od 2 miljončeka ili je u prethodnom razdoblju zapošljavala više od 15 radnika.

Oslobođenja kod poreza na nekretnine : a)OPĆA: -RH,drž. tijela,lok. Jedinice,humanitane I javne ustanove, zaklade,fondacije

-dipl. I konzularna predstavništva-osobe koje stječu nekretninu u postupku vraćanja oduzete imovine I komasacije zemljišta-prognanici I izbjeglice koji nekretninu stječu zamjenom svojih nekr. U inoz.-građani koji otkupljuju stan ili zgradu na temelju stanarskog prava- kod pretvorbe društvenog vlasništva-nasljednici prvog reda koji stječu nekretninu na osnovi ugovora o doživotnom- osobe koje stječu posebne dijelove nekretnina razvrgnućem suvlasništva-PRVA NEKRETNINA- osobe koje kupuju prvu nekretninu kojom rješavaju stambeno pitanje. Uvjeti su: hrvatsko

državljanstvo, prebivalište u mjestu I na adresi gdje je kupljena prva nekretnina, veličina nekretinine ne smije prelaziti propisanu površinu koja ovisi o broju članova uže obitelji (ako veličina prelazi onda se plaća porez samo na taj višak). Kupac I članovi njegove uže obitelji ne smiju imati u vlasništvu nikakvu drugu nekretninu koja odgovara njihovim stambenim potrebama te ne smiju imati u vlasništvu stan/kuću za odmor veće vrijednost. Ukoliko se nekretnina otuđi u roku 5g od kupnje plaća porez kojeg je bio oslobođen. Isti uvjeti vrijede I za kupnju zemljišta na kojem će se gradit kuća za rješavanje stambenog pitanja (max 600m2)

-NOVOSAGRAĐENE GRAĐEVINE- to su građevine ili njihovi dijelovi koji su sagrađeni, isporučeni ili plaćeni nakon početka primjena Zakona o PDV-u na snazi od 01.01.1998. Porez na promet nekretninama plaća se samo na vrijednost zemljišta I iznos naknade za komunalno uređenje ali NE NA GRAĐEVINU. Građevina se oporezuje PDV-omPropisana je zabrana kumulativnog korištenja oslobođenja!!!!!!!!!!!!!!b)OSLOBOĐENJA PRILIKOM UNOSA NEKRETNINE U TRGOVAČKO DRUŠTVO-ako je u obliku osnivačkog ugovora ili služi za povećanje temeljnog kapitala-stjecanje nekretnina u postupku spajanja I pripajanja trgovačkih društva ili razvrgnuća.c) OSLOBOĐENJA PRILIKOM NASLJEĐIVANJA, DAROVANJA I drugih stjecanja nekretine bez naknade-bračni drugovi, potomci/preci,posvojitelj/posvojenik-ako se radi o poljoprivrednom zemljištu (I osnovnoj djelatnosti):braća/sestre, njihovi potomci,zetovi I snahe ostavitelja ukoliko su živjeli s njim-pravne ili fizičke osobe koje RH daruje/daje vezano uz Domovinski rat-bivši bračni drugovi vezano uz razvodd) OSLOBOĐENJA NA PODRUČJU POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

-svi koji na tim područjima stječu nekretninu ako imaju prijavljeno prebivalište s tim da je narednih 10g ne smiju otuđiti, promijeniti prebivalište ili boraviti drugdje osim ako ih otuđe u korist nasljednika 1. Reda koji na tom području ima prebivalištee) OSLOBOĐENJA ZA VJERSKE ZAJEDNICE--za stjecanje vjerskih objekata ili zemljišta za izgradnju istihd) OSLOBOĐENJA PREMA ZAKONU O DRUŠTVENOJ POTICAJNOJ STANOGRADNJI- Agencija za pravni promet I posredovanje nekretninama ne plaća porez za izgradnju stanova

13

oporezuje svaku zgradu, dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski (ako se iznajmljuje onda se ne plaća prema sudskoj praksi Upravnog suda). Obveznici su pravne ili fizičke osobe-vlasnici. Plaća se od 5-15kn za m2 (to je porezna osnovica). Obračun I način plaćanja određuje općina/grad.

Porezno savjetništvo je davanje stručne pomoći I pružanje drugih popratnih usluga u poreznim pitanjima. Uređuje ga Zakon o poreznom savjetništvu I Pravilnik o programu I polaganju ispita za savjetnika. Samostalno I neovisno zanimanje, naknada prema propisanoj tarifi. Obvezni su sklapati ugovor o pruzanju savjetovanja (izuzev kad se radi o pojedinacnom savjetovanju) te čuvati poslovnu tajnu (osim ako se poreznom jamcu daje uvid, ako postoji pisani pristanak, ako se iznose tijekom poreznog, prekrsajnog il sudskog postupka). Odobrenje za rad im daje Komora poreznih savjetnika.Opći uvjeti za por.savjetnika 1. da ima poslovnu sposobnost i ispunjava opće zdravstvene uvjete za državnog službenika,2. da ima prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske,3. hrvatski jezik, latinično pismo 4. nekažnjavan I da nije izrečena sigurnosna mjera vezana uz ovu djelatnost.

Posebni uvjeti: dipl. Economist/pravnik sa min. 5g radnog iskustva na poreznim poslovima I položen ispit za savjetnika Žalba je redoviti (spriječava konačnost akta), devolutivni (o osnovanosti žalbe odlučuje više tijelo) I u pravilu suspenzivan (odgađa izvršenje). Dopuštena je žalba protiv rješenja donesenog u prvostupanjskom poreznom postupku. Može biti podnesena I u slučaju šutnje administracije (kad u propisanom roku ne donesu rješenje) no u tom slučaju primjenjiva je fikcija da je doneseno odbijajuće rješenje. Pravo na podnošenje žalbe ima osoba o čijim je pravima/obvezama odlučivano te svaka osoba koja ima pravni interes. Do donošenja rješenja o žalbi žalitelj može odustati. Rok za podnošenje žalbe je 30 dana od primitka akta. Odgađa izvršenje, iznimno ne ako je akt donesen u skraćenom postupku. Podnosi se nadležnom drugostupanjskom tijelu ali predaje se poštom preporučeno ili izjavljuje na zapisnik prvostupanjskom tijelu. Razlozi za to su: 1) načelo ekonomičnosti postupka, I. tijelo dužno je izmijeniti rješenje ili uz provođenje dopunskog postupka donijeti novo kako bi otklonilo svoje nedostatke. 2) dostavit će II. Tijelu I žalbu I podatke koje su prikupili 3) u slučaju suspenzivnog djelovanja žalbe odgađa izvršenje.

Tijela u žalbenom postupku Žalitelj, drugostupanjsko porezno tijelo (samostalna služba za drugostupanjski upravni postupka, odjel za porezni postupak) te osobe koje su pos l. dužnosti ili na temelju zahtjeva obveznika pozvane sudjelovati.

Postupak pred prvostupanjskim tijelom Prvo ispituje formalne pretpostavke (dopuštenost žalbe,od ovlaštene osobe I je li u roku). Ako ih nema ODBACUJE.Nakon toga odlučuje o osnovanosti žalbe (meritumu stvari) te može izmijeniti porezni akt tijekom postupka po žalbi ili usvojiti žalbu I donijeti novo porezno rješenje. Nikada ne može odbiti (to bi značilo da onda II. Tijelo više ne može odlučivati o žalbi) I može odlučujući o osnovanosti žalbe ići samo u korist žalitelja.Porezni akt će IZMIJENITI tijekom postupka po žalbi:

1)ako je žalba opravdana I nema potrebe za novim ispitnim postupkom2) ako je provedbeni postupak bio nepotpun, a to je moglo biti od utjecaja na rješavanje3) ako žalitelj u žalbi iznosi takve činjenice I dokaze koji bi mogli biti od utjecaja na drugačije rješ.4) žalitelju nije bilo omogućeno sudjelovanje u postupku5) žalitelj propustio sudjelovanje a u žalbi je opravdao propuštanje.

USVOJITI ĆE ŽALBU I DONIJET NOVI POREZNI AKT (uočeni nedostaci ne mogu bit otklonjeni ispravcima)1)Žalba je opravdana I ne treba dopunski postupak

14

2) provesti će dopunski postupak jer je prvi bio nepotpuno što je utjecalo na rješenje, iznešeni su releatni dokazi I činjenice u žalbi, žalitelj je opravdano propustio ili mu nije bilo omogućeno sudjelovanje.

Postupak pred drugostupanjskim tijelom Ispituje zakonske pretpostavke, ako ih nema ODBACUJE.Ako ima nastavlja s postupkom,ispituje zakonitost(cijelog poreznog akta) I ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, pritom nije vezan žalbenim zahtjevima. Rješava prema dostavljenim podacima od I. tijela. Ukolko su podaci nepotpuni ili pogrešno utvrđeni sam ili putem I. tijela upotpunjuje postupak. ODBIT će žalbu:

- pravilno proveden postupak, rješenje pravilno I osnovano na zakonu -u postupku je bilo nedostataka ali nisu utjevali na rješenje -prvostupanjsko rješenje je osnovano na zakonu ali zbog drugih razloga, ne zbog onih koji su navedeni u rješenju.

PONIŠTAVA RJEŠENJE I SAMO RJEŠAVA:-nepotpuno I pogrešno utvrđeno činjenično stanje u I. postupku- povreda pravila porezno-upravnog postupka- izreka pobijanog rješenja je nejasna ili u proturječnosti s obrazloženjem-pogrešna primjena materijalnog pravaPoništavanjem se poništavaju I sve one pravne posljedice oje je rješenje proizvelo.IZMIJENITI ĆE PRVOSTUPANJSKO RJEŠENJE- NE SMIJE BITI ŠTETE ZA ŽALITELJA (reformation in peius)!!!Iznmino može biti na štetu ako postoje razlozi zbog kojih bi to rješenje moglo biti oglašeno ništavim ili poništeno.

Izvanredna pravna sredstva

1. Obnova postupka - kad više nema mogućnosti žalbe već je došlo do konačnosti akta (pravomoćnost znači da se više ne može pokrenuti niti upravni spor što ovdje nije uvjet). Inicijativu imaju stranka, porezno tijelo I državni odvjetnik. Objektivni rok je 3g od dana dostave rješenja I to u slučajevima: a)novih činjenica/dokaza, b) rješenje se temelji na neistinitim navodima koji su doveli sl. Osobu u zabludu, c)rješenje je donijela neovlaštena osoba d)nije bilo potrebne većine, e)stranci nije bilo omogućeno sudjelovanje/nije ju zastupao zakonski zastupnik/nije joj dana mogućnost da se služi svojim jezikom il pismom.

Objektivni rok može biti I bez vremenskog ograničenja u slučajevima kad je rješenje donijeto na temelju lažne isprave/iskaza ili je posljedica kaznenog djela, na temelju presude koja je pravomoćno ukinuta ili se temelji na prethodnom pitanju o kojem je kasnije bitno različito odlučeno. Predaje se tijelu koje je donijelo rjš protiv kojeg nije dopuštena žalba. Na kraju se donosi rješenje kojim se predmetni akt ostavlja na snazi ili ga zamijenjuje, ukida ili poništava.

2. Mijenjanje i poništenje rješenja u vezi s upravnim sporom, Porezno tijelo protiv čijeg rješenja je podnesena tužba može do okončanja upravnog spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poništiti. Obveznik se ne smije dovodit u lošiji položaj I na taj način se mora otkloniti nezakonitost

3. Ukidanje pravomoćnog rješenja kojim je stranka stekla pravo u cijelosti ili djelomično ako:je to dopušteno zakonom, ako rješenje sadržava pridražaj ukidanja a stranka nije ispunila obvezu iz rjš. u roku ili uopćem te ako je to potrebno zbog otklanjanja neposredne opasnost za život/zdravlje ljudi a drugačije se ne bi moglo otklonit.

15

4. Poništavanje i ukidanje nezakonitog rješenja može biti u potpunosti Ili djelomično I to iz razloga: rješenje donijelo nenadležno tijelo ili bez suglasnosti drugog tijela te ako je u istoj stvari već donijeto pravomoćno rješenje kojim je ta stvar drugačije rješena ili je došlo do očite povrede materijalnih propisa. Poništavanje rok 2g, ukidanje 1g5. Proglašavanje rješenja ništavim : -ako je rješenje donijeto iz sudske nadležnosti

- ako je donijeto u stvari o kojoj se ne može rješavati u poreznom post.-izvršenje nije stvarno ili pravno moguće ili bi se počinilo kazneno djelo-donijeto bez zahtjeva stranke koja ni naknadno nije dala pristanak-sadražava nepravilnosti koja je po zakonu razlog ništavnosti

Postupak se pokreće po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke bilo kad, ništavim ga proglašava tijelo koje ga je donijelo ili vrši nadzor nad njim, dopuštena žalba/upravni spor. Poništavaju se svi učinci EX TUNC (od početka)

Upravni spor je oblik sudske kontrole nad upravom.Prema Zakonu o upravnim sporovima na snazi od 01.01.2012.

Upravni sud-rješava o tužbama protiv pojedinačnih odluka javnopravnih tijela (sudac pojedinac)-o tužbama protiv postupanja javnopravnih tijela (sudac pojedinac)-o tužbama protiv šutnje administracije-o tužbama protiv upravnim ugovora I izvršavaja upravnih ugovora itd.

Mjesno nadležan je sud prema prebivalištu/boravištu tj. Prema sjedištu javnopravnog tijelaVisoki upravni sud- rješava o žalbama protiv presuda I rješenja upravnih sudova , o zakonitosti općih akta, sukobu nadležnosti itd. Odlučuje u vijeću 3 suca, iznimno 5. Predmet upravnog spora: ocjena zakonitosti akta, postupanja tijela, propuštanja odlučivanja tijela u roku, sklapanja/raskidanja/izvršavanja upravnog ugovora te ocjena zakonitosti općeg akta jedinica lok/podr. samouprave te pravnih osoba koja imaju javnu ovlast. Vodi se samo ako nije osigurana sudska zaštita izvan upravnog spora. Stranke su tužitelj,tuženi I zainteresirana treća osoba. Pokreće se tužbom u roku 30 dana od dostave spornog akta.Tužba u pravilu nije suspenzivna, samo iznimno. Odbacuje se zbog formalnih nedostataka, poništava ako postoje bitni nedostaci koji sprečavaju ocjenu zakonitosti akta. Ako ne odbaci I ne poništi onda će provesti redovni postupak po tužbi s ciljem utvrđivanja činjeničnog stanja koje će kao pravno relevantno dati osnove sudu za rješavanje.

Prva radnja je dostavljanje tužbe na odgovor tuženoj strani. Presudom može usvojiti zahtjev tužitelja I presudom stavit izvan snage osporeni upravni akt ex tunc ili odbiti zahtjev I potvrditi upravni akt. Rješenjem sud odbacuje tužbu ili obustavlja postupak kada tužitelj odustane od tužbe. Upravni spor može biti prekinut I to obvezno kad postoji I postupak za prethodno pitanje te do pravomoćnosti presude u oglednom sporu. Spor se može I obustaviti ako tužitelj umre (nema nasljednika), povuče tužbu ili u cjelosti postupi prema tužbenom zahtjevu, ako podnositelj odustane od zahtjeva za izmjenu pojedinačne odluke zbog ukidanja akta.Protiv rješenja o obustavljanju dopuštena je žalba. Može donijeti presudu ili rješenje ko I po starom zakonu.Objektivni rok je 30 dana, međutim ako odluka nije dostavljena ili je pogrešno napisano da nema tužbe subjektivni rok je 90 dana od dana saznanja stranke.

Fond? razlika od proracuna?

16

Fondovi su posebni instrument financiranja javnih potreba po kojem se prikupljena sredstva upotrebljavaju za financiranje unaprijed utvrđenih zadataka. Fond je specijalizirani proračun dok je proračun fond za financiranje mnogostrukih javnih ciljeva I zadataka.Dva oblika fonda: proračunski I izvanproračunski. Proračunski fond osniva se za financiranje određenih javnih potreba iz nadležnosti države a sredstva za te fondove osiguravaju se iz proračuna. Oni nemaju svojstvo pravne osnove niti imaju svoje organe upravljanja. Njihovo poslovanje u nadležnosti je državnog organa. Izvanproračunski se osnivaju za financiranje javnih potreba izvan nadležnosti državnih organa I imaju svoje prihode.Fondovi znače odstupanje od načela proračunskog jedinstva.Razlike: namjena fonda I prioritet javne potrebe koja se financira točno je određena za razliku od proračuna koji ima mnogostruke ciljeve. Neutrošena sredstva iz fonda prenose se u drugu godinu dok se kod proračuna ona gase ako nisu utrošena. Fondovi u pravilu nemaju trajnu funkciju. Kad ispune zadatak zbog kojih su osnovani oni prestaju s radom dok proračun uvijek postoji.

Doprinos za soc. osiguranje(kriza,namjera zemalja,riješavanje krize)Doprinosi za socijalno osiguranje vrsta su izravnih, obveznih nameta kojima se financira sustav socijalnog osiguranja građana kao što je na primjer mirovinsko ili zdravstveno osiguranje. Doprinosi se obično ubiru iz plaće (tj. na teret zaposlenika) i na plaću (tj. na teret poslodavca), te se skupljaju u izvanproračunskim fondovima čija je funkcija isplata naknada socijalnog osiguranja građanima. Doprinose isplatitelj automatski uplaćuje na račune fondova pri svakoj isplati plaće. U drugoj polovici 19st. dolazi do zakonskog iniciranja I uređivanja socijalnog osiguranja u europskim zemljama. U razdoblju između dva svjetska rata gotovo svaki pojedinac koji je ispunjavao zakonske uvjete uživao je blagodati soc. Osig. Time je problem osiguranja soc. Sigurnosti pojedinca iz individualnog prerastao u društveni problem. Nakon Drugog svj. Rata osiguranje socijalne zaštte postal je gl. Zadaća suvremenih razvijenih država te je njegovo financiranje jedno od osnovnih fiskalnih pianja. No, upravo širenje soc. osiguranja I opseg blagodati koje pruža, uz nepovoljnademografska kretanja dovelo je do krize njegova financiranja I potrebe da se preispita postojeći I stvori novi sustav financiranja soc. osiguranja. Nepovoljna demografska kretanja znače da je sve veći udio umirovljenika a manji brojzaposlenih koji I plaćaju doprinose (i njihove mirovine). Dodatni problem je mogućnost kupnje mirovinskog osiguranja, namijenjeno osobama srednjih godina za prijevremeni odlazak u mirovinu. Prijedlog za rješavanje krize je concept potpune skrbi kod kojeg bi svim umirovljenicima bila osigurana osnovna razina skrbi, a viša razina nadoknađena privatnom skrbi. Jedno od rješenja može biti I djelomično smanjivanje razine osiguranja koje su danas u okviru mirovinskog osiguranja dobro zbrinute. Na taj način osnovna mirovina bi sličila socijalnoj pomoći I financirala bi se iz poreznih sredstava. Druge mjere: povišenje stope doprinosa, povišenje državne pomoći,prijelaz na metodu kapitalizirane štednje.Sustav međugeneracijske solidarnosti je uobičajen sustav financiranja javnog mirovinskog osiguranja u kojemu doprinose koje uplaćuju zaposlenici služe za isplatu mirovina. Počiva na načelu da se tekući izdaci moraju financirat iz tekućih prihoda. Aktivna generacija vrši uplate za prethodne generacije (“generacijski ugovor”). Sustav kapitalizirane štednje je sustav koji se najčešće primjenjuje kod privatnog mirovinskog osiguranja. Uplaćeni doprinosi štede se kao osnovni capital koji se višestruko oplođuje. Mirovinski fondovi ulažu ga u dionice, obveznice,nekretnina a kasnije se isplaćuju mirovine. Sustav je osjetljiv na inflatorna kretenja jer u tom slučaju dio ušteđenog kapitala biva obezvrijeđen.Nedostatak je I postojeći rizik u slučaju pada cijene (mogu izgubit ulaganja).

17

• $ Obvezni doprinosi su za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti(stopa 20% ili 15%), mirovinsko za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje(5%), obvezno zdravstveno(15%), obvezno zdravstveno zaštite zdravlja na radu(0,5%) I osiguranje za slučaj nezaposlenosti (1,7%). Obveznici su osiguranici ili druge pravne/fiz osobe/poslovni subject koji plaća obvezu doprinosa.Najveći iznos se ostvaruje od osiguranika na osnovi radnog odnosa I to na način da je obveznik doprinosa IZ osnovice (plaće)osiguranik I on placa doprinose za mirovinsko, a obveznik doprinosa NA osnovicu poslodavac I placa za zdravstvena I za zapošljavanje. Državni proračun.$ Dobrovoljni doprinosi služe za stimuliranje pojedinca na odricanju od potrošnje u vrijeme zarade kako bi se osigurao za moguće rizike povezane s nastankom bolesti ili biološkim starenjem. Provodi se različitim oblicima dobrovoljnih socijalnih osiguranja. Postoji dobrovoljno mirovinsko osiguranje, dopunsko zdravstveno I životno osiguranje sa štednom komponentom. Provodi se na dva načina: za dobrovoljno mirovinskom sa poticajnim sredstvima iz državnog proračuna dok za ostala dva sa poreznim olakšicama.$ Pristojbe u užem smislu su upravne (+upravne u području prava intelek. Vlasništva), sudske javnobilježničke. U širem smislu boravišna. Pristrojbe su protunaknade koju u novcu plaća obveznik pristrojbe za intelektualnu uslugu koju mu pruža državno tijelo tj. Naknada za rad tog tijela. Prihod proračuna pa se zove I novčani javni prihod ili može biti prihod političko-teritorijalne jedinice.Obveznik na protunaknadu gleda ko rashod a država kao prihod. Pristrojbeni predmet je povod za nastanak pristrojbe (npr. Ovjera ugovora) a pristrojbeni obveznik fizička il pravna osoba koja zahtjevom il prijedlogom u čijem se interesu (sa ili bez inicijative) poduzimaju radnje.

• Pristojbe – upravneUpravne pristrojbe I upravne pristrojbe u području prava intelektualnog vlasništva plaćaju se u povodu zahtjeva obveznika I u povodu donošenja akata drž. tijela, pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. Mogu se naplaćivati samo za zahtjeve I akte navedene u Tarifama upravnih pristrojbi. Obveznik je osoba na čiji zahtjev se pokreće postupak/obavljaju radnje. Osobna oslobođenja odnose se na političko-teritorijalne jedinice I njihova tijela, neke od taksativno nabrojenih neprofitnih djelatnosti koje obavljaju određene osobe, socijalno ugrožene kategorije, invalidi rata I članovi obitelji smtno stradalih/zatočenih/nestalih branitelja, a stranci ne trebaju plaćat pristrojbu na vizu I produženje boravka. Predmetna oslobođenja (koje se odnose na neke dokumente ili spise) su taksativno nabrojena u zakonu npr. Ne plaćaju se na spise I radnje koje se vode po službenoj dužnosti. Predviđen je povrat pristrojbe ukoliko je preplaćena ili nije postojala obveza plaćanja. Plaćaju se u državnim biljezima. Pripada u proračun ovisno kojem tijelu je plaćeno (županijski,gradski,državni ili zajednički)

Javnobilježničke pristrojbe- za isprave I radnje bilježnika. Obveznik osoba na čiji zahtjev ili u čijem interesu se poduzimaju radnje. Obvezno oslobođenje: država I njena tijela, socijalno ugroženi, humanitarci. Fakultativno:stranke oslobođene plaćanja ( osobe koje bi plaćanjem pristrojbe imale štetne posljedice za nužno uzdržavaje sebe il čl. Obitelji) Prihod državnog proračuna.Sudske pristojbe plaćaju se u postupku pred redovnim sudovima I to samo za one podneske stranaka I odluke I radnje suda za koje je takva obveza Zakonom izričito određena. Pristrojbeni predmet su ili podnesci ili odluke/radnja suda. Za razliku od upravnih, sudske se često plaćaju dvaput. Kod sudova inače vrijedi načelo dispozitivnosti (stranka inicira postupak) pa je prema njemu ona I pristrojbeni obveznik. Al ona može bit obveznik I ako se koristi načelo oficijelnosti jer ostvaruje korist (npr. Ostavinski postupak). Boravišna pristrojba- nema karakter naknade za uslugu kao ostale pristrojbe. Ona je parafiskalitet tj. prihod subjekata koji nisu državna tijela a obavljaju određene poslove od javnog interesa. Kako bi im se osigurale financije z ate poslove plaćaju se ova davanja. Pristrojbeni predmet je činjenica da je pristojbeni obveznik noćio izvan svog prebivališta u smještajnom objetu u kojem se obavlja ugostiteljska ili turistička djelatnost. Obveznici su osim ovih koji noće I vlasnici kuće za odmor I članovi njegove obitelji (olakšica-plaćaju 30% pristrojbe) I vlasnici plovila na vezu. Olakšica 50% za osobe od 12-18g.

18

Oslobodenja od placanja pristojbi mogu biti osobna I odnose se na fizičke/pravne osobe s obzirom na njihova određena svojstva ili predmetna oslobođenja na pojedine spise I radnje. Osobna obuhvaćaju tri kategorije osoba po različitim kriterijima: po kriteriju da se radi o političko-teritorijalnim jedinicama različite razine I o njihovim tijelima. Po kriteriju obavljanja eke od taksativno pobrojanih neprofitnih djelatnosti koju obavljaju određene osobe I ako se radi o socijalno ugroženih građanima. Predmetna se odnose na određene spise I dokumente I taksativno su navedeni.Korisnicke naknade- plaćanja za učinjenu uslugu ili za korištenje komunalnih dobra ili objekata koji nisu industrijske prirode.Mogu se podijeliti na pristrojbe,komunalne naknade, posebne poreze na temelju ostvarene konkretne koristi te cijene korištenja komunalnih dobra I objekta. Korisničke naknade su izvor prihoda nižih razina vlasti (tamo gdje se ubiru). Pristrojbe se plaćaju za izdavanje dokumenata I dozvola ili za pružanje određenih usluga (registracija auta). Cijene za korištenje komunalnih dobra I usluga kao naknada za korištenje tih dobra kad se korisnici mogu individualizirati što se tiče učinjenog troška (plin, struja). Komunalne naknade za komunalne djelatnosti gdje se ne može individualizirati (čistoća,groblja). Posebni porezi obično se javljaju kao imovinski pa je vrijednost osnovice prema vrjednosti nekretnine (npr. Ako se u blizini tvog apartmana koji iznajmljuješ napravi lunapark zbog kojeg vise turista dolazi pa ti mozes iznajmit za vecu cijenu..ti imas korist od toga pa placas taj poseban porez)

Imovinski porezi su porezni oblici koji za predmet oporezivanja imaju imovinu.Temelje se na načelu oporezivanja prema gospodarskoj snazi I načelu ekvivalencije(visina poreza mora biti ekvivalentna koristi koju imaju od države). Porezi na promet nekretnina su imovinski porezi u širem smislu I ubiru se na imovinu u njenom dinamičnom obliku tj. Prilikom promjena koje se s njom ili na njoj odvijaju. Imovinski porezi u užem smislu su oni kojima se oporezuje imovina u statičnom obliku. S obzirom na izvor imovinski porezi se dijele na nominalne (porez NA imovinu) I realne (iz imovine) Mogu biti jednokratni, povremeni I redoviti.Danas prevladavaju lokalni imovinski porezi ali mogući su I državni.Sintetički (opći) terete ukupnu imovinu u vlasništvu obveznika, pojedinačni (analitički) pojedine djelove. Postoji još porez na pokretnu/nepokretnu imovinu ili na imov. Prava. Bruto porez na imovinu odnosi se na imovinu izraženu u aktivnom bruto smislu bez uzimanja u obzir dugovanja. Neto porez je razlika između bruto I dugova. Porezna osnovica može se utvrditi na osnovi tržišne cijene (najčešće), prema iznosu prihoda od imovinskih predmeta Ili prema vrijednosti kapitala. Karakteristike poreza na promet (opceg)/objasni svefazni opći porez na prometOpći porez na promet je oblik oporezivanja prometa kojim se oporezuju svi ili najveći broj proizvoda I usluga u prometu. Može biti svefazni,višefazni ili jednofazni ovisno koliko faza je obuhvaćeno oporezivanjem. Bruto svefazni jeoblik kod kojeg se plaća porez u svim fazama proizvodno-prometnog procesa s tim da iznos plaćenog poreza u jednoj fazi ulazi u poreznu osnovicu sljedeće faze (nema instituta odbijanja poreza). Karakterizira ga kumulativni učinak.Neto svefazni porez obračunava se samo na dodanu vrijednost. Bruto višefazni je isti ko I bruto svefazni ali se ne oporezuju sve faze. Jednofazni su porez na promet u proizvodnji/u trgovini na veliko/trgovini na malo.Vrste jednofaznog poreza na promet: porez na promet u proizvodnji (plaća proizvođač trgovcu), porez na promet u trgovini na veliko, porez na promet u trgovini na malo.

kontrola imovinskih poreza ????? Kontrola trošenja pror.sredstava i inspekcijski nadzorKontrola trošenja su postupci I mjere koje imaju zadatak osigurati da se proračunski izdaci izvršavaju sukladno zakonskim propisima te da se izvršavanje proračuna temelji na načelima zdrave fin. politike tj. načelima svrsishodnosti I ekonomičnosti. S obzirom na organe koji provode razlikujemo upravnu kontrolu, računsko-sudsku I političku kontrolu. Kontrola može prema vremenu biti prethodna ili naknadna, prema odnosu između tijela koje je nadležno za kontrolu može biti eksterna (vanjska) ili interna. Može biti kontrola svrsishodnosti ili zakonitosti.

19

Upravna kontrola—u pravilu se obavlja sa stajališta upravne subordinacije u raspolaganju javnim prihodima nižeg tijela. Obavljaju je proračunski inspektori (organ ministarstva financija). Ovlašteni su pregledati dokumentaciju I poslovne knjige radi zakonitosti, ispravnosti I pravodobnosti obrauna I uplate prihoda proračuna. U fazi izvršavanja proračuna upravna kontorla se odnosi na kontrolu zak. I svrsish. Upotrebe proračunskih sredstava.Računsko-sudska kontrola -- Vanjski neovisni oblik kontrole. U pravilu ga provode neovisne institucije koje odgovaraju predstavničkom tijelu pa se naziva I institucionalnim oblikom.Kontrolira se trošenje sredstava kontrolom poslovanja korisnika (dokumenata,evidencija…) te se vrši ispitivanje svih fin. transakcija koje predstavljaju drž. izdatke.Politička kontrola-provodi predstavničko tijelo nad vladom. Kontrolira se vlada kao proračunski nalogodavatelj da se utvrdi uredno izvršenje zadataka te mora li snositi političku odgovornost.

Stupovi mirovinskog (općenito)1. Stup uključuje ovlaštene javne programe koji pokrivaju cijeli ili veliki dio stanovništva. Vode ih tijela koja su sastavni dio državne vlasti I financiraju se iz javnih prihoda. Državne mirovine nude kolektivno rješenje u obliku sustava međugeneracijske solidarnosti.2. STUP uključuje privatna osiguranja koja nude socijalnu zaštitu na načelu kapitalizirane štednje a na koje se poslodavci i/li zaposlenici mogu djelomično ili u cjelosti odlučiti snagom zakonskih ovlasti.3. STUP počiva na privatnom ugovoru koji vlasniku police osiguranja daje pravo tražitt rentu, mirovinu I slična plaćanja ili povrat troškova zdravs. osiguranja a na osnovi premije plaćene u prošlosti.Vlast pritom često intervenira osnivajući nezavisna tijela za nadzor I uvodi važna porezna oslobođenja za osobe koje su stupila u treći stup.Sustav mirovinskog osiguranja u RH-financiranje iz izvanproračunskog fonda, sastoji se od 3 stupa: obvezno mirovinsko na temelju generacijske solidarnosti, obvezno mirovinsko na temelju kapitalizirane štednje I dobrovoljno mirovinsko na temelju kapitalizirane štednje. Hrvatski zavod za mirovinsko obavlja poslove vezane za 1. Stup koji se odnosi na starosnu,prijevremenu,invalidsku, obiteljsku, najnižu I osnovnu mirovinu te na profesionalnu rehabilitaciju, naknadu zbog tjelesnih oštećenja I putnih troškova povezan s ostvarivanjem tih prava. Temelji se na načelu uzajamnosti, solidarnosti, obveznosti, zakonskog uspostavljanja osiguranja, doprinosa za financiranje osiguranja I jedinstvnih prava. Zavodom upravnja Upravno vijeće koje imenuje Vlada.

Načela zaduzenja 1. RAVNOMJERNA RASPODJELA TERETA ZAJMA –zasniva se na načelu da naknadu za korištenje javnog dobra treba dati kad se tim dobrom koristimo što znači da se dugoročna ulaganja u javna dobra financiraju iz zajma, a da teret zajma bude raspoređen na one koji će se koristit tim dobrima. Drugo pomoćno načelo je da se javni zajam ravnomjerno raspodjeli među generacijama I zapravo se odnosi na financiranje putem zajmova izvanrednih rashoda.2. NAČELO RENTABILITETA –sredstva prikupljena javnim zajmom treba uložiti u produktivne svrhe tao da se zajam može otplatit iz povećanog dohotka3.KONJUNKTURNO-POLITIČKO NAČELO- javni zajam može se koristiti da bi se ostvarili ciljevi anticiklične konjukturne politike države tako da se smanji zaostajanje private potražnje. Financiranjem javnih rashoda zajmom došlo bi do povećanja potražnje tako da zajam ima ulogu ekspanzine financijske politike.4.NAČELO PRERASPODJELE DOHOTKA I IMOVINE- pri raspisivanju zajma mora se voditi računa da zaduženje države ne dovede do neprevedne preraspodjele kojom bi bogati postali bogatijima. (Zajmodavac može biti I privatna osoba )5. NAČELO GOSPODARSKOG RASTA-financiranje javnih rashoda sredstvima javnog zajma može se pozitivno ocijeniti ako tako prikupljena sredstva pridonose povećanju društvene proizvodnosti.

20

Javnoprivatno partnerstvo –pojam koji se odnosi na sve oblike suradnje između javne vlasti I privatnog sektora s ciljem osiguranja sredstava, izgradnje, obnove uravljanja ili održavanja infrastructure ili pružanja javnih usluga. U RH ga uređuje Zakon o javno-privatnom partnerstvu I Zakon o proračunu. Zakonski je definiran kao dugoročan partnerski odnos između javnog I privatnog partnera. Osnovna obilježja tog odnosa: privatni partner od javnog preuzima obvezu projektiranja,gradnje ili rekonstrukcije javne infrastructure, preuzimajući pritom 1 ili više obveza u svrhu pružanja krajnjim korisnicima javne usluge iz okvira nadležnosti javnog partnera. Javni partner može na privatnog partnera prenijeti određena prava, dodijelit koncesiju ili plaćati naknadu u novcu. Svaki od partnera preuzima odgovornost za rizik na koji može utjecati ili je odgovornost podijeljena s ciljem optimalnog upravljanja rizikom tijekom trajnja projekta JPP. Partnerstvo može biti ugovorno ili statusno. Statusno se zasniva na članskom odnosu između javnog I privatnog partnera u zajedničkom trgovačkom društvu. Nakon javnog natječaja J. I P. sklapaju ugovor o ortaštvu kojem je cilj uspostava spomenutog trg. Društva.porezne olakšice kod prve stanogradnje, Proracun EU je financijski instrument u kojem se iskazuju svi prihodi I rashodi Unije. Jedini centralizirani instrument provođenja fiskalne politike na razini EU. Karakteristike: prihodna I rashodna strana razlikuju se od onih kod nacionalnih proračuna, proračun EU je relativno malen u odnosu na veličinu gospodarstva koje pokriva, strože je I čvršće reguliran, iz njega je izuzeto zaduživanje I posuđivanje sredstva korisnicima proračuna.U postupku donošenja sudjeluju Komisija, Vijeće I Europski parlament.Prihodi EU:uvozne carine,poljoprivredne pristrojbe,prihodi na osnovu pdv-a, prihod na osnovi bruto nacionalnog proizvoda I ostali izvori (porez na dohodak,pristrojbe..). Rashodi: poljoprivredna politika,strukturne operacije, unutarnja politika (obrazovanje,kultura,transport..), vanjske aktivnosti, administrativni troškovi, za pomoć budućim članicama..

N ačelo likvidnosti .Načelo likvidnosti u širem smislu podrazumijeva nesmetan tok imovine iz novčanog u nenovčane oblike imovine i obrnuto. U užem pak smislu to načelo označava unovčivost (utrživost) imovine, posebice kratkotrajneUvjete za zaduživanje lokalnih jedinica (kredit,zajam,vrijednosni papiri su načini zaduživanja)1. SVRHA-Mogu se zaduživati samo radi financiranja programa I projekata obnove I razvitka (prema ZKPI) I uz odobrenje Vlade. 2. VISINA DUGA- može iznositi najviše 10% proračunskih rashoda izvršenih u prethodnoj godini uz suglasnost Ministarstvo financija po pojedinačnom kreditnom poslu. Ukupna godišnja obveza max 20%. 3. Također, mogu se zadužiti samo za investicije koje se financiraju iz njihovog proračuna a koje potvrde njihova predstavnička tijela uz suglasnost Vlade a na prijedlog ministra financija.Zaduživat se mogu I pravne osobe u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu lokalnih jedinica ali samo za investicije uz suglasnost većinskog vlasnika tj. osnivača.Posebni porezi na promet ili trošarine(akcize) su poseban podsustav poreza na potrošnju(promet) kojim se oporezuje samo jedan ili nekoliko istovrsnih proizvoda.Postoje 3 načina utvrđivanja: da se trošarina plaća u apsolutnom iznosu po jedinici mjere, da se plaća u postotku od vrijednosti kupljene robe ili da se istovremeno primjenjuje I jedno I drugo. PRIGOVORI trošarinama koji se utvrđuju u apsolutnom iznosu po jedinici mjere su da je skuplja roba relativno manje oporezivana u odnosu na jeftiniju (npr. Postoje skuplje I jeftinije cigarete koje se razlikuju u kvaliteti a primjenila bi se ista trošarina zbog čega bi jeftinija bile jače oporezane). Zbog toga se nastoji razvrstat proizvode u razrede ili dio trošarinske obveze odrediti u paušalnom iznosu a ostatak u postotku od maloprodajne cijene. Drugi prigovor odnosi se na činjenicu što je ovaj način utvrđivanja neprilagodljiv inflaciji. U slučaju visokih stopa inflacijedolazi do naglog pada trošarinskih prihoda ako se pod hitno ne povisi trošarina. Moguće je odbiti prigovor ako se propiše automatsko podizanje trošarina u tim slučajevima. Karakteristike trošarina: -plaćaju se na točno određen krug proizvoda, fiskalna izdašnost, istodobna primjena trošarine I općeg poreza na promet, stabilnost prihoda, jeftinoća ubiranja prihoda ugodnost plaćanja I prevarljivost.

21

TROŠARINE U RH- na alkohol,duhan,energente I električnu eng (usklađene s pravom EU) te na osobne automobile/plovila I zrakoplove, kavu, premije osiguranja od auto. Odgovornosti I kasko, luksuz I potrošnju. Zašto se uvode posebni porezi na promet ? Iz fiskalnih I nefiskalnih razloga.Nefiskalni razlozi mogu biti socijalni,zdravstveni,ekološki,ekonomski,razlozi zbog načela korisnosti, zbog poskupljenja uvoznih proizvoda itd.

Povrat u prijašnje stanje po opz-u ako je obveznik iz opravdanih razloga propustio izvršiti neku radnju u roku I zbog toga trpi posljedicu može tražiti povrat. Subjektivni rok je 8 dana od dana kad je prestao razlog propuštanja/kad je doznao za uzrok. Porezno tijelo odlučuje zaključkom. Nije dopuštena žalba.Može podnijeti zahtjev I izvršiti propuštenu radnju I nakon isteka 3mj od propuštenog roka ako je u tome bio spriječen zbog više sile.

Doprinos se plaća zbog “usluga” koju država čini određenoj grupi građana koji od nje imaju neposrednu korist. Razlikuju se od poreza po tome što obveznici doprinosa imaju neposrednu korist od rada državnih organa, a visina obveze u plaćanju doprinosa u pozitivnoj je korelaciji s tom korišću. Obveza doprinosa tereti samo određeni krug osoba, nema opći značaj. Od pristrojbi se razlikuju po tome što obvezu plaćanja doprinosa nisu inicirali obveznici plaćanja doprinosa I što je za te obveznike proistekla neka materijalna korist od aktivnosti državnih tijela. U RH postoje doprinosi za obvezna I dobrovoljna osiguranja. Obvezna:- mirovinsko na temelju gen. solidarnosti

-mirovinsko na temelju individualne kapitalizirane štednje-obvezno zdravstveno I obvezno zdravstveno osiguranje zaštite na radu-osiguranje za slučaj nezaposlenosti.

Dobrovoljna: dobrovoljno mirovinsko, dopunsko zdravstveno, životno sa štednom komponentom.Obveznik obveznog doprinosa su zaposlenici,poslodavci, obrtnici,samostalna zanimanja, poljoprivrednici ugl. Svi koji su zaposleni ili zapošljavaju. Doprinosi za mirovinsko plaćaju se IZ osnovice, a za zdravstveno I zapošljavanje NA osnovicu. Uplaćuju se u proračun.Ovrha Ovršni postupak je dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak prisilne naplate poreznog duga na temelju ovršnih I vjerodostojnih isprava. Uređen je Općim poreznim zakonom. Temelji se na načelu zabrane prekomjernosti I zaštite dostojanstva ovršenika. Vodeći se načelom zabrane prekomjernosti porezna tijela dužna su u ovršnom postupku primjeniti one ovršne radnje koje su primjerene u odnosu na visinu poreznog duga. Načelom zaštite dostojanstva nalaže se poštivanje čovjekovog ugleda, časnosti, osobnih vrijednosti, ponosa itd. Ovrhovoditelj je osoba koja je pokrenula postupak radi ovrhe neke tražbine ili osoba u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti (porezno tijelo). Ovršenik je osoba protiv koje se tražbina ostvaruje. Ovršna isprava je kvalificirana JAVNA ISPRAVA na temelju koje se po zakonu može tražiti prisilno ostvarenje tražbina koje su u njoj utvrđene. To su: rješenje o utvrđenju poreza, obračunska prijava I nagodba sklopljena pred poreznim tijelima. Na temelju njih donosi se rješenje o ovrsi na koju se može podnijet žalba (NEMA SUSPENZIVNI UČINAK-ne odgađa ovrhu).Vjerodostojna isprava je knjigovodstveni IZLIST stanja poreznog duga koji mora potpisati ovlaštena osoba poreznog tijela. Na temelju nje se donosi rješenje o ovrsi na koji se može podnijet samo PRIGOVOR (ima suspenzivni učinak-odgađa ovrhu). Na rješenje o prigovoru se može donijet žalba koja ponovno NEMA SUSPENZIVNI UČINAK. Ovrha se provodi ako je porezni dug dospio I ako je porezno tijelo poduzelo sve mjere naplate iz sredstva osiguranja poreznog duga. Može se provest I na temelju zamolbe drugog tijela I tad je pravni temelj odgovorno to tijelo.Postupci u svezi s ovrhom su obustava ili odgodaObustava je prekid postupka kad je ovrha postal nemoguća ili se iz drugog razloga ne može provesti. U slučajevima: - preinačene,ukinute poništene ovršne isprave nakon pravomoćno dovršenog postupka

22

-prestanak prava iz porezno dužničkog odnosa, otpis poreznog duga-odobri se plaćanje u ratama ili se odgodi naplata poreza te ako se otvori stečajni postupak

Odgoda je vremenski pomak trenutka otpočinjanja ovrhe. (max 6mj)… na temelju ovršenikovog obrazloženog prijedloga u slučajevima: - podnijeta žalba na ovršnu ispravu ili rješenje o ovrsi

-podnesen zahtjev za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojem je donesena ovršna ispravaOvrha pokretninaOdvija se na način da ovrhovoditelj popisuje pokretninu tj. čini pljenidbeni popis. Zaplijenjene pokretnine može ostaviti kod ovršenika ako se time ne ugrožava ovrha, osim novca,dragocijenosti I vrijednosnih papira. Ostavljene pokretnine označavaju se pečatom ili na drugi način. Vrijednost se utrvđuje na temelju procjene ovrhovoditelja I ta vrijednost onda služi kao cijena na javnoj prodaji.Ako se pokretnine nalaze kod treće osobe koja ne želi dopustit pljenidbu donosi se rješenje s nalogom za predaju stvari ovršeniku. Ako u roku 8 dana ne postupi u skladu s rješenjem, naplatit će se iz njene imovine. O cijelom postupku I procjeni vodi se zapisnik koji popisuju sudionici+svjedoci(obvezno ako nije prisutan ovršenik il član obitelji). Porezna tijela ovlaštena su pretražiti stambene I poslovne prostore, spremnike I zatražiti otvaranje zaključanih vrata. Ne mogu popisivat osobne stvari, stvari za kućanstvo I osnovne životne potrebe te oruđe potrebno za obavljanje djelatnosti. Pljenidbom se općenito stječu založna prava koja imaju prvenstvo pred ostalim založnim pravima.

Ovrha nekretninaZasnovana je na zahtjevu poreznog tijela I prijedlogu državnog odvjetništva ali ju provodi nadležan sud. Ne primjenjuje se Opći porezni zakon već supsidijarno Ovršni zakon. (u knjizi niti nema posebno obrađena ovrha). Provodi se zabilježbom u zemljišnoj knjizi,utvrđenjem vrijednosti, prodajom nekretnine I namirenjem ovrhovoditelja.

(ostale ovrhe se dosad nisu pojavljivale na rokovima al just in case )Ovrha novčanih sredstava na žiroračunima I dr. računima-rjš. O ovrsi se dostavlja FINI I nalaže da taj iznos prebaci na račun ovrhovoditelja. Izvršava se prije svih drugih naloga.Ovrha na novčanoj tražbini- mogu se plijeniti I ako nisu dospjele. Ako je dospjela onda će se tražiti da ovršenikov dužnik uplati iznos tražbine ovrhovoditelji. Ako je predmet pljenidbe tražbina ovršenika-zaposlenika onda će se tražiti od poslodavca da tu tražbinu uplati ovrhovoditelju iz plaće ovršenika.Zastara Pravo poreznog tijela na utvrđivanje obveze,pokretanje postupka I naplatu te pravo obveznika na povrat zastarjeva za 3g a počinje teći istekom godine kad je to trebalo obavit. Apsolutna zastara za 6g.Tijek zastare se može prekinut svakom službenom radnjom poreznog tijela kojom želi ostvariti svoje pravo (radnje usmjerene na određivanje I naplatu poreza,kamata,troškova ovrhe) ili radnjom obveznika usmjerene na ostvarivanje prava, ukoliko su dostavljene na znanje drugoj strani.Carine (iz 1. knjige) su oblik javnih davanja koja se u skladu s carinskom tarifom naplaćuju na promet robe preko carinske granice. Imaju obilježja poreza jer su prinudna davanja namijenjena za financiraje općih a ne posebnih javnih usluga, naplaćuju se različitim stopama. Za razliku od poreza carine su u funkciji ostvarenja ciljeva ekonomske politike tj.zaštite domaće proizvodnje, zaposlenosti I sl. S obzirom na smjer kretanja robe razlikujemo uvozne, izvozne I provozne. Uvoznim carinama se utječe na promjenu vrijednosti domaćeg novca u odnosu na vrijednost proizvoda koji se uvozi. (veća carina, manja vrj. Domaćeg novca). Izvoznim carinama se može poticat domaća proizvodnja. Provozne su arhaični oblik, danas ih nema. Prema cilju kojem služe razlikujemo fiskalne I zaštitne. Prve se najčešće stavljaju na proizvode koje nema u tuzemstvu a druge kako bi se zaštitile domaće gosp. Grane ili sektori od konkurencije. Vremenski ograničene zaštitne/odgojne carine štite razvoj novih grana dok ne postignu konkurentnost. Tu se ubrajaju I krizne carine. Podvrsta su antidumpinške carine kojima se štiti gospodarstvo od uvoza dumpinških proizvoda.

23

Dumping: - 1) pravidumping monopola I dumping izazvan eksportnim subvencijama 2)nepravivalutni I socijalni3) sporadični povremena ponuda robe koja inače nema prođu (ovaj izraz “prođa” je stručan, ne zezam se) I nudi se po cijeni koja je niža od uobičajene.4) dugoročni I kratkoročniVremenski neograničene carine trajno štite.-->retorzivne (represivne) se koriste kao protumjera za štetne gosp./političke mjere druge države I povod su ratovima.Vrijednosne carine-u postotku na zbroj tržišne cijene I troškove prijevozaSpecifične-u apsolutnom iznosu prema mjernoj jediniciKlizeće-mijenjaju se u skladu s promjenama cijene proizvozda. (u kombinaciji sa vrijed. Ili specif. car.)Autonomne-svaka država samostalno donosi tarifu. Mogu biti stalne ili privremeneKonvencionalne ili ugovorne-između državaPreferencijalne-carine čija je stopa niža od stope koja se naplaćuje na istu vrstu/kvalitetu proizvoda iz određenog područja/zemlje. (privilegiran položaj)Diferencijalne-viša stopa

Carinske integracije su područja dviju ili više država na kojima su carinska ograničenja prometa robe,usluga I kapitala ublažena ili ukinuta. Preferencijalna zona naplaćuje reducirano ili ne naplaćuje, tj. daje pogodnosti na proizvode iz područja članica zone. Zonu slobodne trgovine čine dvije ili više carinskih područja na kojima su ukinute carine na promet robe među tim članicama. Carinska unija obuhvaća područje najmanje dviju članica koje čine jedinstveno carinsko područje bez unutrašnjih carina I drugih ograničenja ali sa zajedničkom vanjskotrgovinskom politikom u odnosu na treće države. Carinska unija EU ispunjava tri bitna elementa značajna za carinsku uniju: zabranja naplaćivanja uvoznih I izvoznih carina I drugih davanja, obveza primjene zajedničke carinske tarife na promet s trećim zemljama I naplaćene carine idu u proračun EU.

Eskontni kredit -kratkoročni je kredit na temelju zaloga (najčešće robne) mjenice, kojom banka kupuje određeno potraživanje prije njegova dospijeća uz istodobnu naplatu eskonta, tj. kamata, provizije i troškova za svoje usluge. Kamata koja se pritom obračunava odnosi se na razdoblje od dana isplate eskontnoga kredita do dana dospijeća mjenice. Eskontiranjem mjenice robni kredit pretvara se u bankarski kredit, čime se potraživanje prema kupcu pretvara u potraživanje prema banci. Eskontni krediti odobravaju se na kraće rokove (u pravilu nekoliko mjeseci), tj. do dospijeća mjenice. Kada mjenica dospije, dužnik po eskontnom kreditu mora vratiti banci odobreni iznos kredita. Ako se to ne dogodi, banka će protrestirati mjenicu i naplatiti traženi iznos od bilo kojega mjeničnoga dužnika. Budući da eskontiranu mjenicu banka može reeskontirati kod središnje banke ili neke druge komercijalne banke, mjenični kredit, sa stajališta likvidnosti, povoljnije je za poslovnu banku nego ostali oblici kredita.(zdravoseljački… Pero je državi dužan 100.000kn. Državi se neda čekati pa proda svoje potraživanje prema Peri banci. Banka kupuje to potraživanje (Perin dug) za 80.000kn I računa si proviziju/kamate koji će iznosit 20.000kn. Pero sad duguje banci 100.000kn. Njegov dug je uvijek isti)

Zasto se banke ne oporezuju?Banke se ne oporezuju iz 2 razloga.Prvo...tesko je utvrditi dodanu vrijednost (novostvorenu). S obzirom da kamata u sebi sadrži naknadu banke za njene financijske usluge (tj. ona se odriče sadašnje potrošnje) i novostvorenu vrijednost (ono što zaraduje na temelju te kamate i usluge koju daje) tesko je razgraniciti koliko dio odlazi na naknadu a koliko je iznos novostvorene vrijednosti.Drugi razlog je sto se ne zna kako bi oporezivanje djelovalo na povecanje kamatne stope sto bi se sigurno negativno odrazilo na stednju.

24

25