Finansijski Izvjesta] zagodinu zavrsenu 31. decembra 2013.

NLB BANKA d.d., TUZLAFinansijski izvjestaji - 31. decembra 2013. godine

Sadrzaj

Strana

Izvjestaj nezavisnog revizora 2

Izvjestaj 0 sveobuhvatnoj dobiti 4Izvjestaj 0 finansijskom polozaju 5Izvjestaj 0 promjenama kapitala 6

Izvjestaj 0 novcanim tokovima 7

8 - 68Napomene uz finansijske izvjestaje

Building a betterworking world

Ernst & Young d.o.o.Fra. Andela Zvlzdovlca 171000 SarajevoSosna i Hercegovina -_Bosnia and Herzegovina

Tel: +387 33 296 308Fax: +387 33 296 309www.ey.com/ba

Izvjestaj nezavlsnog revlzora

Dlonlcarlma NLB Banke d.d., Tuzla

Izvjestaj 0 finansijskim izvjeStajlma.

Obavlli smo revlziju prllofenlh finansljsklh Izvjestaja NLB Banke d.d., Tuzla (dalje u tektsu "Banka") kojlobuhvaceju lzvlesta] 0 flnansijskom po:lozaju na dan 31. decembra 2013. godine, lzvlesta] 0 sveobuhvatnojdobiti, izvjestaj 0 promjenama u kapitalu I rezervama i lzvlesta] 0 novcanlm tokovima za tada zavrsenu godinu tesazetak znacajnlh racunovodstsvenih polltlka I druge objesnjavajuce Informacije (koji su prlkazani na stranlcama4 do 68). )

Odgovornost Uprave za finansljske Izvjestaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i obJektlvnu prezentaciju ovih flnansljskih Izvjestaja u skladu s Zakonom 0racunovodstvu i reviziji Federacije Bosne i Hercegovine i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da supotrebne za omogucavanje sastavljanja flnansljskih izvjestaja koji su bez znacajnog poqresnoq prikazivanjauslijed prijevare III poqreske,

Odgovornost revlzora

"Nasa je odgovornost izrazitl misljenje 0 tim flnansljsklm izvjestajlma temeljeno na naso] reviziji. Reviziju smoobavill u skladu s Medunarodnim revlzijskim standardlma. TI standardl zahtijevaju da postupamo u skladu setlcklrn zahtjevlma i planiramo te obavimo revlziju kako blsmo stekll razumno uvjerenje 0 tome jesu Ii finansijskiizvjestajl bez znacajnog poqrssnoq prlkazlvanja.

Revizija ukljucuje obavljanje postupaka radl pribavljanja revizorsklh dokaza 0 iznosima i objavama u finansljskimlzvlestajtrna. Odabrani postupcl ovise 0 revizorovoj prosudbi. ukljucujuci I procjenu rizika znacajnog poqresnoqprikazivanja flnansijskih Izvjestaja uslljed prllevare iii poqreske, U stvaranju tih procjena rizika. revizor razmatrainterne kontrole relevantne za subjektovo sastavljanje i objektlvnu prezentacllu finansijskih Izvjestaja kako bi seoblikovali revizorskl postupcl kojl su primjerenl u danim okolnostima, all ne I u svrhu izrazavanja mlsljenja 0uclnkovltostl Internih kontrola poslovnoq subjekta. Revizija takoder ukljucuje ocjenjivanje primjerenostiprimijenjenih racunovodstvenih politlka i razumnosti racunovodstvenlh procjena koje je obavila Uprava. kao ioclenjlvan]e cjelokupne prezentacije finansljsklh lzvlesteja,

Vjerujemo da su revizijskl dokazl kole smo prlbavlll dostatni i primjereni da oslguraju osnovu za nase revizijskomisljenje.

Building a betterworking world

Izvjdtaj nezavisnog revizora (nastavak)

Mis/jenje

Prema nasernmisljenju, finansijski izvjestaji istinito i fer prikazuju finansijski polofa] Banke nadan 31. decembra 2013. godine, rezultate poslovanja i novcanetokove za 2013. godinu u skladu5 Zakonom 0 racunovodstvu i reviziji Federacije Bosne i Hercegovine.

Ostale cinjenice

Finansijski izvjestaji Banke na dan i za godinu zavrsenu 31. decembra 2012. godine bill surevidirani od strane drugog revlzora, koji je u svom izvjestaju od 29. marta 2013. godine izraziomisljenje bez rezerve.

ProkuristErnst&Young d.o.o, Sarajevo

Sarajevo, 31. marta 2014. qodlne

NLB BANKAd.d., TUZLAIzvjestaj 0 sveobuhvatnoj dobiti

2013· 2012.

44·700 49.190(18.187) (18.953)26·513 30.237

(8.187) (10-435)

18·326 19·802

16.246 15.818(4.997) (4.717)1.368 1.692684 544

(15-414) (15.004)(10.964) (11.930)

(383) (771)4·866 5·434

(604) (604)

4.262 4.830

(Sui iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim ako nije druqacije naznaceno)

Napomena

Bilans uspjehaPrihodi po kamatamaRashodi po kamatamaNeto prihodi po osnovu kamata

Troskovi rezervisanja za opci kreditni rizik ipotencijalne kreditne i druge gubitke (neto)Neto prihodi po osnovu kamata poslijetroskova rezervisanja

Prihodi od naknada i provizija 'Rashodi od naknada i provizijaDobit po osnovu kursnih razlikaOstali prihodi od poslovanjaTroskovi zaposlenihOpci i administrativni troskoviOstali rashodi ad poslovanjaDobit prije oporezivanja

5a5b6

8a8

Porez na dobit

Dobit za godinu

Ostala sveobuhvatna dobit:(Gubitak)/dobit po osnovu finansijskihinstrumenata raspolozivih za prodajuOstala sveobuhvatna dobit za godinu

Sveobuhvatna dobit za godinu

Osnovna/razvodnjena zarada po dionici(uBAM) .

7

9

(50) 590(50) 590

4.212 5.420

15,47

Napomene na stranama 8 do 68 su sastavni dio ovih finansijskih izvjestaja,

4

NLB BANI(A d.d., TUZLAIz~estaj 0 finansijskoj poziciji(Sui iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim ako nije druqacije naznaceno)

Napomena 31. decembar2013.

31. decembar2012.

AKTIVANovcana sredstva i racuni kod Centralnebanke BiHPlasmani bankamaKrediti komitentimaFinansijska imovina raspoloziva za prodajuMaterijalna imovinaNematerijalna imovinaOstala aktivaUkupna aktiva

10111213141516

145·791 170·93559·088 22.366541.324 544.14728-454 29·94220-462 20.212

280 2412·343 2·398

797·742 790.241

3·727 2.294634.206 614.30647.324 65.20724·103 24·1025·101 5·3822·730 2.610

717.191 713.901

38.605 38.60536.278 31.449

440 4905.228 5·796

80·551 76.340797·742 790.241

OBAVEZEDepoziti banakaDepoziti komitenataObaveze po uzetim kreditimaSubordinirani dugOstale obavezeOstala rezervisanjaUkupne obaveze

171819202122

KAPITALDionicki kapital 23Zakonske rezerveRevalorizacione rezerve - finansijska imovinaraspolcziva za prodajuZadrzana dobitUkuprri kapitalUkupni kapital i obaveze

Napomene na stranama 8 do 68 su sastavni dio ovih finansijskih izvjestaja.

Uprava je odobrila prikazane finansijske izvjestaje dana 31.marta 2014. godine te ih potpisuje:

Almir SahinpasicDirektor

5

NLB BANKAd.d., TUZLAIzvjestaj 0 promjenama kapitala(Sui iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim alconije druqaii]« naznacetio)

Diorrieki Zakonske Revaloi-izacione Zadrzana UkUPllOkapital rezerve rezerve - dobit

Prethodno prikazanostanje ua dan 31.decembar 2011. godine 38.605 28.041 (100) 4·375 70.921Raspored dobiti za 2011.Godinu 3-408 (3-408)Isplacene dividende (1) (1)Ukupna sveobuhvatnadobit 590 4·830 5.420Dobit za godinu 4.830 4·830Ostala sueobuhuatna dobit 590 590Stanje ria dan 31,.decembra 2012. ~odille 38.605 31.449 490 5.796 76.340

Raspored dobiti za 2012.godinu 4.829 (4.829)Isplacene dividende (1) (1)Ukupna sveobuhvatnadobit (50) 4.262 4.212Dobit za godinu 4.262 4.262OstaZasueobuhuatna dobit (50)- (50)Stanje na dan 31.decembra 2013. godine 38.605 36.278 440 5.228 80.551

Napomene na stranama 8do 68 su sastavni dio ovih finansijskih izvjestaja.

6

NLBTUZLANSKABANI<A d.d., TUZLAIzvjesta] 0 noveanim tokovima(Svi iznosi izrazeni su u hiijadama BAM, osim ako nije druqaiije naznaceno)

Novcani tokovi iz poslovnih aktivnostiPrimici kamata po kreditimaPrimici naknada i provizija po kreditima te naknadaod mjenjaekih poslovaPlacene kamate na depozite komitentimaNaplate po kreditima koji su ranije bili otpisani (glavniea i karnata)Novcane isplate zaposlenim idobavljacimaIsplate po vanbilansnim ugovorimaPrimiei i isplate po vanrednim stavkama(Poueeanje) / smanjenje u operatiutioj akiiui:(Povecanjej/ smanjenje kredita datih komitentima(Pouecanje) / smanjenje u operatiimim obavezama:Povecanja/ (smanjenja) depozita komitentima i ostale obveze iztekuceg poslovanjaPlaceni porez na dobitNeto novcana sredstva (koi-istena u)/iz poslovnihaktivnostirNovcani tokovi iz ulagackih aktivnostiPrimiei kamata od plasmana financijskim institueijamaPrimiei dividendiProdajafinansijske imovine raspolozive za prodajuNabavka nematerijalnih sredstvaNabavka nekretnina i opremeProdaja ostalih sredstavaNeto novcana sredstva iz ulagackih aktivnosti

Napomena 2013· 2012.

40·723 45.606

23.528 23·328(14-403) (12.909)

4(30.038) (30·360)(1.948) (407)

553 78

(2.261) 21.154

16.181 (108.791)(850) (467)

31.489 (62.768)

895 1.16011 21

1.397 4·501(186) (78)(446) (1.183)

15 801.686 4·501

(3.670) (5.204)1 1.800

(17·851) (14·098)(1) (11)

(21.521) (17.513)

11.654 (75·780)192.954 268·759

(14) (25)204·594 192.954

Novcani tokovi od finansijsldh aktivnostiKamata placena na pozajmieePrimljene pozajmieePovrat pozajmicaIsplata dividendiNeto novcana sredstva kortstena u finansijskimaktivnostima:Neto poveeanje / (smanjenje) novea i novcanihekvivalenata:Novae i noveani ekvivalenti na pocetku godine:Efekti promjene deviznog kursa:Novae i novcani ekvivalenti na kraju godine:

Napomene na stranama 8 do 68 su sastavni dio ovih finansijskih izvjestaja.

Novae i novcane ekvivalente cine gotovina u blagajni i sredstva na racunima kod Centralne banke BiH(Napomena 10), te sredstva na racunima kod drugih banaka bez plasmana bankama preko 30 dana(Napomena 11), bez pripadajucih obracunatih dospjelih i nedospjelih kamata i naknada.

Novcana sredstva i racuni kod Centl'alne banke BiBPlasmalli bankamaUmanjenoza:Novcana sredstva sa dospijecem preko 30 danaObracunata kamataUkUPllO

NapOlllella 2013· 2012.

10 145·791 170·93511 59·088 22·366

(272) (344)(13) (3)

204·594 192·954

7

I II

INLB BANI(A d.d., TUZLANapomene uz finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Svi iznasi izrazeni su u hiljadama BAM, osim. aka nije druqacije naznaceno)

1. Opci podaci

NLB Banka d.d., Tuzla (u daljem tekstu: Banka) je banka univerzalnag tipa koja kroz razlicite nadineorganizacije posluje duze od stotinu godina. Kao samostalno dionicko drustvo Banka je organizovana pocevsi od1. april a 1990. godine.

Banka je upisana u registar drustava kod Kantonalnog suda u Tuzli te u registru kod Komisije za vrijednosnepapire Federacije BiH, sa svim relevantnim podacima i dozvolama izdatim od Agencije za bankarstvo F BiH idrugih nadleznih organa.

Pod nazivom NLB Banka d.d., Tuzla, Banka posluje pocevsi od 08. februara 2012. godine, nakon sto jepromjena naziva registrovana u registru drustava kod Opcinskog suda u Tuzli.

Svoje poslovanje Banka obavlja neposredno i preko organizacionih dijelova, ito:a) Filijala Tuzla sa ekspoziturom Lukavac i agencijama Centar, Slatina, Irac, Sjenjak i Korzo,b) Filijala Sarajevo sa ekspoziturom Gorazde i agencijama Centar, Pofalici, Ilidza, Markale i Alipasino Polje,c) Filijala Mostar sa ekspoziturama Capljina, Siroki Brijeg i Ljubuski i agencijom Centard) Filijala Zivinice sa ekspoziturama Banovici i Kladanj,e) Filijala Kalesija sa ekspoziturama Sapna i Teocak,f) Filijala Gradacac sa ekspoziturarna Srebrenik, Brcko, Celie, Rahic, Orasje i Odzakg) Filijala Gracanica sa ekspoziturom Doboj Istok i agencijom Klokotnica,h) Filijala Zenica sa ekspoziturama Travnik, Vitez i Tesanj,i) Filijala Bihac sa ekspoziturom Cazin.

Preko centrale u Tuzli i razvijene poslovne mreze Banka pruza kompletan servis finansijskih i konsalting uslugamedu kojima su:

1. depozitni poslovi,

2. kreditiranje pravnih ifizickih lica,

3. usluge unutrasnjeg i platnog prometa sa inostranstvom,

4. izdavanje svih vrsta bankarskih garancija i akreditiva,

5. mjenjacki poslovi,

6. karticno poslovanje,

7. elektronsko bankarstvo i telefonski servis,

8. te sve vrste bankarskih usluga stanovnistvu,

8

NLB BANKAd.d., TUZLANapomenc uz finansijske izvjestajc - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izraieni su u hiljadama BAM, OSi111ako nije druqacije naznaceno)

1. Opci podaci (nastavak)

Dionicari Banke su:

I

31. decembra 2013.Iznosu %

BAM

31. decembra 2012.Iznos u %

BAM

Nova Ljubljanska banka d.d., Ljubljana,SlovenijaOstaliUkupno

37.177.2801.427.860

37.177.2801.427.860

38.605.140 100,00 38.605.140 100,00

Sjediste Banke je na adresi Marsala Tita 34, 75000 Tuzla, Bosna i Hercegovina.

Zaposlcni

Na dan 31. decembra 2013. godine NLB Banka d.d., Tuzlaje imala 442 zaposlenih (2012: 456 zaposlenih).

9

NLB BANKA d.d., TUZLANapomene uz finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izraieni su u hiljadama BAM, osim a1conije dl'ugacije naznaceno)

1. Opci podaci (nastavak)

Nadzorni odborPredsjednikClanClanClanClan

Marko Jazbec 28-4.2010-30.5.2013Pavel Martinuc 19.12.2011-30.5.2013Suzana Zmavc 31.5.2011-30.5.2013Pavel Kobler 28-4.2010-30.5.2013Ibrahim Morankic 2842010-30.5.2013

PredsjednikClanClanClanClanClan

Blaz Brodnjak 30.5.2013-29.5.2017Elvira Kalkan 30.5.2013-29.5.2017Vincenc Jamnik 30.5.2013-29.5.2017Rok Sturm 30.5.2013-9.12.2013Andreas Burkhardt 9.12.2013-29.5.2017Suzan a Zmavc 30.05.2.013-29.05.2017

Odbor za revizijuPredsjednikClanClanClanClanClan

Manja Kerstein 2.6.2010 - 1.6.2014Matjaz Lozar 26.5.2011 - 1.6.2014Marko .Ieric 2.6.2010 - 1.6.2014Barbara Dezelak 2.6.2010 -- 1.6.2014Ursula Sekne Kalisnik 2.6.2010-26-4-2013Mojca Vrecar 26-4.2013 -1.6.2014

Uprava

DirektorZamjenik direktoraIzvrsni direktor

Almir SahinpasieIztok GornikNihat Hamsic

Glavni interni revizor Himzija Talovic

Sekretar Banke Marijana Galusic

10

NLB BANI<A a.a., TUZLANapomene HZ finarrsijske izvjeS"h,je - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izrazeni SHU hiljadama BAM, osim a/co nije druqaiii]« naznaceno)1. Opei podaci (nastavak)

1.1. Uticaj finansijske krize

Aktuelna nestabilnost na medunarodnom ibosanskohercegovackom trzistu

I I

Nakon sest punih kvartala ekonomske kontrakcije, cime je ovo bila najduza recesija od osnivanja euro zone,podaci za drugi kvartal 2013. godine, donijeli su izvjesnije naznake da se nazire izlazak iz najdublje finansijske iekonomske krize jedinstvenog podrucja eura. Prvi porast BDP-a eurozone od 0,3% ostvaren je u drugomkvartalu 2013. godine. Pokazatelji kretanja realnog sektora ekonomije za treci i cetvrti kvartal zo ig.godine jasnoukazuju na stabilan oporavak ekonomije euro zone i izlazak iz recesije, Ciji je predvodnik preradivackaindustrija.Fiskalne slabosti zemlje, pritisak na devizne rezerve i potencijalne poteskoce s finansiranjem deficitatekuceg racuna i slaba domaca potraznja, osnovni su rizici po finansijsku stabilnost koji dolaze iz domacegmakroekonomskog okruzenja. Visok budzetski deficit iz prethodnih perioda i sporost u provodenju politickih iekonomskih reformi rezultirali su porastom zaduzivanja BiH kod medunarodnih finansijskih institucija,ukljucujuci i zaduzivanje po osnovu novog stand-by aranzmana s M;MF-om, kao i znacajnim porastomzaduzivanja ked komercijalnih banaka i na dornacem trZistu kapitala. Promjene u poslovnoj politici stranihbankarskih grupacija u EU odrazavaju se na smanjenje strane pasive domacih banaka, sto vrsi znatan pritisakna nivo deviznih rezervi zemlje. Negativne efekte po devizne rezerve ublazava novi zakljuceni stand-byaranzrnan s MMF-om, mada treba imati u vidu da su prilivi sredstava po ovom osnovu privremenog karaktera.Domaca potraznja i privredna aktivnost u zemlji i dalje su na niskom nivou.

Uslijed fiskalnih slabosti i politicke nestabilnosti u zemlji, suvereni rejting BiH se i dalje nalazi u zonispekulativne kreditne sposobnosti, s visokim kreditnim rizikoll1. Kao rezultat svojih analiza 2. decembra 2013.godine agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Moody's Investors Service objavila je godisnji izvjestaj 0 kreditnomrejtingu Bosne i Hercegovine, prema kojem je suvereni kreditni rejting ostao isti "B3 sa stabilnim izgledima".Agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Standard & Poor's u septembru 2013. godine potvrdila je Bosni iHercegovini suvereni kreditni rejting "B sa stabilnim izgledima". Jacanje institucija kroz implementacijustruktu:ralnih reforini, pojedriostavijenje procesa politickog odluCivanja, unapredenje meduentitetskih odnosa ijacanje'yladinih final1sija:,:iIslov,su zei.'poboljilanjekteditnog tejtinga.

Poslovanje bankarskog sektora u 2013. godini, kao i prethodne cetiri godine, odvijalo se u uslovima djelovanjaglobalne ekonomske i finansijske krize. Osnovne karakteristike poslovanja u 2013. godini su: stagniranje rasta iukupnog razvoja bankarskog sektora, kreditne aktivnosti imaju minimalan rast, a negativan trend u kvalitetukreditnog portfolija, iako usporeniji, je i dalje prisutan, sto je uticalo da su Idjucni pokazatelji kvaliteta aktivepogorsani, kao rezultat rasta dospjelih potrazivanja i nekvalitetnih kredita, dok je struktura nekvalitetne aktivetakode pogorsana migracijom stavki u losije kategorije Idasifikacije. Takode, nastavljen je rast stednje,likvidnost i kapitaliziranost bankarskog sektora ocjenjuju se zadovoljavajudm, te se moze zaldjuCiti da jebankarski sektor i dalje stabilan i siguran.

Pojedine firme koje posluju u Federaciji BiH su prestale sa radom iIi imaju probleme sa likvidnoscu, sto utice naneuredno izmirivanje obaveza prema Banci i neredovne isplate placa. Zbog toga, komitent dolaze u docnju kaoduznik - pravno lice, a ujedno i njihovi zaposlenici koji koriste kredite Banke, kao duznici - fizicka lica. Sve to jeuticalo na povecanje troskova Banke putem formiranja ispravki vrijednosti za dospjela nenaplacenapotrazivanja.

TrZiste rada nastavlja da stagnira. Visok nivo nezaposlenosti prisutan je i u 2013. godini.

Monetarna politika i dalje djeluje prema aranzmanu valutnog odbora koji se pokazao kao dobar mehanizam ufinansijskoj krizi.

Iako uticaj ekonomske i finansijske krize nije moguce u potpunosti predvidjeti" Uprava Banke vjeruje da jepoduzela sve potrebne mjere da podrZi postojanje i rast poslovanja Banke u postojecim okolnostima.

11

NLB BANICA d.d., TUZLANapomene UZ finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iztiosi izraieni su u hiljadama BAM, osim ako nije druqacije naznaceno)

1. Opci podaci (uastavak)

Uticaj na Iikvidrrost

Do izbijanja globalne finansijske i ekonomske krize, u normalnim uslovima poslovanja banaka i stabilnomokruzenju rizik likvidnosti je imao sekundaran znacaj, odnosno kreditni rizik je bio u prvom planu. Nakonprenosenja globalne krize i njenog negativnog uticaja na finansijski i ekonomski sistem u BiI-I, doslo je doporasta rizika likvidnosti.U cilju prevazilazenja finansijsldh poremecaja te ocuvanja likvidnosti, Banka je pojacala pracenje rizikalikvidnosti, te izvrsila azuriranje i prilagodavanje likvidnosnih planova u skladu sa novonastalom situacijom.Konstantno se prate depoziti velikih deponenata, rokovi dospijeca istih, te odrzavaju kontakti i razgovori sanjima.

I.. U skladu sa smjernicama Odbora za upravljanje aktivom i pasivom NLB Grupa dostavljenog 3. oktobra 2008.godine i dopuna koje su bile krajem 2010.godine, Banka je obavezna da odrzava ciljne limite koji su obavezujuciza sve banke u NLB Grupi:

I ,\ • krediti nebankarskom sektoru I depoziti nebankarskog sektora - trebali bi imati maksimalni koeficijent125%(sa 31. decembrom 2013. godine odnos bruto kredita i depozita je 98,00%, a neto kredita i depozita85,20% - Banka ispunjava navedeni limit),dugorocni krediti I krediti - trebali bi imati maksimalno odnos 70% (sa 31. decembrom 2013. godineodnos je 40,50% po preostalom dospijecu - Banka ispunjava navedeni limit),dugorocni izvori finansiranja I dugorocni krediti - trebali bi imati koeficijent minimalno 40% (sa 31.decembrom 2013. godine odnos je 70,94% po preostalom dospijecu - Banka ispunjava navedeni limit),adekvatnost kapitala odrzavati na nivou 13% (sa 31. decembrom 2013. godine stopa adekvatnosti kapitalaiznosilaje 15,1%- Banka ispunjava navedeni limit),Banka bi trebala obezbijediti kvalitetan kolateral plasmanima, odnosno lako utrziv kolateral.

I I' •

•

•

•Uticaj na duzrrike

Prenosenje globalne ekonomske krize na podrucje BiB imalo je uticaj i na kljucni segment djelovanja banaka,odnosno kreditiranje. U toku 2013. godine, banke su znacajno smanjile i ogranicile rast novih plasmana.Ogranicavajuci faktor rastu kredita je, s jedne strane, dostupnost novih izvora, odnosno njihov porast, as drugestrane sve veci uticaj krize na ukupnu ekonomiju i privredu u BiH i pogorsanje stanja u real nom sektoru.

Uticaj l1a kolaterale (l1arocito l1elu·etnil1e)

Prilikom utvdivanja iznosa rezervisanja za kredite u kasnjenju uzimaju se u obzir novcani tokovi iz kolaterala ito za otkazane hedite i kredite kod kojih od momenta pokretanje sudskog postupka nije proteklo vise ad sedamgodina.

TrZiste Federacije Bosne i Bercegovine za mnoge vrste kolaterala, narocito nekretnina, je ozbiljno pogodenotrenutnim turbulencijama medunarodnog finansijskog trZista, koje su prouzrokovale nizu likvidnost odredenihvrsta sredstava. Kao rezultat toga, ostvarena vrijednost kolaterala se maze razlikovati ad procijenjene vrijednostikod umanjenja vrijednosti.

Banka u svom poslovanju kao jedan od najcesCih oblika obezbjedenja potrazivanja od klijenata primjenjujezaloge na stvari. U skladu sa Prirucnikom za osiguranje izlozenosti Banka uzima zaloge na nepokretne ipokretne stvari koje su u omjeru 1,5 do 3 puta vece u odnosu na vrijednosti potrazivanja, a u zavisnosti adboniteta klijenta. '

Banka redovno prati kretanje trZisne vrijednosti kolaterala. TrZisnu vrijednost zalozenih nekretnina Banka pratiponovnom procjenom tdisne vrijednosti nekretnine ad strane ovlastenog procjenitelja jednom godisnje(stambene i poslovne nekretnine).

12

[ J

I·'

I'

NLB BANI{A d.d., TUZLANapomene lIZ finarisijske izviestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izraieni su u hiljadania BAM, osim aka nije druqacije naznaceno)1. Opei podaci (nastavak)

Fer vrijednost finansijskih srcdstava i obaveza

Fer vrijednost vrijednosnih papira na aktivnom trzistu zasniva se na tekucim cijenama ponude i potraznje zafinansijska sredstva ili za finansijske obaveze. Ukoliko trZiste nekog finansijskog instrumenta nije aktivno,Banka utvrduje fer vrijednost razlicitirn tehnikama procjene. Tehnike procjene ukljucuju koristenje sadasnjihnezavisnih trZisnih transakcija izmedu informisanih i upoznatih strana, analizu diskontovanih novcanih tokova,model utvrdivanja vrijednosti opcija i druge tehnike procjena koje ucesnici obicno koriste na trZistu. Tehnikaprocjene prikazuje trenutno stanje na trzistu na datum procjene sto i ne mora biti stvarno stanje na trzistu nitiprije niti poslije datuma procjene. Uprava Banke je na datum bilansa provjerila koristene tehnike radi storealnijeg prikazivanja stanja na trzistu, ukljucujuci relativnu likvidnost trZista i diversifikaciju kredita.

13

I,

! '

),

NLB BANKAd.d., TUZLANapomene uz finarrsijske izvjesta]« - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izrazeni su u liiljadama BAM, osim a/conije druqaci]« naznaceno)

2. Pregled znacajnih racunovodstvenih politika

2.1. Osnov za sastavljanje i prikazivanje finansijskih izvjesta]«

Finansijska izvjesca sastavljena su u skladu s racuncvodstvenim propisima primjenjivim u Federaciji Bosne iHercegovine ("Federacija"). Racunovodstveni propisi primjenjivi u Federaciji temelje se na odredbama Zakonao racunovodstvu i reviziji ("Zakon") (Sluzbene novine 83/09). Banke sastavljaju i objavljuju svoja financijskaizvjesca u skladu s Medunarodnim racunovodstvenim standardima ("MRS"), njihovim dopunama itumacenjima ("Tumacenja standarda"), te Medunarodnim standardima financijskog izvjescivanja ("MSFI") injihovim dopunama i tumacenjima ("Tumacenja medunarodnih standarda financijskog izvjescivanja") koje jeizdao Odbor za Medunarodne standarde ("IASB"), i koji su prevedeni i objavljeni od strane Saveza racunovoda,revizora i financijskih djelatnika u Federaciji (prema ovlasti Komisije za racunovodstvo Bosne i Hercegovine,broj 2-11/06). Odluka 0 objavi standarda broj 0-1/4-2010 od 28. travnja 2010. godine je obvezujuca zarazdoblja koja pocinju 1. sijecnja 2010. godine. Ova odluka ukljucuje MRS-ove, MSFI-jeve i tumacenjaobjavljena od strane Odbora i potvrdena od strane EFRAG-a ("European Financial Reporting Advisory Group")do listopada 2009. Svi prethodno objavljeni standardi koji su naknadno potvrdeni od strane EFRAG-a i novi ilidopunjeni MSFI-jevi i tumacenja objavljena od strane Odbora nakon listopada 2009. godine nisu prevedeni iobjavljeni te stoga nisu primijenjeni u sastavljanju ovih financijskih izvjesca. Sukladno tome, financijska izvjescanisu sastavljena u skladu sa svim odredbama MSFI-jeva.

(a) Novi i dopunjeni standardi usvojeni od strane Drustva

Nema MSFI ili IFRIC (tumacenja "Odbora za tumacenje medunarodnih standarda finansijskog izvjescivanja")koja su na snazi prvi put za finansijsku godinu koja pocinje na ili nakon 1.januara 2013. za koju se ocekuje da ceimati znacajan utjecaj na Drustvo.

(b) Novi standardi, dodaci i tumacenja izdani od strane Medunarodne federacije racunovoda (IFAC) i Odbora zamedunarodne racunovodstveno standarde (lASB), koji buduci da nisu prevedeni na Bosanski jezik nisu jos nasnazi u FBll-I, pa zato nisu usvojeni za finansijsku godinu koja pocinje 1. januara 2013., a takoder nisu iprijevremeno usvojeni:

MSFI 9, Finansijski insirumenti - I dio: Klasifikacija i mjerenje. MSFI 9, objavljen novembra2009. godine, zamjenjuje one dijelove MRS 39 koji se odnose na Idasifikovanje i mjerenje finansijskihsredstava. MSFI 9 je dodatno izmijenjen i dopunjen oktobra 2010. godine sa ciljem ela se razmotri pitanjeIdasifikovanja i odmjeravanja finansijskih obaveza i u decemberu 2011. goeline da (i) izmijeni efektivnidatum primjene za goeline koje poCinju 1 januara 2015. goeline iIi kasnije i (ii) eloda prelazne objave. Unovembru 2013. goeline do elaljnjeg je pomjeren efektivni datum primjene MSFI 9. U daljem tekstuprikazani su osnovni elementi standarela:

• Finansijska sredstva se klasifikuju u elvije kategorije nacina odmjeravanja: kao sredstva koja senaknaelno odmjeravaju po fer vrijednosti iIi kao sreelstva koja se naknadno oelmjeravaju poamortizovanoj vrijeelnosti. Odluka 0 klasifikaciji sreelstava donosi se prilikom njihovog pocetnogpriznavanja. Klasifikacija zavisi od poslovnog modela koji pravno lice koristi za potrebe upravljanjasvojim finansijsldm instrumentima, kao i oel karalcteristika instrumenta u vezi sa ugovornimnovcanim tolcom.

• Instrument se nalcnadno odmjerava po amOltizovanoj vrijeelnosti samo ukoliko je rijec 0 duznickominstrumentu i (i) ako je cilj poslovnog moelela pravnog lica da elrzi sredstvo za potrebe naplateugovornih tokova gotovine, te (ii) ako se koel ugovornih tokova gotovine sreds1va radi samo 0

placanju glavnice i kamate (tj. samo ima "osnovna obiljezja kreelita"). Svi ostali duznicki instrumentiodmjeravaju se po fer vrijeelnosti ciji se efekti promjena u fer vrijeelnostima iskazuju u dobiti iligubitku.

• Svi instrumenti kapitala oelmjeravaju se naknaelno po fer vrijednosti. Instrumenti kapitala koji seelrZe raeli trgovanja odmjeravaju se po fer vrijednosti Ciji se efekti promjena u fer vrijednostimaiskazuju u bilansu uspjeha. Za sva ostala ucesca u kapitalu moze se, prilikom pocetnog priznavanja,

14

[ :

).

I f

NLB BANIa. d.d., TUZLANapomene uz finansijske izvje.staje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznasi izraieni su u hiljadama BAM, osim aka nije druqacije ruiznaceno)

donijeti neopoziva odluka da se nerealizovani i realizovani dobiei i gubici po osnovu fer vrijednostipriznaju u Ukupnom ostalom finansijskom rezultatu umjesto u dobiti iIi gubtiku, Po donijetoj odlucidobici i gubici po fer vrijednosti ne mogu se naknadno priznati u racunu dobiti ili gubitka. Odluka semoze donijeti za svaki instrument posebno. Dividende se priznaju u racunu dobiti ili gubitka ukolikopredstavljaju prinos na investicije.

• U MRS 39, najveci broj zahtjeva za klasifikaciju i odmjeravanje finansijskih obaveza prenijet je uMSFI 9 u neizmijenjenom obliku. Osnovna izmjena ogleda se u tome da ce pravno lice biti u obavezida efekte promjena u vlastitom kreditnorn riziku finansijskih obaveza klasifikovanih po fervrijednosti Ciji se efekti promjena u fer vrijednostima iskazuju u racunu dobiti ili gubitka prikaze uukupnoj ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

Usvajanje MSFI 9 je obvezno ad 1. januara 2015., ranija primjena je dopustena.

MSFI 10, /(onsolidovani finansijslci izvjestaji (objavljel1 maja 2011. qodine, uazecz zagodisnje periode lcojipoeinju. na dan iii nakon. 1.[anuara 2013. godine), zamjenjuje svesmjernice u pogledu pitanja kontrole i konsolidacije izlozene u MRS 27 "Konsolidovani i pojedinacnifinansijski izvjestaji" i tumacenju SIC-12 "Konsolidacija - entiteti za posebne namjene". MSFI 10 mijenjadefiniciju kontrole tako da isti kriterijumi za utvrdivanje kontrole vaze za sva pravna Iica. Definicijakontrole potkrijepljena je opsirnim smjernicama za primjenu standarda.

MSFI :U, Zaj~dnicki arangmani (objavlje1lmaja 2011.god'inc, vazeci za godisnje periodekoji poeinju. lW dan ill ruikon. 1. [anuara 2013. qodine), zamjenjuje MRS 31 "Ucesca uzajednickim poduhvatima" i tumacenje SIC-13 "Zajednieki kont1'olisani entiteti - nemonetarni uloziue~snika u zajedniekom poduhvatu". Izmjertom clefinicija zajednieki aranzmani su svedeni na dvije vrstearapzmana, i to na: zajednieka poslovanja i zajednieke poduhvate. Postojeca politika proporcionalnekOl~.solidacijekod zajednieki kontrolisanih entiteta se ukida. Primjena raeunovodstvenog metoda ueescaje obavezna za sve ucesnike u zajedniekom poduhvatu.

MSFI 12, 6bjelod'anji~;anjeu~esca u drugim pravnim licima (objavljen maja 2011.godine,vazeci za goclisnjeperiode lwji pocinju nO:dUlliii nak01l1.jam,lUJ·a2013. godine), odnosi sena sve subjekte koji Imaju :ueesce u nekom zavisnom precluzec:u, zajedniekom aranzmal1l.1,pridruzenomprecluzecu iIi nekonsolidovanom pravnom licu. Ovaj standard zamjenjuje postojece zahtjeve u pogleduobjelodanjivanja saddane u MRS 28, "Investicije u priclruzene entitete". MSFI 12 zahtjevaobjelodanjivanje informacija koje ce pomoCi korisnicima finansijskih izvjeStqja cla procijene prirodu,rizike i finansijske efekte povezane sa ueescem subjekta u zavisnim precluzeCima, pridruzenimpreduzecima, zajeclnickim aranzmanima i nekonsolidovanim pravnim licima. Da bi pomenuti ciljevi biliispunjeni, novi staridard zahtijeva: objelodanjivanja u brojnim oblastima, uldjueujuci materijalnoznaeajna prosudivanja i pretpostavke pri utvrdivanju da Ii pravno lice ostvaruje kontrolu, zajedniekukontrolu ili, pak, ima znaeajan uticaj nad svojim ueescem u drugim pravnim Hcima; sadrzajno prosirenaobjeloclanjivanja u pogledu ueesca lica bez upravljaekog uticaja u aktivnostima Banke i tokovimagotovine; sazete finansijske informacije zavisnih preduzeca sa znaeajnim manji11skim ueescem; kao icletaljna objeloclanjivanjaueesca u nekonsoliclovanim pravnim licima.

MSFI 13, .Odmjel'avq.p.jefel'vl'ijednosti (objavljen maja 2Q.1;t~godi.ne, vaZeci za godisnjepel:iode lwji pociJuuna dan iii nafwn 1. jun1LU1'a2,013. godine), ima za cilj da povecaclosljednost i smanji st'epen slozenosti obezbjedivanjem precizne' definicije fer' vrijednosti, kao ijediIlstvenQg izy~ra Za oclmjeravanje fer vrijeclnosti i jedinstv.enih zahtj(wa, Za objelodanjivanje u svimMSF'I. . . . . . . ."

IZlnjene i dtJpune .J.'JIlRS 1~l~~ezeJ1.tacijafinansijsldhizvjeslcija'(objavljenjuna 2011.godine,vaz.eci za goqi!jnje pCl'iode koji PO(#~juna dan iIi llalw,l1"1.jula 2012. godine), mijenjazahtjev~u pogl~du objeloclanjivanja stavki koje se iskazuju u Ukllpnom ostalom finansijskom rezultatu.Izmjene i dopul1e .zahtij~vaju cla pravna lica izvrse razdvajanje stavld koje se prikazuju u Ukupnomostalom finansijskom reZ\litfltU'na dvije grupe, i to prema tome da Ii ce one moCi cla se rehlasifikuju u

15

; !I

I

1 '

NLB BANI(A d.d., TUZLANapomene uz finarisjjske iz'\jestaje - 31. decembar- 2013. godine(Sui iznosi izraieni SU u liiij(lddnici BAM, osim alconije drugacije naznaceno) .

bilans uspjeha u buducim periodima. Predlozeni naziv finansijskog izvjestaja koji se koristi u MRS 1glasi'Izvjestaj 0 dobiti i gubitku i ukupnom ostalom finansijskom rezultatu'. Banka ocekuje da ce izmjene idopune standarda uticati na izmjenu nacina prezentacije finansijskih izvjestaja Banka, ali da nece imatiuticaja na odmjeravanje transakcija i stanja.

Dopuna objavljena maja 2012.godine (vaieci za godisnje periode koji poeinju. na dan iii nalwni.januara 2013. godine) zahtjeva uporeclne podatke za pocetno stanje u Izvjestaju 0 financijskompolozaju kada subjekt mijenja racunovodstvenu politiku ili cini retroaktivne izmjene ili reklasifikacije, uskladu s MRS 8 Racunovodstvene politike, promjene racunovodstvenih procjena i greske, te zahtjevaprezentovanje uporeclnih podatka kada subjekt objavljuje financijske izvjestaje izvan minimalnih zahtjevaza uporednim informacijama.

IZ111jenei dopune MRS 16, Nekretnine, postrojenja i opl'ema (objavljene maja 2012.godine, vaieci za godisnJe periode koji pocinju na dan iii nakon. 1. [anuara 2013.godine), kojima je pojasnjeno clase stvari, kao sto su rezervni clijelovi, Stancl- by opreme i servisiranjeopreme, priznaju kao nekretnine, postrojenja i oprema, kada zadovoljavaju definiciju nekretnina,postrojenja i opreme, a ako ne ispunjavaju tu clefiniciju, klasifikuju se kao .inventar,

lzmjene i dopune MRS 19, P)'imanja zaposienih (o~jav1jen juna 2011. godine, vazeci zagodisnje pel'iode koji pocinJu na dan iii nalwn 1.janUUl'a 2013. godine), clonosi znacajneizmjene u pogledu priznavanja i oclmjeravanja clefinisanih cloprinosa za penzije i otpremnina, kao i upogleclu objeloclanjivanja svih primanja zaposlenih. Standarcl zahtijeva cla se sve promjene u netoobavezama (sreclstvima) po osnovu definisanih primanja priznaju u perioclu u kome nastanu, i to: (i)troskovi zarada i naknacla i neto kamata priznaju se u bilansu uspjeha; i (ii) dobici i gubici po osnovuponovnog oclmjeravanja priznaju se u ulmpnom ostalom finansijskom rezultatu .

.MRS 27, Pojedinacni finansijslci izvjestaji ()'evidil'an maja 2011. godine, vazecl zagodisnje pe:riode kojipocinju na.dan iii nalwn 1.janual·(l ,2013.godine), izmijenjenje i ima zacilj da propise zahtjeve u pogledu nacina obracunavanja.i objeiodanjivanja ulaganja u zavisna preduzeca,zajeclnicke poduhvate i priclruzena precluzeca onda kada pni.vno lice sastavlja pojedinacne finansijskeizvjestaje. Smjernice u pogleclp. pitanja kontrole i konsolidovanih finansijskih izvjestaja zamijenjene sustandardomMSFI 10, "Konsolidovani finansijski izvjestaji".

Objeiodanjivanja - Netil'anje finansijske imovine i .finansijskih obaveza - IZ111jeneidopune MSFI 7 (objavljen decemb)'a 2010. godine, vazeci zu godisnje periode lwji pocinjuna dan iiinakon 1.janUUl'a 2013. godine). Izmijena zahtjeva objelodanjivanja koja ce omoguCitikorisniku finansijskih izvjestaja Banke ocjenu efekata iIipotencijalnih efekata netiranja uldjucujuCi pravoprebijanja.

Netil'anje finansijslw imovine i finansijslcih obaveza - IZ111jenei dopune MRS 32(objavljen decembl'a 2011. godine, vaieci za godisnje pel'iode lwji pocinju na dan iiiilakon 1. januara 2014. godine). Izmjena je uvrstila uputstvo primjene MRS 32 da uocinekonzistentnosti uocene primjenom nekih od kriterija lletiranja. avo uldjucuje pojasanjenje znacenja"trenutllo ima zakonski provedivo neobavezujuce pravo prebijanja " i cla se neki bruto iskazani sistemiporavnanja mogu smatrati ekvivalentima neto poravnanja.

Poboljsanju Meclulwl'odnih standm'dafinansijslwg izvjestavanja (objavljena muja 2012.godine, vaieca od 1. junual'a 2013. godine). Poboljsanja uldjucuju bitne izmjene i pojasnjenjasljedeCih standarda i tumacenja.

IZ111Jene]Jl'ijeiaznih odredbi MSFI 10, MSFI 11 iMSFI12 (izdana u junu 2012., a na snazi zagodisnja razdoblja lcojapocinju od 1.januara 2013.), koje razjasnjavaju prijelazne odredbe u MSFIlO"Konsolidirani finansijski izvjestaji" i pruza dodatno olaksanje prijelaza iz izvjestavanja usporenihinformacija u skladu sMSFI 10, MSFlll "ZajedniCldposlovi" i MSFI 12 "Objavljivanje udjela u drugimsubjelctima ".

16

NLBBANKAd.d., TUZLANapomene uz finarrsijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izraieni su u hiljadama BAM, OSi171 ako nije druqocije naznaceno)

Izmjene i dopune MSFI 1 "Proa primjena Medunarodnih. standarda .finansijskogizvjestavallja - Drzaimi zajmovi" (objauljen u martu 2012. ina snazi za qodisnja razdoblja kojapocinju od 1.januara 2013.), omoqucena primjena izuzeca od retrooktiime prirnjene smjernica MSFI­jeua koje se odnose na driaime zajmoue po kainatnim stopama niiim od trzisnih na snazi su od 1.januara 2013. godine, uz dopustenu raniju primjenu.

IFRIC 20 "Troskooi odlagcl11ja l'udm'skog otpada nastaloq aktiimostima p0V1'siJ1s1~eeksploatacije", koji razmatra kada i na koji nadn se racunouodstueno obuhuatajii koristi odakiiimosti odlaganja otpada nastalog rudarskim aktiunostima.

Izmjene idopuneMSFI 10, MSFI12 iMRS 27 - Ulaqanja usubjekte (izdana 31. oktobra2012.,a na snazi za qodisnja razdoblja koja pocinju od 1.januara 2014.), leojije uueo definiciju inuesticijs!cogsubjekia koji ce biti potreban za obauljanje suoje ulaganje podruznice po fer vrijednosti kroz raamdobiti i qubitka. .

I I')Osim ukoliko u tekstu gore nije drugacije navedeno, ne ocekuje se da ce novi standardi kada budu usvojeni imatiznacajnoj uticaja na finansijske izvjestaje Banke.

2.2. Stt'ane valute

Sredstva i obaveze izrazene u stranim valutama su preracunate u konvertibilne marke po zvanicnom srednjemImrsu Centralne Banke Bosne i Hercegovine na posljednji datum izvjestajnog perioda.

II

Monetarne stavke izrazene u stranim valutama preracunavaju se po kursu vazecem na datum izvjestavanja.Ukoliko postoji vise kurseva, koristi se terminska stopa prema kojoj bi buduCi novcani tokovi po osnovu tetransakcije iIi stanja mogli biti izmireni, a u slucaju da su isti nastali. Nemonetarne stavke mjerene pohistorijskom trosku izrazene u stranoj valuti preracunate su po kursu vazecem na datum prvobitnog priznavanja.

Pozitivne i negativne kursne razlike nastale iz izmirenja takvih transakcija i iz preracuna monetarnih sredstava iobaveza izrazenih u stranil11valutama na kraju godine, priznaju se u izvjestaju dobiti i gubitka.

Sve pozitivne i negativne kursne razlike prikazane u izvjestaju dobiti i gubitka su prikazane neto u izvjestajudobiti i gubitka unutar odgovarajuce stavke.

Kursevi koji se koriste u finansijskim izvjestajil11asu zvanicni kursevi utvrdeni ad strane Centralne Banke BiH.Na dan 31. decembra srednji kursevi su slijedeci:

Kurs 2013.BAM1,41901,9558

2012.BAM1,48361,9558

USDEUR

2·3· Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi i rashodi ad kamata iskazuju se u izvjestaju a sveobuhvatnoj dobiti za sve kamatonosne instrumente ponacelu obracunatih kamata. Prihod ad zateznih kamata evidentira se po obracunu.Obracun kamata za kredite u defaultu, odnosno za kredite koji kasne duze ad 90 dana u materijalno znacajnomiznosu, zaustavlja se na datum kada je kredit postao default, a dalji obracun za takve partije se vrsi uvanbilansu. Prihod od kamata na kredite u defaultu, priznaje se po naplati.

Kamate se obracunavaju u skladu sa vazeCim zakonskim propisima iIi prema ugovoru zaldjucenom izmeduvjerovnika i duznika. Kal11atena depozite se pripisuju glavnici aka je to ugovorom predvideno.Prihodi po osnovu naknada po kreditima razgranicavaju se i amortizuju tokom perioda trajanja kreditakoriscenjem metode efektivne kamatne stope. Prihodi po osnovu naknada po kreditima prikazani su u pozicijiprihoda ad kamata.

17

I

NLB BANI(Ad.d., TUZLANapomene uz finansijske izljestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izrazen: su u hiljadama BAM, osim ako nije drugacije naznaceno)

2. Pregled znacajnih racunovodslvellih politika (nastavak)

2·4· Prihodi i rashodi od nalmade i provizija

Naknade i provizije se iskazuju na obracunsko] osnovi po pruzanju usluge komitentu. Prihod ocl naknada iprovizija podrazumijeva sve prihode ostvarene pruzanjem usluga komitentima Banke.

Prihocle od naknada cine prihocli po osnovu unutrasnjeg i medunaroclnog platnog prometa, prihocli od naknadapo vanbilansnim poslovima te brokersko-dilerskim poslovima.

Rashode od naknada Cine naknade koje Banka placa CBBiH za poslove unutrasnjeg platnog prometa, troskoviSWIFJ'-a i troskovi karticnog poslovanja.

Troskovi po nalmadama i provizijama se priznaju u periodu kada su nastali.

2·5· Prihod od dividendi

Primljene clividencle se priznaju u izvjestaju dobiti i gubitka kao ostali prihodi, kada se uspostavi pravodionicara na naplatu dividendi.

2.6. Naknade za zaposlene

Drustvo, u normalnom toku poslovanja, placa u ime zaposlenika Banke, penziono i zdravstveno osiguranje,poreze i doprinose na i iz plate koji se obracunavaju na bruto plate, kao i topli obrok, prevoz na posao i regres zagodisnji odmor prema lokalnim propisima. Ovi troskovi terete bilans uspjeha u istom perioclu na koji se odnoseplate. Pored uslova definisanih zakonom, Banka nema nikakvih drugih penzionih sema ili naknada poslijepenzionisanja i shoclno tome, nema obaveza po osnovu penzija.

2·7· Finansijska sredstva

Finansijska sredstva proizilaze iz aktivnosti kreditiranja, deviznog poslovanja, depozita, aktivnosti placanja ikoriste se kao pornocno sredstvo u trgovanju vrijednosnim papirima, nabavci i naplati potrazivanja, te proizilazeiz ostalih bankarskih usluga.

Banka klasifikuje finansijska sreclstva u sljedece kategorije: krediti i potrazivanja, finansijska sredstva po fervrijeclnosti iskazana kroz dobit ili gubitak, finansijska sredstva namijenjena prodaji i finansijska sredstva koja sedrze do dospijeca,

Troskooi transakeij« su dodatni troskovi koji se mogu direktno pripisati nabavci, izclavanju ili smanjenjufinansijskih instrumenata. Dodatni trosak se oclnosi na trosak koji je nastao uslijed obavljanja transakcije.Troskovi transakcije ukljucuju naknade i provizije koje se placaju posrednicima (ukljucujuci zaposlenike kojiobavljaju funkciju posrednika), savjetnicima, broke rima i dilerima, kao i poreze odredene od strane regulatornihagencija i berze vrijednosnih papira, kao i poreze i dazbine koji se odnose na transfer. Troskovi transakcije neukljucuju premije za dugovanja iIi diskonte, troskove finansiranja iIi interne administrativne troskove ilitroskove drzanja zaliha.

1'1·OSUk. umol'tizucije se odnosi na iznos po kome je inicijalno priznat neki finansijsld instrument, umanjen zasve otplate glavnice, i uvecan za obracunatu kamatu, odnosno iznos po kome je priznato neko iinansijskosredstvo, umanjen za otpisani dio gubitaka po osnovu umanjenja vrijeclnosti. Obracunata kamata ukljucujeamortizaciju troskova transakcije koji se razgranicavaju nakon inicijalnog priznavanja, te amortizaciju svihpremija ili diskonta do iznosa na datum dospijeca, koristenjem metode efektivne kamatne stope. Obracunatarazgranicena kamata i obracunati razgraniceni troskovi, ukljucujuCi obracunate kamatne kupone i amOltizovanediskonte i prem~ie (kao i odgodene nalmade, ukoliko takve postoje), nisu prikazani odvojeno i ukljuceni su uknjigovodstvene vrijeclnosti odnosnih stavld u izvjestaju 0 finansijskom polozaju (bilans stanja).

18

I Ii

NLB BANI<A d.d., njZLANapomene uz firiarrsijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Svi iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim ako nije dl'ugacije naznaceno)2. Pregled znaeajnih racunovodstvenfh politika (nastavak)

Metoda efekiiime kamatne stope je metoda izracuna amortiziranog troska finansijske imovine ilifinansijske obaveze, u periodu kada su stvarno nastaIi, kako bi se postigla konstantna periodicna kamatna stopa(efektivna kamatna stopa) za knjigovodstveni iznos. Efektivna karnatna stopa je kamatna stopa koja tacnodiskontuje procijenjena buduca novcana placanja ili prihode kroz ocekivani vijek trajanja finansijskoginstrumenta ili, gdje je to moguce, kraceg razdoblja, do neto knjigovodstvene vrijednosti finansijske imovine ilifinansijske obaveze. Efektivna kamatna stopa diskontuje novcane tokove instrumenata varijabilne kamatnestope do datuma narednog utvrdivanja iznosa kamate, osim u slucaju premija ili diskonta koji odrazavajukreditni raspon po promjenljivoj kamatnoj stopi specifikovanoj u instrumentu kamate, ili u slucaju postojanjaostalih promjenljivih iznosa koji nisu izmijenjeni u skladu sa stopama na tdistu. Takve premije ili diskonti seamortizuju tokorn citavog ocekivanog vijeka trajanja instrumenata. Obracun ukljucuje sve nalmade i poeneplacene ili primljene izmedu ugovornih strana koje cine sastavni dio efektivne kamatne stope.

Novae i noveani ekvioalenti. Za potrebe izvjestavanja 0 novcanim tokovima gotovinski ekvivalenti igotovina obuhvataju stanja sa rokom dospijeca do 30 dana od dana pribavljanja, ukljucujuci i novae i novcanasredstva koja nisu pod ogranicenjima Centralne banke, ostale pogodne hartije od vrijednosti, kredite i pozajmieedate bankarna,

Fincl11sijs/w sl'cdstva l'uspoloziva za pl'odaju. Finansijska imovina raspoloziva za prodaju uldjucujesredstva koja Drustvo moze zaddati na neodredeno vrijeme, koja mogu biti prodata u slucaju potrebe zapovecanjem likvidnosti iIi promjena u kamatnim stopama, deviznim kursevima ili kapitalnim eijenama, ilieijenama dioniea, iIi sredstva koja nisu ldasifikovana kao zajmovi i potrazivanja, sredstva koja se dde dodospijeca ili kao finansijska sredstva iskazana po fer vrijednosti kroz dobit iIi gubitak.

Takode, u ovu grupu se svrstavaju ona finansijska sredstva koja ne ispunjavaju uslove da bi bila klasifikovanakao finansijska sredstva za trgovanje.

Pocetno vrednovanje vrsi se po nabavnoj vrijednosti na dan trgovanja. Naknadno vrednovanje vrsi se popostenoj vrijednosti i razlika se priznaje u kapital preko revalorizaeionih rezervi. Promjene u fer vrijednostimonetarnih i nemonetarnih vrijednosnih pap ira koje su ldasifikovane kao raspolozive za prodaju priznaju se uostaloj svobuhvatnoj dobiti.

Kod prodaje finansijskih sredstava raspolozivih za prodaju uCinak iskazan u kapitalu prenosi se u BilansUspjeha kao realizovani dobitak ili gubitak.

Sredstva raspoloziva za prodaju mogu se reldasifikovati u sredstva koja se dde do dospijeca ako postoje dokazida Banka ima namjeru i sposobnost da sredstvo ddi do roka dospijeca.

Pril1cipi mjerellja fer vrijedllosti. Fer vrijednost finansijske imovine i obaveza po fer vrijednosti lu'oz dobitili gubitak i finansijske imovine raspolozive za prodajuje njihova kotirana prodajna tdisna eijena na datumbilans a, bez umanjenja za troskove prodaje. Ukoliko trziste za finansijsku imovinu nije aktivno (i za vrijednosnepapire koji ne kotiraju) ili ako se, zbog drugih razloga, fer vrijednost ne moze pouzdano utvrditi temeljemtdisne cijene, Banka utvrduje fer vrijednost koristenjem tehnike proejene. Ona uldjucuje koristenje cijenaostvarenih u nedavnim transakeijama pogodbe izmedu informiranih i spremnih strana, pozivanje na druge usustini sIicne instrumente, analizu diskontiranih novcanih tokova pri tome maksimalno koristeCi podatke strZista i sto je manje moguce oslanjajuci se na specificnosti subjekta.

Kod primjene metode diskontiranog novcanog toka, procijenjeni buduci novcani tokovi se temelje na najboljojproejeni rukovodstva, a diskontna stopa je tdisna stopa vazeca na datum bilans a za finansijske instrumente saslicnim uslovima. Kod upotrebe ejenovnog modela, koriste se trzisno povezane veliCine vazece na datum bilansa.

Poh'aiivanja od ostalih banaka. Potrazivanja od ostalih banaka se prikazuju kada Banka da pozajmieu uvidu avansa nekoj drugoj banci, bez namjere trgovanja sa nastalim nederivativnim potrazivanjem, bez kotiranjana berzi, koje dospijeva na naplatu na fiksno odreden ilinalmadno utvrdiv datum.

19

I

I 1I

I !

I !;,

r _I ',I

\ 11 Ii~

I

NLBBANI<Ad.d., TUZLANapomene uz finarrsijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Svi iznosi izrazelli su u hiljadama BAM, osim. ako nije drugacije naznaiieno)

2. Pregled znacajnih racunovodstvenih politika (nastavak)

Krediti plasirani komitentima. Krediti i potrazivanja su nederivatna finansijska sredstva sa fiksnim iliodredivim isplatama koji ne kotiraju na aktivnom trZistu.

Svi krediti i plasm ani se inicijalno priznaju po fer vrijednosti na dan placanja i priznaju kada se gotovina plasirazajmoprimcu.

Krediti su prikazani u bilansu stanja u visini odobrenih plasmana umanjenih za otplacenu glavnicu i ispravkuvrijednosti i uvecani za dospje1u, a nenaplacenu kamatu. Nakon pocetnog priznavanja naknadno se vode poamortizovanoj vrijednosti koristenjern metode efektivnog prinosa.

Preuzeti kolaterali. Preuzeti kolaterali predstavljaju finansijska i nefinansijska sredstva koje Banka stekne uprocesu izmirenja kredita u kasnjenju, Ova sredstva se inicijalno priznaju po fer vrijednosti po sticanju, iukljucuju se u stavke prostorije i oprema, ostala finansijska sredstva ili zalihe u sklopu ostalih sredstava, uzavisnosti od njihove prirode i namjera Banke kada je rijec 0 povratu ovih sredstava, a naknadno se ponovomjere i prikazuju u skladu sa racunovodstvenim politikama namijenjenim za ove kategorije sredstava.

,,', '

Imovina za koju je donesena odluka da je za dalju prodaju, moze biti dugotrajna imovina (najceccenekretnine), koja je raspoloziva za trenutacnu prodaju, te Cijaje prodaja u iducih 12mjeseci vrlo vjerovatna ikratkorocna imovina, stecena s ciljem dalje prodaje u kratkom roku (do godinu dana).Imovina stecena naplatom potrazivanja, a koja se odlukorn uvodi u funkciju poslovanja Banke, knjizi se kaoostala stalna sredstva i na istu se obracunava amortizacija.Imovina stecena naplatom potrazivanja, a koja sluai za iznajmljivanje trecim stranama prvo se uknjizava uvlastita sta1na sredstva i na istu se obracunava amortizacija, a zatim se na osnovu sldop1jenih ugovora sazakupoprimcima, ostvaruje prihod od zakupa.

Obaveze nu osnovI,. {Jorancija. Banka izdaje finansijske garancije. Finansijske garancije predstavljajul1eopozive garancije koje garantuju naplatu u slucaju da Idijent ne maze da ispuni svoje obaveze prema trecojst1'ani, i nose jednaku koIrcillU heditnog rizika kao i krediti. Finansijske garancije se inicijalno priznaju po fervrijednosti, sto se obicITO dokazuje iznosom primljenih naknada. Ovaj iznos se amortizuje na osnovuproporcionalne metode tokom trajanja obaveze.

20

NLBBANI(Ad.d., TUZLANapomene uz finansijsl(c iz\jestajc - 31. deccmbar 2013. godine(Sui iznasi izrazeni su Ll hiljadan1d BA1Y.[,osim ako nije drugacije naznaceno)2. Pregled zrraeajnjh racmlOvodstvenih politika (nastavak)

2.8. Umanjenje vi-ijednosti finansijskih sredstava

a) Sredstva koja se vode po cururrtisansarui] vrijednosti

Na datum svakog bilansa stanja Banka proejenjuje ela li postoji objektivan dokaz da li bi finansijska sreelstva iligrupe finansijskih sreelstava trebala biti umanjena.Smatra se elasu finansijsko sredstvo oelnosno grupa finansijskih sreelstava obezvrijedeni sarno ukoliko postojiobjektivan dokaz obezvredenja koji proizilazi iz jednog ili vise gubitaka nastalih nakon inicijalnogpriznavanja sredstva, te ukoliko ce pomenuti dogadaji (gubici) sigurno utieati na proeeujene buduce tokovegotovine.Postupak proejene umanjenja potrazivanja u skladu sa usvojenom Metodologijomje sljedeci:

Banka inelivielualno pregleela:

banke,sve komitente (pravna liea, preduzetnike i fizicka liea) kod kojih je izlozenost na elan obracuna veca oel100.000 BAM,svi komitenti sa kasnjenjem u materijalno znacajnom iznosu preko 90 elana,pojedinacno oelredene komitente od strane Banke (pravna i fizicka liea).

Obezvrijedenja (umanjenja) vrijeelnosti formiraju se u slucajevima kada Banka raspolaze sa podaeima 0dogadajima koji preelstavljaju objektivne dokaze 0 obezvrijedenju finansijskog sredstva ili grupe sreelstava, ito:

finansijske teskoce duznika,krsenje ugovornih obaveza od strane duznika,restruktuiranje finansijskih sreelstava zbog finansijskih problema duznika: produzenje roka vracanjaglavnice i/ili karnata, odlaganje roka vracanja glavniee i/ili kamata, smanjenje kamatne stope i/ili ost~llihtroskova, djetimi~ari otpis potrazivanja (glavniee i/ili dospijelih kamata), preuzimanje druge aktive zadjelimicno iIi potplino namirenj'e potl'uzivanja, uvodenje graee perioela i elruge aktivnosti,mogucnost stecaja iIi finai1sijskereorganizacije eluznika,"mjerljivo sll1anjiVanje oceldvanih novcanihtokova grupe finansijskih sredstava oelpocetka priznavanja tihsredstava, iako smanjivanje jos ne moze ela bude rasporedeno na pojeelinacno sredstvo u grupi,ukljucujuci: negativne promjene u izmirivanju elugova, pogorsanje stanja u gran! ili ekonomskih uslovakoji uticu na izmirenje finansijsldh sreelstava.

Za vanbilansne obaveze rezervaeije se formiraju u sljeelecim slucajevima:

ukoliko postoji elogadaj koji se elesio u proslosti, za koji postoji saelasnja obaveza placanja Banke (poziv naplacanje, is1.),vise oelso% je vjerovatno ela ce Banka morati izmiriti obaveze iukoliko je moguce pouzelano procijeniti iznos obaveze koja preelstavlja gubitak i u jednakom iznosuform irati i:ezervacije.

Potrazivanja prema komitentima, za koje nema elokaza 0 obezvrijedenju, oelnosno za koje Banka smatra ela ce upotpunosti biti naplacena u ugovorno oelredenim iznosima i rokovima, uldjucuju se u grupe za zajednickuproejenu obezvrijedenja, odnosno rezervisanja.

U grupu 100% naplativa potrazivanja svrstavaju se prvorazreelno osigurana potrazivanja i za njih nije potrebnofonnirati'obezvrijedenja, oelnosno rezervaeije ni na pojedinacnom ni na grupnom nivou.

21

I

II

NLB BANI{Ad.d., TUZLANapomene uz finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim aka nije druqaci]« naznaceno)

2. Pregled znacajnih racunovodstvenih politika (nastavak)

Novoodobrena potrazivanja od komitenata koji vee imaju aktivne obaveze prema Banci, Banka tretira nasljedeci nacin:

a. ako su postojeca potrazivanja individulano oeijenjena i novoodobreno potrazivanje ce se individulnoocijeniti,

b. ako su postojeca potrazivanja grupno ocijenjena i novoodobreno potrazivanje ce biti grupno ocijenjeno( ukoliko ukupna izlozenost ne prelazi limit za pojedinacnu oejenu).

Za potrazivanja od klijenata, kod kojih postoje dokazi 0 obezvrijedenju, radi se individualna oejena.

Proejena obezvrijedenja individual no pregledanih kredita obuhvata sljedece korake:

pregled ugovorenih novcanih tokova iz otplatnog plana,proejena stvarne naplate potrazivanja po iznosu i vremenu (ocekivani novcani tokovi),diskontovanje procijenjenih novcanih tokova na sadasnju vrijednost, pri cemu se kao diskontna stopakoristi efektivna kamatna stopa (EKS),izracunavanje stope naplativosti potrazivanja koja je jednaka odnosu sadasnje vrijednosti proeijenjenihnovcanih tokova i sadasnje vrijeclnosti ugovorenih novcanih tokova,na osnovu stope naplativosti obracunava se iznos obezvrijedenja.

Za potrazivanja koja se pregleclaju grupno, procjena obezvrijedenja se odvija po sljedecim fazama:

1. Formiranje grupa klijenataZa potrebe formiranja grupnih ispravki vrijeclnosti i rezervisanja, nzicna aktiva i preuzete obaveze povanbilansnim stavkama, koja ne preclstavlja pojedinacno znacajnu izlozenost, clijeli se u grupe sa slicnimkarakteristikarna s obzirom na izlozenost kreditnom riziku ito:

1. grupa privreclnih drustava i privatnika,2. grupa fizickih liea - bilansna potrazivanja,3. grupa fizickih liea - vanbilansna potrazivanja.

Sve tri grupe komitenata dalje se dijele u pet podgrupa, s obzirom na njihov bonitet (A, B, C, DiE).

2. Na potrazivanja razvrstana u bonitetne grupe primjenjuju se grupni proeenti obezvrijedenja.Visina gubitka se izracunava kao razlika izmedu knjigovoclstvene vrijeclnosti i nacloknaclive vrijednosti.Naclolmadiva vrijeclnost preclstavlja sadasnju vrijeclnost oceldvanih tokova gotovine po osnovu naplatepotrazivanja iz ugovora.

b) Pl'ocjena potencijalnih gubitalcajinansijslcih sl'edstuvu u skladu sa zahtjevima Agencijeza bankm'stvo Fedel'acije Bosne i Hel'cegovine

U sldaclu sa Uputstvom 0 izmijenjenom nacinu formiranja, eviclentiranja i izvjestajnog iskazivanja rezervi zakreditne gubitke, koje je clonijela Agencija za bankarstvo Fecleracije Bosne i Hereegovine, Banka i clalje vocliaclekvatnu intenm evidenciju (vanbilansna evidencija) i u sldadu sa Odlukom Ageneije za bankarstvo FederacijeBosne i Hereegovine (FBA) 0 minimalnim stanclarclima za upravljanje kreditnim rizikom i Idasifikaeiju aktivebanaka.Banka je cluzna cla Idasifikuje kreclite, plasmane i clruge bilansne i vanbilansne izlozenosti Banke riziku ukategorije A, B, C, DiE u sldadu sa proejenom naplativosti lu'edita i clrugih plasmana na osnovu urednostiizmirenja obaveza cluznika, finansijskog polozaja duznika i instrumenata obezbjedenja naplate potrazivanja.Proejenjeni iznos rezerve za potencijalne gubitke je obracunat primjenom slijeclecih proeenta: 2% na plasmaneIdasifikovane u kategoriju A, 5% - 15% na plasmane kategorije B, 16% - 40% na plasmane kategorije C, 41 - 60%na plasmane kategorije D i 100% na plasmane kategorije E.

22

NLB BANI<Ad.d., TUZLANapomene uz finansijske izvjestaie - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim ako nije druqaiiije naznaceno)2. Pregled znacajnih racunovodstventh politika (nastavak)

Ako je iznos rezervi za kreditne gubitke, obracunat u skladu sa Odlukom 0 minimalnim standardima zaupravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka, veci od zbira iznosa ispravke vrijednosti bilansneaktive irezervisanja za gubitke po vanbilansnim stavkama ivee formiranih rezervi za kreditne gubitke, utvrdenurazliku Banka je obavezna da tretira kao nedostajuce rezerve za kreditne gubitke u skladu sa prethodnonavedenom odlukom. Navedeni iznos nedostajucih rezervi za kreditne gubitke po regulatornom zahtjevupredstavlja odbitnu stavku od kapitala Banke prilikom izracuna adekvatnosti kapitala (Tacka 3.9. Upravljanjerizikom kapitala),

Ako je iznos ispravke vrijednosti i rezervisanja za gubitke po vanbilansnim stavkama veci od obraeunatog iznosarezervi za kreditne gubitke, Banka nema obavezu da formira rezerve za kreditne gubitke. Banka ne mozeiskazani veci iznos ispravki vrijednosti u odnosu na obracunate rezerve za kreditne gubitke za pojedinekomitente ili partije koristiti za umanjenje nedostajucih rezervi za kreditne gubitke za druge komitente,

U skladu sa istom odlukom, Banka ne moze umanjivati iznos vee fonniranih rezervi za kreditne gubitke,

c) Sredstoa klasifikooana kao raspoloiiisa za prodaju

Hartije od vrijednosti, raspolozive za prodaju se vrednuju prema fer vrijednosti, a ucinak vrednovanja seiskazuje u kapitalu.Banka na svaki izvjestajni datum proejenjuje da Ii postoji objektivan dokaz da finansijsko sredstvo iIi grupafinansijskih sredstava pokazuje znakove umanjenja vrijednosti. U slucaju kada hartije od vrijednosti koje suldasifikovane kao sredstva raspoloziva za prodaju, imaju materijano znacajan pad iIi nastavak pada fervrijednosti hmtije ispod njene nabavne vrijednosti, koje traje duzi vremenski period, ukazuje da je takva hartijaod vrijednosti obezvljedena. Ako postoji dokaz umanjenja vrijednosti za finansijska sredstva raspoloziva zaprodaju, kumulirani gubitak , utvrden kao razlika izmedu troskova sticanja i trenutne fer vrijednosti, priznaje seu bilansu uspjeha. Ako se, u narednom periodu, poveea fer vrijednost duznickih instrumenata priznatih kaoraspolozivim za prodaju, a poveeanje moze biti objektivno povezano sa dogadajem koji je nastao nakon sto jegubitak zbog umanjenja vrijednosti priznat u bilansu uspjeha, gubitak zbog umanjenja vrijednosti se ukida krozbilans uspjeha, ali najvise do predhodno iskazanog smanjenja. Kod vlasnickih hmtija od vrijednosti kasnijeotldanjanje smanjenja nije dopusteno kroz bilans uspjeha .

U grupi Hmtija od vrijednosti raspolozivih za prodaju iskazuju se i investicije u kapital nezavisnih pravnih liea.

2.9. Rezervisanja

Rezervisanja za odstetne zahtjeve po sudskim sporovima se priznaju kaela:

Banka ima vazeeu zakonsku iIi ugovorenu obavezu koja je rezultat proslih dogadaja,kada je u veeoj mjeri vjerovatno ela ce podmirenje obaveze iziskivati oelliv sredstava,kada se pouzdano moze procijeniti iznos obaveze.

Kada postoji veCi broj slicnih obaveza vjerovatnoea ela se zahtijeva oelliv resursa da bi se namirila obaveza seutvrduje razmatranjem vrste obaveza kao ejeline. Rezervisanje se priznaje cak i kada je mala vjerovatnoea oellivasredstava u odnosu na stavku uldjucenu u istu vrstu obaveza.

Rezervisanja se odmjeravaju po sadasnjoj vrijednosti ocekivanih izdataka potrebnih za izmirenje obaveze.

2.10. Nelu'etnine i oprelna

Nekretnine i oprema iskazane su po istorijskom trosku umanjenom za akumuliranu amortizaeiju. Amortizacijase obracunava linearno kako bi se otpisao trosak sredstva do ostatka vrijednosti tokom procijenjenog vijekaupotrebe sredstva. Zemljiste i imovina u pripremi se ne amOltizuju. Primijenjene stope za obracun amortizacije,u 2013. i 2012. godini, su kako slijeeli:

23

NLB BANICA d.d., TUZLANapomeno uz finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznasi izrnzeni su u hiljadama BAM, osim aka nije druqacije naznaceno]

2. Pregled znacajllih raeunovodstventh politika (rrastavak)

GradevineRacunariTransportna sredstvaNamjestaj i ostala uredska oprema

%1,3%25%

15,5%6-20%

Banka periodicno provjerava da Ii je doslo do umanjenja vrijednosti njene elugotrajne imovine. Akoknjigovodstveni iznos sreelstva premasuje njegovu procijenjenu nadoknadivu vrijeelnost, otpisuje se do iznosanadoknadive vrijeelnosti.

(a) Ulugunju u tudu.imovinu

Ulaganja u tudu imovinu kapitaliziraju se i amortizuju Iinearnom metodom, tokom njihovog vijeka upotrebe, iIitokom perioda najma ovisno 0 tome sto je krace,

(b) Dugot1"ajnu imooina numijenjenu prodaji

Imovina preuzeta po neotplacenim kreditima koja je klasifikovana za dalju prodaju, regulise se u sukladno MSFI5, ako je rijec 0 elugotrajnoj imovini (najcecce nekretnine) koja je raspoloziva za trenutacnu prodaju, te cija jeprodaja u iducih 12 mjeseci vrlo vjerovatna iIi u skladu sa MRS 2 ako je rijec kratkorocnoj imovini stecenoj saciljem dalje prodaje u kratkom roku (do goelinu dana).U skladu da Odlukorn FBA 0 minimalnim stanelardima za upravljanje kreelitnim rizikorn i klasifikaciju aktivebanaka za procjenu stecene materijalne aktive, primljene kao potpunu ili djelomicnu otplatu dugova od stranekorisnika, Banka primijenjuje koncept fer vrijednosti, odnosno realne vrijednosti. Za materijalnu aktivu za kojupostoji stabilno aktivno trZiste, realna vrijeelnost preelstavlja ekvivalent vrijednosti takve aktive po trzisnimcijenama. U nedostatku takvog trzista, realna vrijednost se mora utvreliti putem neovisne, formaIizirane iprofesionalne ocjene. Za stecenu materijalnu aktivu za koju ne moze dokazati realna vrijeelnost, odnosnonepobitnu i stabilnu vrijednost, Banka ce u svrhu knjigovodstvenog evielentiranja koristiti sarno tehnickuvrijednost od 1BAM.Potrazivanje za koje je preuzeta imovina ostaje u bilansu i klasifikuje se sve do naplate iz prodaje iIi trajnogotpisa, ako nema elovoljno sredstava iz proelaje ilinekih drugih elodatnih obezbjeaenja.Stecena materijalna imovina se klasifikuje kao rizicna aktiva, ukoIiko se ne proda u roku oelgodinu dana.

2.11. Nematerijalna imovilla

(a) Licence

Stecene licence za kompjuterski softwer se iskazuju po historijskoj nabavnoj vrijednosti.Amortizacija se obracunava primjenom proporcionalne metoele kako bi se troskovi licenci raspoelijeIiIi u tokunjihovog procijenjeg vijeka upotrebe.

(b) RucunUl·ski softwel"

Stecene licence racunarskih softwera kapitaIizuju se u iznosu troskova nastaIih u sticanju i stavljanju u upotrebusoftwera. Ovi troskovi se amortizuju tokom njihovog procijenjenog vijeka upotrebe.

Izelaci vezani za razvoj i odrZavanje kompjuterskih softwerskih programa priznaju se kao trosak u perioelu kadanastanu. Izdaci direktno povezani sa identifikovanim i unikatnim softwerskim proizvoelima koje kontroIiseBanka i koji ce vjerovatno generisati ekonomsku korist vecu od troskova duze oel godinu dana priznaju se kaonematerijalna ulaganja. Direktni troskovi obuhvataju troskove radne snage tim a koji je razvio softwer, kao iodgovarajuci dio pripadajuCih rezijskih troskova.

Troskovi razvoja racunarskog softwera priznati kao sreelstvo amortizuju se tokom njihovog procijenjenogkorisnog vijeka upotrebe (5 goelina).

24

: I

i Ii

_,

NLB BANI(A d.d., TUZLANapomene uz firiarrsijske izviesta]« - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izraieni su u hiljadama BAl'vI,osim aleonije dl'ugacije naznaceno)

2. Pregled znaeajnih racunovodstvenjj, politika (nastavak)

2.12. Nakriade zaposlenima

Banka u svakodnevnom poslovanju za svoje zaposlene placa poreze i doprinose na i iz plata koji se obracunavajuna bruto place kao i topli obrok, troskove prevoza na radno mjesto i regres za godisnji odmor u skladu sazakonskom regulativom. Ovi troskovi ukljuceni su u izvjestaju dobiti i gubitka u istom periodu na koji se odnoseplate.

Pogodnosti zaposlenih predstavljaju isplate za koje je poslodavac preuzeo obavezu da ih isplati zaposlenicima naosnovu zakona, pravilnika i ugovora, te predstavljaju osnov za formiranje rezervisanja u skladu sa MRS 19.

Banka u skladu sa aktima NLB Grupe, svake tri godine angazuje vanjskog aktuara za izracun pogodnostizaposlenih, a obavezna je jos dodatno, dva puta godisnje vrsiti provjeru da Ii je doslo do promjene podataka kojiuticu na izracun rezervisanja za pogodnosti zaposlenih. Dodatna rezervisanja se formiraju ako je:

broj zaposlenih povecan za vise od 10%,visinajubilarnih nagrada ili otpremnina u penziju porasla za vise od 5%,znacajan pad kamatnih stopa, ciji se diskontni faktor upotrebljava kod obracuna sadasnje vrijednostiobaveza za rezervisanja,doslo do promjene u zakonodavstvu na podrucju isplata zaposlenim.

Posljednji Aktuarski izracun je uraden na datum 30.09.2013. godine.

Rezervisanja za stimulativne otpremnine, prema Poslovnom planu usvojenom na Nadzornom odboru, a naosnovu Odluke Uprave Banke, formirane su i u potpunosti iskoristene za tu namjenu po isplati.

Za neiskorlstens godisnjs odmore u 2013. godini Banka je formirala rezervisanja na teret troskova koja suukljucena u .troiikoi»: zaposlenih" po metodi prosjecne vrijednosti satnice Banke, po danu neiskoristenoggodisnjeg odmora.

2.13. Opor'ezivanja

Porezi se obracunavaju u skladu sa zakonima i propisima Federacije Bosne i Hercegovine, a na temelju dobiti igubitka priznatog u izvjestaju dobiti i gubitka koji je sastavljen u skladu s racunovodstvenim standardima. Porezna dobit obracunava se u skladu sa Zakonom 0 porezu na dobit i primjenom stope od 10% na oporezivu dobit zaperiod izvjestavanja.

Eventualni odgodeni porezi prizl1aju se za privremene razlike koje nastaju izmedu poreskih osnovica sredstava iob:weza i njihovlh k:njigovodstvenih lznosa za potrebe finansijskog izvjestavanja prlmjenom, metode bilansneobaveze i po trenutno vazeCim stopama. Rezervisanja se utvrduju za cijeli izno'S odgodenih poreznih obaveza.Odgodena poreska sredstva se priznaju u onoj mjeri u kojoj je vjerovatno da ce biti raspoloziva za smanjivanjeporeske obaveze ubuducnosti.

2.14· Obaveze po uzetiIll kreditima iostalim pozajrnicama

Obaveze po uzetim kreditima' se pocetno priznaju po ugovorenom iznosu, sto predstavlja primljeni iznos.Obaveze po uzetim kreditima iskazuju se po amortizovanom trosku, a nastali troskovi transakcije priznaju se uizvjestaju dobiti i gubitka tekuceg perioda.

2.15· Diol1icki kapital i rezerve

Dionicki kapital se sastoji od obicnih i povlastenih dionica i iskazanje u BAMpo nominalnoj vrijednosti.

Rezerve se formiraju na osnovu oclluke Skupstine Banke 0 usvajanju godisnjeg obracuna i rasporedu dobiti.

25

: jII,

I

IG1 II

NLBBANI(Ad.d., TUZLA .Napomene lIZ finansijske izvjestaje - 31. decembai- 2013. godine(Sui iznosi izrazeni.su. u hiljadama BAM, osim aka nije druqacije naznaceno)

2. Pregled znacajnih racnnovodstvenlh politika (nastavak)

2.16. Zakonske rezerve

Zakonske rezerve su kreirane u skladu sa Zakonom a privrednim drustvima Federacije Bosne i Hercegovine kojizahtijeva da se 10% dobiti godine prenosi u zakonske rezerve dok one ne dosegnu 25% dionickog kapitala. Akarezerve do kraja pete poslovne godine ne dostignu visinu ad 25% dionickog kapitala, za petu i naredne poslovnegodine dionicko drustvo je obavezno povecati prijenos u rezerve na 20% godisnje dobiti sve dok rezerve nedosegnu iznos ad 25% dionickog kapitala, Zakonske rezerve mogu se koristiti za pokrice gubitka sadasnje iproslih godina. Banka je jacala osnovni kapital usmjeravanjem dobiti u zakonske rezerve, taka da je sa31.decembra 2013.godine, obezbijedila da zakonske rezerve pokrivaju 94 % dionickog kapitala.

2.17· Vanbilansne preuzete i'p~ten~ijalne'obaveze

U okviru redovnog poslovanja, Banka sklapa ugovore kojima preuzima vanbilansne finansijsks obaveze i kojevodi U vanbilansnoj evidenciji, a koje prvenstveno obuhvataju garancije, akreditivs i neiskoristene okvirnekredite. Banka uavedene preuzete finansijske obaveze iskazuje u bilansu stanja ako ikad iste postanu plative.

2.1S. Poslovi.u Ime i za raeun trecih liea

Sredstva i prihodi proistekli iz poslovnih aktivnosti, gdje Banka obavlja poslove agenta koji obuhvataju drzanjeili cuvanje sredstava u lwrist pojedinaca, poYjerilaca i drugih institucija, ukljucuju se u finansijske izYjestajeBanke na pozicijama Ostale obaveze ( Napomena 21a) i Prihodi ad naknada i provizija (Napomena sa).

2.19· Transakdje sa povezanim licima

Prema definiciji MRS 24 povezane strane su strane koje predstavljaju:

drustva koja direktno ili indirektno putem jednog iIi vise posrednika kontrolisu izYjestajno drustvo iIi su, pod njegovorn kontrolom, odnosno koja izYjdtajno drustvo konti'olise zajedno s drugim subjektima,pridruzena drustva u kojima Banka ima znacajan uticaj a koja nisu ni povezano lice, niti zajednickoulaganje investitora,fizicke osobe koje direktno iIi indirektno imaju pravo glasa u Banci koje im omogucava znacajan uticaj naBanku, kao i bilo koji drugi subjekt za koji se ocekuje da ce uticati iIi biti pod uticajem povezane osobe uposlovanju sa Bankom,rukovodioci na kljucnim polozajima, odnosno osobe koje imaju ovlastenja i odgovornosti za planiranje,usmjeravanje i Imntrolisanje aktivnosti Banke, ukljucujuCi direktore i Idjucno I'ukovodstvo.

Prilikom posmatranja svake moguce transakcije sa povezanom stranom paznja je usmjerena na sustinu odnosa,a ne same na pravni ohlik.

2.20. Izvjestavanje 0 segmentima

Poslovni segment predstavlja grupu sredstava i poslovnih aktivnosti u pruzanju usluga koje podlijezu rizicima ikoristima I'azliCitimad onih u nekim drugim poslovnim segmentima.

Geografski segment obezbjeduje proizvode ili usluge unutar odredenog privrednog okruzenja koji podlijezerizicima i koristima razlicitinl odonih segmenata koji posluju u neldm drugim privrednim okruzenjima.

Banka prati i objavljuje poslovanje po poslovnim segmentima (drzava, privreda, stanovnistvo) i po geografskomsegmentu (filijale).

26

NLB BANI<A d.d., TUZLA -,Napomerie uz finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznasi izrazeni su u hiljadama BAM, asim aka nije druqaci]« tiaznaceno)

2. Pregled znacajnih racunovodstvenih politika (nastavak)

2.21. Kljucne racunovodstvene procjene i pretpostavke

Banka vrsi procjene i pretpostavke 0 efektima koje ce iznosi sredstava i obaveza sadrzani u finansijskimizvjestajima imati u narednoj finansijskoj godini. Procjene i prosudivanja se kontinuirano vrednuju i zasnivajuna istorijskom iskustvu i drugim faktorima, ukljucujuci ocekivanja buducih dogadaja za koje se vjeruje da ce udatim okolnostima biti razumna.

Gubici od umalljellja vrijednosti kredita, depozita kod drugih banaka i drugih rtzicnih sredstavai vallbilansllih stavki .

Banka mjeseeno vrsi pregled kreditnog portfolia i ostaIih rizicnih sredstava i vanbilansne stavke u cilju procjeneumanjenja vrijednosti. Banka prosuduje da li bi se umanjenje vrijednosti kredita trebalo prikazati u izvjestajudobiti i gubitka, te prosuduje da li postoje pouzdani dokazi koji pokazuju da ce doci do smanjenja buducihnovcanih tokova od kreditnog portfoIia za kredite i garancije prije nego se smanjenje moze identifikovati napojedinacnim kreditima u tom portfoIiu.

Otpremnine i godisllji odmori

Troskovi za dugorocna rezervisanja koja se odnose na buduce odlive za otpremnine ked odlaska zaposlenih upenziju, formiraju se na bazi aktuarskog obracuna u skladu sa MRS 19. Za ovaj obracun Banka angazujeovlascenog aktuara koji vrsi obracun na bazi podataka iz kadrovske evidencije Banke prema predvidenomvremenu penzionisanja zaposlenih. Sadasnja vrijednost buduce obaveze izraeunava se primjenom diskontnekamatne stope. Ova rezervisanja se upotrebljavaju iskljuCivo za pokrivanje troskova za koja su i oblikovana. Nakraju svake poslovne godine Banka provjeri realnu vrijednost ovih rezervisanja. Ukoliko se procijeni da surezervisanja veca ilimanja od procijenjenog iznosa, razlika ce se odraziti kroz prihod ili rashod.

Ovlasteni aktuar je u 2013· godine uradio izraeun rezervisanja u skladu sa MRS 19 i Banka je izvrsila potrebnausldadivanja. U godinama kada ovlasteni aktuar ne radi izraeun, Banka prema Uputstvu NLB Grupe vrsiprovjeru potrebnih rezervisanja.

Procjena kratkoroenih rezervisanja za neiskoristene godisnje odmore vrsi se prema broju dana neiskoristenihgodisnjih odmora na dan bilansa stanja i prosjeenoj neto dnevnici Banke na nivou 2013. godine.

Sudsld sporovi

Uprava Banke vrsi procjenu iznosa rezervisanja za odIiv sredstava po osnovu sudskih sporova na bazi procjenevjerovatnoce da ce do odliva sredstava zaista doCiprema ugovorenoj ili zakonskoj obavezi iz proslih perioda.

Porez na dobit

Banka podlijeze obavezi placanja poreza na dobit u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Breko Distriktu Bosne iHercegovine. Banka priznaje obavezu za oeekivane efekte pitanja proizasIih iz revizije, na osnovu procjene da Iice doci do dodatnog placanja poreza. Ukoliko se konaean ishod bude razlikovao od prvobitno Imjizenih iznosa,razIika ce se odraziti na iznose tekuceg i odlozenog poreza na dobit.

Odgodena poreska sredstva prikazana na dan 31. decembra 2013. godine se ne iskazuju, jer bi njihovo knjizenjeuvecavalo poresku osnovicu i bilo u suprotnosti sa vazeCim poreskim propisima u Federaciji Bosne iHercegovine.

Koncept llastavka poslovanja

Ovi finansijski izvjestaju su pripremljeni pod pretpostavkom da ce Banka nastaviti sa poslovnim aktivnostima upredvidivoj buducnosti.

27

NLB BANI(A d.d., TUZLANapomene uz finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osini aka nije druqacije naznaceno)

3· Upr-avljanja finansijsldllll'izikolll Banke

3·1 Strategija upravljanja finansijsldm instrumentima

Strategija sistema upravljanja rizicima u Banci je odrzavanje stabilnog poslovanja u buducnosti, Bankaprimjenjuje politike i strategije kreditnog i tr.zisnog rizika, Banka kontrolira razliCite rizike s obzirom nastrukturu podataka, usvojenih metodologija, izvjestavanja i limita nastalih unutar procesa donosenja odluka.Banka ima model upravljanja internim rizicima. Najvaznija sredstva i metode koristene u modelu za upravljanjeinternim rizicima su: interni sistem procjene kredita (za preduzeca, stanovnistvo i banke), kolaterali, internipokazatelji u pogledu l'ezervisanja/nenaplativih dugovanja itd. Upotreba sredstava za upravljanje rizicima imaveliki uticaj na kvalitet imovine, strukturnu likvidnost, efikasnost, omjere i pravovremena upozorenja, teumanjuju izlozenost Banke svim vrstama rizika.

Glavni rizici ukljucuju kreditni rizik, rizik likvidnosti, tl'zisni rizik (ukljucujuCi valutni rizik i rizik kamatnestope), operativni rizik i rizik kapitala.Standardi upravljanja rizicima u NLB Grupi predstavljaju polaziste za postavku, organizaciju te aktivnosti napodrucju upravljanja rizicima Banci ,kao clanici NLB Grupe. Opisana usmjerenja odnosno »minimalnistandardi« na podrueju upravljanja kreditnim, nekreditnim i operativnim rizicima predstavljaju za ClaniceNLB Grupe osnovna polazista, kojim je potrebno prilagoditi poslovne politike, organizaciju, postupke rada tesistem lzviestavanja.

Standardi definisu osnovne smjernice kao i konkretne kratkoroene i dugcrocns zadatke, rokove implementacijekao iosobe/odjels koji su za to zaduzeni.

Smjernice Standarda upravljanja rizicima NLBGrupe ugradene su u sljedeca akta:

Program upravljanja kreditnim rizikom,Politika upravljanja deviznim rizikom,Politike i procedure pracenja izlozenosti riziku kamatnih stopa,Politika upravljanja operativnim rizicima,Politika upravljanja rizikom likvidnosti,Politika upravljanja duznickim vrijednosnim papirima.

3·2 Upravljanje kl'editnim rizikom

Banka je izlozena kreditnom riziku, koji predstavlja rizik nemogucnosti druge strane da podmiri iznose obavezau cijelosti po dospijecu. Na temelju rasporedivanja plasmana, odnosno zajmoprimaea u rizicne skupine, Bankaidentifikuje, odnosno utvrduje moguCi nivo kreclitnih gubitaka, tj. opci kreditni rizik i poteneijalni kreclitnigubitak.

Procjenu kreditnih gubitaka Banka vrsi pojedinacno po svakom duzniku oclnosno grupi povezanih liea. Bankaredovno prati navedene rizike i preispituje ih u skladu sa internim programima i politikama i Odlukama FBA.

Banka upravlja kreclitnim rizikom reclovnom analizom sposobnosti postojeCih i potencijalnih zajmoprimateljada otplate svoje obaveze po glavnici i kamatama i promjenom kreditnih limita po potrebi u skladu sa utvrdenimproeedurama za odobravanje kredita, drugog plasmana, vrsenje ulaganja i preuzimanje poteneijalnevanbilansne obaveze. Pored toga, svojom izlozenoscu kreditnom riziku djelomicno upravlja i svodenjem nanajmanju mogucu mjeru svih oblika rizika vezanih za kvalitet, koneentraeiju, osiguranje naplate oclnosnoinstrumente za obezbjedenje naplate (vecina kredita osigurana je instrumentima osiguranja i to garancijama,hipotekama i drugim vrstama osiguranja), clospijece i valutu.

28

I ;:

(Sui iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim ako nije druqaei]« naznaceno)3· Upravljanje finansijsldm r'izikom Banke (nastavak)

NLB BANKA d.d., TUZLANapomene uz finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine

Sluzba upravljanja rizicima izraduje Prijedlog za bonitetno razvrstavanje i odredivanje gornje gran ice zaduzenjaukoliko je izlaganje Banke kreditnom riziku prema pojedinacnom korisniku ili grupi povezanih lica (krediti,garancije i akreditivi i dr.) vece od 0,05% osnovnog kapitala Banke. Za izlozenost prema pojedinacnomkorisniku ili grupi povezanih lica do 400 hiljada BAM, odluku 0 bonitetnom razvrstavanju i odredivanju gornjegranice zaduzonja donose kreditni odbori Glavnih Filijala Tuzla/Sarajevo/Mostar ( do 31.08.2013.g) .Od 01.09.2013.godine za iznose do BAM 100.000,00 odluku 0 bonitetnom razvrstavanju i odredivanju gornjegranice zaduzenja donose kreditni odbori Filijala a od BAM 100.000,00 do BAm 400.000,00 kreditni odborCentra Retail, dok za izlozenost preko 400 hiljada BAM odluku clonosi Kreditni odbor Banke. U ciljuimplementacije Projekta CHUKT, Cijaje glavna namjena centraIizovati i harmonizirati upravljanje kreditnimrizicima, sve clanice su prema instrukcijama NLBd.d. Ljubljana krajem 2010. godine usvojile:

Metodologiju za formiranje ispravke vrijednosti potrazivanja i rezervisanja za kreditne rizike pornedunarodnim standardima finansijskog izvjestavanja i propisima Banke Slovenije u NLB Grupi,Metodologiju bonitetne klasifikacije i odredivanje gornjih granica zaduzenosti u NLBGrupi,Uputstvo za poslovni proces bonitetnog razvrstavanja i odredivanja gornje granice zaduzenja zakomitente NLB Grupe.

Bonitetno razvrstavanje i odredivanje gornje granice zaduzenja ("GGZ") u skladu s Metodologijom bonitetneklasifikacije i odredivanja gornjih granica zaduzenosti u NLB Grupi izvodi se, ne samo za materijalno vaznekomitente (izlozenost preko 5,0 miliona EUR) i one komitente cije odobravanje plasmana je u nadleznostiNadzornih odbora clanica NLB Grupe (izlozenost preko 15%osnovnog kapitala Banke), nego i za sve komitenteNLBGrupe odnosno i za komitente koji su iskljucivo u nadleznosti clanica NLB Grupe.

Ukupna izlozenost kr-editnom riziku2013· 2012.

145·791 170·93559.088 22.366541.324 544·14728-454 29.9421.755 2.000

776.412 769.390

Novcana sredstva i racuni kod Centralne banke BiH (CBBH)Plasmani bankamaKrediti komitentimaFinansijska imovina raspoloziva za prodajuOstala finansijska imovina

29

/1I

NLBBANICAd.d., TUZLANapomene uz finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim aka nije druqa/ije naznaceno)

:~. Upravljanje flnansljskim rizikom Banke (nastavak)

Slijedeca tabela prikazuje maksimalnu izlozenost kreditnom riziku:

Finansijska imouina Ukupna Umanjenje Ukupna netoknjigovodstvena vrijednost knjigovodstvena

vrijednost vrijednost31. decembar 2013.Noveana sredstva iracuni kod CBBI-I(Napomena 10) 145·791 145·791Plasm ani bankarna (Napomena 11) 59.088 59.088Krediti komiten tim a (Napomena 12) 621.463 (80.139) 541.324Finansijska imovina raspoloziva zaprodaju (Napomena 13) 28-455 (1) 28.454Ostala finansijska imovina (Napomena 16) 3·225 (1.470) 1.755[ ) 858.022 (81.610) 776·412Potencijalne obaveze (Napomena 2,S) 114·995 (1.666) 113.329Ukupno 973.017 (83.276) 889·741i I 31. decembai- 2012.Novcana sredstva i racuni kod CBBH 170·935 170·935Plasm ani bankama 22·366 22.366Krediti komitentima 618·907 (74.760) 544·147Finansijska imovina raspoloziva zaprodaju 29·943 (1) 29·942Ostala finansijska imovina 3-448 (1.448) 2.000

845.599 (76.2°9) 769.390, Potencijalne obaveze (Napomena 25) 114·735 (1.5.!ZL 113·218Ukupno ' ' 960.334 '(77.726) 882.608

Banka vrsi redovne formalne pieglede aktive i to individualno za svakog kornitenta, a procjena kreditnog rizikase vrsi mjesecno na osnovu sljedecih kriterija:

1. urednost klijenta u izmirenju obaveza,2. ocjena klijentove posIovne, finansijske i kapitalne snage,3· procjena poslovne pozicije klijenta u okviru privredne grane,4· ocjena menadzmenta,5· kvalitet poslovnog odnosa s klijentom,6. ocjena kvaliteta iutrzivosti instrumenata osiguranja naplate potrazivanja.

30

,-'II

NLBBANlCAd.d., TUZLANapomenc uz finansijske izvjeStaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izraieni SLl u hiljadama BAM, osim ako nije druqacije tuiznaceno)3. Upravljanje finarrsijskim i-izikom Banke (nastavak)

Izlozenost kreditnorn riziku po osnovu kredita datih komitentima, neto isredstva kod clrugihbanaka, pokategorijama, dataje u nastavku:

31.dcccmbar2013·

Bruto Rezervisanjaza rizik

Privrcda Stanovnistvo Ukupno

Bruto Rezervisanja Bruto Rezervisanja Bruto Rezervisanjaza rizik za rizik za rizik

1.78554.941 294 241.163 413 353-407 707

167.070 2.928 5-428 452 172-498 3·38061.529 11.643 4.371 897 65·900 12·54032.623 16·931 844 329 33-467 17.26031.464 27.699 22.030 18·553 53-494 46.252

347.627 59·495 273.836 20.644 680·551 80.139

288.132 253.192 600.412

Banke

Bez rejtinga *A

BC

D

EUkUPllOUkupno(ncto)

59.088

59.088

Banke Privrcda Stanovnistvo Ukupno

31. Rezervisanja Rezervisanja Rezervisanja Rezervisanjadecembar Bruto Brute Bruto Bruto2012. za rizik za rizik za rizik za rizik

Bez rejtinga* 811 811A 21.111 64·739 452 231.212 388 317·062 840B 444 192·340 3.921 5·693 506 198-477 4.427C 51.123 9.738 2.007 423 53·130 10.161

D 16·789 8.854 1.032 316 17.821 9·170E 30.561 30-475 23-411 19.687 53.972 50.162

Ukupno 22·366 355·552 53·440 263.355 21·320 641.273 74.760Ukupno 22.366 302.112 242.035 566.513(ncto)

"Banke bez kreditnog rejtinga

Gubici zbog umanjenja vrijednosti ipolitika rezervisanja

Obezvrijedeni krediti i hartije od vrijednosti su oni krediti i vrijednosni papiri za koje Banka utvrdi c1anijevjerovatno da ce moci da naplati svu dospjelu glavnicu ikamatu prema odredbama ugovora 0 kreditu/ vrijednosnimpapirima. Pojedinacno obezvrijedena sredstva su ona sredstva za koja je pojedinacno procijenjeno da suobezvrijedena i za koja su priznati procijenjeni gubici.

Banka vrsi procjenu ispravke vrijednosti potrazivanja koja predstavljaju procjenu Banke 0 nastalim gubicima usvom kreditnom portfoliu,Klasifikacija potrazivanja se zasniva na analizi kasnjenja u izmirivanju obaveza i indikatora povrata.U slucaju pojedinacne ispravke vrijednosti kredita, buduci procijenjeni tokovi gotovine se diskontuju u skladu sazahtjevima MRS 39, kako bi se doslo do odgovarajuceg iznosa ispravke vrijeclnosti.

31

NLB BANlCAd.d., TUZLANapomene uz finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izrozeni su u hiljadama BAllI, osim ako nije drugacije naznaceno)

3. Upravljanje finansijskim r-iztkom Banke (nastavak)

Kolaterali

Za vecinu plasmana odobrenih komitentima, Banka zahtjeva sredstva obezbjedenja, Obezbjedenje se obicno neuzima za plasmane bankama.

Obezbjedenje se najcesce sastoji odjednog ili vise instrumenata obezbjedenja koji slijede:zaloga novcanog depozita,zaloga vrijednosnih papira,zaloga nekretnina ukljucujuci zabiljezbu prvenstvenog reda hipoteke,zaloga plemenitih metala,zaloga pokretnih stvari,neopozive garancije,osiguranje kod osiguravajuce organizacije,mjenice.

Pored navedenih obezbjedenja za obezbjedenja plasmana Banke koriste se i:

jemstvo pravnih i fizickih lica,suduznistvo,cesije i asignacije,administrativne zabrane na mjesecna primanja ili saglasnosti 0 zaplijeni.

Banka zadrzava pravo da zatrazi bilo koju drugu vrstu instrumenta (ili varijacije gore navedenih instrumenata)koju smatra neophodnom.

Procjena fer vrijednosti umanjenih sredstava je zasnovana na vrijednosti instrument a obezbjedenja procijenjenogu trenutku zaduzivanja i azurira se periodicno u skladu sa relevantnom kreditnom politikom,

Kreditna izlozenost i vrijednost kolaterala prije diskontiranja za kredite date komitentima i sredstva kod drugihbanaka:

Maksirnalriaizlozenost kreditnom

rizilm

Fer vrjjednostkolaterala

31. decembar 2013.Kreditna izlozenost, netoVanbilansna izlozenost, netoUkupno31. decembar 2012.Kreditna izlozenost, netoVanbilansna izlozenost, netoUkupno

600-412113·329

1.048.651106.705

1.074-418119·355

1.193·773

Od ukupnog iznosa kolaterala, na dan 31. decembra 2013. godine, na poslovne i stambene nekretnine se odnosi594.164 hiljade BAM, a ostalo su depoziti, pokretna imovina, zalihe, garancije, administrativne zabrane, jemstvai mjenice.Na dan 31. decembra 2012. godine, od ukupnog iznosa kolaterala na poslovne istambene nekretnine odnosilo se662.821 hiljade BAM.

32

f. I

M

, ,-., ,\0orlo~

, l{') ,

0-Cf)rl

, l'-- ,r-,o0-l{')

, Cf) ,rlC\I

'C\I\O\000C\I 0d-d-

io

, 0- \0Cf),..0-0ci •C\I 0

00

, l{') ,

io

""C'i

, 0- '\0~00Cf)

, t-, ,00

, to 000 "tr-, ClI

M

, "" rlM 0,..

I I

II

I 0\ C0 I C'I-o l() ~,..., ~MoM

NLB BANKA d.d., TUZLANapomene uz finaneijskedzvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izraieni su -uhiljadama BAM, osim aka nije drugacije naznaiieno)

3· Upravljanje finansijskim i-izikom Banke (nastavak)'.

Kreditni portfolio po industrijskim sektorima je prikazana u tabeli ispoel. Obracunate kamate i naknade, kojeuvecavaju potrazivanja po kreditima i plasmane bankama, te razgraniceni unaprijed naplaceni prihoeli (MRS18), za koje se umanjuju potrazivanja po kreditima i plasmani bankarna, su u tabeli prikazani na izdvojenimpozicijama.

2013. 2012.BAM % BAM %

Stanovnistvo 280.299 41,20 270.683 42,23Trgovina 171.763 25,24 168.010 26,21Finansijske institucije 62.634 9,21 27.651 4,31Rudarstvo i industrija 85·275 12,53 96.580 15,07Gradevinarstvo 20·734 3,05 26.066 4,07_j Transport ikomunikacije 10.181 1,50 10·736 1,67Trgovina nekretninarna 20.816 3,06 23·327 3,64Usluge, turizam i ugostiteljstvo 11.015 1,62 6.604 1,03Poljoprivreela, sumarstvu iribolov 5-464 0,80 6.286 0,98Ostalo 12.187 1,79_____ __5.04_? 0,79

680·368 12_O)OO_______~40.991 100,00Kamate i naknade 5.158 6-433Razgranicenc unaprijed naplacene naknade

'/, I za obradu kredita (MRS 18) (4.975) (6.151)680·551 _.__ ..___..____ ?41.273

l' Umanjenje: Ispravke vrijednosti (80.139) (74.760) -----600·412

- "'..=---===~, 566.513Problematicni plasmani

'.-.1 Pod problernaticnim plaI3)-rianimase podrazumijevaju plasrnani Banke razvrstani u bonitetne razrede DiE(uslovno C). Upravljanje problematicnim plasmanima se vrsi zavisno od Odluke Kreditnog odbora Banke zaCorporate 'klijente da li se prenose u nadleznost Centra upravljanja rizicima - Sluzbu rizicnih plasrnana iintezivnog pracenja ili ostaju u Centru Corporate, Kreditni odbor Banke 11abazi dostupnih informaeija idostavljenog prijedloga doriosi 'Odhiku' 'iii svakog pojedinog klijenta, Nadlezni organizaeioni dio koji vodiposlovni odnos sa SME kornitentima duzan je sve partije SME kornitenata koje su u kasnjenju preko 45 danaprenijeti u Sluzbu naplate, Ukoliko Sluzba naplate dugpo navedenim padijam'a nije naplatila, a kasnjenje uotplali obaveza iznOsi 210 dana iveca su od 10.000,00 BAM po osriovu glavnog duga duznaje prenijeti unadlezni organizacioni dio radi prenosa u Sluzbu rizicnih plasrnana i intezivnog ptacenja i Sluzbu pravnihposlova. Kreditne partije koje ne prelaze iznos od 10.000,00 BAlVIpo osnovu glavnog duga u vrijemeprenosa predmeta direktno prenosi u Sluzbu pravnih poslova radi pokretanja sudskog postupka.

Nadlezni organizaeioni dio koji vodi poslovni odnos sa fizicldm Hcima duzan je sve partije fizickih liea kojesu U kasnjenju preko 45 dana prenijeti u Sluzbu naplate; Ukoliko Sluzba naplate dug po navedenimpartijama fizicl~ih liea nije naplatila, a kasnjenje u otplati obaveza koja iznose jednako ili vece od 180 dana iveca su od 10.000,00 BAM po osnovu glavnog duga u vrijeme prenosa predmeta, duzna je prenijeti unadlezni organlzacioni clio radi prenosa u u Sluzbu rizicnih plasm ana i intezivnog pracenja iSluzbu pravnihposlova. Kreditne partije koje ne prelaze iznos od 10.000,00 BAM po osnovu glavnog dug a direktno prenosiu Sluzbu pravnih poslova l'adi pokretanja sudskog postupka.

Reprogrami i restrulcturil'ahja'

Restrukturiranje obaveza ima za eilj da se klijentu omoguCi otplata obaveza 11 sldadu sa njegovim realnimmogucnostima, uz obezbjedenje efikasnije i siguthije naplate poh'a:zivilnja_ 13anke~ U tom srnisluRestl'ukturiranje obaveza predstavlja izmjenu uslova ugovorenih prilikom odobravanja kredita (npr. produzenjer6kov3. otp~ate, sinanjenje kamatne's:tope i s1.). Odluku 0 restrukturiranju obaveza ldijenta donosi nadlezniorgan; u'slcladl'l'sa tivlastehjima utvrdenim Odlukom 0 ovlastenjima u kreditnom poslovanjil. Komitentirna,razvrstanim u bonitetnu grupu E, krediti se ne refinansiraju/reprogramiraju.;'. ': .,'J( , .

------------_._----_._---_._-_._._--:--;----------35

. :. : ',,"

NLB BANICA d.d., TUZiA ",Napomene uz finarrsijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine ..(Sui iznosi izrozeni Sl1LJ. hiljadama BAM, osim aka nije druqacije naznacenot.

3, Upravljanje finansijskim rizikom Banke (nastavak)

Restruktuirani irefinansirani krediti na dan 31. deeembra 2013 i 2012. godine dati su u nastavku:

Broj ponovnougovorenih kredita

Bruto kreditnaizlozenost

31. decembar 2013.Pravna lieaFizicka liea i poduzetnici .Ukupno

46·9351.042

I I

I1_,

I

47·977

31; decembar 2012,Pravna lieaFizicka liea i poduzetniciUlmpno

12090

210 54·444

Inienzitmo pracenje klijenata .

Komitenti Ciji plasmani jos ne ispunjavanju uslove za prijenos u nekvalitetnu aktivu, a zahtijevaju pazljivuobradu i pracenje poslovanja, Banka uvodi intenzivno pracenje, Takve komitente Banka zbog razlicitih uzroka uposlovanju (veliki obim plasmana, izrazito negativan trend poslovanja, povecanje zaduzenosti, utvrdivanjeadekvatnosti kapitala klijenta, neplacanje ili neredovno placanje obaveza) uvrstava na listu za intenzivnopracenje, Inicijativu za pre nos komitenta na intenzivno pracenje, osim nadleznog komercijaliste, moze datiCentar upravljanja rizicima prilikorn bonitetnog razvrstavanja i utvrdivanja gornje granice zaduzenja, clanoviKre\ii:tnogi odbora. Banke i .clanovi Uprave Banke. Prilikorn prenosa komitenta na intenzivno pracenjeneophodnojc navesti razloge koji SU doveli do inicijative za prenos. ," •Donosenje odluke b iivl'stavanju komitenta na listu za intenzivno pracenje je u nadleznosti Uprave Banke.Intenzivno pracenje z11aCid:;tpQlcenje komitenata ostaje u poslovnom dijelu Banke, a u njegovu obradu seukljucuju zaposlei1iei Sluzbe rizicnih plaslnana i intenzivnog pracenja i zaposleniei Sluzbe pravnih poslova.

Intenzivno pracenje koniitenata prestaje u sljedecim slucajevima:

raZljesenjem svih plasmana Banke prema komitentu (naplatom iIiotpisom),zbog poboljsanja polozaja komitenta i prerazvrsta~anja u visi bonitetni razrecl (ostvaruje eiljnevrijednosti pokazatelja ili clrugih postavljenih eiljeva),donosenjem oclluke Kreclitnog oclbora Banke 0 prijenosu potraziyanja komitenta u Sluzbu 1'izicnihplasmana i intenzivnog pracenja (u slucaju neispunjavanja strategije, oclnosno daljeg pogorsanjapolozaja),pokretanjem stecajnog postupka nad komitentom,u drugim slucajevima kacla rukovoclstvo Banke donese odluku 0 prestanku intenzivnog pracenjakomitenta.

NLB BANI(Ad.d., TUZLANapomene uz finansijske izviesta]« - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim alconije druqacije naznaceno)

3· Upravljanje finansijskim rizikom Banke (nastavak)

Vanbilansne stavke

(a) Obaueze po kreditima

Datumi ugovorenih iznosa finansijskih instrumenata Banke iz vanbilansa kojima se obavezala na kreditiranjekomitenata su prikazani u tab eli ispod.

Do 1godine Od1 d05godina '

Preko 5godina

Ukupno

Na dan 31. decembra 2013.Obaveze po kreditimaNa dan 31. decembra 2012.Obaveze po kreditima

155 57.224

47.127 424 47·551

(b) Ostale finansijske obaueze - garancije

Ostale finansijske obaveze su takode ukljucene u tabelu ispod, bazirano na najranijem datumu dospijeca pougovoru.

Do 1godine Od 1do 5godina

Preko 5godina

Ukupno

Na dan 31. decembt-a 2013.Ostale finansijske pomociNa dan 31. decembra 2012.Ostale finansijske pornoci

11.344 8 57.771

56.081 11.094 9

3.3. Trzisni rizik

Opsti zahtjeoi

Banka je izlozena trZisnom riziku koji predstavlja rizik da ce dolaziti do promjena fer vrijednosti buducihgotovinskih tokova finansijskog instrumenta uslijed promjena cijena na trZistu. TrZisni rizik proistice izotvorenih pozicija u kamatnoj stopi, valuti i kapitalnim proizvodima, koji su svi izlozeni opcim i specificnimtrZisnim kretanjima i promjenama u nivou proizvoljnosti trzisnih stopa i cijena kao sto su kamatne stope, kursstranih valuta i cijene kapitala.Uprava postavlja ogranicenja i daje uputstva za pracenje i umanjivanje trZisnogrizika, koje redovno nadgledaju odbori za upravljanje rizikom Banke.

U oblasti upravljanja trZisnim rizicima kljucno je razgranicenje odgovornosti izmedu pracenja i upravljanjatrZisnim rizicima. Nekreditne rizike redovno prati Sluzba upravljanja rizicima i kontrolise da li su pozicije popojedinim vrstama rizika u okviru definisanih granica. Otvorenim pozicijama upravlja Sektor upravljanjabilansom Banke odrzavajuci ih un utar utvrdenih limita.

Mjerenje rizika

Mjerenje izlozenosti trZisnim rizicima vrsi se u skladu sa zakonskom regulativom i metodologijom za mjerenjeizlozenosti na nivou NLB Grupe na standardizovanim obrascima. U NLB Grupi provodi se relativnokonzervativna politika upravljanja trzisnim rizicima koja se ogleda U odgovarajuCim ogranicenjima iproceclurama u politi kama i drugim aktima na nivou NLB Grupe.

37

I \

NLBBANI(Ad.d., TUZLANapomene uz finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izraieni su u hiljadama BAM, osim ako nije drugacije naznaceno)

3· Upravljanje finansijsldm rtzikom Banke (nastavak)

Ublaiauanje rizika

Sektor trgovanja dnevnim konverzijama valuta odrzava deviznu POZICIJU u zakonski i interno utvrdenimlimitima. Sektor upravljanja bilansom Banke kontinuirano preduzima razlicite aktivnosti kojima svocli tdisnerizike na najmanju mogucu mjeru.

Kotitrola imonitoring rizika

Kontrolom rizika prati se uskladenost sa odredenim zakonskim i internim limitima. Monitoring i upravljanjet1'zisnim rizicima podrzani su internim metodologijama koje su prilagodene Basel standardima, U skladu sazahtjevima Banke Slovenije, NLB Grupa osigurava dovoljno kapitala za pokrice potencijalnih neocekivanihgubitaka nastalih zbog izlozenosti valutnom i drugim tdisnim rizicima.

3·4 Upravljanje valutnim rizikom

Valutni rizik predstavlja izlozenost Banke mogucem uticaju promjena deviznih kurseva i opasnost da nepovoljnepromjene rezultiraju gubicima Banke u BAM (domacoj valuti). Nivo rizika predstavlja funkciju visine i duzinetrajanja izlozenosti Banke mogucim promjenama devizinih kurseva, i zavisi od visine zaduzenja Banke uinostranstvu i stepena valutne uskladenosti aktive i pasive bilansa i vanbilansa Banke, tj. stepena uskladenostinjenih valutnih tokova.

Izlozenost valutnom riziku proizlazi iz kreditnih, depozitnih, investicijskih aktivnosti i aktivnosti trgovanja.Kontrolira se dnevno prema zakonskirn i interno utvrdenim limitima po pojedinim valutama, te za aktivu ipasivu denominiranu u stranim valutama. Tokom godine otvorene valutne pozicije uglavnom su se odrzavale uokviru limita propisanih Odlukama FBAi u okviru internih limita utvrdenih p1'emametodologiji NLBGrupe.

Banka je imala sljedecu deviznu poziciju:

Na dan 31. decembra 2013. EUR USD BAM Ostale Ulmpnovalute

Finansijska aktivaNovcana sredstva i 1'acuni kod CBBH 5.026 331 139·073 1.361 145·791Plasmani bankama i krediti komitentima 49·668 7.196 196·347 4·111 257·322Plasmani bankama i krediti komitentima sadeviznom Idauzulom 343·090 343.090Finansijska imovina raspoloziva za prodaju 16.647 11.807 28-454

I Ostala finansijska imovina 518 19 1.218 1.755414.949 7·546 348.445 5·472 776·412

Finansijske obavezeFinansijske obaveze po amortiziranom trosku 317.005 7.224 286·500 5·366 616.095Finansijske obaveze po amortiziranom troslmsa deviznom Idauzulom (EUR) 93·265 93.265Ostale finansijske obaveze 3·208 52 1.735 21 5.016

320.213 7.276 381·500 5.387 714.376Devizna pozicija, neto 94·736 270 (33.055) 85 62.036

NLB BANI<Ad.d., TUZLANapomene uz firiansjjske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izraieni su u hiljadama BAM, osim ako nije drugacije naznaceno)

Na dan 31. decembra 2012. EUR USD BAM Ostale Ukupnovalute

FhuUlsijska aktivaNovcana sredstva i racuni kod CBBH 7.130 345 161.713 1.747 170·935Plasmani bankarna i krediti komitentima 16.804 6.747 163·693 4·188 191.432Plasmani bankama i krediti komitentima sadeviznom klauzulom 375.081 375·081Finansijska imovina raspoloziva za prodaju 19-486 10-456 29·942Ostala finansijska imovina 732 13 1.254 1 2.000

I " 419.233 7·105 337.116 5·936 769.390Finansijske obavezeFinansijske obaveze po amortiziranom trosku 336.658 7·020 270.824 5.298 619·800Finansijske obaveze po amortiziranom troskusa deviznom klauzulom (EUR) 86.109 86.109Ostale finansijske obaveze 1.634 29 1.234 9 2·906

338.292 7·049 358.167 5·307 708.815Devizna pozicija, neto 80·941 56 (21.051) 629 60·575\. ,

Finansijske obaveze po amortiziranom trosku ukljucuju obaveze prema bankama, komitentima, uzete kredite isubordinirani dug.

Analiza osjetljivosti strane valute

Finansijske obaveze po amortiziranom trosku obuhvataju depozite banaka, depozite komitenata, obaveze pouzetim kreditima i subordinirani dug.Banka je uglavnom izlozena valutama EUR, USD i ostale valute. Buduci daje BAMfiksno vezana za EUR, Bankanije izlozena promjenama kursa EUR.

3·5 Upravljanje rizikom kamatne stope

Operacije Banke su pod uticajem rizika promjene kamatnih stopa u onoj mjeri u kojoj karnatonosna aktiva iobaveze dospijevaju iIi im se mijenjaju kamatne stope u razlicitim trenucima ili u razlicitim iznosima.

Kod varijabilnih kamatnih stopa, imovina i obaveze Banke podlozni su i baznorn riziku, koji predstavlja razliku unacinu odredivanja cijena raznih indeksa varijabilnih kamatnih stopa, kao sto su stopa stednje, sestomjesecniEURIBOR i razlicite vrste kamata, Aktivnosti upravljanja rizicima usmjerene su na optimiziranje neto kamatnogprihoda u skladu s poslovnom strategijom Banke, uz date trZisne kamatne stope.

Banka je izradila Politiku za upravljanje trZiSnim rizicima ciji je cilj upravljanje i ogranicavanje potencijalnoggubitka Banke zbog promjena stranih i domacih kamatnih stopa koje uticu na ekonomsku i trZisnu vrijednostBanke.

Za postizanje cilja Politike i procedura pracenja izlozenosti kamatnol11 riziku Banka identifikuje pozicije koje suosjetljive na promjenu kamatnih stopa, priprellla podatke za obracun kamatno osjetljivih pozicija, utvrdujel11etodemjerenja rizika, utvrduje kontrolne lllehanizme i utvrduje limite, utvrduje ovlastenja i odgovornosti iizvjestava.

Svrha upravljanja rizikom kamatne stope, kao segmentom upravljanja aktivom i pasivom, je da odredioptil11alnu kamatnu stopu, a salllim tim i prihod Banke, uzimajuCi u obzir uslove na trzistu i konkurentnookruzenje, ada istovremeno kamatnu stopu uskladuje sa bancinom aktivom i pasivom. S obzirom na ovaj cilj,veoma je bitno da se procijeni osjetljivost prihoda prema naglim promjenallla kamatne stope na trZistu.U cilju zastite izlozenosti riziku kamatne stope, Banka ugovora varijabilnu kamatnu stopu, usldaduje strukturukamatonosne aktive i obaveza na koje se placa kamata i koristi drug a sredstva upravljanja rizikom kamatnihstopa.

-------------------------------------------------------------------------------39

II I

!"

r '

NLB BANI(A d.d., TUZLANapomene uz finansijske Izviestaje - 31. decell1.bal'2013. godine(Sui iznosi izraieni su u li.iljadama BAM, osim aka nije drugacije naznaceno)

3; .Upravljanje finansijsldm i-izikom Banke (nastavak)

Banka upravlja kamatnim rizikom tako sto:

adekvatno utvrduje nivo kamatne marze, odnosno uskladuje V1S111Ukamatnih stopa na POZ1C1Jamakamatno osjetljive aktive i pasive, uz istu rocnost i vrernenski interval u okviru koga se ponovo utvrdujevisina kamatne stope; i/iliobezbjeduje rocnu uskladenost kamatno osjetljive aktive i pasive (kada je utvrdena fiksna kamatna stopa)odnosno uskladuje rok (vremenski interval za ponovno utvrdivanje kamatnih stopa u slucaju kada seprimjenjuje promjenljiva kamatna stopa).

Banka je izlozena rizicima koji kroz efekte promjena visine kamatnih stopa na trZistu djeluju na njen finansijskipolozaj i tokove gotovine. Naredna tabela prikazuje izlozenost Banke rizicima od promjene kamatnih stopa.Pozicije aktive i pasive u tabeli su prikazane po knjigovodstvenoj vrijednosti uvecanoj za buduce karnate, pougovorenim ili preostalim rokovima dospijeca sa stanjem na dan 31. decembra 2013. i 2012. godine.

31.decembar 2013.

Finansijska aktivaNovcana sredstva iracuni kod CBBRPlasmani bankama

" Krediti komitentimaFinansijska imovina-raspoloziva za prodajuOstala finansijskaimovina

Nefinansiiska aktiu«Materijalna inernaterijalna imovinaOstala nefinansijska- .aktiva

Finansijske obavezeDepoziti ban akaDepoziti kornitenataObaveze po uzetimkreditimaSubordinirani dugOstale finansijskeobavezeNefinansijske obauezeOstala rezervisanjaUnaprijed naplaceniprihodi

Izlozenostkmnatnom l'iziku,ucto

do 1 1-3mjeseca mjeseca

1-5godina

preko 5 Beskamatno Ukupnogodina

3-12mjeseci

110.069 35·722 145·79158.809 272 9 59·09053.518 57·135 211.451 237.363 57·786 617.253

1 2 27·555 51 554 383 28·546

10755 1.755

20·742 20·742-, .; ....

588 588

___~~~~;l22__57·409 239·006 237·414 58·340 590199 873·765

511 3.216 3.727269.104 36.916 177-442 142.121 24·735 650.318

33 6-412 15-438 26.603 828 49·31443 303 10.510 18.492 29·348

5.060 5·060

2·730 2·730

11 41269·691 43·631 203.;390 .!J!7~216 __ ..'.828 35·782 740.538

35.616 133·227

40

NLB BANI(A d.d., TUZLA.Napomene HZ finansijske izvjeStaje - 31, decembar 2013. godine(Sui iznosi iZ7'Qzenisu u hiijadama BAM, osim aka nije druqacije naznaceno)3· Upravljanje firransjjskirn i-izikom Ranke (nastavak)

do r 1-3 3-12 1-5 preko 5 Beskama UkupnoInjeseca mjesec mjeseci godina godina tno

a31. decembar 2012.

Finansijska aktivaNovcana sredstva iracuni kod CBBH 141.458 29-477 170·935P1asmani bankama 21.817 344 205 22.366Krediti komitentima 54.:269 77.279 199·338 230.609 53.509 615.004Finansijska imovinaraspoloziva za prodaju 1 2 28.688 46 516 784 30.037Osta1a finansijskaimovina 2.000 2.000Nefinansijska akiiuaMaterijalna i

20-453 20-453nematerijalna imovinaOsta1a nefinansijska

398 398aktiva217.545 77·625 228.026 230.655 54·025 53.317 861.193

Finansijske obavezeDepoziti banakaDepoziti komitenata 1.901 393 2.294Obaveze po uzetimkreditima 2·37·573 35.879 146.677 170·315 42.545 632.989Subordinirani dug 5 3·680 14.607 46.045 986 325 65.648Izdate obveznice 108 175 4·978 18.842 370 24-473Ostale finansijske I.!

obaveze. . 2·906 2·906Nefinansijske obaueze. ,'. -, ,_. -.~ . I,., '. " :

Osta1a rezervisanja 2.610 2.610Unaprijed naplaceniprihodi

Ie' 36 36239.587 39·734 166.262 235.202 986 51.625 733·396

Izlozenost kamatnom

I riziku, neto (22.042) 37·891 61·764 (4.547) 53·039 (1.692) 127.797

U uprav1janju kamatnim rizikorn Banka koristi simu1aciju ocekivanih i ekstremnih promjena kamatnih stopa iuticaj tih promjena na izvjestaj dobiti i gubitka.U sljedecoj tabelije prikazan uticaj ocekivanih promjena kamatnih stopa na dobit Banke, ada su pri tome sveosta1e varijab1e osta1e nepromijenjene:

Osjetljivost bilans a uspjeha 11apromjenu kamatnih stopa za 31. decernbar 2013.Uticaj na izvjestajdobiti i gubitka u

BAM

Uticaj na izvjestajSmanjenje kamatnih stopa dobiti i gubitka u BAMUvecanje kamatnih stopa+100bp -100bp (456)

Osjetljivost bilansa uspjeha na promjenu kamatnih stopa za 31. decembar 2012.Uticaj na izvjestaj

. dobiti i gubitka u Smanjenje kamatnih stopa Uticaj' na izvjestajBAM dobiti i gubitka u BAMUvecanje kamatnih stopa

+ 100bp 710 -100 bp (160)

41

NLB BANKAd.d., TUZLANapomene uz finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izraieni su u hiljadama BAM, osim alconije druqacije naznaceno)

3· Upravljanje finansijskim rizikom Banke (nastavak)

3.6 Upravljanje rizikom Iikvidnosti

Definicija

Rizik likvidnosti je vjerovatnoca da Banka u buducnosti nece raspolagati s dovoljno novcanih sredstava zanesmetano obavljenje poslovnog procesa.Rizik likvidnosti pojavljuje se u finansiranju aktivnosti Banke i u upravljanju pozicijama. Ukljucuje i riziknesposobnosti finansiranja imovine u prikladnim rokovima i kamatama i rizik nesposobnosti likvidacijeimovine po razumnoj cijeni i u prikladnom vrernenskom okviru.

Opiiti usloui

Banka ima pristup razlieitim izvorima finansiranja. Sredstva se prikupljaju putem velikog broja instrumenataukljucujuci razlicite vrste depozita gradana i pravnih osoba, uzete zajmove, dionicki kapital kao i putememitovanja obveznica. To povecava fleksibilnost izvora finansiranja, umanjuje zavisnost 0 jednom izvoru iopcenito trosak finansiranja, .Banka nastoji odrzavati ravnotezu izmedu kontinuiteta finansiranja i fleksibilnosti kroz upotrebu obaveza srazlicitim dospijecima. Banka kontinuirano procjenjuje rizik likvidnosti identificirajuci i prateci promjene ufinansiranju koje su potrebne za dostizanje poslovnih ciljeva koji su postavljeni u skladu sa strategijom Banke.Uz to, Banka ima portfolio likvidne imovine kao dio svoje strategije upravljanja rizikom Iikvidnosti.

Mjerenje rizika

Mjerenje rizika likvidnosti provodi se kroz izvjestaj 0 strukturnoj likvidnosti i gapova likvidnosti koji prikazujudugorocniji aspekt obezbedivanja likvidnosti banke (na strani ulaganja, obaveza, veze izmedu ulaganja i obavezai strukture izvora finansiranja).Banka redovno provodi stres testove likvidnosti.

Kontrola rizika

Banka uskladuje svoje poslovanje obzirom na rizik likvidnosti sukladno zakonskim odredbama i internimpolitikama odrzavanja rezervi likvidnosti, uskladenosti aktive i pasive te limitima i ciljnim pokazateljimalikvidnosti. Sektor upravljanja bilansom Banke dnevno upravlja rezervama likvidnosti osiguravajuCi Bancizadovoljenje potreba njenih klijenata.

Pracenje izlozenosti rizilcu lilcvidnosti

U sldadu sa Standardima upravljanja nZ1Clma u NLB Grupi mjesecno se podnosi Izvjestaj 0 strukturnojlikvidnosti u kojem se prate sljedeCi odnosi:

• udio izvora NLB-a u bilansnoj sumi,• visina izvora NLB-a u odnosu na kapital Banke,• udio izvora 10 najvecih deponenata u svim depozitima,• odnos bruto kredita i depozita ("Loan to deposit ratio") (bruto krediti nebankarskom sektoru/depoziti

nebankarskog sektora - maksimalno 125%),• odnos neto kredita (umanjenih za ispravke vrijednosti) i depozita (neto krediti nebankarskom

sektoru/depoziti nebankarskog sektora - maksimalno 125%),

42

I

NLB BANKAd.d., TUZLANapomene uz finansijske Izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izraieni su u hiljadama BAM, osim ako nije dl'ugacije naznaceno)

3. Upravljanje finansijskim i-izikom Banke (nastavak)

• likvidna aktiva u odnosu na kratkorocnu pasivu,• udio dugorocnih izvora banaka u svim dugorocnim izvorima po preostalom dospijecu,• udio dugorocnih kredita nebankarskog sektora u svim kreditima nebankarskog sektora (maksimalno

70%) - po preostalom dospijecu,• pokrivenost dugoroenih kredita dugorocnim izvorima (minimalno 40%) +preostalo dospijece. ,

Mjesecno se izraduju LGST izvjestaji kojima se istovremeno prati rocna struktura aktive i pasive po periodimapreostalog dospijeca i uticaj stres scenarija na staticki prikaz gap-a likvidnosti (novcani tokovi iz ugovorenihposlova) koji je u nadleznosti Sluzbe upravljanja rizicima. Na staticku projekciju dograduje se dinarnicka kojaukljucuje plan buducih priliva i odliva u sljedecih godinu dana (dinamicki prikaz je u nadleznosti Sektoraupravljanja bilansom Banke). Utvrdeni Stres scenariji se primjenjuju na staticku projekciju i zajedno sabuducim prilivima i odlivima izraeunava se nivo potrebnih likvidnih sredstava kojim bi Banka moralaraspolagati da bi mogla neometano poslovati u vanrednim okolnostima nastalim zbog hipotetickih pojacanihodliva.

Tabela u nastavku prikazuje analizu sredstava i obaveza po njihovom dospijecu, a na osnovu preostalogvremenskog perioda od datum a bilansa stanja do dogovorenom datum a placanja obaveza.

31. decembra 2013. DOl 1-3 3-12 1-5 Preko 5 Bez Ukupnomjeseca mjeseca mjeseci godina godina roenosti

Finansijslm aktivaNovcana sredstva iracuni kod CBBH 145·791 145·791Plasmani bankama 58.816 272 59·088Krediti komitentima 50-462 51.454 191.777 198.051 49·580 541.324'Finansijska imovinaraspoloziva za prodaju 27·545 526 383 28-454Ostala finansijskaimovina 1.755 1.755Nefinansijska aktivaMaterijalna inematerijalna imovina 20·742 20.742Ostala nefinansijskaaktiva 588 588Ukupno 257·412 51.726 219.322 198.051 50.106 21.125 797.742

l Finansijske obavezeI Depoziti banaka 3·727 3·727

Depoziti komitenata 292·735 34.837 170·714 135.920 634·206Obaveze po uzetimkreditima 3 6.152 14.673 25.721 775 47·324Subordinirani dug 31 62 9·079 14·931 24·103Ostale finansijskeobaveze 5·051 3 6 5.060NefinnnsjjskeobavezeOstala rezervisanja 751 148 914 109 808 2·730Unaprijed naplaceniprihodi 41 41Ukupno 302.339 41.202 195·386 176.681 1.583 717.191Izlozenost i-iziku

(44.927) 10·524 23·936 21.370 48·523 21.125 80.551likvidnosti, neto

43

I I

-Ii

NLBBANKAd.d., TUZLANapomene uz firiansijske iz"\jestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim ako nije druqacije naznaceno)

:3· Upravljanje finansijsldm rizikom Banke (nastavak)

31. decembra 2012. DOl 1-3 3-12 1-5 Preko 5 Bez Ukupnolnjeseca Injeseca mjeseci godina godina rocnosti

Finansijska aktivaNovcana sredstva iracuni kod CBBH 170·935 170·935Plasmani bankama 22.022 344 22·366Krediti komitentima 51.125 71.673 180·327 195·042 45·980 544.147Finansijska imovinaraspoloziva za prodaju 29·065 479 398 29·942Ostala finansijskaimovina 2.000 2.000Nefinansijska aktivaMaterijalna inematerijalna imovina 20-453 20-453Ostala nefinansijskaaktiva 398 398Ukupno 246·480 72.017 209·392 125.°42 46·459 20.851 79°.241Finansijske obavezeDepoziti banaka 2.294 2.294Depoziti komitenata 274·329 35.081 142.101 162,795 614.306Obaveze po uzetimkreditima 5 3.382 14·867 45·966 987 65·207Subordinirani dug 31 62 5.167 18.842 24·102Ostale finansijskeobaveze 5·346 5·346NefinansijskeobavezeOstala rezervisanja 682 190 744 183 811 2.610Unaprijed naplaceniprihodi 36 36Ukupno 282.723 38.715 162.879 227·786 1.798 713·901Izlozenost r-iziku

(36.243) 46·513 (32.744) 44·661 20.851 76.340Iikvidnosti, neto 33·302

3.7 Fer vrijednost finansijskih sredstava i obaveza

(i) Plasmani bankama

Plasmani bankama ukljucuju medubankarske plasmane. Fer vrijednost plasmana sa fluktuirajucom kamatomi sa fiksnorn kamatom predstavlja njihovu knjigovodstvenu vrijednost (Banka ima ogranicen portfeljplasm ana bankarna s fiksnom kamatnom stop om i u pravilu se radi 0 plasmanima s vrlo kratkim dospijecern).

(ii) Krediti i auansi dati komitentima

Fer vrijednost kredita i avansa datih komitentima predstavlja diskontirani iznos ocekivanih buducih novcanihtokova od glavnice i kamate. Buduci da Banka ima ogranicen portfelj zajmova i potrazivanja s fiksnomkamatnorn stopom i duzim dospijecem rukovodstvo vjeruje kako se fer vrijednost zajmova i potrazivanja nerazlikuje znacajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

44

1

i ':

I II (1

\ J ,,':

I ' /;

NLB BANI(A d.d., TUZLANapomene uz finansijske izvjestaje - 31.decembar 2013. godine(Sui iznosi izraieni su u hiljadarna BAM, osini aka nije druqaeije tiaznaiieno)

3.7 Fer vrjjednost finansijskih sredstava i obaveza (nastavak)

(iii) Depoziti drugih banaka, komitenata, druqi depoziti, druqe pozajmice i subordinirane obaoeze.

Za depozite po videnju i depozite koji nemaju definirano dospijece, fer vrijednost je iznos plativ po videnju nadatum izvjeStavanja. Procijenjena fer vrijednost depozita s fiksnim dospijecem temelji se na novcanim tokovimadiskontiranim trenutacno ponudenim kamatnim stopama na depozite slicnog preostalog dospijeca, Vrijednostdugoroenih odnosa s depozitarima ne uzirna se u obzir kod procjene fer vrijednosti. Obzirom na to da vecinadepozita Banke ima promjenjivu kamatnu stopu koja je ujedno i trZisna stopa, Uprava vjeruje da nema znacajnerazlike izmedu fer vrijednosti tih depozita injihove knjigovodstvene vrijednosti.

Subordinirani dug vezan je za promjenjivu kamatnu stopu, glavnica se vraca na kraju u cijelosti, a fer vrijednostkamata izracunava se sa: sadasnjom vrijednoscu euribora i rasporeduje polugodisnje u skladu s ugovorom.

(iv) Finansijska itiiooina raspoloziua za prodaju.

U bilansu banke se po fer vrijednosti od 2011. gocline vode duznicki vrijednosni papiri i vlasnicki vrijednosnipapiri (ulozi banke u kapital druglhpravnih lica) koji kotiraju na trzistu. Svodenje na fer vrijednost obavlja se nakraju svakog mjeseca, a razlika uvrijednosti u oclnosu na nabavnu vrijednost knjizi se u korist ! na teretkapitala. Na clan 31. decembra 2013. ukupna trzisna vrijednost vrijednosnih papira ukljucujuci i obracunatekamate iznosi 28-454 hiljada BAM.

Pokazatelji fer orijednosti priznati II izujeitaju 0finansijskom poloiaju

Financijski instrumenti koji se mjere po fer vrijeclnosti, razvrstani su u tri skupine ovisno 0 clostupnostipriinjetljivih pokazatelja fer vrijeclnosti:

1. 11ivodostupnih primjetljivih pokazatelja - pokazatelji fer vrijednosti su izvecleni iz (neusldadenih)cijena koje kotiraju na aktivnim trZistima za istovrsnu imovinu i istovrsne obveze

.2. nivo dostnpnih primjetljivih pokazatelja - pokazatelji fer vrijednosti su izvedeni iz drugih poclataka, ane iz kotiranih cijena iz 1. razine; a oclnose se n1).izravno promatranje imovine iIi obveza, tj. njihovih cijena iIi sudobiveni neizravno, tj. izvedeni iz cijena i

3. nivo pokaziltelja ~ pO.kazateljUzvedeni primjenom metoda vrednovanja u kojima su leaoulazni podacikoristeni podaci 0 imovini ili obvezama koji se ne temelje na primjetljivim trZisnim podacima (neprimjetljiviulazni podaci). '., .Pregled financijskih instrumenta po opisanim sleupinama clan je u biljesci 13.Finansijslca imovina raspolozivazaprodaju.

> .. ','

45

I ),

NLBBANKAd.d., TUZLA.Napomene lIZ finansijske iz\jestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim aka nije drugacije naznaceno)

3· Upravljanje finansijskim rizikom Banke (nastavak)

3.8 Upravljanje operativnim rizikom

Upravljanje operativnim rizikom kao vazan dio poslovanja Banke, omogucava njezino dugorocno uspjesnoposlovanjs i ocuvanje njenog ug1eda.

U okviru operativnih rizika Banka provodi sljedecs aktivnosti:

" permanentne aktivnosti identifikacije i procjene rizika, odnosno identifikaciju operativnih rizika u svimpos1ovnim procesima u Banci, novim procesima, novim proizvodima, kao i operativnih rizika vezanih zaangazovanje vanjskih izvodaca,

" aktivnosti redovne godisnjs ponovne identifikacije, odnosno revizije ranije identifikovanih operativnihrizika,

" po1ugodisnje izvjestavanje Odbora za uprav1janje operativnim rizicima 0 gornjoj granici to1erancije rizika,bitnim operativnim rizicima kategorija A i B, kao i 0 velikim stetnim dogadajima,

It godisnji izracun rizicnog profi1a Banke i uporedni preg1ed sa rizicnim profilom za prethodnu godinu," mjesecno prikupljanje podataka i izvjestavanje 0 stetnim dogadajima.

U cilju unapredenja procesa upravIjanja operativnim rizicima u Banci su p1anirane sljedec« aktivnosti:..

redovite aktivnosti na adekvatnom uprav1janju operativnim rizicima na svirn procesima, na novimprojektima, zatim kod angazovanja vanjskih izvodaca (outsourcing) kao i kod razvoja novih proizvoda,process isistema,

testiranje adekvatnosti savladivanja operativnoga rizika u skladu sa P1anom za kontinuirano pos1ovanje' Banke,

formiranje i pracenje adekvatnosti rezervisanjs za pokrice operativnih rizika, u skladu sa propisima FBA,kao i u skladu sa mjerilima Grupe sa ciljem izrade konsolidovanih izvjestaja, te izvjestava~e organaBanke, Odbora za operativne rizike i NLB,sta1na edukacija zapos1enika angazovanih na izvodenju procesa identifikacije operativnih rizika iizvjestavanju 0 evidentiranim stetnim dogadajima, potencija1nim stetnim dogadajima, kao i poveeanjesvjesnosti 0 prisutnosti ovih rizika u radnoj sredini kod svih zapos1enika Banke.

..

"

"

3·9 Upravljanje rizikom kapitala

U skladu sa Zakonom 0 bankama, upisani osnivacki kapital za banke mora iznositi najmanje 15.000 hiljadaBAM.

Kapital Banke cine osnovni kapital umanjen za odbitne stavke osnovnog kapita1a i dopunski kapital,

Osnovni kapital Banke Cine uplaceni dionicki kapital i rezerve Banke i zadrzana nerasporedena dobit izprethodnih godina. Odbitne stavke osnovnog kapita1a su iznos nematerija1ne imovine, nepokriveni gubitak izprethodnih godina i gubitak tekuce godine, knjigovodstvena vrijednost v1astitih dionica u posjedu Banke.

Dopunski kapital Banke Cine: iznos opcih rezervi za pokrice kreditnih gubitaka za aktivu Banke procijenjenu kaokategorija A, iznos obracunats dobiti u tekuco] godini revidirane i potvrdene od strane eksternog revizora, iznossubordiniranih dugova najvise do iznosa 50% osnovnog kapita1a.

Ciljevi Banke u pog1edu upravljanja kapita10m su:

• obezbijediti usaglasenost sa zahtevima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (FBA),• obezbijediti usag1asenost sa standardima NLBGrupe,• obezbijeditijaku kapita1nu osnovu kao podrsku da1jem razvoju pos1ovanja Banke,.. obezbijediti mogucnost dugorocnog nastavka pos1ovanja uz osigu:r:anjeprinosa dionicarima.

NLB BANKAd.d., TUZLANapomene uz finansijske iz"\jestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izrazeni su u hi1jadama BAM, osim ako nije drugacije naznaceno)

3· Upravljanje finansijskim lizikom Banke (nastavak)

Bankaje u obavezi da odrzava adekvatnost kapitala na minimal no 12%,a obim i strukturu svog poslovanja morada uskladi sa pokazateljima poslovanja koji su definisani propisima FBA, tj. Odlukom 0 minimalnimstandardima za upravljarDe kapitalom banaka (Sluzbeni novine FBiH broj 03/03, 18/03,53/06,55/07, 81/07,6/08, 86/10 i 48/12) i drugim odlukama FBiH iz oblasti nadzora i kontrole rada banaka, i Zakonom 0 bankamaFBiH ("Sluzbene novine FBiH" broj: 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02,13/03,19/03,28/03 i 66/13).

Rukovodstvo Banke mjesecno prati pokazatelje adekvatnosti kapitala Banke i druge pokazatelje poslovanja, aizvjestaji u propisanoj formi 0 ostvarenim vrijednostima pokazatelja kvartalno se dostavljaju FBA.

Banka upravlja kapitalom i vrsi uskladivanja u skladu sa ciljevima utvrdenim Program om koje je denioNadzorni odbor, tdisniin promjenama i rizicima karakteristicnim za aktivnosti Banke. U zavisnosti odprimarnog cilja, Banka prilagodava strukturu kapitala odnosno poveeava kapital na sljedece nacine:

korekcijom iznosa dividende koja se isplacuje dionicarima, tj. povecanjern dionickog kapitala itostvarene dobiti,povecanjem rezervi kapitala iz ostvarene dobiti,novom emisijom dionica koja moze biti zatvorena ijavna,povecanjem dopunskih stavki kapitala.

Tokom2013.

godine, kao i na dan 31. decembra 2013. godine i 31. decembra 2012. godine, svi pokazatsljikapitala Banke su usaglaseni sa svim vazecim propisima. ,

II I

Osnovni kapitalDopunski kapitalNedostajues rezerve za kreditne gubitke po regulatornom zahtjevuIznos neto kapitala

31. decembar 31. decembar2013· 2012

72.043 67.2:2235·571 36.152

----- (8-433) (3-421)99·181 99·960

540·308 541.73865.613 68.801

605.921 610.539

51.454 50.163

15,1% 15,1%

Ukupna ponderisana rizicna aktivaUkupan ponderisani rizicni vanbilansUkupna ponderisana rizicna aktiva i vanbilans

Ponderisani operativni rizik (POR)

Adekvatnost kapitala na dan 31. decembar

47

II

1

NLB BANI(A d.d., TUZLANapomene uz finansijske Izvjestaje - 31. decembar 2013. godine

4· Neto prihodi od kamata

(Sui iznosi izrozeni su u hiljadama BAM, osim aleonije drugacije naznoiiena}

a. Priliodi po kamalama

KreditiKamatonosni racuni depozita kod depozitnih institucijaPlasmani drugim bankamaOstali prihodi od kamata islicni prihodiPrihodi po kamatamaNeto trosak ispravke vrijednosti tokom godine (Napomena 12)Prihodi po kamatama, neto

b. Rashodi po launatama

DepozitiObaveze po kreditirnaSubordinirani dugoviOstali rashodi po kamatamaRashodi po lmmatama

Neto prihodi od karnata

5· Neto prihodi od naknada

a. Prihodi od naknada ipronizija

Prihod od naknada za izvrsene usluge dornaceg iinostranogplatnog prometaPrihod od naknada po garancijama iakreditivimaPrihodi od naknada po ostalim aktivnostimaPrihodi od naknada

b. Rashodi od naknada i provizija

Rashodi od usluga platnog prometa i drugih bankarskih uslugaTroskovi osiguranja depozitaRashodi od naknada

Neto naknade

6. Dobit po osnovu kursnih razlika

Prihod od naknada po osnovu kupoprodaje devizaRashod od naknada po osnovu kupoprodaje deviza

Obracunsks kursne razlike, neto

2013. 2012'4

43·944 49.26241 3420 89777 798

44·782 50.183(82) (993)

44·700 49·190

14-482 14.3142.002 3·0221.703 1.617

18.187 18·953

26.513 30.237

2013. 2012.

13·360 12.8921.549 1.7161.337 1.210

16.246 15.818

3·4531.5444·997 4.717

11.249 11.101

2013. 2012.

1.471(250)

1.865(297)

1.221 1.568147 124

! II

, I

) I

l

).

NLB BANI(A d.d., TUZLANapomene uz finansijske Izvjestaje - 31. decernbar 2013. godine(Sui iznosi izraieni su u hiljadama BAM, osim ako nije dl'ugacije naznaceno)7· Troskovi rezervisanja za opei kr-edifrri l'izik i potencijalne kreditne i druge gubitke (neto)

Krediti komitentima (Napomena 12)Ostala aktiva (Napomena 16)Potencijalne i preuzete obaveze (Napomena 22)Rezervisanja za sudske sporove (Napomena 22)

2013. 2012.

8.199 10.615210 119154 (616)

(376) 3178.187 10·435

8. Opci i administrativrri tr-oskov]

Amortizacija materijalne i nematerijalne imovineOddavanjeTroskovi obezbjedenjaZakupninaTroskovi PIT uslugaKancelarijski materijal i sitan inventarTroskovi marketingaRezijski troskoviNaknade PEAUslugeTroskovi osiguranja imovine i zaposlenihTroskovi suda i ostali administrativni troskoviTroskovi ciscenjaOstali porezi i doprinosiOstali troskovi zaposlenih

2013. 2012.

1.5551.38912391.191999684696748506652420161411162151

1.8341.4551.3031.137963949861782527440429429409209203

11.930

8a. Troskovi zaposlenih

Neto platePorezi i doprinosiTopli obrok i troskovi prevozaRegresOstalo

2013· 2012.

7.870 7·9934.833 4.9151.327 1.402492 491253 261

14·775 15·062639 (58)

15.414 15·004

(2012: 438).

Rezervisanja za godisnje odmore, jubilarne nagrade i otpremnine(Napomena 22.a.)

Prosjecan broj zaposlenih po ukalkulisanim satima u 2013. godini bio je 430

49

NLB BANI(A d.d., TUZLANapomene uz final1sijsl{e izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznasi izrazeni su u hiljadama BAM, osim alcanije druqadje naznaceno)

9· Porez ria dobit

Dobit prije oporezivanjaPoreski nepriznati rashodiPoreska osriovica

2013· 2012.

4.866 5-4341.176 609

6.042 6.043

604 60412,41% 11,12%

Obracunati porez po propisanoj stopi od 10%Efektivria poreska stopa

10. Novcana sredstva i racuni kod Centralne banke Bosne i Hercegovine

2013. 2012.

35·722 29-477

55·510 53.25654·559 88.202

145·791 170.935

Novae u blagajniRacuni rezervi kod Centralne banke Bosne iHereegovine- Obavezna rezerva- Rezerve likvidnosti iznad obavezne rezerve

Obavezna rezerva predstavlja minimalni iznos koji obavezno mora biti deponovan kod Centralne banke Bosne iHercegovine. Prema Zakonu 0 Centralnoj band Bosne i Hereegovine, obavezna rezerva od 2010. godinepredstavlja 10% od prosjecnih desetodnevnih depozita i pozajmljenih sredstava, sa rokom dospijeca od jednegodine i 7% sa rokom dospijeca preko jedne godine od prosjecnih desetodnevnih depozita i pozajmljenihsredstava, u BAM. Obavezna rezerva se odrzava kroz prosjecna stanja racuna kod Centralne banke Bosne iHereegovine.

11. Plasmani bankarna

2013. 2012.

Tekuci racuni kod banaka 22-446 17·115Stavke u postupku naplate 1 8JKamatonosni depoziti 36.641 5·243l

59·088 22·366

50

NLB BANI<A d.d., TUZLANapomene uz finansijske izviesta]« - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim aka nije druqacije tiaznaceno)12. Krediti komitentima

Ki-atkoi-ocrri krediti Dugoroeni krediti Ukupno2013. 2012. 2013· 2012. 2013. 2012.

Krediti gradanima 32·702 33·042 249·124 239.293 281.826 272·335Krediti preduzecima 208.693 212.842 130·944 133·730 339.637 346.572241.395 245.884 380.068 373.023 621.463 618.907Manje: Rezervisanja zaumanjenje vrijednasti (40-486) (34.125) (39.653) (40.634) (80.139) (74.760)

200·909 211·759 340-415 332.389 541.324 544.147

Kretanje ispravki vrijednosti po kreditima maze se prikazati kako slijedi:

1.januar 2013.Povecanje ispravki vrijednosti za godinuSmanjenje ispravki vrijednostiPovecanje za godinu, neto (Napomena 7)Neto trosak ispravki vrijednosti po kamatama (Napomena 4a)Kursne razlike, netoTrajni otpis31. decembar 2013.

2013· 2012.74.760 7047533·738 39·745

(25.539) (29.130)8.199 10.615

82 993(11) (291)

(2.891) (7.032)80.139 74·760

2013. 2012.

15.673 1542411.458 10.097

9412.0361.987

196 206113 11333 3914 1414 1413 13

28-455 29·943- (1) (1)

28-454 29·942

13· Finansijska Imovina ruspoloziva za prodaju

Trezorski zapisi Republike SlovenijeObveznice Vlada F BiH -. Federalno ministarstvo finansijaTrezorski zapisi Republike Srpske - Ministarstvo finansijaObveznice Kraljevine BelgijeObveznice UniCredit Bank, Austria AGUlaganja Privredna banka Sarajevo d.d., SarajevoBAMCARDd.d., SarajevoS.W.I.F.T., BelgijaRegistar vrijednosnih papira F BiH, SarajevoUdruzenjo banaka BiH, SarajevoSarajevo Osiguranje d.d., Sarajevo

Manje: Ispravke vrijednosti

Struktura ulaganja Djelatnost % Vlasrristva Zemljaposlovanja

4,63 Bosna iHercegovinaBAMCARDd,d., Sarajevo Karticarsko poslovanjeDjelatnost ostalih clanskih

organizacija 4,18 Bosna i HercegovinaUdruzenje banaka BiI--IPrivredna Banka Sarajevo d.d.,Sarajevo Bankarstvo 0,62 Bosna i Hercegovina

Registar vrijednosnih papira FBiH

Registracija i odrzavanjepodataka 0 vrijednosnim

papirima 0,69 Bosna i Hercegovina

Sarajevo osiguranje d.d., SarajevoS.W.I.F.T.

OsiguranjePlatni promet

0,050,0054

Bosna i HercegovinaBelgija

51

I II

I,

NLBRANKAd.d., TUZlANapomene HZ finallsijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iztiosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim ako nije drugacije nazriaceno)

13· Finansijska imovina raspoloziva za prodaju

Banka u svom portfoliju ima i sljedece vrijednosne papire:

1.150-410 obveznica Vlade Federacije BiH nominalne vrijednosti 1,00 BAM, u pet serija, na osnovuOdluke 0 emisiji obveznica po osnovu rat nih potrazivanja (Sluzbene novine FBiH br. 47/09),

i \4·000 trezorskih zapisa Republike Slovenije nominalne vrijednosti 1 hiljade EUR-a sa rokorn dospijeea12.06.2014.gocline, diskontna kamatna stopaje 2,95%,

I I4·000 trezorskih zapisa Republike Slovenije nominalne vrijednosti 1hiljacle EUR-a sa rokom dospijeca

16.1O.2014.godine, diskontna karnatna stopa je 3,25%,

404 trezorska zapisa Federacije BiH, nominalne vrijeclnosti 10 hiljada BAM sa rokom dospijeca18.06.2014.,godine, kamatna stopa je 1,29% na godisnjem nivou,

606 trezorskih zapisa Federacije BiH, nominalne vrijednosti 10 hiljada ;BAMsa rokom dospijeca18.06.2014.godine, kamatna stopa je 1,39% na godisnjem nivou,

90 trezorskih zap isa Federacije BiH, nominalne vrijednosti :to hiljada BAM sa rokorn dospijeca18.06.2014.godine, karnatna stopa je 1,49% na godisnjem nivou,

95 trezorskih zapisa Republike Srpske, nominalne vrijednostiro hiljada BAM sa rokom dospijeca23.05.2014.godine, kamatna stopaje 2,75% na godisnjem nivou.

Izdate obveznice Vlade Federacije BiH po osnovu ratnih potrazivanja, priznate su U izvjestaju 0 finansijskojpoziciji na dan 31.decembl'3. zooo.godine po fer vrijednosti. Procjena fer vrijeclnosti obveznica izvrsena jeuvazavajuci gotovinski tok svake pojedine serije iTIM (yield to maturity), diskontni faktor koji uvazava rizikzemlje (contry risk 11%zaBiH) j risk free kamatnu stopu za dugorocne obveznice (5%), sto je ukupno 16%.

Na dan 31.12.2013;,godine, svi vrijednosni papiri su klasifikovani kao raspolozivi za prodaju (AFS) i sluze kaosekundarne rezelve likviclnostL Vrednovanje se vrsl po fer vrijednosti u skladu sa MRS i MSFI. Efektivrednovanja su iskazani u Izvjestaju 0 promjenama na kapitalu, Revalorizacione rezerve - vl'ijednosni papiriraspolozivi za prodaju.

Pregled vrijednosnih papira po nivoima vrednovanja na dan 31.12.2013.godine:uooo BAMc.=

Nivo 1 Niv02 Nivo3 Ulm_pnoDuznicki vrijednosni pauiri .. 28.071 - 28.071

r-Ylasnickivdiednosni'p~i'i - 242 141 383Ukl!Qno - 28·313 141 28·454

Pregled vrijeclnosnih papira po nivoima vrednovimja na dan 31.12.2012.godine:HOOO BAM .,

" Ni;v01 Niv02 Nivo3 Ukupno.: ;".

Duznicki vrijednosni~d 4.023 25·522 - 29·545Vlasnicki vrUednosni papiri . - 258' . 141 399Ulmpno 4·023 25·780 141 29·944

~'" .....,

... ;\"

52

I \

~I

NLB BANI<Ad.d., TUZLANapomene lIZ firransijske izviesta]« - 31.decembar 20,13.godine-(Sui iznosi izrazeni sa u hiljadama BAM, osim ako nije dl'ugacije naznaceno)13· Finarisijska imovina raspoloziva za prodaju (nastavak)

Duznick! vrijednosni papiri kojima Banka raspolaze su trezorski zapisi Republike Slovenije, Federacije BiB iRepublike Srpske i svi su uvrsteni u nivo vrednovanja 2. U posmatranom periodu nije bilo prelazakavrijednosnihpapira izjednog u drugi nivo.

U nastavku je pregled kretanja finansijske imovine 1., 2. i 3. nivoa u 2013. godini. Za financijsku imovinu 3.nivoa nije bilo kretanja tokom 2012. i 2013.godine. Banka raspolaze kratkorocnim vrijednosnim papirimaraspolozivim za prodaju u cilju odrzavanja sekundarnih rezervi likvidnosti.

U tablici ispod danje pregled kretanja finansijske imovine 1. nivoa u 2013. godini:"

.Stanje 1.januara

2013·

Ulmpnidobici/ gubicipriznati udobiti iIiguhitku

uoooUAM

Umanjenjevrijednosti

Stanje 31.deeembra2013.

DospjeceKupovina _Lprodaja

Finansijslca imouinaraspoloiiua za prodaju:

Duznicki vrjednosni papiri 4·023 8

Vlasnicki vrijednosni papiri

Ukupno finansijskaimovina 1. rrivoa 8

U tablici ispod danje pregled kretanja finansijske imovine 1.nivoa u 2012. godini:,i, uoooUAM

Ukupni, dobici/gubici

Stanje 1~ prtznati u Stanje 31.januara dobiti iIi Dospjece Umanjenje decembra

_____ ' 2012':_"' ~gll!::lb:::i~tl~U~],---,-~I~(u::::.L:.J1;;::0_:_v::::.iJ:::la=-'..J/'-11::)::.I';;::0=d::.la.J.:ja::.'_ _:_Vl=-·I:ll.·j.:::e=dI;::;1;_;;0.:::s_:_ti::__-=2;_;;0~1=2::.._Finansijslca iniouinaraspoloziua za prodaju:

Duznicki vrjednosni papiri

Vlasnicki Vl'ijednosni pa.Ei!i.--,._--,_:..,.- ' -_-- ' _Ukupno finansjjskaimovina 1.nivoa

11.265 323

323 4.023

U 2012. godini Banka je raspolagala finansijskoll1 imovinom klasifikovanom u 1. nivo vrednovanja. Tokoll12012. godine dospjele su obveznice Abanke Vipa d.d. Ljubljana, ana kraju godine u portfelju su ostale obvezniceKraljevine Belgije u visini 2.036 hiljade BAM i UniCredit Bank Austria AG vrijednosti 1.987 hiljade BAM.Tokom 2013. godine navedene obveznice su dospjele. '

,~

53

NLB BANI<A d.d., TUZLANapomene uz finansijske izviesta]e - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim. ako nije drugacije naznaceno)

13· Finansijska imovina raspoloziva za prodaju (nastavak)

U tablici ispod danje pregled kretanja finansijske imovine 2. nivoa U 2013. godini:

uoooBAMUkupni

Stanje dobicijgubici1. priznati u Dospjece Stanje 31.januara dobiti iIi j Umnnjenje decembra2013. gubitku Ku~ovilla ~rodaja vr~iedllosti 2013.

Finansijska imovinaI I raspoloiiuazaprodaju:

Duznicki vrjednosni papiri 25·522 662 27·250 (25.363) 28.071L Vlasnicki vrijednosni EaEiri 258 (16) 242Ukupno finansijskaImovina 2. rrivoa 25·780 662 27.250 (25.363) (16) 28.313

U tablici ispod danje pregled kretanja flnansijske imovine 2. nivoa U2012. godini:

II

Finansijska imovinaraspoloiica za prodaju:

Duznicki vriednosni papiri 22·526 806

Vlasnicki Vl'ijednosni EaEiri 337 (53)Ulcuprmfinansjjskaimovina 2. 22.863 753

Stanje1.

januara2012.

Ukuprridobicijgubicipi-iznatl udohiti iIigubitku

uoooBAM

Dospjecej

Kupovina prodajaUmanjenjevrijednosti

Stanje 31.decembra2012.

25·522

(26)

(26)

II

54

I 'I

I 1

Ma­ll)

\0co

,,-... ,oM-3

oa­C'l

~II'

, ,,-...co[:(2'-'

,,-...,...,co,...,'-'

, ,,-...MM'-'

o0'10'1

o0'1o\l5

oo::t\0\0

""

ll)io

NLB BANI(A d.d., TUZlANapomenc uz finansijske iZ\jcstaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim ako nije druqacije naznaceno)

U koloni Zemljists i zgrade ukljucene su i nekretnine preuzete za neotplacene kredite u iznosu 649 hiljadaBAM(31. decembra 2012.: 60 hiljada BAM), koje su klasifikovane u skladu sa MSFI 5, kao Dugotrajnaimovina namijenjena prodaji, na koju se ne obracunava amortizacija,

15· Nematerijalna imovina

Licence i softveriNabavna vrijednostStanje na dan 1.januara 2012.PovecanjaSmanjenja-otpisiStanje na dan 31.decembra 2012.Stanje na dan i.januara 2013.PovecanjaSmanjenja-otpisiStanje ria dan ga.decembr-a 2013.

4·489144(1)

4·731Akumulirana ispravka vr'ijednostiStanjc na dan 1.januara 2012.Amortizacija (Napomena 8)Smanjenja-otpisiStanje na dan 31. decembra 2012.Stanje na dan i.januara 2012.AmortizacijaSmanjenja-otpisiStanje na dan 31. decernbi-a 2013.

4·3914·391

78(18)

4·451

Neto Imjigovodstvena vrijcdnost 31. decembra 2013.Neto knjigovodstvena vrijednost 31. decembra 2012.

280241

16. Ostala aktiva

1\

2013. 2012.

485 6762·740 2·7723·225 3-448

(1.470) (1.448)1.755 2.000

233168 199188 201589 400(1) (2)

588 3982·343 2·398

2013· 2012.

1.450 2-426210 119

(1)(189) (1.094)1.471 1.450

56

Ostala finansijska imovinaObracunate naknade za uslugeOstala aktiva

Manje: Ispravke vrijednosti

Ostala imovinaUplacena akontacija poreza na dobitUnaprijed placeni troskoviSitan inventar

Manje: Ispravke vrijednosti

Kretanje ispravki vrijednosti:

1.jauuar- 2013Povecanje za godinu, neto (Napomena 7)Kursne razlike, netoTrajni otpis31. decernbar- 2013

NLB BANI<A d.d., TUZLANapomene uz finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Svi iZTlOSiizraieni su u hiljadama BAM, osim aka nije druqacije naznaceno)17. Depoziti banaka

2013· 2012.

Nova Ljubljanska banka d.d., Ljubljana 2.068 1.901NLBTutunska banka AD Skopje 1.068 287NLBMontenegrobanka AD Podgorica 16 15Ostale banke 575 213.727 2.294

18. Depoziti kornitennta

2013· 2012.

PreduzeeasTekuci racuni-uBAM- u stranim valutamaOroceni depoziti-uBAM- u stranim valutama

117.285 110·94317·949 15·342

79·788 87·70640.050 57·852

255·072 271.843

100.182 91.28533·375 33.844

79·398 63-465166.179 153.869

379.134 342.463634'02:06 614.306

2013· 2012.

24.179 33.22613.118 19·6698.250 10·3121.712 1.866

65 13447..'~-J24 65.207

Gradani:Tekuci racuni-uBAM- u stranirn valutamaOroceni depoziti-uBAM- u stranirn valutama

19· Obaveze po uzetim kr-edittma

Nova Ljubljanska banka d.d., LjubljanaEuropean Fund for South-east Europe (EFSE)Slovenska izvozna i razvojna banka d.d., LjubljanaFederalno ministarstvo finansijaMinistarstvo razvoja i poduzetnistva Tuzlanskog kantona

iiNadan 31. decembra 2013. i31. decembra 2012. godine nema neiskoristenih odobrenih kreditnih linija]

Dugorocna pozajmljena sredstva su koristena u svrhu uskladivanja rocne strukture finansijske aktive ifinansijske pasive, kao iza plasiranje sredstava.

Nova Ljubljanslca banlca d.d., Ljubljana

U decembru 2009. godine Banka je dobila dugorocni kredit od Nove Ljubljanske°banke d.d., Ljubljana uiznosu od 10 miliona EUR, na rok 5 godina, u skladu sa Odlukom Nadzornog odbora od 8. septembra2009·, koja se odnosi na plasiranje dugorocnih kredita korporativnim komitentima.

U aprilu 2010. godine je jednokratno dospijevao dugorocni kredit kod Nove Ljubljanske banke u iznosuod 6 miliona EUR, te je uradena prolongacija ovog kredita pod sljedecim uslovima: rok 5 godina, otplata udeset jednakih polugodisnjih rata, karnatna stopa 6-mjesecni EURIBOR +3,50% godisnje,

57

I

L! [

l

II II . .

t

I'

NLBHANKA a,a.,TUZLANapomene HZ finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine ,(Sui iznosi izrazeni suuhiljadama BAM, osim ako nije drug-aeije tiaznaiieno)

Na osnovu GPF,(Global Parent Facility), potpisanog izmedu NLB d.d., Ljubljana i Evropske Banke zaRekonstrukciju i Razvoj (EBRD), te nasim interesom za dugorocnim kreditom iz izvora EBRD-a, useptembru mjesecu 2011.godine, sa Novom Ljubljanskom bankom d.d., LjubJjana zakljucen je Ugovor 0kreditu u iznosu ad 10 miliona EUR-a za kreditiranje klijenata,' registriranih i lociranih u BiH, a kojiispunjavaju usloveprecizirane odredbama Ugovora 0 kreditu sa NLB d.d., Ljubljana.Kredit je uzet pod sljedecim uslovima.dospijeca lS.07.2'016., otplata kredita u sedam jednakihpolugodisnjih rata, kamatna stopa 6-mjesecni EURlBOR +2,70% godisnje, grejs period 2 godine.

European Fund for South-east Europe (EFSE)

U cilju porasta SME plasmana, Banka je sa Evropskim fondom za jugoistocnu Evropu (EFSE) u junumjesecu 2010. godine zakljucila Okvirni ugovor i Individualni ugovor a kreditu ad 10 miliona EUR.SukladnoOkvirnom ugovoru, Fond i Banka su dogovorili refinansiranje Pod-Kredita koji se isplacuju natemelju Ugovora a pod-kreditima koji se zakljucuju izrnedu Banke i Pod-zajmoprimaca (komitentiBanke-preduzeca, krajnji korisnici sredstava), Okvirni ugovor predvida refinanciranje Pod-Kredita koji cebiti izvrseni putem Individualnih ugovora a kreditu, a zakljucuju se izmedu Fonda i Banke. Na bazinavedenog Okvirnog ugovora, zakljucen je Individualni ugovor a kreditu na iznos od 10 miliona EUR.Sredstva po osnovu Individualnog kredita su se povukla u trans ama (u junu mjesecu 2010. godinepovucena je prva transa od 2.,Smiliona EUR, 30. septembra 2010. godine druga transa u iznosu ad 3,5miliona EUR,31.deeembra 2010. godine treca transa od 1 milion EUR, a 31. marta 2011. godine se povukla cetvrtat1'an13auiznosu ad 3miliona EUR)..Kredit je namijenjen za f1nansiranje mikro j malih preduzeca, koja imaju prebivaliste u Bil-I.Banka je duzna otplatiti kredit Fondu u 6 jednakih uzastopnih polugodisnjih rata na svald polugodisnjidatum placanja, u skladu sa planom otplate. Prva rata je dospjela 22. marta 2013., a posljednja dospijeva22. septembra 2015. godine.Kamatna stopa je 6-mjesecni EURIBOR plus marta 3,40% godisnje.

Slov(!11ska'izvozna i l'azvojna banlca d.d., Ljubljana":'!',

U novembru 2Qo7.godine ad. Slovetiske izvoznE! i razvojne banke d~d;j.'Ljubljana (SID Banka) povucenje kredit od 10 miliona EUR E\asljedecim uslovima: rok 10 godhla, kan1atna stopa 6-mjesecni EURIBOR+1,6S%godisnje, gnijs periodgodinu dana od datuma isplate.:. , ..' .:,.

, , , '

IZredit se koristi- za prosirivanje finansiranja ldijenata sa veCinskitn slovenaCldm kapitalom kao i zafinansiranje nabavke robe i usluga. slovenackog porijelda. Banka je zakljucila Konsultantski sporazum saNovom Ljubljanskom bankom d.d., qUbljana. " .. ' " . .

Ministarst1Jo, razvoja ipoduzetnistva Tuzlanslcog kantona

Ministarstvo razvoja i poduzetnistva Tuzlanskog kantona zakljucilo je sa Bankom dana13.09.200,5.godine Okvirni ugovor kojim se regulisu medusobna prava i obaveze ugovornih strana.Sredstvima' se' kreditiraju Jizicka i pravna liea koja se: bave obltom, proizvodnjom kao i primarnol11 isekundarnom poljoprivrednom proizvodnjom. Rok vracanja odobrenih kredita je maksimalno S godina sagrejs periodom do 1godine uz kamatnu stopu od 4%godisnje.

Federalno ministarstvo finansiJa

Na osnovu Sporazumq, 0 zajmu potpisanim 18.02.2010. godine izmectu Bosne i Hereegovine iMedunaroclne banke za olmovu. i razvoj - IBRD (Svjetska banka), Svjetska banka je stavila naraspolaganje Bosni i Hercegovini zajam u iznosu od 47.800 hiljada .EUR za Projekat poboljsanjadostupnosti finansija malim i srednjim preduzeCima.

Na temelju navedenog; izmedu Federalnog ministarstva finansija koje zastupa Federaciju niH, Fondaeijeza odrzivi razvoj i Banke, u septembru 2010. godine je zaldjucen Ugovor 0 supsidijarnom finansiranju.Na temelju ovog ugovora. Banka je primala finansijska sredstva radi odobravanja jednog ili vise pod­zajmova krajnjim korisnicima prema odredbama. i uslovima navedenim u Ugovoru. Za svaki iznosSupsidijarnog finansiranja koji se odobrio Banci za kreditiranje krajnjih korisnika, ugovorne strane supotpisale poseban Aneks ovog Ugovora navodeCi uslove i rokove pojedinog podzajma. Primarni korisnici

58

NLB BANlCAd.d., TUZLANapomene uz finansijske izvjesta]» - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izraieni su U hiljadama BAM, osim ako nije druqacije naznaceno)projekta su mala i srednja poduzeca koja pridonose rastu regionalne privrede, zaposljavanju i izvozu. U2011. godini je realizovan jedan podzajam u iznosu od 280/h BAM, a u 2012. godini su realizovana 2podzajma u ukupnom iznosu od 1.800/h BAM.

J

Po osnovu novog Sporazuma 0 zajmu potpisanim 24.07.2012. godine izmedu Bosne i Hercegovine iMedunarodne banke za obnovu i razvoj - IBRD (Svjetska banka), Svjetska banka je stavila naraspolaganje Bosni i Hercegovini zajam u iznosu od 90.100.hiljada EUR za Projekat poboljsanjadostupnosti finansija malim i srednjim preduzecima.S tim u vezi, 31.12.2013.godine je potpisan Ugovor 0 supsidijarnom zajmu izmedu FBiH, koju zastupaFederalno Ministarstvo Finansija, Fondacije za Odrzivi razvoj i NLB Banke d.d., Tuzla.

Ministarstvo,·. p~osriovu navedenog ugovora, Banci odobrava supsidijarno finansiranje prihvatljivihprojekata i obrtnih sredstava malih i srednjih preduzeca na podrucju FBiH do 8 miliona EUR-a, uzrnogucnost dodatnog finansiranja. " .

Supsidijarno finansiranje Banke bice identicnog iznosa, dospijeca i grace perioda kao i krediti koje ceBanka odobravati krajnjim korisnicima, ..' .".... .

Za svaki iznos Supsidijarnog financiranja koji se odobrava Banci za kreditiranje krajnjihkorisnika, Banka ce dostaviti Fondaciji Zahtjev za povlacenje sredstava, specificirajuci uvjete i rokoveodobrenog podzajma. Ako Fondacija utvrdi da je Zahtjev za povlacenje sredstava u skladu saodredbama Ugovora, poslat ce Banci obavijest 0 prihvacanju Zahtjeva za povlacenje sredstava.

Kamatna stopa za uzeta sredstva je 6-mjesecni EUROLIBOR +1,00% godisnje, dok marzu za klijentautvrduje Banka

Kamatne stope za uzete kredite mogu se prikazati kako slijedi:

IzvoriNova Ljubljanska banka d.d.,LJubljana

Kamatna stopa2013·

6-mjesecni EURIBOR + 2,70% -3,5%

2012.o-mjesecni EURIBOR + 2,70%-

3,5%

SID Banka , Ljubljana 6-mjesecni EURIBOR + 1,65% 6-mjesecni EURIBOR + 1,65%

European Fund for South-EastEurope EFSE

6-mjesecni EURIBOR + 3,4% 6-mjesecni EURIBOR + 3,4%

l Ministarstvo finansija FBIH 6-mjesecni EuroLIBOR + 1% 6-mjesecni EuroLIBOR + 1%

Ministarstvo razvoja ipoduzetnishra TK 1% 1%

20. Subordinirani dug2013 2012

Nova Ljubljanska banka d.d., LjubljanaEuropean Fund for South-east Europe (EFSE)

24·102

U cilju odrZavanja stope adekvatnosti kapitala iznad 13%, u skladu sa Programom i Politikama, te Planomza oddavanje adekvatnog kapitala, Banka sa 31. decembrom 2013. i 2012. godine ima pet subordiniranihkredita koji se ukljucuju u dopunski kapital Banke (cetiri kredita su od Nove Ljubljanske banke d.d.,Ljubljana, a jedan kredit je od EFSE).

U 2013. godini je dospio jedan subordinirani kredit od Nove Ljubljanske banke d.d., Ljubljana i ponovoprolongiran na 60 mjeseci ito:

59

NLB BANI(A d.d., TUZLANapomene uz finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Svi iznosi izraieni su u hiljadama BAM, osim aleonije druqaiiije naznaceno)

iznos od 2.500 hiljadaEUR uz kamatnu stopu 6M EURIBOR+ 9,8% godisnje

I Ugovor 0 kreditu za subordinirani kredit u iznosu od 8.801 hiljada BAM sa EFSE je potpisan dana 15.decembra 2008, a sredstva su dobijena 30. decembra 2008. Kredit je odobren na rok od 6 godina uzpromjenjivu kamatnu stopu 6M EURIBOR uvecan za 5,1% do 22.03.2014.godine, uz mogucnost otplatesubordiniranog kredita, pod uvjetom da je u skladu sa zahtjevom Agencije za bankarstvo, tj. da otplatanece uticati na adekvatnost kapitala.Ako Banka ne otplati kredit, kamatna stopa nakon 22.03.2014.godine je 6M EURIBOR uvecan za 8,5%.

21. Ostale obaveze

2013· 2012.

327 956 14

585· 5891.320 1.6452.222 2-440

49 1773 35

478 5115·060 5·346

41 3641 36

5.101 5·382

Ostale jinansijslee obavezeObaveze iz komisionih poslovaObaveze za ostale bankarske naknadeObaveze prema dobavljacimaNerasporedeni priliviUplacena sredstva za nedospjela potrazivanja po kreditimaObaveze prema zaposlenimObaveze za poreze i doprinoseOstale obaveze

Unaprijed naplaceni prihodiOstale nejinansijs/ce obaveze

21a. Upravljanje sredstvima za i u ime klijenata

PrivredaStanovnistvoUkupno plasm ani

2013.12.1207.228

2012.13·1548.079

21.233

Vlada Tuzlanskog kantonaVlada Sarajevskog kantonaOstale nebankarske finansijske organizacijeUkupni izvort (obaveze)Razlika

12.6861.9096.733

327 95

Sredstva kojima Banka upravlja kao povjerenik za i u ime trecih strana, ne predstavljaju sredstva Banke,stoga nisu ukljucena u bilans Banke.

Banka upravlja sredstvima u ime i za tudi racun, plasirana najvecim dijelom u vidu dugorocnih kreditapravnim licima i stanovnistvu, Banka ne snosi rizik po ovim plasmanima, a za svoje usluge ostvarujenaknadu.

60

I·NLB BANI<Ad.d., TUZLANapomene uz finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim alconije drugacije naztiaceno)

22. Ostala rezervisanja

Rezervisanja za zaposleneRezervisanja za sudske sporoveVanbilansna rezervisanja

2013· 2012.

1.034 68730 406

1.666 1.5172·730 2.610

a) Kretanja rezervisanja u skladu sa MRS 19

Pocetno stanje na dan 1. januaraTroskovi tokom godineOslobadanje rezervisanja za godisnje odmore ijubilarne nagradePovecanje/(Smanjenje) za godinu, neto (Napomena 8a)Iskoristene rezervacije

2013· 2012.

687 772926

(287) (58)639 (58)

(292) (27)1.034 687

b) Kretanja rezervisanja za sudske sporove

Pocetno stanje na dan 1. Januara(Smanjenjej/Poveeanjs za godinu, neto (Napomena 7)Iskoristene rezervacije

2013· 2012.

406 96(376) 317

(7)30 406

c) Vanbilansna rezervisanja

2013· 2012.

Pocetno stanje na dan 1. JanuaraPovecanje/(Smanjenje) za godinu, neto (Napomena 7)

2.133(616)

1 1.666

23. Dionieki kapital

Broj dionica2013· 2012.

-Obicne dionice-Povlastene dionice

275·751275·569

182

275·751275.569

182

Povlastene dionice su izdane 1991. godine, sa dividendom u iznosu koji je jednak kamatnoj stopi naorocene depozite stanovnistva na preko 3 godine, primjenjivoj na datum odrzavanja Skupstine dionicara.

Vlasnicka struktura je prikazana na strani 9, u okviru Tacke 1.Opci podaci.

61

NLB BANKA d.d., TUZLANapomene lIZfinansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Svi iZ710si izraien! su u hiljadama BAM, 05i111aka nije druqacije tuiznaceno)

Zarada po dionici

Dionice Banke su dionice kojima se javno trguje na Berzi. Banka izracunava i objavljuje zarade po dioniciu skladu sa MRS 33. Osnovna zarade po dionici izracunavaju se dijeljenjem neto dobiti koja pripadadionicarima Banke i ponderisanim prosjecnim brojem redovnih dionica za period (iznosi su u apsolutnimbrojevima). Banka nema razvodnjene zarade po dionici kao sto su konvertibilni dug ili opcije na obicnedionice. Iz tog razloga Banka ne racuna razvodnjenu zaradu po dionicama.

2013. 2012.

IL

Dobit Banke poslije porezaPonderisani broj dionicaOsnovna/razvodnjena zarada po dionici (u BAM)

4.262-458275.569

15,47

4.829.859275·569

17,53

24· Transakcije sa povezanim stranama

Strane sa smatraju povezanim ako jedna strana ima mogucnost da kontrolise drugu stranu ili imaznacajan uticaj preko drugih strana u donosenju finansijskih i operativnih odluka. Transakcije sapovezanim stranama su dio svakodnevnog poslovanja. Ove transakcije ukljucuju kredite, depozite,.pozajmice i obavljene su u skladu sa komercijalnim uslovima na trzistu. Obim transakcija sa povezanimstranama kao isalda na kraju godine prikazana su u sljedeeoj tabeli:

2013· 2012.

Vlasnil<:Aktiva:Krediti i druga potrazlvanja:- Nova Ljubljanska banka d.d., Ljubljana 2 92

Devizni raeuni: '- Nova Ljubljanska banka d.d., Ljubljana 1.401

Razgranicene kamate:- Nova Ljubljanska banka d.d., Ljubljana 1 4

lPasivai.Depoziti po videnjue- Nova Ljubljanska banka d.d., Ljubljana 2.068 1.901

Obaveze po dugorocnim kreditima:Nova Ljubljanska banka d.d., Ljubljana 33.249

Obaveze po subordiniranom kr-editus- Nova Ljubljanska banka d.d.; Ljubljana 14·931 14·931

Ostale obavezei- Nova Ljubljanska banka d.d., Ljubljana

Razgranicene kamate:- Nova Ljubljanska banka d.d., Ljubljana'

1 21

400 451

62

NLB BANKAd.d., TUZLANapomene uz finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izraieni Sl1l1 hiljadama BAM, osim ako nije druqacije naznaceno)

, .'

OstaliAktiva:Krediti i druga potrazivanja:- NLBRazvojna banka a.d., Banja Luka- Prvi faktor d.o.o., Sarajevo- Ministarstvo za finansije Republike Slovenije- Fizicka licaDevizni racuni:- Adria Bank AG, Wien- KBCBank- NLB Banka a.d., Beograd- NLBTutunska banka AD, Skopje- NLBMontenegrobanka AD, PodgoricaKratkol'ocno orocena sredstva: .- NLBRazvojna banka, Banja Luka

Razgranicene kamatei .- Ministarstvo za finansije Republike Slovenije

Pasiva:Depoziti po videnju:- NLB Leasing d.o.o., Sarajevo- Prvi faktor d.o.o., Sarajevo- NLBTutunska banka AD, Skopje- NLBMontenegrobanka, Podgorica- CBSInvest d.o.o., Sarajevo- Fizicka lica .Dugorocni depozitl:- NLB Leasing d.o.o., Sarajevo- CBSInvest d.o.o., Sarajevo- Fizicka lica

Razgr-arricerie karnatee .- NLB Leasing d.o.o., Sarajevo- Fizicka lica

l

2013. 2012.

202 2581 1

15-42692 84

52 94181

3 13738 104 12

272 284

247

103 16231 2-477

1.068 28716 1522 4023 19

1.800 50035

310 137

208

148

NLB BANI<Ad.d., TUZLANapomene uz finarisijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim aka nije druqacije naznaceno)

Vlasnik:Prihodi i rashodi:Prihodi od karnatas- Nova Ljubljanska banka d.d., Ljubljana 1 4Pi-ihodi od naknada:- Nova Ljubljanska banka d.d., Ljubljana 26 50Rashodi kamatai- Nova Ljubljanska banka d.d., Ljubljana 2.250 3-424

Ostali:Prihodi i rashodii

I Prfhodi od kamata:I - KBCBank 2

- Prvi Faktor d.o.o., Sarajevo 3 2- Ministarstvo za finansije Republike Slovenije 461- Fizicka lica 5 7Prihodi od naknadae- Prvi faktor d.o.o., Sarajevo 98 95- NLBRazvojna banka a.d., Banja Luka 111 95- NLB Leasing d.o.o., Sarajevo 37 32- KBCBank 7- CBSInvest d.o.o., Sarajevo 8- Fizicka lica 1 1

Rashodi kamata:- NLB Leasing d.o.o., Sarajevo 27 19- CBSInvest d.o.o., Sarajevo 4- Prvi Faktor d.o.o., Sarajevo 1 1- Fizicka lica 9 6

Garancije idruga jemstva: (izlozenost po osnovuvanbilansa, odnosno odobrenih kredita)- Prvi faktor d.o.o., Sarajevo 585 585- NLB Leasing d.o.o., Sarajevo 5 5- Fizicka lica 31 29

1 Pr-imanja clallova Uprave2013. 2012.

Neto plate 438 446Porezi i doprinosi 268 272Ostala primanja 77 44Porezi i doprinosi 41 19

824 781

"

I

I

I,

~II

NLB BANKA d.d., TUZLANapomene uz finansijske iz'\jestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izraieni su u hiljadama BAM, osim ako nije drugacije naznaceno)

25. Potencijalne i preuzete obavezc

Sljedeca tabela prikazuje ugovorene iznose koji se odnose na potencijalne i preuzete obaveze Banke:

Garancije-uBAM- u stranim valutamaAkreditiviManje: Ispravka vrijednosti za potencijalne gubitke

2013· 2012.

39·372 45·24216.350 19·9082.049 2.034

(1.666) (1.517)56.105 65.667

57.224 47·55157.224 47·551

Odobreni neiskoristeni krediti-uBAM

Operatiimi najmoui

Banka iznajmljuje poslovne prostore u cijeloj Bosni i Hercegovini.Na osnovu ugovora 0 najmu, preuzete obaveze su sljedece:

Preuzete obaveze po osnovu najmova

2013· 2012.

1.191 1.1371.191. 1.137

2013· 2012.36 75651 551504 511

1.191 1.137

Dospijece do 1godineDospijece od 2 do 5 godinaDospijece preko 5 godina

Sudski procesi u toku

Na dan 31.12.2013. godine protiv Banke su u toku 72 sudska postupka. Ukupna vrijednost sudskihpostupaka u kojima je Banka tuzena sa stanjem na dan 31.12.2013. godine iznosi 17.380.729 BAMzatim5.383 CHF i1.050 USD.

U toku 2013. godine Banka je zaprimila 12 novih tuzbi,

U periodu od 01.01. - 31.12.2013. godine u korist Banke je okoncano 15sudskih postupaka.

Sudski sporovi koji su pokrenuti protiv Banke odnose se na isplatu stare devizne stednje, isplatu razlikekarnate po prijeratno orocenim novcanim sredstvima, ponistenje ugovora ili ponistenje zaloznih prava,isplatu zbog neosnovanog obogacenja, naknadu stete, te na ponistenje otkaza ugovora 0 radu.

Banka kontinuirano prati pravni rizik, te vrsi ocjenu ocekivanih troskova s osnova pravnog rizika, uzformiranje adekvatnih rezervacija po ovom osnovu.

NLB BANI(A d.d., TUZLANapomene uz finansijske Izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Svi iznosi izrazeni su u hiljadama BAM, osim ako nije drugacije naznacetio)

26. Poslovanje po segmentima

Segmentna analiza se upotrebljava za interno finansijsko izvjestavanje rezultata poslovanja. Segmentiobuhvataju Corporate, SME i Stanovnistvo i Riznicu. Kamatni prihodi su rasporedeni po segmentimaupotrebom internih transfernih eijena CITC)koji utvrduje Centar treasury u zavisnosti od uslova kojivladaju na trZistu. Transferne cijene utvrduju se po rocnosti. Raspored zajednickih troskova i troskovausluznih i rezijskih eentara, vrsi se putem odgovarajucih kljuceva, odnosno planskih pondera.

Izvjestaj 0 finansijskom polozaju segmenata sa stanjem na dan 31.deeembra 2013. godine:

Corporate 8ME iStanovnistvo

Riznica Ostalo Banka

AKTIVANovae i novcani ekvivalentiVrijednosni papiri AFSKreditiMaterijalna i nematerijalna imovinaOstala sredstvaUkUPllOaktiva

227·542

59

24·819 110.06928454

313·782 59·088

336 32338·937 197.643

479·546 109.92347·32424·103

370996 3·068

480·912 184·418

145.7912845460041220·7422·343

33·561 797.742

OBAVEZEDepozitiObaveze po uzetim kreditimaSubordinirani dugRezervacije za vanbilans i ostalerezervacijeOstale obavezeUkupno obaveze

124 637·93347·32424·103

1.296145

2·7305·101

2.080

Izvjestaj 0 finansijskom polozaju segmenata sa stanjem na dan 31.deeembra 2012. godine:

Corporate 8MEi Ostalo BankaStanovnistvo RiznicaI

I AKTIVANovae inovcani ekvivalenti 13·970 141.458 15·507 170·935Vrijednosni papiri AFS 29·942 29.942

l Krediti 239.224 304.923 22·366 566·513Materijalna inematerijalna imovina 20453 20453Ostala sredstva 60 221 250 1.867 2·398Ukupno aktiva 239·284 319.114 194·~16 37.827 790.241

OBAVEZEDepoziti 50.122 436·316 130.039 123 616.600Obaveze po uzetim kreditima 65.207 65·207Subordinirani dug 24·102 24·102Rezervacije za vanbilans iostalerezervaeije 1.488 360 762 2.610Ostale obaveze 287 868 3.266 961 5·382Ukupno obaveze 51.897 437·544 222.614 1.846 713.901

66

J,

-III

NLBBANI(Ad.d., TUZLANapomcne uz finansijske izvjestaje - 31. decembal' 2013. godine(Sui iznosi izraieni su u hiljadama BAM, osim ako nije drugacije naznaceno)26. Poslovanje po segmentima (nastavak)

Izvjestaj 0 bilansu uspjeha po segmentima za 2013. godinu:

Prihodi po kamatarnaRashodi po kamatamaNeto prihodi po osnovu kamata(prije transfernih cijena )Prihodi/rashodi iz transfernih cijenaALMNeto prihodi po osnovu kamata(po transfei-nlm cijenama)

Troskovi rezervisanja za opci kreditnirizik i potencijalne kreditne i drugegubitke (neto)Neto prihodi pO osnOV11kamataposlije troskova rezervisanja

Neto nekamatonosni prihodiUkupni operativni prfhodi'Ukupni troskovi

Dobit/Oubitak prijeoporezivanj a

,', ..

'\-.:;

i.' \ '.\

Corporate SMEi Riznica BankaStanovnistvo

15.669 28.197 834 44·700(117) (8.772) (9.298) (18.187)

15·552 19-425 (8-464) 26.513(8-403) (2·495) 6.043 (4·855)

4·855 4.855

Z·149 16.930 2·434 26.513

(8.935) 739 9 (8.187)

(1.786) 17.669 2·443 18·326

1.499 11.780 22 13·301(287) 29·449 2.465 31.627(2.787) (22·545) (1.429) (26.761)

(3'°74) 6·904 1.Q36 4·866

.:;.,:

I 1

NLBBANI(Ad.d., TUZLANapomene uz finansijske izvjestaje - 31. decembar 2013. godine(Sui iznosi izraieni su u hiljadama BAM, osim ako nije druqaiije naznaceno)

26. Poslovanje po segmentima (nastavak)

I ' Izvjestaj 0 bilansu uspjeha po segmentima za 2012. godinu:

Corporate SMEi Rizrrica BankaStanovnistvo

Prihodi po kamatama 18·917 29·352 921 49.190I Rashodi po kamatama (100) (7.922) (10.931) (18·953)

INeto prihodi po osnovu kamata(prije transfernih cijena) 18.817 21.430 (10.010) 30.237Prihodi/rashodi iz transfernih cijena (10.724) (3.257) 7·686 (6.295)ALM 6.295 6.295Neto prihodi po osnovu karnata(po transferrrim cijenama) 8.093 18.173 3.971 30.237

I , Troskovi rezervisanja za opci kreditni, rizik i potencijalne kreditne i drugei gubitke (neto) (9·799) (641) 5 (10.435)

l Neto prihodi po osnovu kamataposlije troskova rezervisanja (1·706) 17.532 3.976 19·802

I (Neto nekamatonosni prihodi 1.537 10.898 902 13·337I,Ulmpni operativni prihodi (169) 28·430 4.878 33·139.Ukupni troskovi (2.579) (22.567) (2.559) (27.705)

Dobit/Igubltak) prijeoporezivanja . (2.748) 5·863 2.319 5-434

27. Dogadaji nakon datuma izvjeStavanja

Od 31. decembra.zorg. godine, nakon datum a bilansa stanja, do datuma predavanja izvjestaja, nisu sedes ili dogadaji koji znacajnije uticu na polozaj Banke ili zahtijevaju dodatna objasnjenja.

68