Finansijsko tržište EU

Prof.dr Kanita Imamović-Čizmić

Razdvojimo

5/19/2020 2

• Fiskalne finansije• Monetarne finansije

Javne finansije

Obveznice državnog duga - ?

FINANSIJE – NOVAC, NOVČANI

TOKOVI, lat. „finis”, završiti posao

plaćanjem,

• Monetarne – kratkotrajno i

indirektno regulisanje

novčanih odnosa putem

stvaranja, raspodjele i

preraspodjele novčane mase u

okviru monetarnih institucija

(banke, kamatna stopa)

• Fiskalne – trajnija aktivnost

na preraspodjeli kupovne

snage koju vrše državni

organi u cilju zadovoljavanja

općih potreba, odnosno

vršenja javnih izdataka, (javni

prihodi i javni rashodi)

5/19/2020 3

definicija i elementi finansijskog

sistema• Def:

1. ukupnost načina spajanja različitih učesnika ekonomskih

tokova

2. i transfer finansijskih sredstava između njih

3. Na način koji omogućava nesmetano odvijanje

privrednih tokova;

5/19/2020 4

• Opšti elementi - imaju naglašen uticaj na finansijski sistem i privredni razvoj

jedne države:

1. finansijska tržišta,

2. finansijski instrumenti

3. institucije i učesnici na finansijskim tržištima

5/19/2020 5

Karakterisitke F.S.1. Složenost sistema

2. Hijerarhijsko ustrojstvo

3. Dinamičnost sistema

4. Entropičnost sistema –dinamičnost - ukazuje na to da finansijski sistem na putanji ka ravnoteži, zbog uticaja raznih podsistema ima vrlo često tendenciju ka haotičnim promjenama koje utiču na postojeći stepen stabilnosti sistema.

5. Određenost sistema –tačno definisan i ograničen/ jasno utvrđene granice koje ga odvajaju od drugih sistema i podsistema.

6. Stohastičnost sistema

7. Otvorenost - finansijski sistem koji omogućava nesmetano

involviranje nacionalne ekonomije u svjetske trgovačke i

finansijske tokove

• Entropija je težnja sistema da spontano pređe u stanje veće neuređenosti, dakle, entropija je mjerilo neuređenosti sistema.

5/19/2020 6

EFIKASNOST???

• Efikasnost finansijskog sistema :

1. u što kraćem roku

2. i uz što manje troškove,

3. pribavljanje neophodnih finansijskih sredstava za mnogobrojne učesnike tokova društvene reprodukcije,

4. kako bi isti mogli realizovati postavljene ciljeve,

5. čime se ujedno omogućava kontinuitet djelovanja privrednih tokovima

5/19/2020 7

Važnost FS

• ŠTEDNJA – monetarni fenomen

• INVESTICIJE – realni fenomen

• tzv. “razvojna hipoteza” po kojoj je za privredni razvoj neophodno postojanje investicija a za postojanje investicija je neophodna štednja koja se preko finansijskog mehanizma transformira u investicije što objašnjava u teoriji dobro poznati ISLM model.

• ukoliko u jednoj ekonomiji izostaje impuls - stagnacija i nazadovanje.

• Spajanje štednje i investicija - se može vršiti kroz dva modaliteta finansijskih sistema -da li se u njima glavni finansijski tokovi odvijaju posredstvom banaka ili u njima dominiraju berze

5/19/2020 8

Gdje je tu pravo?

• Pravna sigurnost i „red” na finansijskim tržištima i finansijskomsistemu uopšte

• Poseban segment - kreiranje pravne zaštite investitora -instrument kojim se obezbjeđuje sigurnost i povjerenje investitora u tržište VP i finansijski sistem uopšte.

• Kvalitet pravne zaštite – (u smislu „strogoće” i primjene zakona; obima zakonske regulacije i njenog provođenja) -efikasnost funkcioniranja tržišta vrijednosnih papira i finansijskog sistema.

• Pravo je pretpostavka za „razvojnu hipotezu”

5/19/2020 9

- TRŽIŠTE ŽIRALNOG

NOVCA

- TRŽIŠTE

ESKONTNIH I

LOBARDNIH

KREDITA

- TRŽIŠTE

KRATKOROČNIH

VRIJEDNOSNIH

PAPIRA

FINANSIJSKO TRŽIŠTE

NOVČANO

TRŽIŠTE

DEVIZNO TRŽIŠTE TRŽIŠTE KAPITALA

SPECIF.OBLIK

INTERNAC.

TRŽIŠTA

TRŽIŠTE

KREDITA

-KREDTINO

-INVESTICIONO

-HIPOTEKARN

O

TRŽIŠTE

DUGOROČNI

H PAPIRA

(DIONICE,

OBVEZNICE,

DERIVATIVN

I

INSTRUMEN

TI)5/19/2020 10

Finansijsko tržište EU

Zašto finansijsko tržište EU

• EU je ekonomska zajednica čije funkcioniranje počiva na jedinstvenom

tržištu i četiri slobode kretanja

• Sloboda kretanja roba i usluga, ljudi, kapitala

• Jedinstveno finansijsko tržište – sloboda krenja kapitala

Koncept : Jedinstveno finansijsko tržište EU

• Zemlje EU imaju za cilj stvaranje takozvanog "jedinstvenog finansijskog tržišta„ (JFŽ), odnosno tržišta s kojim slobodan protok kapitala između država članica i sloboda davanja finansijskih usluga.

• Koncept stvaranja jedinstvenog finansijskog tržišta pojavio se već u Rimskom ugovoru (1957.) osnivanje Europske ekonomske zajednice -EEZ (u nju je upisan pokušaj zemalja članica EEZ-a da stvore tržište sa slobodnim protokom kapitala) i snažno je naglašeno u Maastrichtskomugovoru (1992.) o uspostavljanju Europske unije.

• Stvaranjem Europske unije, zemlje članice obvezale su se stvoriti ekonomsku i monetarnu unija (EMU).

• Jedan od uvjeta potrebnih za stvaranje EMU-a je integracija na finansijsko tržište EU-a. Njegov je cilj omogućiti građanima EU besplatan pristup svim finansijskim sredstvima i proizvodima koji se nude na tržištu EU, kao i stvoriti situaciju u kojoj sve finansijske institucije uživaju slobodu poslovanja u bilo kojoj zemlji EU.

• Ovaj postupak karakterizira prekogranična integracija, to je pokušaj objedinjavanja finansijskih tržišta država članica EU kako bi se to postiglo -stvoriti jedinstveno finansijsko tržište

• Najvažniji očekivani rezultati integracije su:

1. Niži troškovi finansijskih posrednika, koji investitorima pružaju pristup nizu različitih finansijski instrumenata (koji će im omogućiti više diverzificiranje svojih investicijskih portfelja),

2. povećanje učinkovitosti korištenja kapitala

• Rad na stvaranju jedinstvenog finansijskog tržišta posebno je intenziviran 1999. godine, kada je Europska komisija (EK) predstavila dokument pod nazivom Akcijski plan za finansijske usluge – FSAP (EC, 1999.). Ovaj dokument ocrtao je smjer integracije na financijsko tržište EU-a.

• FSAP je predviđao stvaranje jedinstvenog veleprodajnog tržišta finansijskih usluga i pripremu odgovarajućih propisa koji se odnose na nadzor finansijskog tržišta EU. Implementacija FSAP-a je bila kroz razvoj niza različitih dokumenata posvećenih finansijskom tržištu.

• To su bile direktive, propisi, odluke, preporuke i najave koje je dala EK.

• Najvažnije direktive za funkcioniranje FT EU-a :

1. Direktive o tržištima finansijskih instrumenata MiFID i MiFID II ,

2. Direktiva o prospektu ,

3. Direktiva o zloupotrebi tržišta ,

4. Direktiva o kaznenopravnim sankcijama za zloupotrebu tržišta

5. Direktiva o transparentnosti ,

6. Direktiva o sprečavanju korištenja finansijskog sektora u svrhu pranja novca ili finansiranja terorizma i

7. Direktiva o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste preduzeća .

• Provedba FSAP-a završena je 2004.

• Dokument je dao značajan doprinos stvaranju pravnog okvira jedinstvenog

finansijskog tržišta EU-a i smatra se da je to najvažniji dokument EU o integraciji

finansijskog tržišta EU.

• 2005. godine započela je sljedeća faza integracije, koja se sastojala od provođenja

rješenja razvijenih u okviru FSAP-a prema zakonodavstvu pojedinih zemalja EU-a.

U decembru 2005. dokument nazvan Bijela knjiga. Politika finansijskih usluga 2005.-

2010. (EC, 2005) bila je izdan, koji je odredio nastavak integracije financijskog tržišta

započetog u FSAP.

• Naglašava nužnost povećanja transparentnosti zakonskih propisa, proširenje suradnje

između organa koji nadziru financijska tržišta određene članice EU država kao i

stvaranje jedinstvenog maloprodajnog tržišta.

• Osim dokumenata koji pretpostavljaju poduzimanje složenih mjera na integraciji finansisjkog

tržišta , EU je preuzela niz neovisnih inicijativa koje su značajno pridonijele integraciji ovog

tržišta:

1) uvođenje jedinstvene valute eura u zemlje članice EMU-a - što je eliminiralo rizik promjene

tečaja i osiguralo potpunu transparentnost cijena i troškova u zemljama EMU-a,

2) vođenje zajedničke monetarne politike u zemljama EMU-a - Europski sistem centralni

banaka (ESCB) odgovoran je za provedbu ove politike. Glavni cilj politike -je održavanje

stabilnog nivoa cijena na području EMU-a.

3) uvođenje sistema izrade bruto obračuna, nazvanog - TARGET 2 (Transeuropski automatski

automatizirani brzi obračun u stvarnom vremenu)- omogućuje internetske nagodbe između

banaka i većih klijenata,

4) uspostavljanje jedinstvenog područja plaćanja eura - SEPA (Single Euro Payment Area). Sva

plaćanja izvršena unutar SEPA-e tretiraju se kao „kućna“ plaćanja i realiziraju korištenjem

jedinstvenih instrumenata plaćanja.

Direktiva 2004/39/EU o tržištima finansijskih

instrumenata - The Markets in Financial

Instruments Directive – MiFID) • donesena je 21. aprila 2004., a primjenjuje se od novembra 2007. godine. Ova direktiva je zamjenila Direktivu o investicijskim

uslugama - InvestmentServices Directive – ISD

• predstavlja napredniji, sveobuhvatniji okvir propisa sa ciljem uspostavljanja jedinstvenog tržišta investicionih usluga na cijelom području EU, zaštiti investitora od prevara i zloupotreba kako bi se doprinjelo konkurentnijem i efikasnijem tržištu.

• propisuje poslovanje i pružanje investicionih usluga kako bi se uskladila legislativa u EU.

• izmjenjena je direktiva Vijeća 85/611/EZ i 93/6/EZ i Direktiva 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljena izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EZ.

• Direktiva 93/22EZ o investicijskim uslugama koja je ovom direktivom stavljena van snage poznata je pod nazivom Investment Services Directive ili skraćeno ISD. Direktiva je donesena 10. maja 1993. godine i to je bila prva direktiva kojom je regulisano uvođenje i funkcionisanje djelatnosti profesionalnog posredovanja u prometu vrijednosnih papira.

• Direktiva je propisivala sve što je vezano za djelatnost profesionalnog posrednika, nadležnost regulatorne agencije za certificiranje i vršenje nadzora nad radom profesionalnog posrednika. Direktiva je obavezivala svaku zemlju članicu da obezbijedi bilo kojem profesionalnom posredniku da svoju djelatnost obavlja na bilo kojem području EU, bilo da ima sjedište u dotičnoj zemlji ili da osnuje podružnicu. Uslovi za osnivanje kompanija koje će se baviti poslovima posredovanja su isti za čitavu EU.

• MiFID propisuje :

1. djelokrug odobrenja za rad,

2. oduzimanje odobrenja za rad ako je investicijsko društvo prestalo ispunjavati uslove pod kojim je odobrenje dobilo.

3. da osobe koje vode poslovanje moraju imati dobar ugled i dovoljno iskustva kako bi se osiguralo upravljanje investicijskim društvom pažnjom dobrog stručnjaka.

4. sticanje i otuđenje kvalificiranog udjela investicijskog društva se objavljuje, mora se imati i održavatitemeljni kapital, redovno provjeravati da li investicijsko društvo ispunjava uslove pod kojim mu je izdato odobrenje za rad, uslovi moraju trajno biti ispunjeni.

5. moraju se poštovati pravila poslovnog ponašanja prilikom pružanja investicijskih usluga, da se postupa u najboljem interesu klijenata, pošteno, pravedno i u skladu s pravilima struke, obavezno je izvršavati naloge po najpovoljnijim uslovima za klijenta.

6. postoji mogućnost osnivanja podružnice u drugoj zemlji članici EU pod uslovom da su te usluge i aktivnosti obuhvaćene odobrenjem za rad kojeg su investicijsko društvo ili kreditna institucija dobili u matičnoj državi članici. Da bi se osnovala kompanija koja će se baviti posredovanjem na tržištu vrijednosnih papira, moraju se poštovati standardi o zadovoljavanju minimalnih uslova u pogledu kapitala što je propisano Direktivom 93/6EU o adekvatnosti kapitala investicijskih društava i kreditnih institucija.

• Za provedbu direktive 2004/39EZ, 10. avgusta 2006. donesena su dva nova akta: Uredba 1287/2006/EZ i Direktiva 2006/73/EZ .

Direktiva 2014/65/EU o tržištima finansijskih

instrumenata - MiFID II

• MIFID II direktiva ima za cilj da na sveobuhvatniji način reguliše tržište finansijskih instrumenata, da poboljša i riješi nedostatke koje je imala direktiva MIFID I.

• Osnovni cilj nove direktive o tržištima finansijskih instrumenata je unaprijediti i stvoriti jednake uslove na finansijskim tržištima i omogućiti im da djeluju u korist privrede, potičući zapošljavanje i rast.

• Cilj je povećati transpatentnost, povećati trgovanje na uređenim mjestima trgovanja, jačanje zaštite investitora, poboljšati organizaciju investicijskih društava, unaprijediti kontrole kod investicijskih društava i tržišnih operatera, pratiti razvoj tehnologije i istu primjenjivati, jačanje saradnje i ovlaštenja nadležnih tijela kao i usklađivanje i primjena kaznenih mjera i sankcija.

• Najvažnija pitanja koja obrađuje direktiva 2014/65/EU su:

1. odobrenje za rad i uslovi poslovanja investicijskih društava,

2. pružanje investicijskih usluga i obavljanje aktivnosti od strane društava iz trećih zemalja

3. osnivanjem podružnice,

4. odobrenje za rad i poslovanje uređenih tržišta,

5. odobrenje za rad i poslovanje pružatelja usluga dostave podataka,

6. nadzor, saradnja i ovlaštenja nadležnih tijela

Direktiva 2003/71/EU o prospektu

(Prospectus Directive)

• Prilikom javne ponude vrijednosnih papira, odnosno uvrštavanjem vrijednosnih papira u trgovanje, potrebno je objaviti niz pojedinosti što je bilo regulisano Direktivom 80/390/EU od 17. marta 1980. godine o koordinaciji zahtjeva za sastavljanje, provjeru i distribuciju pojedinosti koje treba objaviti radi uvrštenja vrijednosnih papira u službenu kotaciju berze i Direktivom 89/298/EEZ od 17. aprila 1989. o koordinaciji zahtjeva za sastavljanje, provjeru i distribuciju prospekta koje treba objaviti kad su prenosivi vrijednosni papiri ponuđeni javnosti.

• Direktiva 80/390 imala je niz izmjena kroz donošenje novih direktiva: Direktiva 82/148 od 03. marta 1982. godine kojom se usklađuju zahtjevi za sastavljanje, kontrolu i distribuciju podataka o kotaciji koji se objavljuju za uvrštavanje vrijednosnih papira na službenu kotaciju berze, Direktiva 87/345/EU od 22. juna 1987. izmjena kojom se usklađuju zahtjevi za sastavljanje, pregled i distribuciju podataka za uvrštavanje vrijednosnih papira na službenu berzansku listu, Direktiva 90/211 od 23. aprila 1990. godine izmjene u pogledu uzajamnog priznavanja prospekta javne ponude kao podataka o kotaciji na berzi, Direktiva 94/18 od 30. maja 1994. godine vezano za obavezu objavljivanja podataka o prijemu na berzansku kotaciju.

• 4. novembra 2003. godine donesena je Direktiva 2003/71/EU o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje te o izmjeni Direktive 2001/34/EZ.

• Ovom direktivom prestala je da važi direktiva 89/298/EU.- Svrha direktive je osigurati zaštitu investitora i efikasnost tržišta.

• Direktivom se usklađuju zahtjevi potrebni za objavu prospekta, njegovo sastavljanje, odobrenje i distribuciju kad su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu.

• Prospekt sadrži podatke o izdavatelju i vrijednosnim papirima koji će biti uvršteni u trgovanje (sadržaj prospekta, sve informacije o emitentu kako bi investitor mogao procijeniti finansijski položaj emitenta, dobit i gubitak, perspektive emitenta, prava koja proizilaze iz vrijednosnih papira i sl)

Direktiva 2003/6/EU o zloupotrebi tržišta

(Market Abuse Directive)

• Direktiva 2003/6/EU o trgovanju na temelju povlaštenih informacija i manipuliranju tržištem (zloupotrebi tržišta) donesena je od 28. januara 2003. Direktive koje su prethodile ovoj bile su Direktiva 89/592/EU i Direktiva 97/9/EU, prva se odnosi na usklađivanje propisa o trgovanju na temelju povlaštenih informacija, donesena je 13. novembra 1989. godine i istekla je 11.04.2003. godine, a druga je o kompenzaciji - nadoknadi investitora (nadoknada štete za investitore) donesena 03.03.1997. godine i još je na snazi..

• Postoji čitav niz direktiva i svaka nova je naprednija i sa većim sistemom zaštite. Tako za provedbu Direktive 2003/6/EU donesene su tri nove direktive i uredba: Direktiva 2003/124/EU , Direktiva 2003/125/EU , Direktiva 2004/72/EU i Uredba Komisije (EU) br. 2273/2003 . Direktivom 2003/124 definisani su načini i rokovi za javno objavljivanje povlaštenih informacija, signali manipulativnog ponašanja koje se odnose na upotrebljavanje fiktivnih postupaka ili na druge oblike prevare ili obmane. Direktiva 2003/125 se odnosi na primjereni prikaz preporuka za ulaganje i objavljivanja sukoba interesa.

Direktiva 2004/109/EU o transparentnosti

(Transparency Directive)

• Da bi tržište vrijednosnih papira bilo jedinstveno, što je osnovni cilj, potrebno je da tržište bude efikasno, transparentno i integrirano kako bi doprinjelo stvaranju radnih mjesta, boljoj raspodjeli kapitala i troškova, kako bi poticala rast i razvoj čitave zajednice.

• Efikasnosti tržišta prije svega doprinosi obavještenost odnosno objavljivanje tačnih i pravovremenih informacija o izdavateljima vrijednosnih papira, što investitorima omogućava analizu i procjenu izdavatelja neophodnu za donošenje ispravne poslovne odluke.

• Objavljivanjem informacija o izdavateljima povećava se zaštita investitora i stiče njihovo povjenje

• Direktiva 2004/109/EU o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu donesena je 15. decembra 2004. Značaj ove direktive je u tome što pravovremeno objavljivanje informacija o izdavateljima vrijednosnih papira izgrađuje povjerenje investitora i omogućuje procjenu njihovih rezultata poslovanja i imovine i donošenje ispravnih odluka. Objavljivanje tačnih, sveobuhvatnih i pravovremenih informacija o izdavateljima vrijednosnih papira izgrađuje povjerenje ulagatelja i povećava zaštitu ulagatelja i efikasnost tržišta. Ovom Direktivom se zahtjeva puna transparentnost odnosno protok informacija.

Direktiva 2015/849/EU o sprečavanju

korištenja finansijskog sektora u svrhu

pranja novca ili finansiranja terorizma

• Mnogo direktiva je doneseno vezano za sprečavanje korištenja finansijskog sektora u svrhu pranja novca. Neke od njih su:

1. Direktiva 91/308/EU od 10. juna 1991. o sprečavanju korištenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca koja je 4. decembra 2001. izmjenjena Direktivom 2001/97/EU.

2. Direktiva 2005/60/EU o sprečavanju korištenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca i finansiranja terorizma.

3. Direktiva 2006/70/EU o utvrđivanju provedbenih mjera za Direktivu 2005/60/EU u vezi s definicijom „politički izložene osobe” i tehničkim kriterijima za postupke pojednostavljene temeljite identifikacije stranaka i za oslobođenje na temelju finansijske djelatnosti koja se provodila povremeno ili u vrlo ograničenom obimu.

Direktive 2005/60/EU i 2006/70/EU stavljene su van snage 20. maja 2015. godine Direktivom 2015/849/EU o sprečavanju korištenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca ili finansiranja terorizma.

Izazovi i kriza 2008/COVID 19

• Nakon finansijske i ekonomske krize iz 2008. godine - Europska komisija

objavila je dva dokumenta u kojima se precizno utvrđuje smjer razvoja

jedinstvenog finansijskog tržišta:

1. Driving European Recovery from 4th March 2009 (EC, 2009) - Pokretanje

oporavka Europe

2. Regulating financial services for sustainable growth from 2 June 2010 (EC,

2010), Regulacija finansijskih usluga za održivi razvoj

• Ovi dokumenti ukazuju na brojne potrebne reforme za poboljšanje načina

djeluje finansijsko tržište EU

• Doktumenti se odnose na pitanje :

1. nadzora finansijskog tržišta EU

2. reguliranja ovog tržišta,

3. poboljšanja učinkovitosti njegovog funkcioniranja,

4. transparentnosti, likvidnosti i integracije.

Doneseno je niz propisa kojima je cilj zaštita potrošača te upravljanja u kriznim

situacijama.

• Što se tiče nadzora finansijskog tržišta EU formiranje :

1. Europski odbor za sistemski rizik (ESRB) – cilj je nadzirati cjelokupno finansijsko

tržište EU (tzv. makrobonitetni nadzor), vrši promatranje finansijskog tržišta u

kontekstu mogućnosti pojave sistemskog rizika, tržišta, izdaje preporuke koje se

odnose na korektivne radnje u situacijama povećane prijetnje sistemskog rizika ,

srađuje sa IMF, Evropskom centralnom bankom,

2. Europski sistem finansijskog nadzora nadzornika (ESFS) koji je mreža tijela:

a) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA),

b) Europska agencija za vrijednosne papire i tržišta (ESMA),

c)Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno penziono osiguranje(EIOPA).

• Osim novog nadzora nad financijskim tržištem, EU je odredila uvođenje brojni regulatornih promjena koje su obvezujuće za finansijske institucije EU.

• Oni se tiču uglavnom zahtijeva za bonitetom, interno upravljanje rizikom i dostupnost finansijskih informacija.

• Među tim se propisima može spomenuti (EC, 2010):

1) The Capital Requirements Directive (CRD)(CRD) - DIREKTIVA 2013/36/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ2)

2) Direktiva o solventnosti II - Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja(Solventnost II)

3) Omnibus 2-direktiva upućena osiguravajućim društvima – do stupa na snagu direktiva Solventnost II.

4) Nova načela koja se odnose na plaće i bonuse u finansijskim institucijama – njihova cilj je povećati učinkovitost upravljanja rizikom,

5) Zelena knjiga o korporativnom upravljanju u finansijskim institucijama -cilj poboljšati nadzor rizika koji finansijske institucije preuzimaju radi povećanja učinkovitosti upravljanja rizikom,

6) Uredba o agencijama za kreditni rejting - CRA-e - ti propisi uvode nova načela koji upravljaju uspostavljanjem i nadzorom rejting agencija

7) Direktiva o AIFM-u (Direktiva za alternativne investicijske fondove) - adresirana direktiva

8) Novi računovodstveni standardi (objavio ih Odbor za međunarodne računovodstvene standarde - IASB)

• Pored niza institucionalnih i regulatornih mjera EU jeposeban značaj

posvetila i statistici

• U tom je kontekstu Eurostat - Statistički ured Europske unije - prepoznao

potrebu da se osigura usklađeni pristup o posljedicama statističkih

računovodstava na bankarskim i drugim operacijama potpore tržištu od

strane javnih tijela te da usko surađuje s međunarodnim partnerima na

statističkim podacima.

Covid 19 – djelovanje institucija nadzoronog

mehanizma u EU

• Da bi se ublažile negativne posljedice na živote građana i ekonomiju uslijed COVID 19 , EK poduzela ekonomsko-političke mjere kao odgovor na pandemiju, primijenila potpunu fleksibilnost fiskalnih pravila EU-a, revidirala svoja pravila o državnim potporama i uspostavila investicijsku inicijativu kao odgovor na koronavirus u vrijednosti od 37 milijardi EUR za pružanje likvidnosti malim poduzećima i sektoru zdravstvene skrbi.

• Osim toga, Komisija je 02.04. predložila dalekosežne mjere za aktivaciju svih sredstava iz proračuna EU-a kako bi se zaštitiliživoti i izvori prihoda.

• EK je pokrenula novu inicijativu za potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (engl. Supportmitigating Unemployment Risks in Emergency – SURE), čiji je cilj očuvati radna mjesta i podupirati porodice.

• EK je predložila da se sva raspoloživa sredstva iz strukturnih fondova preusmjere na suzbijanje koronavirusa. Potporu će dobiti i poljoprivrednici i ribari te oni kojima je pomoć najpotrebnija. Inicijativa Solidarnost EU-a za zdravlje donosi tri milijarde eura namijenjene zadovoljavanju potreba zdravstvenih sustava država članica.

ESMA – preporuke COVID 19 • ESMA je u svojoj početnoj izjavi o pandemiji COVID-19 11. 03.2020 dala sudionicima na finansijskom

tržištu sljedeće preporuke:

1. Planiranje kontinuiteta poslovanja - svi sudionici na finansijskom tržištu, uključujući infrastrukturu, trebali bi biti spremni primijeniti svoje planove u kriznim situacijama, uključujući primjenu mjera kontinuiteta poslovanja, kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja u skladu s regulatornim obvezama;

2. Objavljivanje tržišta - izdavatelji bi trebali objaviti što je prije moguće sve značajne informacije koje se tiču utjecaja COVID-19 na njihove osnove, izglede ili finansijsku situaciju u skladu sa svojim obvezama transparentnosti iz Uredbe o zlouporabi tržišta;

3. Finansijsko izvješćivanje - izdavatelji bi trebali osigurati transparentnost o stvarnim i potencijalnim učincima COVID-19, u mjeri u kojoj je to moguće na temelju kvalitativne i kvantitativne procjene njihovih poslovnih aktivnosti, finansijske situacije i ekonomskog učinka u svom finansijskom izvještaju na kraju 2019. ako su ovi još nisu dovršene ili na bilo koji drugi način u svojim privremenim objavljivanjima finansijskog izvješćivanja; i

4. Upravljanje fondovima - upravitelji imovine trebali bi nastaviti primjenjivati zahtjeve u upravljanju rizikom i reagirati u skladu s tim.

• Cilj ESMA-e je održati otvorena i uredna tržišta onako kako su ključna za funkcioniranje ekonomije i finansijskog sistema, posebno u trenutnim okolnostima.

• Otvorena tržišta dopuštaju nastavak postupka prilagodbe cijena novim informacijama i pružaju likvidnost u korist investitora, omogućujući im ponovno uspostavljanje uravnoteženja portfelja i ispunjavanje ugovornih obveza. ESMA, u suradnji s nacionalnim nacionalnim nadležnim tijelima, nastavlja pratiti kretanja na finansijskim tržištima kao rezultat epidemije COVID-19 te je spremna upotrijebiti svoje ovlasti kako bi osigurala uredno funkcioniranje tržišta EU-a kako bi koristila investitorima i podržala stabilnost; i

• ESMA i regulatorne radnje kao odgovor na COVID-19 - intenzivirala koordinaciju s nacionalnim nacionalnim nadležnim tijelima.

• Da bi pomogla kontinuitetu poslovanja sudionika na tržištu, ESMA razjasnila zahtjeve u vezi s snimanjem telefonskih razgovora, pružila olakšice u vezi s određenim brojem rokova, uključujući rok u vezi s SFTR-om, te koordinirala provedbu mjera kratke prodaje u mnogim državama članicama.

• ESMA će nastaviti će snažnu saradnju s nacionalnim nadležnim tijelima kako bi odgovorili na trenutne iznimne okolnosti.

Pogledati

https://www.youtube.com/watch?v=mhKElH-gKSI