Upload
ivan-cile
View
39
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
70 POZNATIH PATOGENA NA VINOVOJ LOZI:
GLJIVIČNE BOLESTI (plamenjača, pepelnica, truleži...)
BAKTERIJSKE BOLESTI (rak, nekroze)
55 VIRUSA
5 VIROIDA
1 KSILEMOM OGRANIČENA BAKTERIJA
8 FITOPLAZMI
Prvi simptomi žutila na vinovoj lozi krajem 70-tih godina prošlog veka u
severnoistočnoj Srbiji.
UtvrĎeno prisustvo cikade Scaphoideus titanus Ball (Auchenorryncha,
Cicadellidae), vektor fitoplazme prouzrokovača Flavescence dorée 2003. godine.
Uzrokuju preko 200 biljnih bolesti voćaka, vinove loze i nekih
jednogodišnjih i višegodišnjih zeljastih biljaka.
Otkrivene 1967. godine »mikoplazmama slični organizmi« (MLOs)
Intracelularni mikroorganizmi nastanjuju floem i to ćelije sitastih cevi
različitih biljnih vrsta. Kretanje sporo, a distribucija neravnomerna (Martelli
and Boudon-Padieu, 2006).
Prenose ih insekti, vektori iz grupe cikada na perzistentan način (Lefol et
al., 1994).
Okruglastog, ali promenljivog oblika i veličine (50-1000 nm u prečniku).
Vidljive su pod elektronskim mikroskopom. Imaju najmanji genom od svih
prokariotskih organizama (560-2.200 kbp) - nedovoljno poznat.
Grupisane na filogenetskom stablu u oko 20 grupa i podgrupa, na osnovu
sličnosti u sekvencama njihovog 16S ribozomalnog gena i bioloških
osobina (Boudon-Padieu, 2005).
Candidatus Phytoplasma vitis 16 SrV - Elm Yellows grupa prouzrokovač
bolesti tipa Flavescence dorée (FD)
Candidatus Phytoplasma solani 16SrXII -stolbur grupa prouzrokovač Bois
noir (BN),
• Fitoplazme vinove loze - oboljenje tipa žutila, destruktivna
oboljenja,
• Smanjenje prinosa i kvaliteta grožĎa i vina,
• Izostanak lignifikacije onemogućava sazrevanje lastara
• Izmrzavanje lastara tokom zime.
• Žutilo vinove loze prvi put je opisano kao bolest Flavescence
dorée u Francuskoj pedesetih godina prošlog veka na
genotipu vinove loze Baco 22A u jugozapadnoj
Francuskoj (Levadoux, 1955, loc. cit. Bovey and Martelli,
1992),
• Caudwell (1957, loc. cit. Bovey and Martelli, 1992) dokazao
infektivnu prirodu
• Etiološka i molekularna proučavanja, devedesetih godina prošlog
veka, karakterisan je prouzrokovač (Martelli and Boudon-
Padieu, 2006).
niz patoloških
promena
cvastima,
grozdovima i
lastarima
vitalnost
promene na
listovima
prevremeno
sušenje
uginjavanje Štetnost
umanjena broja
cvasti po čokotu
održavanje i razvoj
formiranih cvasti
smanjenje
prinosa/čokot
smanjenje
prinosa /površini
broja formiranih
lastara /čokotu
broja nepotpuno
zdrvenjenih
lastara
prevremenog
uginjavanja
čokota
Zastupljenost fitoplazmi u vinogorjima Banata
Mesto Br.vinograda Br.sorata Intenzitet (%)
Vršac 3/3 3 7-34
Bela Crkva 5/3 3 4-30
Ban.Karlovac 12/7 3 3-20
Alibunar 3/3 2 3-10
Čoka 5/2 2 2-10
Palić 2/2 2 3-6
Zastupljenost fitoplazmi na sortama u vinogorjima Banata
Sorta Br.lokaliteta Br.vinograda Intenzitet (%)
šardone 3 4 6-30
frankovka 3 4 6-34
župljanka 4 7 4-20
smederevka 2 4 <5-10
it.rizling 1 1 3
raj.rizling 2 2 2-3
Tipovi fitoplazmi na sortama Južnobanatskog regiona (Vršac,Bela
Crkva, Banatski Karlovac)
Sorta Br.vinograda Tip fitoplazme
šardone 1 BN
frankovka 1 BN
župljanka 3 BN
Tipovi fitoplazmi u vinogradarskim regionima Srbije
8/0
16/14
27/20
8/8
16/1
27/3
0
5
10
15
20
25
Nišavsko-
južnomoravski
Zapadno-moravski Južno-banatski
Bro
j p
ozit
ivn
ih u
zo
raka
FD BN
Mere borbe
Uništavati samonikle loze, napuštene i masovno zaražene vinograde u
kojima su dominantne osetljive sorte i čije dalje korišćenje nije rentabilno.
Tokom zime rigorozna rezidba. Uklanjati nedozrele lastare kao i one na
kojima su položena jaja ili su se već razvile larve vektora.
Za podizanje novih zasada koristiti zdrav sadni materijal i podizati ih u
izolovanim područjima, u kojima nema izvora zaraze – prostorna izolacija
najmanje kilometar.
U novim vinogradima pratiti pojavu vektora i čim se pojave suzbijati ih.
Dugoročna mera – ispitivanje osetljivosti sorata i podloga i njihovo
uvodjenje u proizvodnju.
Fitoplazma FD - najrasprostranjenija u vinogorjima Srbije, kao i da je
Plovdina, najosetljivija na FD
Biotest – pogodan test za dokazivanje fitoplazmoza vinove loze.
Zelenim kalemljenjem, simptomi fitoplazmi se pojavljuju za manje
od 30 dana. Ovo je vremenski, najkraći period u prenošenju
fitoplazmi a i virusa, sa zaražene na zdravu vinovu lozu, što je od
velikog značaja za identifikaciju ovih patogena, odnosnio bolesti,
biološkim testom – metodom INDEKSIRANJA, i važna karika u
Kohovim postulatima.
U toku istraživanja na ovoj problematici primećen je fenomen
oporavka vinove loze (Recavery).