UNIVERZITET U BIHAUVISOKA ZDRAVSTVENA KOLA BIHA

Seminarski rad Fiziologija i patofiziologija Tema: Ovolucija nadbubrenih lijezda

Prof.dr.sci.Sulejman KendiAsistent:mr.sci.Terzi-AvdagiMirsadaStudentice:Sedija eki, Samra Ljubijanki, Nejra SelimoviBiha,juni,2011

SADRAJSadraj ....11.Uvod....22.Anatomija i histologija.33.Fiziologija....34.Hormoni ......45.Poremeaji funkcije nadbubrenih lijezda.....45.1 Prekomjerno aktivne nadbubrene lijezde..4 Simptomi prekomjerne aktivne nadbubrene lijezde...4 Dijagnoza prekomjerne aktivne nadbubrene lijezde..45.2 Prekomjerna proizvodnja kortikosteroida....5 Simptomi prekomjerne proizvodnje kortikosteroida...6 Dijagnoza prekomjerne proizvodnje kortikosteroida..6 Lijeenje prekomjerne proizvodnje kortikosteroida..65.3 Prekomjerna proizvodnja aldosterona.6 Simptomi prekomjerne proizvodnje aldosterona7 Dijagnoza i lijeenje prekomjerne proizvodnje aldosterona...76.Addisonova bolest..87.Cushingova bolest.......87.1 Cushinkov sindrom..98.Karcinom nadbubrene lijezde.....9 Mogunost lijeenja nadbubrene lijezde..10 Simptomi karcinoma nadbubrene lijezde.109.Stres i funkcija kore nadbubrene lijeze.1110.Zakljuak1211.Litaratura13

1.UVOD

Nadbubrena lijezda je organ kod sisara, ukljuujui i ovjeka. To je mala parna trouglasta endokrina lijezda koja se nalazi na vrhu svakog bubrega. Njena glavna odgovornost je regulacija stresnog odgovora putem kortikosterida i kateholamina, ukljuujui i adrenalin. Sastoje se iz dva dijela: kore i sri, koji se meusobno razlikuju i po porijeklu i po funkciji.Kora lui sljedee grupe hormona: mineralokortikoide: aldosteron, kortikosteron, koji reguliu promet minerala (posebno natrijuma i kalijuma) i vode, ime odravaju homeostazu; nazivaju se hormoni koji uvaju ivot; glikokortikoide: meu njima je najaktivniji kortizol; reguliu promet ugljenih hidrata, proteina i lipida; androgene i estrogene hormone koji utiu na razvoj polnih organa u djeijem uzrastu. Sr nadbubrene lijezde lui :adrenalin i noradrenalin. Njihovo dejstvo je slino dejstvu simpatikog nervnog sistema ubrzavaju rad srca, poveavaju krvni pritisak itd.Vanjski dio (kora ili korteks) stvara: aldosteron, koji regulira ravnoteu soli u tijelu, kortizol, koji je od bitne vanosti za metabolizam bjelanevina, masti i ugljikohidrata, muke spolne hormone (androgene).

2.ANATOMIJA I HISTOLOGIJA

Nadbubrene lijezde poput trokutaste kape pokrivaju gornje polove lijevog i desnog bubrega. Nadbubrena lijezda ima modinu (lat. medulla glandualae suprarenalis) i vanjski uti sloj ili koru (lat. cortex glanulae suprarenalis). Kora nadbubrene lijezde ima tri sloja i to klupasti (lat. zona glomerulosa), svenjiasti (lat. zona fasciculata) i mreasti (lat. zona reticularis).

3.FIZIOLOGIJA Kora nadbubrene lijezde izluuje tridesetak razliitih hormona. Svi su oni po svojoj kemijskoj grai steroidni hormoni, a prema djelovanju mogu biti mineralokortikoidi, glukokortikoidi i spolni hormoni. Mineralkortikoidi sudjeluju u regulaci koncentracije natrija i kalija u tjelesnim tekuinama. Glavno mjesto njihova djelovanja jesu distalni i sabirni kanalii nefrona bubrega gdje pojaavaju izluivanje kalija, te reapsorpciju natrija. Aldosteron je glavni predstavnik mineralkortikoida. Osim na bubrege aldosteron na slian nain djeluje i na lijezde slinovinca, lijezde lojnice i crijevni epitel. Glukokortikoidi sudjeluju u regulaciji metabolizma hranjivih tvari i u sudjelovanju posljedica iznenadnih tetnih podraaja (stresa). Glavni predstavnik glukokortikoida jest kortizol. Djelovanje kortizola poveava se koncentracija glukoze u krvi to je posljedica poveanja glukoneogeneze i smanjena iskoritavanja glukoze u stanicama tijela. Uinak kortizola na metabolizam bjelanevina oituje se u razgradnji bjelanevina iz miia i drugih tkiva time nastaju aminokiseline od kojih jetra stvara druge bjelanevine potrebne organizmu. Djelovanjem kortizola za glavninu energijskih promjena dobiva se od masti.

4.HORMONI

Kora lui sljedee grupe hormona: Mineralokortikoide:aldosteron, kortikosteron, koji reguliraju promet elektrolita (posebno natrija i kalija) i vode, ime odravaju homeostazu; nazivaju se hormoni koji uvaju ivot; Glukokortikoide: meu njima je najaktivniji kortizol; reguliraju metabolizam ugljikohidrata, proteina i lipida; Androgene i estrogene hormone koji utjeu na razvoj spolnih organa u djejem uzrastu. Sr nadbubrene lijezde lui adrenalin i noradrenalin. Njihovo djelovanje je slino djelovanju simpatikog ivanog sustava ubrzavaju rad srca, poveavaju krvni tlak itd.

5.POREMEAJI FUNKCIJE NADBUBRENE LIJEZDE

5.1PREKOMJERNO AKTIVNE NADBUBRENE LIJEZDENadbubrene lijezde mogu proizvoditi previe jednog ili vie hormona. Uzrok mogu biti promjene u samim nadbubrenim lijezdama ili prekomjerno poticanje hipofize. Simptomi i lijeenje ovise o tome koji se hormoni proizvode prekomjerno, androgeni steroidi, kortikosteroidi ili aldosteron.Prekomjerna proizvodnja androgenih steroida (testosterona i slinih hormona) je stanje koje vodi virilizaciji, razvitku pretjeranih mukih znaajki bilo u mukaraca ili u ena.Blaga prekomjerna proizvodnja androgena je esta, ali moe dovesti samo do poveanog rasta dlake (hirzutizam). Prava virilizirajua bolest je rijetka i pogaa samo 1 - 2 na svakih 100.000 ena. Incidenciju virilizirajue bolesti u mukaraca je gotovo nemogue pogoditi.

Simptomi prekomjerno aktivne nadbubrene lijezde:Znaci virilizacije ukljuuju dlakavost lica i tijela, elavost, akne, produbljivanje glasa i poveanu miiavost. U ena se maternica smanjuje, klitoris poveava, prsa postaju manja, a normalna menstruacija prestane. I mukarci i ene mogu imati poveanu spolnu elju.

Dijagnoza prekomjerno aktivne nadbubrene lijezde:Kombinacija tjelesnih promjena pomae doktoru da relativno lako moe prepoznati virilizaciju. Pretraga moe odrediti nivo androgenih steroida u mokrai. Ako je nivo visok, test potiskivanja deksametazonom moe pomoi pri odreivanju radi li se o raku, nekanceroznom tumoru (adenomu) ili poveanju dijelova kore nadbubrene lijezde koje proizvode hormon (hiperplazija nadbubrene lijezde). U tom testu se kortikosteroid deksametazon daje na usta.Ako je problem hiperplazija nadbubrene lijezde, deksametazon sprijjeava nadbubrene lijezde da proizvode androgene steroide. Ako je problem adenom ili rak nadbubrenih lijezda, deksametazon samo djelomino smanjuje proizvodnju androgenih steroida ili je uope ne smanjuje. Da bi dobio uvid u nadbubrene lijezde, doktor moe zatraiti i CT ili MRI.

Lijeenje prekomjerno aktivne nadbubrene lijezde:Adenomi koji proizvode androgene i rak nadbubrene lijezde obino se lijee hirurkim uklanjanjem nadbubrene lijezde. Kod hiperplazije nadbubrenih lijezdi male koliine kortikosteroida kao to je deksametazon, openito smanjuju proizvodnju androgenih steroida, ali ti lijekovi mogu izazvati i simptome Cushingo-va sindroma, ako se da prevelika doza.Visok nivo kortikosteroida vremenom povisi krvni pritisak, oslabe kosti (dolazi do osteoporoze) i smanjuje se otpornost na infekcije. Poveava se rizik razvitka bubrenih kamenaca i eerne bolesti, a mogu se pojaviti duevni poremeaji ukljuujui depresiju i halucinacije. ene sa Cushingovim sindromom obino imaju nepravilni menstrualni ciklus. Djeca sa tim stanjem rastu sporo i ostaju niskoga rasta. U nekih ljudi nadbubrene lijezde proizvode i velike koliine androgenih steroida to dovodi do poveane dlakavosti lica i tijela, elavosti i poveanog spolnog nagona.

5.2PREKOMJERNA PROIZVODNJA KORTIKOSTEROIDA

Prekomjerna proizvodnja kortikosteroida, bilo zbog prekomjerne proizvodnje u nadbubrenim lijezdama, ili zbog toga to doktor daje prekomjerne koliine, dovodi do Cushingova sindroma.Nekad nadbubrene lijezde proizvode prekomjerne kortikosteroide ak kada je nivo kortikotropina niska, obino kada se u nadbubrenoj lijezdi razvije benigni tumor (adenom). Benigni tumori kore nadbubrene lijezde su izuzetno esti, ima ih polovica svih ljudi do dobi od 70 godina. Samo je mali dio tih benignih tumora aktivan, incidencija adenoma koji uzrokuju bolest je oko 2 na milion ljudi. Kancerogeni tumori kore nadbubrene lijezde su podjednako esti, ali rak koji uzrokuje endokrinu bolest je posve rijedak.

Simptomi prekomjerne proizvodnje kortikosteroida:Budui da kortikosteroidi mijenjaju koliinu i raspodjelu tjelesne masti, osoba sa Cushingovim sindromom obino ima veliko okruglo lice (lice poput mjeseca). Po cijelom gornjem dijelu trupa razvija se prekomjerna mast, a moe se posebno isticati na vrhu lea (bivolska grba). Prsti, ake i stopala su obino tanki u odnosu na zadebljali trup. Miii gube obujam to dovodi do slabosti. Koa postaje tanka, lako se stvaraju modrice i slabo zarastaju nakon podljeva ili reznih rana. Po stomaku se mogu razviti grimizne pruge koje izgledaju poput znakova gubitka kone elastinosti (strije).Visok nivoa kortikosteroida vremenom povisi krvni pritisak, oslabe kosti (dolazi do osteoporoze) i smanjuje se otpornost na infekcije. Poveava se rizik razvitka bubrenih kamenaca i eerne bolesti, a mogu se pojaviti duevni poremeaji ukljuujui depresiju i halucinacije. ene sa Cushingovim sindromom obino imaju nepravilni menstrualni ciklus. Djeca sa tim stanjem rastu sporo i ostaju niskoga rasta. U nekih ljudi nadbubrene lijezde proizvode i velike koliine androgenih steroida to dovodi do poveane dlakavosti lica i tijela, elavosti i poveanog spolnog nagona.

Dijagnoza:Doktori koji nakon to razmotre simptome posumnjaju na Cushingov sindrom, mjere nivo kortizola, glavnog kortikosteroidnog hormona u krvi. Normalno je nivo kortizola visok ujutro, a preko dana se smanjuje. U ljudi koji imaju Cushingov sindrom nivo kortizola ujutro je vrlo visok i ne smanjuje se kasnije tokom dana, kako bi se oekivalo. Ako je nivo kortizola visok, doktor moe preporuiti test potiskivanja deksametazonom. Test se temelji na sposobnosti deksametazona da potiskuje hipofizu i na taj nain smanjuje poticanje nadbubrene lijezde. Najprije se uzorak mokrae ispita na kortizol. Tada se daje deksametazon, a nivo kortizola mjeri u drugom uzorku mokrae. Ako Cushingov sindrom uzrokuje poticanje hipofize, nivo kortizola e padati, ako je Cushingov sindrom uzrokovalo poticanje iz nekog nehipofiznog izvora kortikotropina ili nekog tumora nadbubrene lijezde, nivo kortizola u mokrai e ostati visoko. Ako Cushingov sindrom uzrokuje poticanje hipofize, nivo kortizola e padati, ako je Cushingov sindrom uzrokovalo poticanje iz nekog nehipofiznog izvora kortikotropina ili nekog tumora nadbubrene lijezde, nivo kortizola u mokrai e ostati visoko.

Lijeenje prekomjerne proizvodnje kortikosteroida:Lijeenje je usmjereno na hipofizu ili nadbubrenu lijezdu ovisno o izvoru problema. Za uklanjanje ili razaranje tumora hipofize moe biti potreban hirurki zahvat ili zraenje. Adenomi nadbubrene lijezde mogu se esto ukloniti operacijom. Ako te terapijske metode nisu djelotvorne ili ako tumor ne postoji, katkada treba ukloniti obje nadbubrene lijezde. Svaka osoba kojoj se uklone obje nadbubrene lijezde i mnogi ljudi kojima je uklonjen dio nadbubrenih lijezdi moraju doivotno uzimati kortikosteroide.Nekih 5%-10% ljudi kojima su uklonjene obje nadbubrene lijezde razvijaju Nelsonov sindrom.U tom se stanju povea hipofiza koja proizvodi velike koliine kortikotropina i drugih hormona, kao to je hormon koji potie beta-melanocite, koji potamnjuje kou. Ako je potrebno, Nelsonov sindrom se moe lijeiti zraenjem ili hirurkim uklanjanjem hipofize.

5.3PREKOMJERNA PROIZVODNJA ALDOSTERONA

Prekomjerna proizvodnja aldosterona (hiperaldosteronizam) iz nadbubrenih lijezda je stanje koje djeluje na nivo natrija, kalija, bikarbonata i hlorida u krvi, te dovodi do visokog krvnog pritisaka, slabosti i, rijetko, do razdoblja paralize. Aldosteron, hormon koji proizvode i lue nadbubrene lijezde, javlja bubregu da izlui manje natrija, a vie kalija. Proizvodnjom aldosterona djelomino upravlja kortikotropin iz hipofize, a djelomino kontrolni mehanizam u bubrezima (renin-angiotenzin-aldosteronski sistem). Renin,enzim koji se proizvodi u bubrezima, kontrolira aktivaciju hormona angiotenzina koji potie nadbubrene lijezde da proizvode aldosteron hormona angiotenzina koji potie nadbubrene lijezde da proizvode aldosteron..Hiperaldosteronizam moe biti posljedica tumora (obino nekancerogenog) u nadbubrenoj lijezdi (stanje nazvano Connov sindrom). Katkada je hiperaldosteronizam odgovor na neke bolesti, npr. nadbubrene lijezde lue velike koliine aldosterona ako je krvni pritisak vrlo visok ili ako je arterija koja nosi krv bubrezima suena.

Simptomi prekomjerne proizvodnje aldosterona:Visoka nivo aldosterona moe dovesti do niskog nivoa kalija, uzrokujui slabost, trnce, miina stezanja i paralizu. Nervni sistem moe neispravno funkcionirati. Neki ljudi postanu izvanredno edni i esto mokre, a neki pokazuju promjene linosti.Simptomi hiperaldosteronizma su povezani i sa jedenjem slatkoga korijena (Glycyrrhiza glabra) koji sadri hemijski spoj vrlo slian aldosteronu. U rijetkim sluajevima ljudi koji jedu mnogo slatkia sa dodatkom tvari okusa pravog slatkog korijena mogu razviti sve simptome hiperaldosteronizma.Dijagnoza i lijeenje prekomjerne proizvodnje aldosterona:Doktor koji posumnja da su visoki krvni pritisak ili s njime povezani simptomi posljedica hiperaldosteronizma moe odrediti nivoa natrija i kalija u krvi. Doktor moe mjeriti i nivo aldosterona i, ako je on visok, moe propisati spironolakton, lijek koji blokira djelovanje aldosterona, da provjeri vraa li se nivo na normalu. Druge pretrage openito nisu potrebne.Kada se proizvodi previe aldosterona, doktori ispituju nadbubrene lijezde na adenom ili rak.Dok CT ili MRI mogu biti od pomoi, esto je potreban pretraivaki (eksploracijski) hirurki zahvat. Ako se nae tvorba, obino se moe ukloniti. Kada se ukloni jednostavni adenom, u oko 70% sluajeva krvni se pritisak vrati na normalu, a drugi simptomi nestanu.Ako se tumor ne nae, a itava je lijezda preaktivna, djelomino uklanjanje nadbubrene lijezde ne mora suzbiti visoki krvni pritisak, a potpuno uklanjanje e dovesti do zatajenja nadbubrenih lijezda, to e zahtijevati lijeenje do kraja bolesnikova ivota. Meutim, spironolakton obino moe suzbiti simptome, a lijekovi protiv povienog krvnog pritisaka su lako raspoloivi. Rijetko treba ukloniti obje nadbubrene lijezde.

6.ADDISONOVA BOLEST

Addisonova bolest, tj. kronina adrenokortikalna insuficijencija kronina insuficijencija kore nadbubrene lijezde. Najee je uzrokovana autoimunim procesom ili rjee tuberkulozom nadbubrenih lijezda. Kliniki simptomi bolesti su gubitak na teini, munina, hiperpigmentacija bukalne sluznice i koe, osobito u podruju pregiba na dlanovima, niski krvni tlak, miina slabost, dijareja te gubitak kose i dlaka.

Addisonova bolest je najee AUTOIMUNE GENEZE, ali moe biti i posljedica razaranja kore, npr. metastatskim karcinomom, amiloidozom ili tuberkulozom. Addisonova bolest je bolest nadbubrene lijezde koja dovodi do primarne adrenokortikalne insuficijencije. Nedovoljna je proizvodnja steroidnih hormona (glukokortikoida i mineralokortikoida) uz porast ACTH.

Manjak glukokortikoida dovodi do gubitka tjelesne teine, umora, probavnih poremeaja, hipoglikemije i depresivnog raspoloenja. Gubitak mineralkortikoida dovodi do dehidracije, smanjenja konog turgora, hipotenzije i greva.

Prognoza za uspjean oporavak je dobra ako se bolest rano prepozna i odgovarajue lijei.

7.CUSHINGOVA BOLEST

Cushingova bolest nastaje kao posljedica autonomne sekrecije kortizola iz tumora hipofize (adenoma). Takvi bolesnici razviju karakteristinu kliniku sliku kao posljedicu prevelike koliine kortizola - promjene na licu, nakupine masnog tkiva na trupu, strije po koi, propadanje muskulature. Iako impresivne, to su samo vanjske manifestacije. Kao posljedica vrlo suptilnih, ali snanih patofiziolokih mehanizama, razvijaju se i promjene na srano-ilnom sustavu, visoki krvni tlak, povien eer u krvi, osteoporoza i emocionalna nestabilnost. Zbog prekomjerne stimulacije s ACTH dolazi do poveane produkcije glukokortikoida u kori nadbubrene lijezde. Prekomjerna koliina ACHT posljedica je bazofilnog adenoma hipofize, ili hiperplazije hipofize ili zbog prekomjernog izluivanja kortikotropnog imbenika neurona hipotalamusa, koji dolazi do hipofize portalnim venoznim krvotokom.

7.1CUSHINKOV SINDROM

Kliniki postoji slinost s Cushingovom bolesti. Uzrok je primarna prekomjerna produkcija glukokortikoida kore nabubrene lijezde bilo zbog adenoma, ili hiperplazije ili karcinoma nadbubrene lijezde. Ektopina produkcija ACTH moe takoer biti uzrokom sindroma, a isto tako mogu i jatrogeni uzroci imati znaenje, nakon dugotrajne terapije s kortikosteroidima, posebice kod autoimunih bolesti, moe se razviti jatrogeni Cushingov sindrom.

I kod Cushingove bolesti i kod Cushingova sindroma simptomi su gotovo isti: lice poput mjeseca, odlaganje masti u iji, atrofija miia, hiperglikemija, povien broj krvnih stanica (hiperglobulija), poviena razina natrija i smanjena razina kalija.

8.KARCINOM NADBUBRENE LIJEZDE

Nadbubrena lijezda je tvornica vrlo vanih hormona. Sr nadbubrene lijezde izluuje adrenalin i noradrenalin, a kora mnoge steroidne hormone male hidrofobne molecule.Pod karcinomom nadbubrene lijezde podrazumijeva se karcinom koji nastaje u kori nadbubrene lijezde.

Tumor u nadbubrenoj lijezdi djeluje na nain da: lijezda lui vie hormona (funkcionalni tumor) ili da lijezda uope ne lui hormone (nefukcionalni tumor). Rak koji nastaje u sri nadbubrene lijezde zove se pheochromocytoma i on uzrokuje luenje previe adrenalina.

Pheochromocytoma su uglavnom benignog oblika (mada ima i malignih oblika) te kao simptome uzrokuju: visoki tlak, vrlo snane glavobolje, ubrzano lupanje srca, izraeno crvenilo u licu i povraanje.

Mogunosti lijeenja carcinoma nadbubrenih lijezda:

Mogunosti lijeenja karcinoma nadbubrene lijezde ukljuuju kirurki zahvat, zraenje i kemoterapiju. Bioloka terapija kao noviji nain lijeenja karcinoma nadbubrene lijezde se ispituje klinikim istraivanjima.

Plan lijeenja uglavnom ovisi o stadiju bolesti.

Simptomi karcinoma nadbubrenih lijezda:Neki od glavnih simptoma mogu biti bol i oteklina (kvrica) u abdomenu.

Nefunkcionalni karcinom- nadbubrene lijezde uglavnom ne pokazuje nikakve simptome u ranijim stadijima.

Funkcionalni karcinom- proizvodi i lui previe odreeni hormon (kortizol, aldosteron, testosteron ili estrogen).

Viak odreenog hormona uzrokuje razliite simptome:

PREVIE KORTIZOLA:

debljanje u licu, vratu, i gornjem dijelu tijela, tanje ruke i noge pojaana dlakavost na licu, rukama i leima okruglo, crveno lice kvrica masti na stranjem dijelu vrata promjene u glasu (dubok glas, promuklost), oteknue spolnih organa ili dojki miina slabost visok eer visok krvni tlak

PREVIE ALDOSTERONA:

visok krvni tlak miina slabost ili grevi esto mokrenje est osjeaj ei

PREVIE TESTOSTERONA (kod ena)

pojaana dlakavost na licu, rukama i leima akne elavost promjene u glasu (dubok glas, promuklost) izostanak menstruacije

9.STRES I FUNKCIJA KORE NADBUBRENE LIJEZDE

Sredinje mjesto osovine hipotalamus-hipofiza-kora nadbubrene lijezde nalazi se u neuronima paravaentrikularne jezgre hipotalamusa. Ovi neuroni lue hormon koji oslobaa kortikotropinte neurone koji lue arginin-vazopresin. Noradrenergini neuroni se nalaze u locus ceruleusu jezgri produene modine.

Jedan i drugi centar su povezani, posjeduju osnovnu dnevnu aktivnosti i zajedno s perifernim produktima (hormonima) reagiraju u stresu, pa su poznati jo i pod imenom stresni sustav. Osovina HIPOTALAMUS - HIPOFIZA KORA NADBUBRENE LIJEZDE zajedno sa simpatikim sustavom povezuje centralni ivani sustav i periferiju tijela. Luenje kortizola je konani produkt i izraz aktivnosti osovine hipotalamus-hipofiza-kora nadbubrene lijezde. Mehanizam povratne sprege odrava luenje kortizola unutar dobro definiranih ukupnih dnevnih granica.

Ovaj nadzor ukazuje da je nekontrolirano i prekomjerno luenje kortizola tetno za organizam.Kortizol se pojaano lui za vrijeme stresa, s posljedicom na brojne fizioloke funkcije organizma. Sistemski krvni tlak raste, dolazi i do poremeaja metabolizma ugljikohidrata i masti s dobro poznatim tetnim posljedicama. U osoba s normalnom razinom kortizola, ali preosjetljivim receptorima na kortizol, mogue je opaziti iste one promjene koje se vide kod pojaanog luenja kortizola.

U zadnjih nekoliko godina zapaena je velika klinika, fizioloka i biokemijska slinost akutnog stresa i depresije. U oba stanja pojaana je aktivnost hipotalamus-hipofiza-kora nadbubrene lijezde, te simpatikog sustava. Istodobno je inhibirano luenje hormona rasta, smanjenja funkcija titnjae i spolnih lijezda, te imunog sustava.Prekomjerna aktivnost osovine hipotalamus-hipofiza-kora nadbubrene lijezde karakterizira osobe u kroninom stresu; gubi se dnevni ritam kortizola, opaa se veernji porast i jutarnji pad razine kortizola u krvi.

Osobe u stresu imaju promijenjeni, povieni prag aktivnosti osovine hipotalamus-hipofiza-kora nadbubrene lijezde. Smanjivanje jutarnje razine kortizola je pokuaj ouvanja normalne koliine sveukupnog kortizola tijekom dana, pokuaj kompenzacije, odnosno uvanje organizma od prekomjerne dnevne koliine kortizola. Kod stresa dolazi do kompleksnih endokrinolokih i metabolikih promjena10.ZAKLJUAKNadbubrena lijezda je organ kod sisara, ukljuujui i ovjeka. To je mala parna trouglasta endokrina lijezda koja se nalazi na vrhu svakog bubrega. Njena glavna odgovornost je regulacija stresnog odgovora putem kortikosterida i kateholamina, ukljuujui i adrenalin. Sastoje se iz dva dijela: kore i sri, koji se meusobno razlikuju i po porijeklu i po funkciji.Kora lui sljedee grupe hormona:mineralokortikoide, glikokortikoide, androgene i estrogene hormone. Sr nadbubrene lijezde lui :adrenalin i noradrenalin. Vanjski dio (kora ili korteks) stvara:aldosteron, kortizol, muke spolne hormone (androgene).Nadbubrene lijezde mogu proizvoditi previe jednog ili vie hormona. Uzrok mogu biti promjene u samim nadbubrenim lijezdama ili prekomjerno poticanje hipofize. Simptomi i lijeenje ovise o tome koji se hormoni proizvode prekomjerno, androgeni steroidi, kortikosteroidi ili aldosteron. Prekomjerna proizvodnja androgenih steroida (testosterona i slinih hormona) je stanje koje vodi virilizaciji, razvitku pretjeranih mukih znaajki bilo u mukaraca ili u ena.Blaga prekomjerna proizvodnja androgena je esta, ali moe dovesti samo do poveanog rasta dlake (hirzutizam). Prava virilizirajua bolest je rijetka i pogaa samo 1 - 2 na svakih 100.000 ena. Incidenciju virilizirajue bolesti u mukaraca je gotovo nemogue pogoditi.Prekomjerna proizvodnja kortikosteroida, bilo zbog prekomjerne proizvodnje u nadbubrenim lijezdama, ili zbog toga to doktor daje prekomjerne koliine, dovodi do Cushingova sindroma.Cushingova bolest nastaje kao posljedica autonomne sekrecije kortizola iz tumora hipofize (adenoma). Takvi bolesnici razviju karakteristinu kliniku sliku kao posljedicu prevelike koliine kortizola - promjene na licu, nakupine masnog tkiva na trupu, strije po koi, propadanje muskulature. Iako impresivne, to su samo vanjske manifestacije.

Nekad nadbubrene lijezde proizvode prekomjerne kortikosteroide ak kada je nivo kortikotropina niska, obino kada se u nadbubrenoj lijezdi razvije benigni tumor (adenom). Benigni tumori kore nadbubrene lijezde su izuzetno esti, ima ih polovica svih ljudi do dobi od 70 godina. Samo je mali dio tih benignih tumora aktivan, incidencija adenoma koji uzrokuju bolest je oko 2 na milion ljudi. Kancerogeni tumori kore nadbubrene lijezde su podjednako esti, ali rak koji uzrokuje endokrinu bolest je posve rijedak.Prekomjerna proizvodnja aldosterona (hiperaldosteronizam) iz nadbubrenih lijezda je stanje koje djeluje na nivo natrija, kalija, bikarbonata i hlorida u krvi, te dovodi do visokog krvnog pritisaka, slabosti i, rijetko, do razdoblja paralize. Aldosteron, hormon koji proizvode i lue nadbubrene lijezde, javlja bubregu da izlui manje natrija, a vie kalija. Proizvodnjom aldosterona djelomino upravlja kortikotropin iz hipofize, a djelomino kontrolni mehanizam u bubrezima (renin-angiotenzin-aldosteronski sistem). Renin,enzim koji se proizvodi u bubrezima, kontrolira aktivaciju hormona angiotenzina koji potie nadbubrene lijezde da proizvode aldosteron hormona angiotenzina koji potie nadbubrene lijezde da proizvode aldosteron..Hiperaldosteronizam moe biti posljedica tumora (obino nekancerogenog) u nadbubrenoj lijezdi (stanje nazvano Connov sindrom). Katkada je hiperaldosteronizam odgovor na neke bolesti, npr. nadbubrene lijezde lue velike koliine aldosterona ako je krvni pritisak vrlo visok ili ako je arterija koja nosi krv bubrezima suena.Addisonova bolest, tj. kronina adrenokortikalna insuficijencija kronina insuficijencija kore nadbubrene lijezde. Najee je uzrokovana autoimunim procesom ili rjee tuberkulozom nadbubrenih lijezda. Pod karcinomom nadbubrene lijezde podrazumijeva se karcinom koji nastaje u kori nadbubrene lijezde.

LITERATURAhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Nadbubre%C5%BEna_%C5%BElijezdahttp://www.amoic.hr/NADBUBREZNA-ZLIJEZDA/g79.aspxhttp://www.zanovidan.hr/karcinom-nadbubre-ne-lijezde/http://www.vasdoktor.com/medicina-od-a-do-z/endokrinologija/433-nadbubrene-lijezde-poremeaji-funkcije-prekomjerno-aktivne-nadbubrene-lijezde