Florence Nightingale: Aneo osvetnik

Florence Nigthingale roena je u bogatoj obitelji, ali se odrekla luksuza kako bi pomagala bolesnima. Zahvaljujui njoj bolnice danas izgledaju sasvim drugaije nego prije 150 godina

Nacionalna heroina, svetica sa svjetiljkom, bogataica koja se odrekla luksuza da bi na ratitu njegovala ranjene vojnike zapravo je bila nesretna ena koju je britanska vlada sprijeila da svijetu otkrije istinu.

Florence Nightingale, ena koju cijeli svijet slavi kao utemeljiteljcu modernog pristupa njegovanju bolesnika i koja je moda vie nego bilo tko drugi dala smisao pojmu higijene, bila je po povratku iz rata rva vjetog spin doktora onoga doba. Nesretna Florence je, otkriva novi dokumenatarac BBC-ja, po povratku iz Krimskog rata otkrila da je svojom pogrekom ubila 5000 vojnika u bolnici koju je vodila u blizini Sevastopolja. No nisu joj dopustili da se iskupi.

Noima tjeila umirue

Scenarist i redatelj Norman Stone u filmu se ne bavi sasvim novom tematikom jer se jo od 1998., kad je Hugh Small objavio biografiju Florence Nightingale: Aneo osvetnik, zna da je njezino nepoznavanje higijene bilo krivo za visoku stopu smrtnosti u bolnici u Scutariju

Bolnica u Scutariju koju je vodila tijekom Krimskoga rata. Naknadno je otkrila da je zaraza izbila zbog loih higijenskih uvjeta barake su bile sagraene na zahodskim jamama

S obzirom na to da Small nije naveden kao jedan od suradnika na filmu, iako je redatelj koristio njegova otkria, novi dokumentarac je i predmet javne svae u Britaniji i optubi za krau auotrskih prava. No Stoneu je uspjelo ono to Smallu nije: objaviti svijetu da je Florence nesretnim vojnicima prije dijelila poljupce smrti, nego pruala ruku pomoi, iako je u njihovim oima ona doista bila svjetlo u tami dama sa svjetiljkom, kako su je zvali, jer je nou obilazila bolesnike krevete i tjeila umirue vojnike.

Kad je otkrila daje odgovorna za smrti, doivjelaje ivani slom

Ono to je Small otkrio, a Stone sada popularizirao, ono to je nesretnu Florence po povratku u London otjeralo u ivani slom, doista je strano: vojnicima na krimskom ratitu bilo bi bolje da su tamo i ostali, u blatu, okrueni mrtvima. Imali bi vee anse da preive jer je u zimu 1854. bolnica blizu Sevastopolja bila leglo zaraze, zbog ega je deset puta vie vojnika umrlo od infekcija i zaraznih bolesti poput tifusa, kolere i dizenterije nego od nezalijeenih rana.

Otprilike 12 mjeseci nakon zavretka Krimskog rata (1853-1856), vojnog sukoba Rusije i alijanse koju su inile Velika Britanija, Francuska, Osmansko Carstvo i Kraljevina Pijemont, Nightingale je shvatila istinu. Tada je u Muzeju gospoe Tussaud ve stajala njezina votana figura, a od nje je u Britaniji bila omiljenija tek kraljica Viktorija.

U dobi od 33 godine, nakon samo tri mjeseca obuke za medicinsku sestru u Njemakoj, poela je obilaziti bolnice, a 1853. postala je nadzornica u enskoj bolnici u Londonu.

Kao Ivana OrleanskaZahvaljujui renti od 500 funta godinje (danas 250.000 kuna), mogla je ivjeti udobno i posvetiti se karijeri. Sada znam to znai ivjeti i voljeti ivot, pisala je Florence svojoj sestri Parthenope. Ne elim nita drugo nego ovakav ivot, naglaavala je. Ubrzo je dobila priliku testirati svoje vjetine.

Njezin stari prijatelj Sidney Herbert, u to doba tajnik za rat, a kojeg je upoznala dok se 1847. u Rimu oporavljala od ivanog sloma prouzroenog krizom u vezi s Milnesom, zamolio ju je da vodi misiju sestara koja e se u Turskoj brinuti o ranjenicima. Pokazalo se da britanska vojska nije tako nepobjediva kako je sama vjerovala bili su toliko puni samopuzdanja da na ratite nisu ponijeli ni zavoje. Izgubili su 25.000 ljudi.

Kad su Florence i 38 sestara koje je ona obuila 1854. stigle u konjike barake u Scutariju, koje su u meuvremenu pretvorene u bolnicu, bile su u potpunom oku. Ne samo da je sve bilo zaputeno i prljavo, nego su se jo morale boriti i s mukim ovinizmom. Njezino medicinsko obrazovanje pokazalo se jalovim (ak je i njena sestra priznala da je bila nikakva medicinska sestra), no bila je dobra u nagovaranju autoriteta, lijenika koji nisu eljeli da na ratite doe eta sestara.

Malo se ponaala kao Ivana Orleanska, a malo kao Margaret Thatcher. Ne zna se koja se pokazala uinkovitom, no jedna svakako jest jer se kaos u konjikim barakama uskoro pretvorio u red.

Florence je, umjesto ranjenih vojnika, pisala pisma njihovim obiteljima, slala njihove plae i u bolnice uvela sobe za itanje. Vojnici su je voljeli jer ih je obilazila i danju i nou. Zovu me dama sa svjetiljkom. Zato me ne zovu dama s nonom posudom? To bi bilo tonije, komentirala je.

Britanski oficiri snimljeni na krimskom ratitu u trenucima predaha

U prvih pola godine u bolnicu je stiglo 12.000 ranjenika. Neto manje od polovice je umrlo jer su mukarci leali stisnuti na krevetima poput sardina u konzervi, u zgradi bez ventilacije, sagraenoj na zahodskim jamama. Jo gore, zbog vojne neorganizacije lijekovi i hrana koji su stizali iz Engleske nikada nisu isporueni bolnici, nego su ostali trunuti u luci.Florence je inila to je mogla kako bi popravila higijenske uvjete prala je mukarce i bolnicu, razmjestila krevete tako da izmeu njih bude vie mjesta, no nije imala pojma o bacilima, pa nije shvaala da prljavi zahodi ubijaju ljude.

Iz nekog razloga zanemarivala je tu injenicu do te mjere da se inilo kao da je namjerno umanjivala problem. Neugodni miris prljavtine koji se osjeao iz zahodskih jama na kojima su barake bile sagraene bio je toliko jak da su ga svi osjeali.

I ona ga je osjeala jer kad bi se povukla u svoju malu sobu, irom je otvarala prozore da izvjetri smrad. Uz to, izvor vode je bio zaraen jer je u bunar baena leina konja.

No nije joj palo na pamet, barem ne jo tada, da bi to moglo objasniti visoku stopu smrtnosti u bolnici. Bila je uvjerena da ranjenici umiru kao muhe zato to joj ih vojska alje prekasno da bi bili spaeni.

Teka grinja savjestiPo zavretku rata, kad se 1856. vratila u London, premijer lord Palmerston zatraio je od nje da istrai uzroke smrti 16.500 ranjenika. Uz pomo dr. Williama Farra strasno se bacila na posao, no kako je bila dobra u statistici, nije joj trebalo dugo da shvati pravu istinu: ona je bila kriva, njezino zanemarivanje higijene i nesposobnost da sprijei pojavu bolesti u bolesnikim sobama.

Vojnici s krimskog ratita s jednom od medicinskih sestara

Najprije su usporedili poslane zalihe s onima koje su primili, a potom su katalogizirali smrti prema ozljedama i gladi. Otkrila je da je stopa smrtnosti u Scutariju bila dvostruko vea nego u malim, pukovnijskim bolnicama.

Slomljena osjeajem krivnje i iskrenim aljenjem, u svibnju 1857. traila je od vlade da objavi istinu i da provede reformu sustava javnoga zdrastva. Odbili su jer bi to znailo sramotu za veliki broj visokorangiranih elnika. Tri tjedna nakon to je prezentirala svoj izvjetaj Kraljevskoj komisiji, slomila se: povukla se u samou preostale 53 godine ivota, od ega deset godina gotovo nije izlazila iz kue, sumnjajui u samu sebe i Boga, dok je otac nije natjerao da se ponovo ukljui u ivot.

Florence Nightingale snimljena u poznijim godinama ivota.

Umrla je 1910. godine u dobi od 90 godina.

Ostala je upamena kao ena koja je reformirala sestrinstvo

No ono to je bila tragedija njezina ivota, na kraju se ipak pokazalo dobrim za ovjeanstvo. Neosporna je injenica da je Florence, gonjena grinjom savjesti, doista promijenila nain organizacije i voenja bolnica, ne samo u Velikoj Britaniji, nego i cijelome svijetu. Zahvaljujui njoj, bolesnike sobe danas imaju mnogo velikih prozora, a svaka majka zna sterilizirati boicu za mlijeko svojoj bebi. Vie joj se nikad nije ponovila greka s prljavim sobama.

Zato se Florence odbila udati?Florence je roena 1820. godine u Firenci, u bogatoj, aristokratskoj obitelji liberalnih nazora, koji su pali u vodu kad je u dobi od 17 godina odbila uiniti ono to su inile sve druge djevojke njene dobi udati se. Najavila je obitelji da eli postati medicinska sestra, moda zato to je, tvrdila je, u dobi od 16 godina ula Boji glas kako je zaziva.

Majka Frances i sestra Parthenope onesvijestile su se od oka. Kao da sam rekla da elim postati slukinja u kuhinji, zapisala je u svom dnevniku. Otac William Edward odbio joj je dati doputenje, no Florence je bila tvrdoglava. Iako se planirala udati za pisca i politiara Richarda Moncktona Milnesa, odluno ga je odbila zbog vieg cilja.

Po prirodi sam strastvena, potrebno mi je zadovoljstvo i vjerujem da u ga nai s njime, pisala je. No nije joj se sviala pomisao da kao udana ena vrijeme provodi brinui se o kui i drutvenom ugledu.

Zbog toga je razvrgla zaruke. Kad je navrila 30 godina, roditelji su morali odustati jer je bilo oito da se nikada nee udati. Dopustili su joj da putuje Europom i posjeuje bolnice.

Florence Nightingale boravila je u koli u Kaiserswerthu tri mjeseca 1851. i upoznala se sa radom kole i radom akonesa. Po uzoru na ovu kolu osnovala je kolu za medicinske sestre pri St. Thomas hospital. kola pri St. Thomas hospital je postavila visoke kriterije za prijam studenata koji su ukljuivali i visoke karakterne osobine kandidatkinja. Morale su biti potene, tone, pouzdane, mirne i tihe, uredne i iste, strpljive vesele i blage, a mogle su biti ispisane zbog loeg vladanja, nemara ili neuinkovitosti. Slini kriteriji primjenjivali su se u svim kolama u Europi i Sjedinjenim Amerikim Dravama krajem devetnaestog i poetkom dvadesetog stoljea. Moralnost i krepost navode se kao nune karakteristike osobe koja zapoinje sestrinsko obrazovanje i koja e postati medicinskom sestrom. Pri upisu u kolu za sestre pomonice u Zagrebu 1921. godine kao jedan od kriterija za upis je neporonost. Tijekom pripravnog perioda (prvih 3-4 mjeseca) nastavnice su osim usvajanja teorijskog znanja kod studentica pratile i ponaanje, radne navike, motiviranost, stupanj zrelosti, odnos prema bolesnicima. Na osnovu negativne ocjene iz bilo kojeg od navedenih parametara studentica je iskljuivana iz nastavka obrazovanja. Nov aspekt u promatranju etikih promjena kroz povijest sestrinstva postavlja se sa pojavom prisege Florence Nightingale odnosno pojavom Etikog kodeksa medicinskih sestra. Prvim prihvaenim etikim kodeksom medicinskih sestara smatra seprisega F. Nightingale. Radna grupa na elu sa Lystrom E. Gretter ravnateljicom Forrand kole za obrazovanje medicinskih sestara u Detroitu sastavila je 1893. prisegu koja je sluila kao vodi za etiko ponaanje medicinskim sestrama do usvajanja prvog etikog kodeksa medicinskih sestara. Prisega je sainjena po uzoru na Hipokratovu prisegu i u uspomenu na F. Nigtingale nazvana je Nightingaleovom prisegom. I danas ponegdje pri diplomiranju medicinske sestre polau Nightingaleovu prisegu.Meunarodni dan medicinskih sestara (International nurses day) se obiljeava 12. svibnja/maja svake godine u spomen na datum roenja zaetnice modernog sestrinstva bolniarke Florence Nightingale (Florens Najtingel) koja je polovicom 19.stoljea inicirala ulazak profesionalno obrazovanih ena u zdravstvenu njegu bolesnika.Najbolji obol kojeg sestra moe dati narodu, jeste uvjerenje da je svaki ovjek vrijedan lan ljudske zajednice, da ima svoja prava i dunosti i da ga osposobi za borbu u ivotu.Biti medicinska sestra je jedinstven poziv koji trai ono najljepe u ljudskom biu, a to je ovjenost i predanost pozivu. Jedinstvena uloga medicinske sestre je pomagati pojedincu, bolesnom ili zdravom u obavljanju onih aktivnosti koje pridonose zdravlju ili oporavku (ili mirnoj smrti), a koje bi pojedinac obavljao samostalno kada bi imao potrebnu snagu, volju ili znanje (V. Henderson).

irok djelokrug radaDjelokrug rada medicinske sestre vrlo je irok, od uenja djece pranju ruku, odraslih ouvanju okoline, do rukovoenja visoko sofisticiranom medicinskom tehnologijom kojom se moe ouvati i sauvati ljudski ivot.

Sestra mora biti emocionalno zrela i stabilna osoba kako bi mogla razumjeti i nositi se s ljudskim patnjama, hitnim stanjima, zdravstvenim problemima i etikim dilemama.

Mora biti sposobna razumjeti pacijentovo osjeanje, ponaanja u odreenoj situaciji, mora biti brina, spremna prihvatiti odgovornost, raditi samostalno ali i timski.

Medicinske sestre svoj posao rade s puno ljubavi kako bi to bolje pomogle ljudima i pridonijele njihovu ozdravljenju.

Sestrinstvo je poziv koji se aktivno ukljuuje u brigu za zdravlje ovjekovog tijela i due.

Znam da e medicinske sestre biti na raspolaganju dokle god su potrebne kada ljudi pate a ranjivi trebaju njegu i pomo. dr. Gro Harlem Brundtland, generalni direktor, Svjetske zdravstvene organizacije.itav dan i tijekom itavog ivota: 11 milijuna sestara sainjavaju oslonac zdravstva irom svijeta.

Moje sestre ine moj ivot lakim, ak i kada mi rade ono to ne volim. Dre me za ruku i briu mi lice kada plaem. Sestre i aneli znae neto izuzetno za djecu poput mene. 13-godinja pacijentica koja boluje od leukemije.

Gotovo u svim dravama svijeta, medicinske sestre pruaju najvie njege. Oni ine veinu u timovima koji pruaju pomo u dijelovima pogoenim nepogodama, u kampovima izbjeglica i ratnim zonama. Sestre rukovode zdravstvom u kolama, pomau djeci na ulici i bave se mladima sa tekim oboljenjima. One olakavaju sigurnu trudnou i zdrav porod, podupiru mirnu smrt, brinu se o hronino oboljelima i tragaju za boljim strategijama njege. Premda sestre irom svijeta moraju esto raditi u nepovoljnim tehnikim uvjetima pri pomoi onima koji to trebaju, oni uvijek pruaju ljudski dodir koji je bitan za ozdravljenje.

Kodeks IVMS-aSestre irom svijeta su prihvatile etiki kodeks i nain ponaanja, kojeg je osmislilo Internacionalno vijee medicinskih sestara (IVMS), koji odreuju svrhu i filozofiju profesionalnog sestrinstva. Kodeks IVMS-a za medicinske sestre odreuje uloge sestara na ovaj nain: promocija zdravlja, sprjeavanje bolesti, obnavljanje zdravlja i olakanje patnje.

Jedan aljivi pogled na posao medicinske sestre...

Medicinske sestre imaju i drutveni ugovor sa javnosti da e provoditi njegu koja je stalno aktuelna i zasnovana na dokazima o uinkovitosti. Istraivanja sestra predstavljaju stalna traenja boljih naina promocije zdravlja i poboljanja kvalitete ivota ljudi sa nedostacima ili onih koji pate od bolesti.Prema europskim standardima, medicinskih sestara treba biti etiri puta vie od ukupnog broja lijenika.

Sestra se mora obrazovati i za bolniki i za vanbolniki rad. Njen posao mora biti sve kvalitetniji, njeno znanje na nekim podrujima zdravstvene njege i javnog zdravstva sve obimnije i sve vie nauno utemeljeno. Nadalje, sestrinstvo se s monovalentnog, npr. briga za tuberkulozne, dermatoveneroloke, onkoloke i druge bolesnike, preusmjerava na polivalentno, pa se sve sestre, sve duim kolovanjem, osposobljavaju za sva podruja sestrinskog rada od njege svakog bolesnika do zatite zdravlja svekolikog zdravog stanovnitva, od medicinske tehnologije do zdravstvenog odgoja i prosvjeivanja. Sestra se koluje svestrano, tako da lako i struno moe prijei s jednog na drugo podruje svojeg rada, npr. s bolnikog na vanbolniko, ili suprotno. Osposobljenost za razne ue djelatnosti, npr. za dunost glavne sestre, za nastavniki rad u sestrinskim kolama, za menaderstvo, za organizaciju sestrinske ili zdravstvene slube, za praenje epidemiolokih zbivanja, za samostalni terenski, obiteljski, patronani rad, za planiranje rada itd. sve to pomalo stavlja u prvi red potrebu za sestrinskim fakultetskim obrazovanjem.

Nove principe njege bolesnika postavila je engleskinja, Florence Nightingale. Ako u sestrinstvu ne napredujemo svake godine, svakog mjeseca i svake sedmice, vjerujte mi da tada nazadujemo, kazala je ona.

Odgovornost buduih medicinskih sestara tehniara u buduem profesionalnom radu je velika, posebno zbog injenice da se djelatnost zdravstvene njege u svijetu razvija tako da se u sredite njenih aktivnosti postavlja ovjek i zdravlje umjesto bolesti.

Himna sestrinstvaNa poticaj ge Marije Orli umi, pomonice ravnatelja Kbc-a Zagreb i glavne inicijatorice osnivanja pjevakog zbora medicinskih sestara i tehniara, ravnatelj akademik eljko Reiner je napisao stihove a gosp. Toni Glowatzky sklado glazbu za Himnu sestrinstva.

Pjevaki zbor medicinskih sestara i tehniara KBC Zagreb prvi puta u povijesti sestrinstva Hrvatske, prole godine je izveo pjesmu medicinskim sestrama tehniarima povodom Dana sestrinstva, u Klinikom bolnikom centru Zagreb, a takoer i u emisiji Dobro jutro Hrvatska HRT-a.

Pjesma je namijenjena svim medicinskim sestrama i medicinskim tehniarima povodom Meunarodnog dana sestrinstva koji se slavi 12. svibnja.

Sustav zdravstvene zatite nezamisliv je bez medicinskih sestara, stoga trebamo zadniki raditi na razvoju sestrinske profesije i sestrinstva uope, na dobrobit korisnika zdravstvene zatite.

Svim medicinskim sestrama i medicinskim tehniarima Sretan njihov dan!

Saetak:U suvremenu sestrinsku praksu duboko su utkana brojna etika naela poput autonomnosti, nekodljivosti, pravinosti, odanosti, istinoljubivosti, odgovornosti i povjerljivosti. Sestrinstvo se razvijalo od prirunog njegovanja do samostalne profesije pratei socijalne promjene, razvoj medicine te drugih bazinih i drutvenih znanosti. Razmatrajui sestrinstvo u pojedinim periodima moemo uoiti prisutnost odnosno odsutnost pojedinih naela. Potreba za utkanosti etikih naela u rad medicinskih sestara poinje se naglaavati krajem 19. stoljea to dovodi do razvoj etike u sestrinstvu kao discipline tijekom 20 stoljea. Analizirajui povijest sestrinstva, s obzirom na ulogu i znaaj medicinske sestre moemo izdvojiti nekoliko razliitih perioda: narodni period, robovlasniki period, kranski period, mraan period, suvremeni period. U narodnom periodu sestrinstva bolesne i onemoale njeguje enski lan obitelji ili zajednice. Pri njegovanju primjenjuju se tehnike, zaini i biljke koje su imale uinka, a one neuinkovite prestaju se primjenjivati. Tehnike i biljke koje su izazivale dodatne tegobe prestale su se primjenjivati. Iz navedenog moe se uoiti primjena naela nekodljivosti ne natetiti oboljelom pri njegovanju. Govorei o starim kulturama poput Egipta, Babilona, Kine, Palestine, nalazi se niz podataka o povijesti medicine. Zapise o postojanju medicinskih sestara odnosno osoba koje su njegovale bolesne nalazimo u vjerskim knjigama Starom zavjetu, Vedama, te na papirusima. Uloga medicinske sestre samo je djelomino poznata, te stoga ne moemo sa sigurnou govoriti o prisutnosti etikih naela. No u medicini dolazi do uspostavljanja visokih etikih standarda koji se vezuju uz Hipokrata u iju ast lijenici i danas polau Hipokratovu zakletvu. Takoer u Hamurabijevom zakonu nastoji se zatititi pacijenta od nesavjesnog lijeenja. Kranski period sestrinstva obiljeavaju matrone i akonese. Voene religijskim principima obrazovane, asne ene iz visokih drutvenih stalea poinju zbrinjavati bolesne i onemoale. Spominju se Phoebe, Olimpija, Marcela, Paola i Fabiola. Njegovanje se smatra asnim i cijenjenim zanimanjem, prisutno je poduavanje o tehnikama njegovanja i zbrinjavanja. Aktivnosti matrona i akonesa stvorile su osnovu za razvoj obrazovanih sestara. Osnivaju se redovniki redovi koji uz ostale aktivnosti znaajan dio svog vremena posveuju njezi potrebitih. Stariji i najiskusniji lanovi reda poduavaju mlae. Renesansa je potaknula ubrzan razvoj medicine. Razvija se anatomija i fiziologija, kirurgija, opstetricija, oftalmologija, farmakologija. Budui je sestrinstvo smatrano religioznim pozivom dolazi do njegove stagnacije. Pod utjecajem reformacije dolazi do zatvaranja velikog broja bolnica (vraaju se dobrotvorima), oboljele iz viih drutvenih stalea njeguju u njihovim kuama lanovi obitelji, a u gradskim bolnicama zbrinjavaju se samo siromani. Bolesne su zbrinjavale uglavnom neobrazovane ene iz najniih drutvenih slojeva, katkada bive zatvorenice ili ene koje su svoju zatvorsku kaznu umjesto u zatvoru sluile u bolnicama. esto su to bile prostitutke i pijanice. Edukacija o njegovanju oboljelih nije postojala, nitko nije davao niti prosljeivao upute o zbrinjavanju bolesnika. Sestrinstvo je bila usluna djelatnost, ali najnepoeljnija zbog male plae i tekih uvjeta rada. Stanje u bolnicama i neobrazovano osoblje koje umjesto u zatvoru kaznu slui u bolnicama u svojim djelima opisuje i C. Dickens. Upravo stoga ovaj period sestrinstva naziva se mranim periodom. U ovom periodu ne primjenjuju se etika naela. Osoblje brine iskljuivo o sebi, a pacijenti su uglavnom zanemarivani. Promjene poinju u 16. stoljeu djelovanjem Vinka Paulskog koji je prepoznao potrebu za obrazovanjem medicinskih sestara. U prvoj polovini 19. stoljea Thomas Fliedner po uzoru na rad i obrazovanje akonesa osniva trogodinje kolovanje za akonese u Kaiserswerthu, to dovodi do ubrzanog razvoja sestrinstva. Polaznice kole stjecale su teorijska znanja iz medicine, farmakologije, sestrinstva, odravanja kuanstva i bolnica i praktina iskustva boravkom u bolnici na praksi. Praksa se odvijala na enskom, mukom i djejem odjelu i polaznice su se periodino mijenjale po odjelima kako bi svugdje stekle iskustva. Predavanja iz zdravstvene njege drala je Frederika Munster supruga Thomasa Fliednera iako nije imala medicinskog obrazovanja. Napisala je i prve skripte iz njege bolesnika. Sestre akonese su bile cijenjene zbog obrazovanja i praktinog iskustva, a ponovno se nazire i primjena etikih naela. Florence Nightingale boravila je u koli u Kaiserswerthu tri mjeseca 1851. i upoznala se sa radom kole i radom akonesa. Po uzoru na ovu kolu osnovala je kolu za medicinske sestre pri St. Thomas hospital. kola pri St. Thomas hospital je postavila visoke kriterije za prijam studenata koji su ukljuivali i visoke karakterne osobine kandidatkinja. Morale su biti potene, tone, pouzdane, mirne i tihe, uredne i iste, strpljive vesele i blage, a mogle su biti ispisane zbog loeg vladanja, nemara ili neuinkovitosti. Slini kriteriji primjenjivali su se u svim kolama u Europi i Sjedinjenim Amerikim Dravama krajem devetnaestog i poetkom dvadesetog stoljea. Moralnost i krepost navode se kao nune karakteristike osobe koja zapoinje sestrinsko obrazovanje i koja e postati medicinskom sestrom. Pri upisu u kolu za sestre pomonice u Zagrebu 1921. godine kao jedan od kriterija za upis je neporonost. Tijekom pripravnog perioda (prvih 3-4 mjeseca) nastavnice su osim usvajanja teorijskog znanja kod studentica pratile i ponaanje, radne navike, motiviranost, stupanj zrelosti, odnos prema bolesnicima. Na osnovu negativne ocjene iz bilo kojeg od navedenih parametara studentica je iskljuivana iz nastavka obrazovanja. Dvadesetih godina dvadesetog stoljea u Sjedinjenim Amerikim Dravama Isabel Hampton Robb u knjizi Nursing Ethics for Hospital and Private Use opisuje dranje, ponaanje za stolom, prikladnu odjeu za medicinsku sestru a jednako tako navodi da su zdravlje, edukacija i pristojnost nune osobine medicinske sestre (Southby, 2003). Postoje zapisi o ukljuivanju nekih aspekata etike u sestrinstvu u obrazovanje medicinskih sestara brzo nakon osnivanja sestrinske kole Johns Hopkins u SAD-u 1889. godine. U nastavnom planu i programu kole za medicinske sestre u Zagrebu 1930. godine nalazi se predmet Etika sestre sa 15 sati teorijske nastave. U Sestrinskoj rijei asopisu za medicinske sestre 30-tih godina dvadesetog stoljea objavljen je niz tekstova o etici u sestrinstvu. Dio tekstova su prijevodi radova iz Amerikih asopisa poput rasprave Portret idealne sestre pomonice (Hospital Progress, February 1935), a jednako tako objavljivani su radovi koji govore o problematici s kojom se medicinske sestre susreu u svakodnevnoj praksi a vezana je uz etika pitanja. Autor niza radova bila je Lujza Jankovi Wagner (Grkovi-Janovi, 2003). Nov aspekt u promatranju etikih promjena kroz povijest sestrinstva postavlja se sa pojavom prisege Florence Nightingale odnosno pojavom Etikog kodeksa medicinskih sestra. Prvim prihvaenim etikim kodeksom medicinskih sestara smatra se prisega F. Nightingale. Radna grupa na elu sa Lystrom E. Gretter ravnateljicom Forrand kole za obrazovanje medicinskih sestara u Detroitu sastavila je 1893. prisegu koja je sluila kao vodi za etiko ponaanje medicinskim sestrama do usvajanja prvog etikog kodeksa medicinskih sestara. Prisega je sainjena po uzoru na Hipokratovu prisegu i u uspomenu na F. Nigtingale nazvana je Nightingaleovom prisegom. I danas ponegdje pri diplomiranju medicinske sestre polau Nightingaleovu prisegu. Ameriko sestrinsko udruenje 1896. godine prepoznalo je potrebu za izradom etikog kodeksa. Medicinske sestre su traile konkretne postavke koje mogu primijeniti u svakodnevnoj praksi, a jednako tako i kako poduavati nove sestre o etici u sestrinstvu. Prvi etiki kodeks Amerikog sestrinskog udruenja datira iz 1926. godine odraava kransku moralnost i stavove prema sestrinstvu u to vrijeme. Zdravstvena njega usmjerena je na zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, medicinska sestra se prikazuje kao posluna, pridrava se pravila i lojalna lijeniku. Nova verzija etikog kodeksa objavljena je 1940 godine. U ovom kodeksu namjera je bila prikazati sestrinstvo kao profesiju. Navode se odgovornosti medicinske sestre u odnosu prema pacijentu, drugim sestrama, poslodavcu, javnosti i drugima, jednako tako i prema sebi. Uz iroka naela koja mogu biti primijenjena u razliitim situacijama osigurani su i napuci za pojedine situacije. Revidirana verzija objavljena je 1950. godine sastojala se od preambule i 17 saetih odredbi. Naziv naglaava profesionalnost (Etiki kodeks profesionalnih medicinskih sestara), a uklonjena je odredba o lojalnosti lijenicima. U oekivanja od medicinskih sestara ukljuena je prevencija bolesti i unaprjeenje zdravlja. Tridesetih godina dvadesetog stoljea Meunarodni savjet sestara (ICN) formirao je Odbor za etiku u sestrinstvu s ciljem da se prepoznaju etiki problemi sa kojima se susreu medicinske sestre. Rad odbora usporio je Drugi svjetski rat, i 1953. godine Meunarodni savjet sestara izrauje Meunarodni kodeks medicinskih sestara s namjerom da slui kao standard za medicinske sestre irom svijeta. U 14 odredaba navodi odgovornost medicinskih sestara u ouvaju ivota, ublaavanju patnji i unaprjeenju zdravlja. Od medicinskih sestara se oekuje da odbiju sudjelovati u neetikim postupcima, prijave neetiko ponaanje suradnika, ali samo nadlenim, i da prihvate standarde osobne etike u profesionalnom i privatnom ivotu. Iako su uinjene manje revizije tijekom vremena idua velika revizija navedenog kodeksa uinjena je tek nakon 27 godina (1980). Etiki kodeks medicinskih sestara ICN-a prevoen je i primjenjivan irom svijeta tako i u Hrvatskoj. Tijekom ezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina kao reakcija na promjene socijalnog konteksta uinjene su revizije kodeksa Amerikog udruenja medicinskih sestra u kojima se naglaava osobna etika, u kodeks se uvode drugi zdravstveni profesionalci (ne samo lijenici). Osiguran je etiki okvir medicinskim sestrama unutar kojeg mogu provoditi sestrinsku praksu i odgovornosti prema pacijentu, drutvu i profesiji te sudjelovanje u istraivanjima. ezdesetih godina iz naziva kodeksa brie se rije profesionalnih . Krajem sedamdesetih godina formira se radna grupa koja objavljuje Smjernice za primjenu Etikog kodeksa medicinskih sestara. Osamdesetih godina u sve nastavne programe obrazovanja medicinskih sestara u Americi uvode se teme iz etike u sestrinstvu. Krajem devedesetih godina ICN pristupa znaajnoj reviziji etikog kodeksa medicinskih sestara. Revizija je nastala kao odgovor sestrinstva na drutvene promjene. Kodeks donosi odredbe o etikim obvezama i dunostima svake medicinske sestre, postavlja etike standarde profesije o kojima se ne pregovara, i izraava da sestrinstvo razumije vlastitu odgovornost prema drutvu. Nastojala se naglasiti primarna uloga medicinskih sestara - primarni ciljevi, vrijednosti, obveze profesije. ICN Etiki kodeks medicinskih sestara iz 2000. u preambuli navodi etiri osnovne odgovornosti medicinske sestre unaprjeenje zdravlja, prevenciju bolesti, uspostavljanje zdravlja i ublaavanje patnji, naglaava da je potreba za zdravstvenom njegom univerzalna. U kodeks su ukljuena i ljudska prava (pravo na ivot, dignitet i tretman sa potovanjem). Etiki kodeks definira odnos medicinske sestre i osobe (pacijenta), prakse, suradnika te odnos medicinske sestre i profesije. Znaaj etikih naela moe se uoiti i pri pomnijem promatranju posljednje definicije zdravstvene njege Meunarodnog savjeta medicinskih sestara kao i u glavnih uloga medicinskih sestara. Zdravstvena njega obuhvaa samostalno i suradniko zbrinjavanje pojedinaca svih dobi, obitelji, grupa i zajednice ; zdravih i bolesnih i u svim okruenjima. Zdravstvena njega ukljuuje unaprjeenje zdravlja, prevenciju bolesti i zbrinjavanje bolesnih, onesposobljenih i umiruih. Glavne uloge medicinske sestre su: zbrinjavanje bolesnih, zagovaranje potreba i prava pacijenta, osiguravanje sigurne okoline, istraivaki rad, sudjelovanje i utjecanje na formiranje zdravstvene politike, menadment, edukacija (Meunarodni savjet sestara- ICN). Posljednja revizija Kodeksa medicinskih sestra Meunarodnog savjeta sestra uinjena je 2005. godine i objavljena 2006. U dokumentu su objavljene preporuke za primjenu etikog kodeksa u svakodnevnoj praksi, u edukaciji i istraivanjima te uloga nacionalnih udruga. Pratei promjene vezene uz Etike kodekse medicinskih sestra Hrvatska udruga medicinskih sestra 1995. objavljuje Etiki kodeks medicinskih sestra. Hrvatska komora medicinskih sestara 2005. godine donosi Etiki kodeks medicinskih sestara koji definira osnovna naela profesionalnog ponaanja medicinske sestre, odnos prema pacijentu, suradnju s timom zdravstvene njege potivanje profesionalne tajne, trajno usavravanje, potivanje ugleda stalea, zatitu pacijenta od rizika, osiguranje od odgovornosti, nain rjeavanja etikih pitanja i odnose prema drugim medicinskim sestrama. Moemo vidjeti da kako se mijenjala uloga medicinske sestre kroz povijest tako se mijenjala i utkanost etikih naela u svakodnevnu praksu. Danas se medicinska sestra u svakodnevnoj praksi susree sa brojnim etikim pitanjima. U svaki postupak koji ona provodi moraju biti ukljuena etika naela poput autonomnosti, nekodljivosti, pravinosti, odgovornosti i povjerljivosti. Posebno treba istaknuti specifine situacije poput istraivanja u sestrinstvu koja zahtijevaju dodatnu pozornost pri primjeni etikih naela. Pri svakodnevnom radu medicinskoj sestri vezano uz etika pitanja pomo moe biti Etiki kodeks medicinskih sestara.

Florence Nightingale je roena 12.05.1820.godine, u Italiji.

Stekla je temeljito filozofsko, literarno i matematiko obrazovanje.

Bila je kerka bogatog engleskog veleposjednika i provela je bezbrinu mladost.

Umrla je 13.08.1910.godine, u Londonu.

Naela kroz povijest

Hipokratova zakletva sadri etika naela trajne

vrijednosti za medicinu: naelo injenja dobra i

nenanoenja tete bolesniku, naelo pravednosti,

naelo potovanja ivota i naelo potovanja

linosti bolesnika.

Obveze lijenika: da se predano i savjesno zalau za

dobrobit bolesnika, da lijeenjem i cjelokupnim

svojim ponaanjem paze da mu ne nanesu tetu i

nepravdu. Ovdje spada i obaveza strogog uvanja

lijenike tajne kao i dunost lijenika da

odreene terapijske zahvate prepusti onim

lijenicima koji to bolje obavljaju.Naela kroz povijest

Florence Nightingale (1820-1910)

- napisala zakletvu namjenjenu medicinskim sestrama. U

zakletvi se istie neophodnost ivljenja u moralnom

istunstvu, kako u profesiji, tako i u

svakodnevnom ivotu; potvruje se

pravilo primum non nocere kao i

obaveza uvanja profesionalne tajne;

na kraju se istie obveza suradnje s

lijenikom, kao i stalnog

profesionalnog usavravanja.

Naela kroz povijest

- prva uoila direktnu vezu izmeu zaepljenih

kanalizacionih odvoda i nedostatka ventilacije s

fatalnim infekcijama. Insistirala je na adekvatnom

osvjetljenju, pravilnoj ishrani, higijeni i aktivnosti.

Shvatila je da je vrhunska istoa, koja je prethodila

dananjim tehnikama sterilizacije, glavna zatita od

infekcija.

- njena vizija u potpunosti je izmijenila pristup drutva

prema sestrinskoj njezi: vjerovala je da je veoma bitno

njegovati zdravlje pojedinca, i mentalno i fiziko, kao i

lijeiti samo oboljenje.ivot je najvea vrijednost i najvee

dobro

Osnovni princip iz kojeg proizlaze svi ostali

principi.

ivot je jedinstven i neponovljiv.

Vaan je kvalitetan ivot, a ne samo ivot.

ini dobro i ne ini zlo

Osnovni princip prisutan u svim medicinskim

kodeksima (primum nil nocere prvo je ne

koditi)

Kakav je bio razvoj sestrinstva kroz historiju?Njega bolesnika kao vjestina poznata je od najstarijih vremena. Ona se prvo razvijala u krugovima

plemena i porodica. Narocito je bila znacajna za vrijeme plemenskih sukoba, u slucaju povreda nastalih

za vrijeme potraga za hranom i u borbi za opstanak, kao

i za vrijeme njegovanja porodilja i oboljelih u

krugu porodice. Njega porodilja, oboljelih i povrijeenih pruzana je od strane nestrucnog kadra i tu su je

pruzale zene u krugu porodice, a na bojnom polju muskarci.

U IV vijeku, u Rimu zene organizuju njegu

bolesnika i siromasnih. To obavlja red matrona (ugledne starije

dame) meu kojima su najpoznatije Fabiola, Marcela i druge.

Za vrijeme krstaskih ratova sa sestrinske tacke doveli su do formiranja dobro organizovanih vojnih

redova za pruzanje sestrinske n

jege radi zbrinjavanja vojnika.

Elizabet Fry i Amalie Sieveking smatraju se prvim reformatorima sestrinstva koje su isticale potrebu

obrazovanja i njegovatelja bolesnih ljudi.

Theodor Fieder osnovao je jednu od prvih skola za sestre u Kaiserwerthu.

Poj

avom

Florence Nightingale ( 1820.

-

191

0. ) dolazi do promjene u sestrinstvu, odnosno njezi bolesnika i

ona je osnivac modernog sestrinstva.

"Bolje poznavati osobu u odreenom stanju, nego stanje od kojeg bi pacijent mogao patiti."

-

F.N.

3.

Gdje je i kad

nastala prva bolnica?

Smatra se da je prva bolnica, prema pisanim trag

ovima, nastala u Indiji

-

do 5. v

ijeka prije

K

rista

4

.

Koju je ulogu imala Florence Nightingale u ZD?

Pojavom Florence Nightingale(12.5.1820

-

13.8.1910) dolazi do promjena u radu sa bole

snim i

povrijeenim.

Do tada su usluge u njegovanju bolesnih i povrijeenih pruale osobe koje nisu kolovane za ta

zanimanja .

Zajedno sa drugim sestrama u bolnici organizuje rad na :

-

idenju prostorija,opreme i drugog potrebnog pribora i materijala.

-

uvoenju posebne ishrane koja se sastoji od dosta voda i povrda.

-

odvajanju oboljelih i povrijeenih.

-

uvoenju standardne bolnike opreme.

-

obilaenje pacijenata nodu zbog ega su je nazvali dama sa svjetiljkom.

Uvoenjem samo sanitarnih metoda u radu

sa povrijeenim i bolesnim doalzi do pada

smrtnosti ,smanjuje se broj od zaraznih bolesti kao to su kolera i

tifus sa 60% na 42,7%.

Florence Nightingale osniva prvu kolu za medicinske sestre iz svog fonda.

5

.

ta predstavlja sestrinska deontologija ?

Medicinska sestra

-

tehniar je osoba koja ima zavrenu medicinsku kolu i koja je

kvalifikovana i ovlatena da obavlja odgovornu slubu medicinskih sestara

unapreenju zdravlja , spreavanju bolesti i njezi oboljelih

definicija SZO.

Osnovni zadaci (deo

ntologija) medicinske sestre

-

tehniara su:

-

Struna njega o bolesnim , iznemoglim i onim licima kojima je potrebna pomod shodno

njihovim fizikim , emocionalnim i socijalnim potrebama , bez obzira na to da

li se njega sprovodi u bolnicama , kod kude ili na

nekom drugom mjestu;

-

Zdravstveno vaspitanje , savjetovanje bolesnika i njegove okoline u bolnici i ostalim

zdravstvenim ustanovama , u porodicama , zatim omladine po kolama i drugih;

-

Posmatranje i pronalaenje subjektivnih i objektivnih inilaca koji u

tiu na zdravlje svih

ljudi;

-

Odabiranje , osposobljavanje i usmjeravanje drugih zdravstvenih radnika koji njeguju;

-

Saradnja sa ostalim lanovima zdravstvenih i drugih ustanova sa kojima su u kontaktu .

Profesionalno sestrinstvo zahtijeva obim znanja , ko

ji se sastoji od injenica , teorije ,

principa i kontracepcije. Ovaj obim znanja proizilazi iz humanitarnih ,

biolokih , fiziko

-

hemijskih , sociolokih i drugih nauka.

Ta znanja su neophodna da bi se razumila uloga sestre i potrebe ljudi .

6

. Koja su

naela etike medicinskih sestara

-

tehniara ?

1. Medicinska sestra brine za ouvanje

zdravlja ljudi. Svoj posao je duna da obavlja humano , struno i odgovorno ,

te u odnosu sa bolesnikom potovati njegove individualne potrebe i vrijednosti

2. Medicinska sestra potuje pravo

bolesnikova izbora i odluivanja

3. Medicinska sestra je duna uvati

poslovnu tajnu , zdravstveno stanje bolesnika , uzroke , okolnosti i posljedice

tog stanja.

4. Medicinska sestra potuje

dostojanstvo

i osobenost tidenika u svim stanjima zdravlja , bolesti i pri

umiranju.

5. Med

icinska sestra je duna pruiti

bolesniku kompletnu zdravstvenu njegu

6. D

jelovanje medicinskih sestara i t

ehniara mora se temeljiti iskljuivo u korist bole

snika

7.

Zdravstvena obrada bolesnika bi

trebala predstavljati zajedniko nastojanje strunjaka

razliitih

zdravstvenih

poziva : medicinska sestra i medicinski

tehniar priznaje i potuje rad

saradnika.

8. Medicinska sestr

a i medicinski

teh

niar uvijek moraju postupiti u skladu sa up

ustvima koja

garantuju zdravlje

i dalji razvoj zdravstva u drutvu.

9. S

trune organizacije medicinskih

sestara , medicinskih tehniara primaju odgov

ornost za uvanje i

podupiranje

etikih naela u

zdravstvenoj njezi.

7

.

P

ojam tradicionalne njege bolesnika

?

U savremenim drustvima postoji opca tendencija povezivanja drzava, nauke,ljudske prake i ljudi u svijetu

na poboljsanju vrijednosti zivota.Usljed nastalih promjena nastoji se da se na tradicional

izam dodaju

novevrijednosti.Stvaranje i organizovanje bolnica izvan vjerskih institucija i pojavljivanje prvih skola za

medicinske sestre dolazi i do poboljsanja njege prema bolesnicima.

Osnovni zadaci sestre u njezi bolesnika su bili:

-

odrzavanje line

higijene(njega bolesnika)

-

posmatranje bolesnika

-

ishrana bolesnika

-

primjena terapije

-

uestvovanje ili izvoenje medicinsko

-

tehnikih radnji,

-

prepoznjavanje urgentnih stanja i pruanje prve strune pomoci,

-

i zdravstveno obrazovanje .

Florence Nightingale, dama sa svjetiljkom

U Firenci u Italiji 12. svibnja 1820. godine rodila se ena koja e svojim radom promijeniti odnos sestrinstva u bolnicama i pomoi mnogim ratnim stradalnicima da preive u novoj borbi poslije ranjavanja u borbi za ivot. Bila je to glasovita Florence Nightingale, utemeljiteljica jednog od najhumanijih poziva, medicinskog sestrinstva, koju su zvali dama sa svjetiljkom.

Photo: en.wikipedia.org ponedjeljak, 12. svibnja 2014. u 10:08

zoom

Florence Nightingale bila je ki bogatog engleskog veleposjednika koji se s obitelji 1921. godine vratio u Englesku. kolovala se u Cambridgeu, govorila tri jezika i pokazivala iznimnu bistrinu za matematiku. Takozvano crno doba u engleskim bolnicama potaknulo je mladu Florence da se posveti medicinskom pozivu. U samostanu asnih sestara u Dsseldorfu zavrila je teaj, a kolovala se i u Parizu i Londonu.

Florence Nightingale najvie se iskazala u Krimskom ratu kada je neumorno radila na reformi sanitetske slube britanske vojske. Zajedno s 38 sestara volonterki, meu kojima je bila i njezina teta Mai Smith, u listopadu 1854. godine Florence Nightingale stigla je u Tursku, a zatim 545 kilometara preko Crnoga mora do Krima, gdje je bila stacionirana veina britanskih trupa.

Sestre su zatekle mnotvo ranjenika u tekim higijenskim i medicinskim uvjetima, bez lijekova i hrane. Tifus, kolera i dizenterija ubijali su vie od metka. Iako nije odmah naila na dobrodolicu, hrabra Engleskinja Florence Nightingale besprimjernom se hrabrou borila protiv smrtonosnih bolesti i organizirala bolniku slubu u najteim ratnim uvjetima. Povisila je standarde lijeenja i znatno utjecala na osnivanje budue organizacije Crvenog kria. Sa svjetiljkom u ruci nou je obilazila ranjenike i bolesne, zato su je vojnici nazvali 'dama sa svjetiljkom'. Zbog njezina doprinosa u Velikoj Britaniji je proglaena nacionalnom heroinom, a od 45 tisua funta nagrade osnovala je prvu kolu za izobrazbu medicinskih sestara u Engleskoj. Zato se smatra utemeljiteljicom poziva medicinskih sestara koji je postao vrlo cijenjen meu enama diljem svijeta.

Kraljica Viktorija odlikovala je Florence Nightingale ordenom Crvenoga kria, a prva je ena koja je dobila Orden asti, samo tri godine prije smrti 1910. godine.

Njezin roendan 12. svibnja danas se sobiljeava i kao Meunarodni dan sestrinstva. To je jedinstven dan u godini kada se skree pozornost na rad medicinskih sestara i njihovu ulogu u njezi bolesnih i zatiti zdravih ljudi.

Ovdje podsjeamo i na prve hrvatske lijenice koje su utirale put dananjim lijenicama. Naime, u vrijeme kada su one poinjale raditi, taj je poziv iskljuivo bio odreen mukarcima. Prve hrvatske lijenice diplomirale su na njemakim medicinskim fakultetima: najprije Milica viglin avov 1893., a zatim i Karola Maier-Milobar. Doktorica avov praksu je obavljala u Dresdenu i Sofiji. Tek 1903. godine Banskom uredbom, odobrena je lijenika praksa enama u Hrvatskoj. Ohrabrena time, 10. veljae 1906. doktorica Karola MaierMilobar otvorila je prvu ordinaciju za enske bolesti u Zagrebu i tako postala prva lijenica s praksom u domovini. Svoja vrata enama je odmah otvorio i novoosnovani Medicinski fakultet u Zagrebu. Prva je na njemu promovirana Kornelija Serti 1923. godine. Od tada, a posebice poslije Drugog svjetskog rata sve je vie ena odabiralo lijeniki poziv. Tako je danas u Hrvatskoj lijenitvo sve manje muki posao. U nekoliko posljednjih godina, izmeu 10 tisua lijenika i lijenica registriranih pri Hrvatskom lijenikom zboru, vie od 50 posto su ene.

"Ljudsko bie ne prestaje postojati u trenutku smrti. To je promjena, a ne unitenje, koji se odrava. "- Florence Nightingale_1492638795.bin