Foš4arina plaćena u gotovom. r J^^^ ^ ^ « A T ^ G O ^ T ^

NilRDDNn STRiEfl UREDNIŠTVO 1 UPRAVA: „NARODNA STRAŽA" ŠIBENIK. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. - NE-

BILJEGOVANA SE PISMA NE PRIMAJU.

IZLAZ! SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ Kr. 4.

PRETPLATA „NARODNE STRAŽE" IZNOS! GO­DIŠNJE Kr. 150. - ZA INOZEMSTVO Kr. 2 4 0 /

OGLASI PO CIJENIKU.

Br. 22. Šibenik, 3. lipnja 1922. God. U.

Državotvorni elementi« Prošle je subote, 27. svibnja, Ja-

iranska Banka održala svoju glavnu godišnju skupštinu u Ljubljani. Na ajoj je glavni direktor g. Kamenarović prigodom izvještaja o radu i pos lo ­vanju banke kroz g. 1921. uzeo zgodu, da s nekoliko sjajnih ,,SHŠ" afer.a;

počinjenih od prvaka i vođa demo* .fcratske i socijalističke stranke upozna i Siru javnost. Pošto iznesene Činje­nice i optužbe teško terete vođu s lo­venskih demokrata ministra za soci­jalnu politiku dra Žerjava, bivšeg mi­nistra vođu slovenskih socijal-patriota Antona Kristana te bivše direktore jadranske Banke dra Kavčnika i A. Prapotnika, sve muževe prvoga ranga u kvalifikaciji t. zv. državotvornosti,

Iznos imo ih i mi. kao vjeran odraz i ogledalo, u što sve demokrati i nji-Irovi saveznici nijesu kadri, da izra­bljuju državnu vlast i politički položaj. A sada nekoliko sličica.

Po instrukcijama i nalogu ministra 4ra Žerjava inspektor njegova mini­starstva Dru$ković ide u Genovu i Intrigira kod parobrodarskog društva „Navigazione Generale Italiana* za prevoz putnika preko Oceana te izja- , vijuje kao. predstavnik državne vlasti, da s obzirom na naše unutrašnje prilike i suprotnost između Beograda [Zagre­ba ne može dati koncesije za zastup­stvo Jadranskoj, tobože kao hrvatskoj banci, već beogradskoj, bolje srpskoj Slavenskoj Union banci Žerjava i Pra­potnika. I to nije slabljenje našeg ugleda, to nije potkopavanje naše dr­žavne snage za naše policajnaciona-liste i demokrate!

Dojučerašnji pomoćnik ministra financije, a sadašnji direktor Jugosla­venske Banke demokrat dr. Kostrenčič glasuje u Sarajevu na glavnoj skup­štini Društva za industriju željeza „Zenica", kao zastupnik bečke vlade protiv toga, da društvo pređe u našu narodnu vlast, da se nacionalizira.

1 A- Kristan, bivši ministar i vođa slovenskih socijalista, a od lani upra­vitelj državnog imanja Belje, za čiju Upravu prima preko tri milijuna kruna na godinu, predlaže ustanovljenje .jednog trgovačkog udruženja, koje će sa državnog imanja Belje jeftino ku­povati proizvode i te za skupe novce prodavati socijalističkim konzumnim udrugama.

A Prapotniku biva povjereno od države, da upravlja sekvestriranim rudnicima olova u Sloveniji i tu ošte­ćuje državnu i narodnu imovinu u lorist svoju i svojih ortaka za mili­junske iznose.

Kad smo svi sa zebnjom jščeki-yali, kakav će rezultat dati plebiscit u Koruškoj, i kad je nakon žalosna svršetka još i Koruška ostala pod tu-d.nom, sva je demokratska Štampa, a za njom t. zv. žuta štampa dizala kuku i motiku na Slovensku Pučku Stranku i njezine vođe dra Korošca i dra 'Brejca, kao . sukrivce, j&og slabog ispada plebiscita. Eva tek sada doznaje

i šira javnost, da su gosp. Prapotnik i drugovi oštetili propagandni fond za Korušku također na milione, dok je poznati industrijalac i demokrat Vinko Majdić iz Kranja prodavao na vagone brašna i pšenice njemačkim fašistima (Heimatdienst) u Celovcu.

Dalje ne ćemo. Samo bismo imali da predbacimo g. Kamenaroviću, što nije postupao dosljedno te otkrio malo više zastor. Znamo, da je on ova

fakta iznio više u svrhu, da obori svoje bankovne konkurente. No i ovo nam ponovno daje eklatantan dokaz! da je naša javnost tako otvrdla, da nju i najjača korupcija ne može maci iz inercije i apatičnosti.

Čudimo se, da naš kolega „De­mokrat" na ovu aferu, o kojoj piše sve naše novinstvo, ni mukaet, i ako se prijeti, da će početi iznašanjem prljavština. No valjda je odustao, pošto mu se desio peh, da bi morao najprije iznositi prljavo rublje svojih vođa.

Pismo i i Benkovca. Denuncile benkovačkih radikala. ~* Fašisti plaćenici režima i grobari bratske sloge. — Narod zagrijan za načela Hrv. Pučke Stranke. —

Klevete proti katoličkom župniku. (Posebni dopis narodne Straže".)

BENKOVAC, koncem svibnja. Benkovački radikali opet denunci­

raju! U „Dubrovniku' 1 od 24. maja nekakvo radikalno piskaralo veli, da katolički narod nije nimalo raspolažen prama državi. Svrha ovih denuncija je vrlo prozirna. Katolike u Ravnim Kotarima treba prikazati, kao da su protudrzavni, da se onda uzmogne upotrebiti protiv njih teror i sila. Katoličko pučanstvo Ravnih Kotara qije protiv države, nego je protiv dana­šnjeg režima, koji je uzrok svim nepravdama.

Dopisnik žali, što fašizam nije mogao naći korijena u Benkovcu. Žali, da nema fašista, koji bi imali raditi ,,sa svom ernegijom". Qvi bi dakako nastupali jedino protiv Hrvata-katolika, jer su ovi tobože protudrzavni. Fašisti su za dopisnika nekakvi čuvari drža­vnog jedinstva i bratske sloge. Moramo ispraviti njegove krive navode. Fašisti šu plaćenici režima, janjičari hegemo-nističke politike i grobari bratske sloge. Vijanje hrvatske zastave oni proglasuju protudržavnim činom. Vijanje hrvatske zastave nije separati-ski čin, kao ni vijanje srpske, kako to dokazuje i sam Vidovdanski ustav. Hrvatsku zastavu treba skidati; a srpska neka slobodno vije! Tako umuju fašisti. Pa da nijesu grobari bratske s loge?

Dopisnik ističe, da je na pouzda­nim sastancima Pučke stranke u Li-šanima, Benkovcu i Stankovcima bHo malo seljaka. Rekao je istinu. No treba da zna, da su to bili pouzdani sastanci, a ne skupštine i da su ti sastanci zakazani nenadano i tt za­dnji Čas. Neka zna, da mi možemo na sastancima i skupštinama imati i stotine i tisuće seljaka i da će svi ti ustati protiv nepravde i bezakonja, •protiv režima« a za slobodu, slogu i ravnopravnost. Treba da zna, da su seljaci zagrijani za načela Hrvatske Pučke Stranke, koja se bori za sa­mostalnost pokrajina, te za plemensku i vjersku ravnopravnost, a protiv na­silja nejednakosti i progona katolika.

Dopisnik denuncira i katoličkoga žu­pnika iz Benkovca, i ako svatko zna, da je to vrlo miran, trezmen i ozbi­ljan čovjek. Ako taj čovjek istakne nešto, što se dade i mora osuditi, enda mu vele, da se „ne izrazuje baš najljepše o našoj državi*. Ta ni sami radikali i demokrati ne izrazuju se baš najljepše o državi, jer vide, dokle su je doveli svojom vladavinom.

Stoga bi dopisnik najbolje učinio, da šuti i da ne brani ono, što se ne da braniti; da ne iskrivljuje činjenice i da ne denuncira mirne i poštene građane.

Vlada prema katoličkoj Crkvi. (Predstavka jugoslavenskog katoličkog episkopata vladi.)

— Svršetak. — 2. Bacimo li pogled na materijalno

stanje katoličke Crkve u našoj domo­vini, onda nam zapne oko najprije na provođenje agrarne reforme. Koliko je puta katolički Episkopat i usmeno i pi­smeno kod kraljevske vlade tražio lijeka protiv nepravde, koja se nanosi kato­ličkoj Crkvi, i napokon opširnom predstavkom iz skupne sjednice Epi­skopata od 6. maja 1921. br. 12. Kad ni na to nije došao nikakav odgovor, a stalno se doznalo, da je pravoslav­nom patrijarhi još početkom rujna izdan dekret, kojim mu se vraća daljski veleposjed, obratio se predsjednik užeg odbora Episkopata novom pred­stavkom od 26. januara 1922. na

ministarski savjet moleći riješenje pred­stavke od 6. svibnja 1921. Ni na tu predstavku nije do danas došao nika­kav odgovor, ali smo mogli za to čitati u „Hrišćanskom životu*, listu skupštinskog tajnika dra V. Janjića, gdje se s radošću konstatuje, da se pravoslavnim manastirima imadu 1. oktobra 1922. vratiti agrarnom refor­mom oteta zemljišta (Svez. I. str. 5S.) Nasuprot, kad se doznalo za osnovu ministra financija o budgetu za god. 1922., svi smo s e zapanjeni pitali, odakle nekomu tolika smjelost, te se usuđuje takvu očitu i groznu nepravdu iznijeti na javu? Za pravoslavne po prilici šest puta toliko, koliko za

katolike. Svi su naši crkveni prosvjetni zavodi prezaduženi, katoličko svećen­stvo stradava od golotinje, i glada, i ovolika nepravda u budgetu! Čini se, da je nekomu zbilja bilo do toga* da nas riješi sumnje o bojazni, izre­čenoj u predstavci od 26. januara: „da se ne utuće u nama vjera, <ja u-kraljevini SHS vlada pravednost I jednakost za sve državljane i^'sve (konfesije) crkve".

Ovakvo postupanje prema katolič­koj Crkvi odpzgo, nerazumijevanje katoličkih institucija i života t uslijed toga najneosnovanije i najluđe denunci­jacije odozdo, pak napadaji i sumnjiče­nja sa strane stvaraju atmosferu, uslijed koje se rađaju u nekatoličkom dijelu naroda nemili pojavi, neprija­teljstva i mržnje na katoličku Crkvu * kler njezin. A ipak samo katolička Crkva i njezino svećenstvo s p a s i o je s najvećom samozatajom i žrtvama narodnost našu u svim, ugroženim krajevima: a svuda je najintenzivnije sarađivalo na kulturnom i gospodar­skom napretku naroda.

Tko će pomoći, da se ispune riječi današnjega ministra Pribićevića, izre­čene na historičkoj sjednici hrvatskoga sabora od 29. oktobra 1918.: „da u toj zajedničkoj, državi Slovenci, Hrvati i Srbi imadu da budu potpuno jednak faktor. Ne radi se o tome i ne može se i ne smije raditi o tome, da se u tom jedinstvenom narodu pojedini djelovi majoriziraju ili nulificiraju. Jer, Visoki sabore, kad bi u svijesti makar jednog i najmanjeg dijela našega naro­da mogla da se uvriježi bojazan ili sumnja, da u toj zajedničkoj državi svaki dio našega naroda ne bi imao bilo jednaku zaštitu bilo jednaki suverenitet, kad bi se takva sumnja mogla uvriježiti u jednom dijelu toga naroda, onda bi ta sumnja izazvala stanje, koje bi značilo jednu slabost naše nove države i u toj slabosti tuđinski narodi, koji će nas okruži­vati i koji će gojiti prema nama imperijalističke težnje, našli bi snagu za sebe".

Tko će, vapijemo to da izvede? Mi smo spremni pomoći, jer znamo, da će tek onda biti naša država i jaka i štovana, a i katolička će Crkva u njoj nesmetano vršiti svoj nadasve uzvišeni poziv.

U Zagrebu, dne 29. travnja 1922. Za jugoslavenski katolički Episkopat:

Dr Ante Bauer, nadbiskup Đr Jeron im Mileta , biskup šibenski,

tajnik.

Međuparlanentarna konltrenca i Pari«. Nar. Skupština za jugoslavenske

delegate na međuparlamentarnoj kon­ferenciji za trgovinu u Parizu delegi­rala je jz svoje sredine, gg. nar. poslanike Miletića, Jocu Jovanovića, dra Angjelinovića, dr. Šumenkovića i Članove Jugoslavenskog Kluba Slovenca Sušnika i Hrvata dra Antu Duljbića. koji su 27. svibnja otputovali za Pariz.

Strana 2. „ N A R O D N A S T R A Ž A " Broj 22.

P L O D O V I VREMENA. . Cijelo građanstvo stoji pod senza­

cijom groznog događaja, koji se zbio prošlih dana u Šibeniku. I ako je ©vaj još obavit nekom koprenom misterioznosti, te je do danas nemo­guće doći do pravde spoznaje istine, to svi znaci govore, da se radi o umorstvu, počinjenom o đ trojice de ­setgodišnje djece.

Natrag nekoliko dana nestalo je bilo jedanaestgodišnjeg dječaka Nade Jelenkovića Josipova iz Arbanasa kod Zadra, učenika četvrtog razreda pučke Škole. Zaludno bijaše svako traženje i ispitivanje, jer nitko ne mogaše dati vijesti o njemu, pa ni sami njegovi drugovi, koji su se igrali s njim one kobne večeri, kad ga je nestalo, nijesu htjeli ništa reći, kad ih se pitalo. U nedjelju pak doplivala je mala lje-šina kod Mandaline, te se konstatiralo, da je to baš traženi dječak Jel tnković.

P o onome, sto se čuje, sva je pr i ­lika, da su ga baš njegovi drugovi najprije tvorno napali, pak još živa bacili u more. Uzrok nije poznat, a u koliko smo obaviješteni, pozvani fa­ktori još nijesu razbistrili ovu stvar.

Ne mislimo iznijeti prilike i okol­nosti, koje potvrđuju opće mnijenje, da je nevoljni dječak pao žrtvom dru­gova. Ne može ovdje biti govora o kakvom naumljenom umorstvu ili ra­zbojstvu. T a to su djeca od deset godina. Radije volimo, a što je i uistinu, označiti ovaj grozni slučaj avantirom dječaka, koji su htjeli da oponašaju kakvu senzacijonalnu dra­mu ili detektivsku pustolovinu, koju su oni vidjeli u kinematografu. Krivnju stoga za ovaj čin ne nose ovi dječaci, jer su oni, kao što i bijedni pok. mali Jelenković, žrtve današnjeg vremena, žrtve tako zvanog modernog duha i struje zloće i nemorala, koja se kod nas širi, te u svoj vrtlog, u svoje bla­tne vode poteže i nevine dječake, te ih "još prvih dana života čini delin­kventima.

Ovaj slučaj morao bi otvoriti oči našim modernim državnicima i uopće svima, kojima leži na srcu dobro na­roda, i dovesti ih do zaključka, da mladeži, djeci ne smije biti sve d o ­pušteno, da se mladim i još neisku­snim srcima ne može puštati, u ime neke krivo shvaćene liberalnosti, na volju, da sama izabere, hoće li biti moralna ili ne. Djeci se i naredbama i zakonima mora zapriječiti put zla i opačine.

Svojini očima vidimo, kako je kod naše djece, naše mladeži preuzeo maha niski istinkt, te se svi danas tužimo na njihovu nepokornost , neotesanost , divljaštvo, kao i na veoma malu ljubav prema roditeljima i nepoštivanje vlasti i starijih. A u ovome se ima mnogo da zahvali baš kinu.

Smrt je maloga Jelenkovića p o ­sljedica, plod kinematografskih fil­mova. Ovo otvoreno tvrdimo, a da se ne bojimo, da nam se protivno dokaže . Je li čudo, da takve plo­dove rada film, koji prikazuje samo prizore pornografskih romana, bračne nevjere i rastave braka, zločinstva, umorstva, grabežna ubojs tva? Kako da se ne podraži mašta djece i ne pobudi u njima izvjedljivost, dok gle­daju samo prizore nemorala iz vele­gradova i slike" "„sa dna života"? Da­nas je kino svojim otrovnim, surovim i nemoralnim uplivom prava nesreća za našu djecu. Njegovo destruktivno djelovanje osobito se opaža kod mla­deži, jer oya nažalost baš sačinjava najveći broj njegovih posjetilaca. Fil­movi su postali moderna pozornica razuzdanosti i nemorala. Po životu zločinaca i apaša, koji se prikazuje u

kinu, mladež modeluje svoj život, te ih on goni na puteve. kojima stupaju njihovi uzori. Baš u mladim godina­ma djeca su najprikladnija za takve uplive. T o su godine, kad će pobjeći od kuće, bez znanja roditelja, da se pridruže spomenutom jatu uzora, da u svijetu s lobode počini jednaka pu-stolovstva.

Ne ćemo dalje u navadanju ko­bnih posljedica filmova, jer se na razvratne posljedice kina tužimo ne samo mi, tobožnji klerikalci, već i ljudi liberalnog duha i nazora. Zato punim pravom pitamo, što rade dr­žavni čimbenici, kako mogu stati skr-štenih ruku i samo posmatrat i ovakve plodove vremena. Zašto se djeci i ne­dorasloj mladeži s trogo ne zabrani

pristup u kinematografe? T reba p o ­sebnih zakona protiv ovakvog nemo­rala, t reba uvesti neumoljivu cenzuru, koja će dobro bdjeti i ne dopuštati" svaku gadariju. Država mora osobitu brigu posvetiti ovoj rani, koja je za­hvatila našu mladež, i nastojati, da se kinematografske zabave posvete soli­dnoj prosvjeti i plemenitoj zabavi, a ne masnom profitu bezdušnom trgo­vinom najnižih instinkta.

Ministarstvo prosvjete, koje se s a d a bavi novim projektom naukovne o s n o ­ve kod škola, te hoće da usreći narod laiciziranjem škola, neka promisli na plodove današnje pokvarenosti djece i uvidi, da se ćudoredno i vjerski mora odgajati djecu, a ne samo, kako ona hoće i što izabere.

Slučaj dječaka Jelenlcovića mnogo govori onima, hoji hoće da razume.

Euhar is t ično slavl je u Rimu. Prošle sedmice doživio je vječni

Rim neobično slavlje. U njem se držao XXVI. međunarodni euharistični kon­gres. Slavlje Krstovo bilo je na vrhuncu, a katolička misao dala je novog dokaza svoje božanske, vječne snage. 0 euharističnom kongresu simpatijom je pisala sva svjetska, pa i nekatolička š tampa.

U današnje doba, kad se život Evrope 1 cijelog svijeta nalazi u teškoj duševnoj krizi; kad rekao bih da materijalističko shvaćanje života i težnja za neobuzdanim užicima hoće da pretvori svijet u jedan zvjerinjak; gdje u praksi vrijedi samo surovo pravo jačega i lukavijega— plemenitiji duhovi , koji vide ovu moralnu pustoš , utječu se kršćanstvu. Veliki mislioci u velikim narodima počinju da uviđaju veliko značenje božanskog lika Isusova, te rade , da se na svim područjima javnog i privatnog života čuje muževna ispovi jed: „Hoćemo Boga!"

Gradu Rimu pohrlila je katolička elita sa svega . kruga zemaljskog, da u središtu katoličanstva, u zemlji, posvećenoj krvlju mučeničkom, na svetom tlu Kalikstovih Katakomba, gdje se već u prvom vijeku prikazi­vala euharistična žrtva, iskaže počast Isusu u presvetoj Hostiji.

Svečanoj teoforičnoj procesiji na Spasovd3n učestvovalo je 200.000 osoba . Na podignutom mjestu kod sv, Kaliksta, izvan vratiju sv . Sebastijađa, opkoljen kitom katoličke inteligencije svih mogućih narodnosti , držao je govor kardinal Pompil i . U svom lijepom govoru slavio je kult Euhari­stije u ka takombama te isticao, kako je ona bila, dok se Crkva još nalazila u povoju, onaj „kruh jakih", koji je kršćanskoj ideji davao najmoćniji poriv, da poruši gadne idole poganskog Ri­ma, a ljudskom rodu propovijeda nove

vjerske i moralne istine, koje su imale da pos tepeno ublaže surovost divljih nagona te uredeodnošaj između pojedi­naca staleža i naroda, iza govora slije­dila je procesija, divna, neviđena mani­festacija vjerske misli. Kad se spuštala noć, došla je procesija u moru svjetla bazilici sv. Pavla, Apostola naroda .

27. svibnja u noći bila j e sveča­nost u dupkom punoj crkvi sv. Petra, Uz katolička društva i redove bilo je prisutnih 300 biskupa u svečanom ornatu. Sv. Otac Pio XI. čitao je u ponoći sv. Misu, preko koje je 5000 vjernika primilo sv. pričest.

28. svibnja bila je procesija od sv, Ivana Lateranskog do S. Maria Maggiore, Za vrijeme procesije kružili su zrakom aeroplani . Ujutro tog dana bila je u Koloseumu zajednička sv. pričest nekoliko tisuća katoličke mla­deži. Sekcija kršćanskih majka imala je svoje sastanke u crkvi sv. Augu-stina. Uopće sve vrsti raznih katoličkih organizacija pred oltarom euharističnog Isusa povedoše riječ o aktuelnim p i ­tanjima te zavjeriše odanos t Bogu i Crkvi.

Euharističnom kongresu učestvo­vali su sa neutralcima i pobjednici i pobjedjeni posljednjeg svjetskog rata, sa svih pet strana svijeta, te su tim pokazali , koja je ideja najmoćnija, da ogrli narode u vezi ljubavi, sloge i solidarnosti . Koji silni kontras t među genevskom „petrolejskom" konferen­cijom i- euharističnim kongresom! Onamo proračunano izrabljivanje jed­nih nad drugima — ovamo narodi padaju nice na koljena pred Onoga , koji je r ekao : „Ja sam put, istina i život... Ja sam svjetlost svijeta... Mir svoj ostavljam vama, m/V svoj dajem vama." I zaista bez Krsta nema ni sreće ni mira i spaćenom čovječanstvu!

Izdavanje putnica pomorcima. (Odgovor Ministra saobraćaja, na upit fiar. poslanika dra. Ante Dulibića o poteškoćama, koje vlasti čine našim pomorcima pri izdavanju putnica za plovidbu.)

„Na vaše pitanje od 5. prosinca p. g. u predmetu teškoća kod izdava­nja putnih dozvola za inozemstvo pomorcima od zanata, koje ste mi uputili preko gospodina Predsednika Narodne Skupštine čast mi je odgo­voriti Vam sli jedeće:

Ovo Ministarstvo poduzelo je već godine 1920. shodne korake kod Mi­nistarstva Vojnog i Mornarice kao i kod Ministarstva Unutrašnjih Dela, da se vojni propisi o izdavanju putne (političke) dozvole našim pomorcima preudese, i-predložilo, da prijašnji propisi ostanu u glavnome isti, s tim, da bi ih trebalo prilagoditi sadanjim zakonskim propisima o ustrojstvu naše vojske.

Kraljevina Srbija nije imala sličnih

ustanova u pogledu pomoraca , jer nije imala mora. Prema tome postojala je u tom pogledu jedna praznina, koja je trebala biti čim prije ispunjena.

Ministarstvo saobraćaja kao naj -zainteresovanije nadleštvo u svima pitanjima trgovačke mornarice p redu-zet će ponovno korake kod Ministar­stva Vojnog i Mornarice u predmetu i zatražit će, da se pomorcima olakoti postignuće potrebnih putnih dozvola" .

Niko la M i h a n o v i ć d o l a z i u d o ­m o v i n u . Valparajska J u g o s l a v e n s k a D r ž a v a ' javlja, da će doskora stići u domovinu dubrovčanin Nikola Miha­nović, bivši a.-u. generalni konzul u Argentini, brodovlasnik, koji je argen­tinsku trgovačku mornaricu digao do zamjerne visine.

Z a d a l m a t i n s k e s a d i o c e duhana. U Nar. Skupštini 26 ov. mj. pr igodom rasprave o otkazu duhana uzeo je riječ poslanik Jugoslavenskog Kluba Mate Milanovič. pak je u podužem govoru prikazao žalosne prilike dal ­matinskih sadioca duhana . Opisao je trud i teškoće oko sađenja i priređi­vanja duhana i naglasio , da se denje duhana težacima ne isplati, su cijene otkupa previsoke, tako d težačka nadnica došla na 10 K, kraj takve nadnice težak ne može žive, p a nije čudo , da su u Dal ni tako teSke prilike. Posve je n a r a v da sadenje duhana popuš ta i dalje od predratnih 3 miljuna ki lograma spalo na 1 milijun kg., a spast i ćt još i* više, ako se ne povise cijene otkupa barem tako, da se za svaku 1 krunu isplati p o 1 dinar. Govornik je dalje upozorio na loš postu vladinih organa kod procjene otku. gdje ne sudjeluje nijedan težački v' štak, tako da se događaju pogrje* i nepravde, koje ozlovoljavaju na i odvraćaju od sađenja duhana, a ; puštanje sađenja duhana samo je štetu države. On je tražio, da se svakog odraslog člana porodice ost barem 5 kg. duhana. Na kraju je g o ­vora napao vladu radi teških globa u stvarima neznatnih propus ta i u stva­rima, u kojima nema nikakve krivnje, ' i tražio, da se zlo, koje vlada na ovo polju, š to prije popravi .

Naši dopisi. T i j e s n o , 20. svibnja.

Po lijepom starom običaju je godine naš narod ^proslavio -U šašće Gospod inovo (veličanstven procesijom po polju, koja staje 24 mjesta, gdje se čita evande Osobi to je ganutljiv prizor, kad procesija vraća iz polja. Dok oni b dovima prilaze na južni kraj s kreće naime druga povorka iz cr* u kojoj učestvuje čitavo selo, im ususret. Križari se tu mijenjaj' znak ljubavi, a mjesna ronda i ljari ispaljuju pozdravne hice iz šaka .

Međutim i ova čisto narodna crkvena pros lava nije mogla prot mirno. D o đ o š e naime neki fašisti Zlosela, koji se u krčmi JoseOl iva r i - a pok. Roka izopijaše, pa onda stado izazivati mirni narod pucajući iz volverá. D o đ o š e uto žandari i po doše dvojicu napitih, dok izaz iv -

koji su pucali iz revolvera* pust s lobodne . Narod se radi tog nepra-*-vednog pos tupka silno uzrujao, t i " više, jer su izazivači poznati smutlji koji ovo već po treći put dolaze k ma, samo da prave nered .

Z b o g ovoga u ime naroda pođ< k žandarskom naredniku Maticu mj glavar i pristav, te mu se pritužiše, ne odstrani i izazivače, koji su pu da i dalje ne b u d e nereda . Nare im surovo odvra t i : „Neka su pu to su moji, a ne vaši posl i" , dok podnarednik Kuzmanić pošao i da te potvorio seosku rondu, da je* izazvala smutnju.

Zar se ovako drži red u selu ? J organi izazivačima daju pravo, a jeznim ljudima i mirnom pučanstvu, koje ne želi smutnje, krivo. Mi nijesmo s ovim pos tupkom nimalo zadovoljni, pak p o đ e li ovako dalje, unaprijed ćemo morati sami preuzeti dužnosti javnih organa i braniti se od smutlji­vaca izazivača, da održ imo mir i red u selu, česa s m o svi željni.

Mješćanin.

ŠIRITE D O B R U Š T A M P U !

Bruj 22. „ N A R O D N A S T R A Ž A " Strana 3 .

Domaće vijesti. Kraljev dar za p o s t r a d a l i B i to l j .

Kralj Aleksandar darovao je za p o ­stradale u Bitolju 100.000 dinara.

S p r e m a n j e za organizaciju o-blasti. Javljaju iz Beograda, da se u ministarstvu unutarnjih djela pripravlja aye potrebito za organizaciju oblasti. Već se što više spominju i ličnosti »ovih velikih župana. Isto se tako spremaju pripreme za imenovanje ostalih samoupravnih činovnika.

Ža duhanske radnike. Poslanici jugoslavenskog Kluba • Oostinčar i Oosar zatražili su posebnom predstav­kom od Uprave monopola, da što prije uzme.u pretres prijedloge radni-i a u tvornicama duhana za povećanjem prihoda, jer je krajnje vrijeme, da se to riješi.

Tipografi za slobodu novinstva. Ka zagrebačkom kongresu zastupnika tipografskih udruženja iz Jugoslavije medu drugima primljena je i rezolu­cija, kojom se traži potpuna sloboda štampe i najodlučnije prosvjeduje proti nepravednom oporezovanju novinstva I novinske reklame.

Spisak zabranjenih l i s t o v a u Ju­goslaviji. Najnoviji broj „Poštansko-telegraf. Vesnika" donosi spisak za­branjenih listova u Jugoslaviji, koji dosiže broj 168.. Od toga otpada naj­više listova, koji izlaze u Mađarskoj, Austriji i Njemačkoj, a djelomično na Ameriku i Bugarsku. I tako su hvala Dvom „indeksu" naši državljani zašti­ćeni od pogubnog djelovanja protu-državnog štiva..,.

Gradske vijesti. Odgođena sv . Krizma. Na poziv

Ministarstva vjera presv. biskup dr. Mileta otputovao je iz Rima direktno

7., 8. i ov. mj,

nedjelju Šibenik

u Beograd, da prisustvuje svečano­stima Kraljeva vjenčanja. Sv. krizma, koja je bila određena za nedjelju presv. Trojstva, t. j . 11. t. mj., odgo­đena je za nedjelju, 25. t. mj.

P r i g o d o m kra l jeva v jenčanja , koje će se na vrlo svečan način oba­vila 8. ov. mj. u Beogradu, po nare­đenju ministra prosvjete sve mjesne škole imaju obustaviti obuku 9. ov. mj. I mjesna Pošta 8. ne će uredovati.

„Stvaranje sv i je ta" . U 4 ov*, mj. dolaze iz Splita glazbeno društvo „Guslar" i „Splitska filharmonija", da izvedu u areni ho­tela „Kosovo" Haydn-ov oratorij „Stvaranje svijeta". Ovo velebno gla­zbeno remek-djelo klasične duhovne muzike poznato je i davano već po čitavome kulturnome svijetu i nema većeg glazbenog centra, gdje se ne daje par puta svake godine. Djelo je pisano pred 125 godina, a prva mu je izvedba bila g. 1799. u Beču. Ora­torij se dijeli u tri dijela, u kojima nam orhestar, soli i zborovi pričaju na bibličkoj bazi postanak svijeta iz kaosa do stvorenja prvih ljudi, da za­vrši veličajnom himnom Stvoritelju.

Oratorij je u Splitu imao ogroman umjetnički i kulturni uspjeh, te se već pjeva po treći put. Mješoviti zbor „Guslara" od 80 pjevača, 5 solista i orhestar „Spjitske filharmonije", od 30 glazbenika pod upravom Ma. Jo­sipa Hatze-a. dolaze posebnom lađom u nedjelju ujutro, a na večer će biti izvedba.

Društvo je izdalo posebnu knjižicu sa tekstom, historijatom i sadržajem djela, pak se općinstvu preporuča, da je nabavi radi boljeg razumijevanja. Knjižice i karte dobivaju se u knjižari Babič.

P o p r a v a k d o b n i k a . Naša općin­ska uprava popravlja dobnik na zvo­niku župske crkve u Varošu. Popravit će i onoga u gradu «a zvoniku crkve sv. Ivana. Ovaj posljednji će za sada samo pokazivati ure, a ne će i z v o ­niti radi pomanjkanja zvona. Tako će se eto napokon doskočiti jednoj veli­koj potrebi grada.

Ispiti pr iva t i s ta kod reformne realne gimnazije i velike gimnazije u Šibeniku počinju 14. lipnja. Prijamni ispiti za prvi razred za realnu gimna­ziju i veliku gimnaziju bit će 30. lipnja.

N e s t a š i c a v o d e . Veliko je neza­dovoljstvo u građanstvu radi pomanj­kanja vode po kućama, a više puta i po javnim Česmama. Vidi se , .da nije mnogo pomogao oglas općinskog upravite ljstva. Trebalo bi se ipak nekako pobrinuti i urediti radikalno to pitanje, jer se građanstvo radi toga nalazi u velikoj neprilici. O Č lanov i knj ižn ice „Pav l inov ić" .

Upozoruju se svi članovi knjižnicć, koji već duže vremena nijesu povra­tili posuđene knjige, da to u svom interesu izvole što prije učiniti. U slučaju,lda je tko izgubio knjigu, neka se također prijavi za vrijeme uredovnih sati od 6-7 svake srijede, subote i nedjelje u novim prostorijama (Glavna ulica, povrh drogerije Vučić I. kat) u svrhu naknade štete. - - Vodstvo knjižnice Pavlinović.

Darov i „UboŠkom D o m u * . Da počasti uspomenu pk. Luke Belama-rića: Luka Kronja K 20. Da počaste uspomenu Ane ud. Arapović: Dr. Stjepan Spalatin K 60 i dr. Justo Ma-tačić K 40, Da počasti uspomenu Slavka Jurina; Dr, Justo Matačić K 40. Da počasti uspomenu Ane ud. Pa-vlić; Kata ud. Z«inić K 20. Da počaste

uspomenu Ane ud : Berović: Obitelj pk. Jose Gojanovića K 100, Božica ud. Berović K 40, Joso Tambača i Vladimir Kulić po K 20. Da počasti uspomenu Karmele Eškerica: Vinko Matačlć K 80. Da počaste uspomenu Dume Galić: Krste Jadronja K 40 i Vladimir Kulić K 20. Da počaste uspo­menu Milke ud. Delfin: Ante Zorić Matin K 200. Rikard Delfin K 120 i Stjepan Karković K 100; Milio Ostojić, Ivan Bulat, Miće Friganović i Elena ud. Baljkas po K 8 0 ; Bulat Eugen, Ana ud. Zorman, Obitelj Josipa Ma-renzi, Krešimir Novak, Ante Tikulin pk. Bože, Luka Tikulin, Grgo Koštan, Frua Ante, Braća Iljadica, Stjepan Marković, Petar Žarko, Obitelj Muller, Obitelj ud. Milin, Frano Karadjole, Srećko Bogić i Milan Vučić po K 4 0 ; Ivan Bergnocchi, Erminia ud. Mene-ghetti. Kan. Ivan Mirić, Antun Bumber, don Ivan Berak, Vladimir Kulić, Benka ud. Grimani i Nino Marenzi po K 2 0 ; Aleksandar Šupuk K 24 i Ante Tikulin K 10. Svima darovateljima Uprava harno zahvaljuje.

Z lodje la f a š i s t a u V o d i c a m a . G. Martin Čičin-Šain, poznati junak fašističkog istupa u Vodicama, šalje nam ispravak, kojim poriče činjenice, navedene u našem dopisu od 13. ov. mj. Pošto ispravak njegov ne odgo­vara formalnim propisima zakona, a prostor nam je lista i odviše drago­cjen, da bismo se upuštali u pobijanja 1 natezanja sa gosp. Šainom, ne uvr­štavamo ga.

Pr i spje le su s r e ć k e IV. kola I. razreda Državne razredne lutrije od stare i poznate radnje Drag. Kolako-vić Beograd. Mogu se dobiti svaki dan na Gospodskom Trgu broj 13.

Prodavaoc za Šibenik i okolicu 4. Griinbaum.

P O Z I V na supskripciiu IV. emisije dionica Zadružne

gospodarske banke d. d. u Ljubljani. JI, redovita glavna skupština Zadružne gospodarske banke u Ljubljani zaključila je da se* povisi dionička glavrtfe 8 9 Ž K i 0 8 B

od K 24 , 0 0 0 . 0 0 0 - na K 48,000.000 a d smsiqiO

emisijom 6 0 . 0 0 0 novih dionica po K 4 0 0 » nominalne v r i ^ i ^ s j ^ g uz slijedeće uvjete:

1. Dosadašnji dioničari imadu pravo da preuzmu za svaku staru dionicu jednu novu uz cijenu od K jjjjiBUfr JJPJ1 '̂ F 2. Neoptirane dionice dodijelit će upravno vijeće novim dioničarima po kurzu od K 580*— po k o m j t p ^ ^ p g j } 3. Supskripcija počinje 22. maja 1922. i zaključuje se 14. juna 1922. 4 . Nove dionice učestvuju na dobitku za drugo polugodište 1922. SSI 5. Opcija odnosno supskripcija se vrši kod:

blagajne Zadružne gospodarske banke d. d. u Ljubljani ^ » „ „ „ podr. Djakovu j » » >, » » Maribor n „ • » Sarajevo *

• ... Split Sombor

„ „ „ „ „ Šibenik ekspoziture Bled

d. d. Zagreb. podr. Karlovac d. d. Novi tfjy§rrto>te9 ^libovA Brniovogrt sjnjteibo*}

Aši\n% Btt i hu5bi loutei £n

.id £0*1 u fittvfitû

Sveopće zanatlijske I fiiinvfili

Hi „ . Gospodarske

6. Protuvrijednost potpisanih dionica ima se uplatiti odmah kod supskripcije.

LJUBLJANA, 18. svibnja 1922. ' i ' iT -M r j 14 '-Willi

Sirana 4. „NARODNA S T R A Ž A " Br. 22.

P. N. Svećenicima, Crkovinarstvima i Trgov­

cima javljam, da izrađujem iz pravđg pčelinjeg

voska svijeće u svim veličinama, koje se ne krive,

ne kaplju, ne dime i ne udaraju patvorinom.

Kupujem svaku kolikoću pčelinjeg voska i meda.

U zamjenu svijeća primam okapine.

f Cijene umjerene! •

Vlasnik

: Mlilionm Tvornici voštanih svijeća

Vladimir Kul ić - Šibenik

• •

1 9 1 4 - 1 9 1 8. .Album sa 32 slike.. Originalni snimci ratnih grozota austrijske. soldateske

slavenskih borioca za slobodu. Oslobodjenje 1918. u našim glavnim gra­dovima kao i na Rijeci. — Cijena D . 30. — Dro dobitka ide u korist Jugoslavenske Matice, a razaSitje se pouzećem ili novac unaprijed, u kojem slučaju se ne računa poStarina. Preprodavaocima dajemu komisiju

sa popustom.

BRANKO HLAVATV. ZAGREB, Petrova ul. 7 .

I Ü

l l l l a l l l •II III ajlll«

O t p r e m u r o b e s a s t a n i c e B a k a r u luku i obratno« t e ukrcaj na p a r o b r o d e p r e u z i m a na jbrže i najkufantni je

I I t j . t i . F O R E M P O H E R î drug Vlastita skladišta brašna, tjestenine

žitarica POMORSKA AGENCIJA.

Brzojavi : FOREMPOHER, Bakar >',. Telefon br. 14.

• MUlll I Î T 335

i

KNJIŽARA FILIP B A B I C - ŠIBENIK (HRVATSKA KNJIŽARNICA - Z A D A R )

Novo moderno uređen i povećan posao. — Potpuno skladište, Jugoslav. knjiga. — Veliki sortiment knjiga stranih jezika. — Tvorničko skladište papira uz najjeftinije cijene. — Sav pribor za urede, općine i škole. — Skladište školskih knjiga. — Prima pretplate na strućne i periodične Časopise svakog jezika i struke. — Muzikalije svake vrsti. — Pribor za

pisaće strojeve Stenzil i Karbon-papiri. Otprema brza i točna a cijene jeftine. — Solidna posluga.

PAPIRNICA

GRGO RilDIG (prije A. e t G. Rude)

ŠIBENIK ( G l a v n a u l i ca ) .

Bogati izbor svih vrsti umjetni­čkih dopisnica, te šibenskih raz­

glednica.

Prodaja Školskih potrepština, raznog papira te sve vrsti kan­

celarijskog pribora. Trgovina raznih parfema, mio­mirisnih sapuna, praška za zube i slično, te raznih igrački za djecu.

Cijene umjerene!

VIO VUCIC - I I Skladište kemijskih proizvod*, lak

boja. gumenih predmeta » o.

OPTIKA. Naočala Cvikera.

hiriiji svaku liradoo pa Ml liječničko« pro Primaju se popravci.

TELEFON 36 P o najn iž im d n e v n i m c i j

n a m a n u d j a m o r e z a n i h i iseji p a n i h b u k o v i h i h r a s t o v i h dr z a g o r i v o .

P o že l j i k u p c a o b a v l j a d o s t a v a i kuć i .

i M a r a i k i n a i L i k e r a

PETAR BUZOLIĆ - SPLIT Jadranska ul. Telefon br. 274.

Pr o i z v a đ a : Prvoklasnu odlikovanu vrst: MARASKINA mark

„SOKOL" i „TRIGLAV".

Obljubljene LIKERE: Višnjevicu - Pelinkovac - Kru-škovac, i t. d.

Cognac Médicinal - Cognac Vieux - Jamaica i Tea Rut i

RAKIJE: Borovicu - Šljivovicu - Travaricu. *

SIRUPE: Marenu - Granatinu - Frambua - Limonadu.

m a r C I J E N E U M J E R E N E ! -ma Otprema brzi i tacna. — Cijenili u ialji Imamima na zahtjti.

I I

Karbida, Kalciumcianamida i ostali!

umjetnih gnojiva za državu S. H. S.

Gr ubi š U & Comp. ŠIBENIK (Dalmacija)

Upute 1 cijene daje tvrtka na zahtje\ Brzojavi: Clanamid

f i

Telefon Br.

w g " g ' ffi»«q>

A Zadružna gospodarska banka d.d. V G l a v n a u l i ca br. 122

0 I. kat . Podružnica Šibenik.

i

6

Brzojavni naslov; Boipobmkl Telefon br. 16.

C e n t r a l a L j u b l j a n a . P o d r u ž n i c e : Đ a k o v o . Mar ibor , S a r a j e v o , S o m b o r , Sp l i t .

I s p o s t a v a : Bled. — Interesna zajednica sa: Sveopćom zanatlijskom bankom d. d. u Zagrebu i njenom podružnicom u Karlovcu te Gospodarskom bankom d. d. u Novom Sadu.

Glavnica i pričuvo skupa sa afilijacijama K. 50.000.088. Podjeljuje trgovcima kredite, eskomptira mjenice, lombardira vrijednosne papire, kupuje i prodaje valute i devize, prima uloške,

na tekući račun i na knjižice te obavlja sve bankovne i burzovne transakcije uz najpovoljnije uvjete.

Izdavatelj i odgovorni urednik: Josip* Urlić Ivanović , "Hsak Hrvatske Zadružne Tiskare.