Upload
micol
View
56
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Darjan Horvat (Graz). Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz d [email protected]. Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika. 2. Workshop. Graz, 12.06.2013. Sadr žaj. Uvod Samoglasnici Polusamoglasnici Prozodijski sustav - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
FONETSKA I FONOLOŠKA ANALIZA
ERDELJSKOG BAJAŠKOG DIJALEKTA I HRVATSKOG JEZIKA
Darjan Horvat (Graz)Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz
2. WorkshopGraz, 12.06.2013
2
Sadržaj Uvod Samoglasnici Polusamoglasnici Prozodijski sustav Suglasnici Posuđenice Zaključak Literatura
3
Uvod Analiza fonetskih i fonoloških sustava
erdeljskog bajaškog dijalekta te hrvatskog jezika uključuje:
1. Usporedbu broja fonema2. Njihovu fonetsku različitost (način i
mjesto artikulacije)3. Varijante fonema4. Razdiobu (fonemske skupine)
4
Samoglasnici Erdeljski posjeduje 9 samoglasnika:
a [a], ă [ǝ], î [ɨ], e [e], ę [ɛ], i [i], o [o], ǫ [ɔ]
U hrvatskom jeziku postoje pet standardnih (univerzalnih) i dva izvedena samoglasnika: a [a], i [i], e [e], u [u], o [o] + ie [͜ie] i r [r̥]
5
Najveću specifičnost u sustavu samoglasnika erdeljskog dijalekta predstavlja postojanje sljedećih glasova:
ă [ǝ], î [ɨ], ǫ [ɔ], ę [ɛ]
6
Samoglasnik ă [ǝ] Srednjeg reda, srednjeg stupnja
otvorenosti te nelabijalan Sličan engleskom e(r) u father ʽotacʼ,
odnosno mother ʽmajkaʼ ili francuskom nijemom e u me
Može stajati u sve tri pozicije u riječi, npr. ăsta ʽovaj’, băjaš ʽRom, čovjekʼ ili jarbă ʽtravaʼ
7
Samoglasnik î [ɨ]
Srednjeg reda, zatvoren i nelabijalan Izgovor mu je sličan glasu ǎ [ǝ], no ipak
dalje iza i zatvorenije, nešto kao spoj između i i u.
Dolazi u sve tri pozicije u riječi: îs ʽsuʼ, kînva ʽnekoćʼ, zî ʽdanʼ
8
Samoglasnik ǫ [ɔ] Stražnjeg reda, otvoreniji od erdeljskog, ali i od
hrvatskog samoglasnika o te labijalan Ostvaruje se:
Na mjestima gdje u standardnom rumunjskom, ali i u ludarskom muntenskom stoji diftong oa [o̭a], npr. pǫrtă umjesto rumunjski poartă ʽ(on)nosiʼ
Na mjestima gdje tog diftonga u standardu rumunjskog nema, npr. papirǫšilje ʽdokumentiʼ
Na mjestima gdje stoje diftonzi au [aw] (ǫuzit naspram auzit ʽčuoʼ) i ua [wa] (lǫt naspram luat ʽuzeoʼ)
9
Zatvoreno o [ọ] Zatvorenije od hrvatskog, ali i erdeljskog
samoglasnika o. Položaj mu je jezika prema nepcu stražnji
te je labijalan. Dolazi u sve tri pozicije u riječi: kọpil
ʽdijeteʼ, slobọd ʽbiti slobodan, dopušteno jeʼ i tęškọ ʽteško’.
10
Samoglasnik ę [ɛ] Otvoreniji od erdeljskog vokala e, položaj
mu je jezika prema tvrdom nepcu središnji te je nelabijalan.
Realizira se na mjestima: gdje u standardnom rumunjskom stoji diftong
ea [ḙa], npr. avę naspram avea ʽimao jeʼ gdje tog diftonga u standardnom rumunjskom
nema, npr. ęj naspram a(n)i ʽgodineʼu posuđenicama iz lokalnog hrvatskog
idioma, npr. dęvet ili dęset
11
Zatvoreno e [ẹ] Položaj prema tvrdom nepcu je središnji
te je labijalan. Dolazi u sva tri položaja u riječi (rjeđe u
inicijalnoj ‒ najčešće kod posuđenica). Najčešće dolazi u nenaglašenom slogu i
to s najvećom učestalošću na kraju riječi, npr. arẹ ʽimaʼ.
12
Polusamoglasnici Erdeljski fonetski sustav posjeduje i dva
jedinstvena poluglasa: j [i̭] i u [w] Oba su glasa zatvorena, s time da je [i̭]
prema položaju nastanka prednji i nelabijalni, dok je [w] stražnji i labijalni.
Tvore diftonge i triftonge
13
Prozodijski sustav Erdeljski – ekspiratorni, dinamički
naglasak, naglašeni slog određen samo silinom (jačinom)
Hrvatski – melodični, zvučni (akustički) naglasak, unutar naglašenog sloga, osim siline, razlikuje kretanje tona (dizanje i spuštanje) i trajanje (dužina i kračina) sloga
14
Akcent kod posuđenica Zagreb ‒ Zagréb Palovec ‒ Palovéc Subotica ‒ Subotíca Josip ‒ Josíp
15
Suglasnici U erdeljskom dijalektu postoji 24 suglasnika:
[b], [p], [d], [t], [g], [k], [v], [f], [z], [s], [ʒ], [ʐ], [ʃ], [ɕ], [dʐ], [tɕ], [ts], [h], [m], [n], [ň], [l], [lʾ], [r]. Grafički po istom sustavu glase: b, p, d, t, g, k, v, f, z, s, ž, ź, š, ś, đ, ć, c, h, m, n, nj, l, lj, r.
Hrvatski razlikuje 25: [b], [p], [d], [t], [g], [k], [v], [f], [z], [s], [ʒ], [ʃ], [ʒ́], [ǯ], [tɕ], [ʧ], [ts], [x], [m], [n], [ń], [l], [ĺ], [r], [j]. Grafički: b, p, d, t, g, k, v, f, z, s, ž, š, đ, dž, ć, č, c, h, m, n, nj, l, lj, r, j.
16
Suglasnik [v] Iako u oba jezika labiodentalan, u
hrvatskom je sonant i zvučni polusamoglasnik, a u erdeljskom nesonant te zvučni frikativ.
Formira se u sve tri pozicije u riječi, a u finalnoj vrlo često kao f, primjerice mljuf umjesto mljuv ʽmojʼ.
17
Suglasnici ź [ʐ] i ś [ɕ]
Palatalni frikativi, nešto mekši od hrvatskih suglasnika ž [ʒ] i š [ʃ].
Specifičnost erdeljskog dijalekta, npr. źęmẹnj ʽblizanci’ ili śinji ʽtko’
18
Suglasnik ć [tɕ] Palatalna bezvučna afrikata, npr. ješć(i̭)
ʽjesi’ Nešto mekša nego slična u hrvatskom,
ali i od slivenika u lokalnim kajkavskim govorima u kojima je došlo do jednačenja ć [ʨ] i č [ʧ] te nastanka mekšeg, stridentnijeg ćʼ.
19
Suglasnik đ [dʐ] Palatalna, ali za razliku od
antecedentnog glasa, zvučna afrikata, npr. viđala ʽvid, pogled’
Nešto mekša nego ona u hrvatskom jeziku.
20
Suglasnici nj [ ň ] i lj [l̕] Suglasnik nj [ň] je dentalni palatalizirani
nazal, mekši od hrvatskog nj [ń], npr. njime ʽnitko’. Realizira se u početnoj, središnjoj i završnoj
poziciji u riječi. Suglasnik lj [l̕] je palatalizirani zvučni
lateral, palatalniji od hrvatskog parnjaka lj [ĺ], npr. lji ʽim, ih’. Ostvaruje se u sva tri položaja u riječi.
21
Suglasnik h [h] Velarni bezvučni frikativ Može stajati na sva tri mjesta u riječi, s time
da se na kraju realizira jedino u posuđenicama iz hrvatskog, npr. povrh, odraslih i sl.
Vrlo se često ostvaruje protetički na pozicijama gdje nije etimološki opravdano ili gdje takav glas ne postoji u standardnom rumunjskom, npr. hunđi ʽgdje’ (u stand. rum. unde), hastmă ʽastma’ (u stand. rum. astmă)
22
Posuđenice Sve veći utjecaj hrvatskog standardnog
jezika, ali i lokalnog kajkavskog idioma
Većina se uklapa u fonološku i morfološku strukturu erdeljskog, no postoje i slučajevi gdje se preuzima čitava strana riječ
23
Zaključak Erdeljski posjeduje bogatiji vokalni
sustav te dva jedinstvena polusamoglasnika pomoću kojih se tvore diftonzi i triftonzi.
Erdeljski ima dva jedinstvena suglasnika koji nisu dio standarda hrvatskog jezika
Razlike u naglasnom sustavu Posuđenice najčešće fonološki
adaptirane prema erdeljskom sustavu
24
Literatura Eugenija Barić, Mijo Lončarić, Dragica Malić, Slavko, Pavešić, Mirko, Peti,
Vesna Zečević, Marija Znika 20054. Hrvatska gramatika. Zagreb. Lončarić 1996: Lončarić Mijo. Kajkavsko narječje. Zagreb Klein 1972: Horst G. Klein. Einführung in die rumänische Sprache, Tübingen. Radosavljević 2010: Radosavljević, Petar. Jezik Roma Bajaša na teritoriju
Republike Hrvatske. Doktorska disertacija. Zagreb. Stjepko Težak, Stjepan Babić 2005. Gramatika hrvatskoga jezika. Priručnik
za osnovno jezično obrazovanje. Zagreb. Tošović 1988: Tošović, Branko. Ruska gramatika u poređenju sa
srpskohrvatskom. Sarajevo. Sikimić 2005: Sikimić, Biljana. Banjaši u Srbiji. In: Sikimić, Biljana (ur.).
Banjaši na Balkanu: Identitet etničke zajednice. Beograd. S. 249‒275. Blažeka 2003: Blažeka, Đuro. Govor Svetog Martina ‒ najsjevernijeg mjesta
u Hrvatskoj. In: Nosić, Milan (ur.). Riječ. Rijeka. S. 9‒18. Blažeka 2007: Blažeka Đuro. Međimurski interdijalekt. In: Brozović Rončević,
Dunja (ur.). Rasprave instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 33. Zagreb. 1‒18.