15
NJEGA PAPAKA

Foot care managment - Veepro Holland · Ravne i suhe povr{ine unutar, kao i izvan nastambe olak{avaju hodanje i u velikoj Êe mjeri smanjiti pote{koÊe s hromo{Êu. Manje klizav pod

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

NJEGA PAPAKA

2

“Njega papaka ” je treÊi iz niza priruËnikakoje izdaje Veepro Holland.Cilj je ovih priruËnika davanje korisnihinformacija o managementu govedima.MijeËno govedarstvo {irom svijeta trebapravilne smjernice kako bi se u potpunostiiskoristio potencijal goveda.

Veepro Holland nada se da Êe ovajpriruËnik pro{iriti va{e znanje o uzgojupodmlatka i tako pridonijeti smanjenjubroja sluËajeva hromosti u va{em stadu.

Nadamo se da Êe ovaj priruËnik pro{iriti

va{e znanje o njezi i za{titi papaka iistovremeno doprinijeti smanjenjusluËajeva hromosti u va{em stadu.

Autori zahvaljuju Centru za uzgajanjemlijeËnih goveda “Friesland” za pomoÊ pripripremi ovog priruËnika.Tako¦er zahvaljujemo Odsjeku za kirurgijuvelikih æivotinja Veterinarskog fakultetaSveuËili{ta Utrecht i Centru za uzgajanjemlijeËnih goveda “Friesland” koji su namstavili na raspolaganje razne ilustracije.

VEEPRO HOLLAND

PREDGOVOR

Izvornik: VEEPRO HOLLAND Information Centre for Dutch Cattle P.O. Box 4546800 AL ARNHEMCopyright Ÿ VEEPRO HOLLANDIzdavanje ovog priruènika dozvoljeno je samo uz dozvolu VEEPRO HOLLAND i uz uvjet da se navede izvorni.

3

Proizvodnja mlijeka bit Êe najveÊa kad jekrava zdrava i ugodno se osjeÊa. JedinoÊe zdrava krava moÊi dovoljno jesti, da biproizvela veliku koliËinu mlijeka i odræaladobru plodnost. Zbog toga bi uzgajivaËtrebao pomnije pratiti zdravstveno stanjesvog stada.

Kori{tenje nogu i papaka vrlo je vaæno zacjelokupno zdravlje krava. MlijeËna kravatrebala bi hodati bez ikakvih pote{koÊa. Udana{nje vrijeme, kada se krave dræe usustavima koji ih ograniËavaju, kao {tonpr. privezane u stajama ili smje{tene ustaje sa slobodnim dræanjem, potrebna je

odgovarajuÊa preventivna njega papakakako bi se oËuvalo zdravlje nogu.Mnoga su istraæivanja pokazala dapravilna njega papaka moæe poljopriv-redniku u{tediti znatna materijalnasredstva. Smanjenjem sluËajevahromosti smanjit Êe se tro{koviveterinarskih usluga i manje Êe seæivotinja privesti klanju, a istovremeno Êese poveÊati proizvodnja mlijeka.

Ovaj Êe vam priruËnik ukazati na najËe{ÊeporemeÊaje koji se javljaju na stopalima,njihove uzroke i lijeËenje, te naËineprevencije tih problema.

UVOD

4

GRA\A PAPAKA

Æ•elimo li bolje razumjeti uzroke i prevencijuhromosti, vaæno je poznavati gra¦u noge irazumjeti proces stvaranja rogovlja.

Skica 1 prikazuje gra¦u noge:1. Roæni zid papka;2. Putilo;3. Peta;4. NoseÊi rub;5. NoseÊi rub vanjskog zida papka;6. Me¦upapËani ælijeb;7. Kruna papka;8. Taban - u koliko je papak zdrav,

debljina papka bit Êe 5-7mm;9. JastuËiÊ; noseÊi dio pete;10. Bijela linija; roæni veznik noseÊeg

ruba i tabana;11. Me¦upapËana koæa.

Stvaranje roæevine

Papak je kuÊi{te oko noge. Izme¦u papkai papËane kosti leæi osjetljivo tkivo,takozvani korium, tj. koæna podusmina.

Roæni zid raste od krune i {iri se vrlopolako, oko 5 milimetara mjeseËno.Optimalna duljina papka od krune dokraja je 7,5 cm. To znaËi da Êe trebati 15mjeseci da novonastalo roæno tkivodosegne prednji tro{ni dio papka.

Roænati sloj koji pokriva taban proizvedenje od æivaca. Taj je roænati sloj mek{i odroænatog zida papka. Vezni sloj izme¦ustijene papka i roænatog sloja na tabanuzove se bijela linija. Ona okruæuje papke iproteæe se prema unutarnoj strani papka.

Gra¦a papaka

5

Raspored teæine na nogama

Cjelokupna teæina æivotinje trebala bipoËivati na Ëvrstom nosivom rubu papka inoseÊem dijelu pete.Teæina bi se trebalarasporediti podjednako na unutarnji i navanjski dio papka.

Neki Êe poremeÊaji prouzroËiti poveÊanooptereÊenje jednog od papaka. Bolesnastraænja noga prouzroËit Êe nepravilnuformaciju vanjskog dijela papka, dok bi to istona prednjim nogama prouzroËilo poveÊanooptereÊenje na unutarnjem djelu papka.

ObiËno Êe pri poremeÊaju straænje nogevanjski rub papka narasti tako da bude vi{iod unutarnjeg. To Êe stvarati pritisak naunutarnji dio papka i kao posljedica togagnojit Êe se tabani, pa Êe tako nastatihromost.

Optimalni kut papka u odnosu na razinupoda je oko 45°. Ako je kut iznad 45°, tadaÊe najvjerojatnije peta jaËe zarasti. Kutmanji od 45° oznaËava pojaËani rastprednjeg dijela papka.

BOLESTI PAPAKAPet najËe{Êih bolesti papaka kod govedasu:

1. interdigitalni dermatitis;2. laminitis;3. me¦upapËana flegmona;4. digitalni dermatitis i;5. raspukline na papcima.

Svi se ti poremeÊaji mogu primijetitipaæljivim promatranjem. Æelimo lisprijeËiti takve poremeÊaje, moramoukloniti njihove uzroke!

Interdigitalni (me¦upapËani)dermatitisInterdigitalni dermatitis ili takozvanaerozija petne roæine, je bakterijska upalame¦u-papËane koæe i pete. Bolest jemanje virulentna, a ra{irenija je kodgoveda smje{tenih u stajama saslobodnim dræanjem sa re{etkastimpodom nego u stajama gdje su krave navezu, na slami.

Teæina krave ovdje pravilno poËiva na papcima

Teæina neispravno poËiva na nogama radipoveÊanja vanjskog dijela papka

6

Vlaæna i smrdljiva upala me¦upapËanekoæe karakteristiËna je za prvi stadij tebolesti. S razvojem, bolest postajemanje vidljiva. Upala me¦upapËanekoæe moæe se pro{iriti do spojne roæinena peti. Nepravilna formacija roæine, sbrazdama i pukotinama, moæe dovestido gnjeËenja tkiva iz koje se formiraroæina u tom dijelu. Noge tako postajupreosjetljive i kao posljedica slijedit Êehromost.

NajoËitije promjene koje se doga¦ajuzbog laminitisa su:- savinuti papak;- neprirodni rast prstenova prema dolje;- æute ili crvene pjege zbog izluËene

tkivne tekuÊine ili krvi, na roæini pete ina bijeloj liniji;

- defekti na bijeloj liniji;- dvostruki tabani.

Ova infekcija stimulira formiranje roæinena stijenkama i tabanima, a time Êeosobito biti zahvaÊen vanjski diostraænjih papaka. Zatim Êe papak postatiizuzetno visok i vrlo optereÊen. To Êevremenom dovesti do gnojenja pete iprouzroËit Êe neprirodni poloæaj nogeæivotinje, uzrokovan bolovima.

LijeËenjeKada se krave premjeste na pa{njak,nateklina me¦upapËane koæe zbogËi{Êe okoline Ëesto spontano nestaje.Formacija roæine u podruËju pete vratitÊe se u prija{nje stanje, ali Êe trebativremena da se istro{e stare deformacije.Orezivanje papaka moæe uvelikepridonijeti procesu ozdravljenja.

LaminitisLaminitis je metaboliËki poremeÊaj na tkivu,koje se pojavljuje oko telenja. Me¦utim, tose Ëesto uoËava u kasnijoj fazi kadapromjene u razvoju roæine postaju vidljive iu transformaciji oblika papka. Laminitis netraje dugo (nekoliko tjedana), ali razlike uobliku oslabljenog papka mogu prouzroËitidaljnje pote{koÊe uzrokovane nepravilnimoptereÊenjem nogu.

Laminitis i njegove posljedice pojavljujuse ponajvi{e na vanjskom djelu straænjihpapaka. Jedan od posljedica laminitisa jepoveÊana proizvodnja roæine. Papak takopostaje suvi{e visok, {to izazivapoveÊanje pritiska na tom papku.

Ovaj Êe nagli rast dovesti do gnjeËenjatkiva i gnojenja tabana i do nepravilnogstava noge kojeg uzrokuju bolovi ustraænjim vanjskim papcima.

PojaËani rast prstenova uzrokovan laminitisom

Upala me¦upapËane koæe karakteristiËno je zapoËetni stadij bolesti

7

LijeËenje^im se dijagnosticira, me¦upapËanuflegmonu trebalo bi lijeËiti injekcijamaantibiotika ili kemoterapeuticima koji semogu aplicirati injekcijama ili oralno.OteknuÊe i hromost obiËno Êe nestati uroku od jednog ili dva dana. Kod pojaveme¦upapËane flegmone, rana se nesmije lijeËiti formalinom, nego blaæimsredstvom za dezinfekciju, a iznad svegapotreban je odmor.

Digitalni dermatitisDigitalni dermatitis, poznat i kaoMorterallova bolest, karakteristiËan je pokruænoj nateklini koæe kraj krune. UtipiËnim sluËajevima nateknuÊe jezaokruæeno tankim bijelim epitelnimrubom. Dlake koje ga okruæuju obiËnostr{e prema gore. Ova su podruËja vrlobolna na dodir i mogu biti uzrok srednjejakoj ili Ëak vrlo jakoj hromosti.

Jako nateknuÊe, odmah iznad me¦upapËanogprostora znak je me¦upapËane flegmone.

LijeËenjeOrezivanje papaka pomoÊi Êe da seteæina ponovno prirodno rasporedi i takootklone posljedice laminitisa. U sluËajuo{teÊenja, papak bi se trebao odmoriti.Stoga bi roæinu na zdravom papkutrebalo ostaviti dovoljno visoku, kako bise bolestan papak oslobodio. Ako jepotrebno, posebnim lijepilom priËvrstiteblok na zdravi papak. Gotove da{ÊicemoÊi Êete nabaviti kod veterinara. NjemuÊete se isto obratiti u sluËaju bilo kakvenedoumice.

Me¦upapËana flegmonaMe¦upapËana flegmona je bolest tkivakoje se nalazi blizu papka, osobitoizme¦u papaka. Tu bolest prati jakonateknuÊe usred puti{ta iznadmeð¦upapËanog prostora. Samo jednanoga otekne i æivotinja ubrzo nakon togapostaje hroma. TipiËan simptom je bolnodræanje noge. Æivotinja dræi nogu pomalonagnutu prema naprijed, tako da papcijedva dodiruju tlo. Ponekad oteËenunogu premje{ta gore i dolje. Ovo stanjemoæemo na vrijeme otkriti i djelovornoizlijeËiti, te ne bi trebalo prerasti u ne{toozbiljnije.

Tertracycline gentianviolet otopina efikasna je uljeËenju dermatitisa

Mjesta na kojima Êe se dermatitis pojaviti:

- na peti iza napuklina odme¦upapËanog dermatitisa;

- na me¦upapËanoj koæi, obiËno na vrhuzara{Êenog me¦upapËanog dijela;

- na kruni, obiËno na prijelazuna me¦uapËanu koæu.

8

LijeËenjeNakon temeljitog Ëi{Êenja i su{enjainficiranog podruËja, lokalna primjenatetracycline-gentianviolet otopine trebalabi suzbiti infekciju. Da bi se sprijeËilodalje {širenje bolesti, lijeËiti trebaistovremeno sva bolesna grla u stadu.ObiËno je jedan tretman dovoljan u prvomtrenutku, ali paæljivo treba pratiti novesluËajeve hromosti.

Raspukline na papcimaTo su frakture koje se pojavljuju naroænatom zidu u smjeru rasta roæine. Kodsistema intenzivnog uzgoja mlijeËnihkrava, ova je bolest rje¦a od ostalihopisanih bolesti. Pretpostavlja se dagotovo sve raspukline na papcima poËinjuvrlo malom frakturom roæine kraj krune.Kada raspuklina zahvati korium, moæeslijediti ozbiljna hromost. Raspukline napapcima Ëe{Êe se dogo¦aju na prednjimnogama. ^esto se doga¦aju za vrijemevrlo suhih ljeta i u tropskom klimatskompodruËju.

LijeËenjeNeposredno lijeËenje manjih raspuklinana kruni antibioticima trebalo bi rije{itiproblem i kontrolirati bilo kakvu upalu tkivakoje se nalazi ispod povr{ine. Jednom kadse gnoj pojavi i kada je korium veÊo{teÊen, izljeËenje Êe potrajati. U tom ÊesluËaju biti potrebno odstraniti ne{toroæine kako bi se gnoj mogao izluËiti, alitako da korium ne bude otkriven. Ako sedo¦e do podpapËanog tkiva, trebalo biranu pokriti flasterom. Inficirani Êe sepapak dobro oporaviti ako ga se oreæe iako se na suprotnu - zdravu nogu stavidrvena da{Êica, {to Êe pomoÊi da bolesnanoga ne bude optereÊena teæinom tijela.Uz to Êe namakanje papaka u kupki odsoda bikarbone pridonijeti ozdravljenju.

PREVENTIVNE MJERE

1. Higijena nastambeBolesti nogu i hromosti javljaju se u svimvrstama nastambi. Me¦utim, broj iozbiljnost sluËajeva razlikuje se od farme

^ista i suha nastamba vrlo je vaæna preventivna mjera

rutine (jednom ili dvaput godi{nje).Ravne i suhe povr{ine unutar, kao i izvannastambe olak{avaju hodanje i u velikojÊe mjeri smanjiti pote{koÊe s hromo{Êu.Manje klizav pod i manje bakterijaprednosti su suhih staja. Farma mlijeËnihkrava u vruÊim i suhim klimatskim uvjetimaimat Êe relativno manji broj sluËajevainterdigitalnog dermatitisa. Nadalje,poploËene povr{ine u otvorenimzagra¦enim prostorima trebale bi bitidovoljno uko{ene da se omoguÊi odvodtekuÊina, {to sprijeËava stvaranje blatnihpovr{ina. Uvedete li re{etkaste podove unastambu, govedima Êe trebati vremenada se na njih prilagode, pa je preporuËljivoda stariju telad i junice naviknete na njih u{to ranijoj dobi. Nagla promjena okoline,zajedno sa poËetkom proizvodnje mlijekanakon telenja mogu negativno utjecati nazdravlje krave, te prouzroËiti bolestipapaka.

2. PrehranaLaminitis je vezan za neke poremeÊajeprobavnog trakta, maternicu i mlijeËneæljezde. Prehrana ima velik utjecaj na oveporemeÊaje. PosljediËno, koliËina i sastavhrane ima veliki utjecaj na zdravlje nogu.

do farme. Ove razlike u velikoj mjeri oviseo razini higijene, osobito u sluËajume¦upapËanog dermatitisa. Higijena seodræava redovitim i temeljitim Ëi{Êenjem,te dezinfekcijom nastambe koja je dio

9

Laminitis i srodni poremeÊaji osobito sepojavljuju nekoliko dana prije donekoliko tjedana nakon telenja. Tijekomovog razdoblja naglo se poveÊava unoskoncentrata, a smanjuje se unosvoluminozne krme. To je najËe{Êi uzrokacidoze buraga, {to uvelike utjeËe napojavu laminitisa.

3. Redovna korekcija papakaHromost je uzrokovana neprirodnomraspodjelom teæine na nogama, kaorezultat pretjerane formacije roæine.Jednom kada roæina suvi{e izraste,potrebno ju je korigirati da bi se sprijeËilahromost. Svrha korekcije je vraÊanjepapaka u njihovo prija{nje stanjenormalne funkcionalne povr{ine kojamoæe nositi teæinu.

Kako se najveÊi broj sluËajeva hromostijavlja u periodu rane laktacije,provjeravanje i korekcija papaka pri krajusuhostaja moæe efektivno pridonijetiprevenciji hromosti. U sistemu

Dobra Êe prehrana sprijeËiti laminitis.

Prevencija laminitisa trebala bi se temeljitina reæimu hranidbe prilago¦enom kravinimpotrebama za energijom i bjelanËevinama.U tom razdoblju trebalo bi izbjegavati svakunaglu promjenu u prehrani.

Vaæne smjernice u hranidbi vezane uzzdravlje krava:

- krave hranite sa vrlo malo ili uopÊebez koncentrata tijekom suhostaja;

- neka dovoljna koliËina voluminoznekrme uvijek bude na raspolaganjukravama;

- postepeno poveÊavajte koliËinukoncentrata nakon telenja.

Smatra se da hranjenje dobro odmjerenommje{avinom minerala sa dodatkom cinkaima pozitivni utjecaj na prevencijuinterdigitalne flegmone. Cink poveÊavaotpornost koæe na penetraciju bakterijskihinfekcija. On tako¦er poveÊava sposobnostzara{tanja koæe u sluËaju infekcije.

intenzivnog mlijeËnog govedarstvapreporuËa se korekcija papaka svihmuznih krava redovito dva puta godi{nje.Kada se korekcija obavlja redovito, vaænoje imati sav alat pri ruci. Taj se alat sastojiod noæa za orezivanje papaka lijeve idesne noge, kopitnog noæa i zaokruæeneturpije. Neka vam noæevi uvijek budunao{treni jer to olak{ava rad. Postojanjestojnice uvelike olak{ava posao.

Treba naglasiti da se korekcija papaka nemoæe nauËiti iz literature. TemeljitapraktiËna nastava obavezna je zapravilnu korekciju papaka. PreporuËa sepoha¦anje posebnog teËaja.

Stojnica je vrlo korisno pomagalo

10

tako da na kraju bude lak{e papkeoblikovati na istu visinu. Debljina petetreba biti od 5 do 7 cm.

PripremaUæe s pokretnim Ëvorom veæe se okokravine straænje noge odmah iznadgleænja. Nije vaæno podiæete li nogu nazaslon koloturom ili polugom. Za dobarzahvat i praktiËnu razinu rada, gleæanjtreba biti podignut dovoljno visoko dabi se na njemu moglo s lakoÊom raditi.Za korekciju prednjih papaka bit Êevam potrebna neka sprava koja Êe vampomoÊi priËvrstiti papak prednje nogenpr. stojnica s dodatnim zaslonom, nakoju se prednje noge mogu priËvrstiti.

Svi papci trebaju imam istu visinu.

Druga fazaU sluËaju potrebe, predugaËki papakpodreæite na istu duæinu i visinu kao iprethodni. Pazite da petu ne stanjiteprevi{e i da dobijete ravnu povr{inuparalelnu s potkoljenicom.

Stojnica s dodatnim zaslonom, na koju se moguprednje noge priËvrstiti.

Da biste dobili bolji pregled cijelog papkatrebate noge temeljito oprati prije nego{to zapoËnete sa samim brezivanjem

Prva fazaU prvoj se fazi zdravi papak mora orezatikopitnim noæem do odgovarajuÊe duæine.Izmjerite duæinu papka i napravite rez 7½½1/2

cm od krune. Zdravi papak moæete usluËaju potrebe izravnati naodgovarajuÊu duæinu.

Zareæite ravnu povr{inu ispod tog papkasa kopitnim noæem. Vje{tina se ovdjesastoji u rezanju tankih slojeva roæine ada se pri tome noæ okrene od sebe kakose ne biste ozljedili. Na peti bi se trebaloroæinu odstraniti {to je manje moguÊe,

Drezivanje papaka na odgovarajuÊu visinu.

11

TreÊa fazaAko je potrebno, odreæite tanke slojeveroæine da biste dobili nagib na peti.

To je takozvano funkcionalno orezivanje.Ako na nekom papku postoje ozljede ilirane, onda primijenite postupak opisan uËetvrtoj i petoj fazi (korekcija radilijeËenja). U suprotnom nastavitepostupak sa slijedeÊom nogom.

^etvrta fazaTrebalo bi visinu ranjenog papka stanjitiu smjeru pete, na naËin da teæinu tijelapridræi zdrava noga. To Êe omoguÊitipovrije¦enoj nozi da se odmara. Ako bipri tome peta postala suvi{e tanka, toneÊe biti moguÊe, pa radije priËvrstitedrvenu da{Êicu ispod zdrave noge.

Peta fazaOdstranite labavu roæinu i tvrde bridoveodreæite, no pri tom pazite da ne o{tetitekorium.

4. Kupka noguKupka je uobiËajen dio higijenskogpostupka koji pomaæe u spreËavanjubolesti nogu, kao npr. interdigtalnidermatitis. Pravilna otopina za kupkusastoji se od 3-5 litara formalina na 100litara vode. Formalin postaje manjedjelotvoran kada je temperatura kupkeispod 15°C. Tako¦er se moæe upotrijebitibakreni sulfat. OdgovarajuÊe dimenzijekupke za papke su oko 75 cm {irine, 3 do5 metara duæine i 15 cm dubine. Kadu bitrebalo napuniti na razinu od 10 cm.

Najbolje mjesto za kupku je na izlazu izizmuzi{ta. Najbolji se rezultati postiæukada se æivotinju dræi na suhom mjestuoko pola sata nakon kupke. Za to Êevrijeme formalin ostati djelotvoran. Ovase kupka moæe koristiti dva do tri dana,ovisno o broju krava. Nakon tog roka,kupka Êe ishlapiti. Ako se kupka zaprlja,trebalo bi je napraviti ponovo. Dvijekupke u razmaku od tri ili Ëetiri tjedanauspje{no Êe sprijeËiti interdigitalnidermatitis.

5. Genetski utjecajPodloænost bolestima nogu moæe sesmanjiti selekcijom odgovarajuÊihsvojstava. Ta bi svojstva trebala bitinasljedna i imati utjecaj na poremeÊajepapaka. Moæe se uzeti u obzir kvalitetakostiju kao i stav nogu, upotrebljivostnogu i papaka pri hodu i stupanjnako{enosti papaka. U Nizozemskoj kao iu drugim zemljama ova se svojstvaklasificiraju i procjenjuje se kvalitetarasplodnosti muæjaka kao i æenke.PreporuËljivo je upotrijebiti sjememuæjaka provjerene kvalitete poznatogpo pobolj{anju kvalitete nogu inako{enosti papaka.

Otpornost na sve spomenute bolestinogu neÊe se jednako pospje{itikvalitetnim uzgojem. Genetski Êe utjecajbiti jaËi na neke od njih.

Kupka nogu uspje{no Êe sprijeËiti dermatitis

12

Zdrave noge i papci vaæni su za dobrozdravlje mlijeËne krave. Zato se bolestinogu moraju sprijeËiti kada je god tomoguÊe. OdgovarajuÊa Êe njega pri tomepomoÊi.Uz odgovarajuÊu njegu, hromost ne bismijela prerasti u teæi problem.

OpÊa uputstva za njegu nogu:

1 . odræavajte Ëistu okolinu sa suhimpovr{inama i odgovarajuÊim odvodomda se ne bi stvarale blatne povr{ine;

2 . hranite goveda dovoljnom koliËinomkvalitetne voluminozne krme iizbjegavajte nagle promjene udnevnoj prehrani,

3 . korigirajte papake redovito, baremdva puta godi{nje;

4 . papke redovno kupajte u kupki;

5 . odabirite muæjake provjerenogsjemena, koje pobolj{ava stav nogu.

SA•ÆETAK

13

PREPORU^ENA LITERATURA:

- Foot care in cattle, compiled by the Department of Large-animal Surgery of theFaculty of Veterinary Medicine, State University of Utrecht and the Dairy TrainingCentre “Friesland”

- Foot care in cattle, lecture notes Dairy Training Centre “Friesland”- Cattle Footcare and claw trimming by E. Toussant Raven, Farming Press, England- Colour atlas on disorders of cattle and sheep digit by J. Espinase, et al.- A veterinary book for dairy farmers by Roger Blowey, Farming Press, England- Claw Treatment, video by WOPA BV and Dairy Training Centre “Friesland”

Farmu za uzgoj muznih krava Friesland (DTC- Friesland) osnovalo je vi{e nizozemskihpoljoprivrednih organzacija i pod nadzorom je Ministarstva poljoprivrede. Ovaj centarizvodi niz me¦unarodnih programa i teËajeva uzgoja. Tako¦er pruæamo uslugesavjetovanja i usluge managementa.

Svi teËajevi imaju veliki naglasak na praktiËnom uËenju po konceptu uËenja iz prakse.PraktiËna je nastava vrlo zahtjevna; jedan instruktor radi s grupom od 6 polaznika, a zapredmete poput “Muænje” s grupom od 3 polaznika. DTC-Friesland nudi teËajeve izslijedeÊih predmeta:

- Mljekarstvo* Strojna i ruËna muænja, strojevi za muænju, higijena mlijeka* ProraËunavanje hranidbene vrijednosti obroka, planiranje obroka, kvaliteta hrane* Oplodnja, otkrivanje znakova tjeranja* Plodnost, pomoÊ struËnjaka, klanje, gra¦a tijela goveda* Nastamba: vezanje i/ili sistem slobodnog dræanja, higijena nastambe* Zdravlje, kontrola mastitisa, njega papaka* Uzgoj podmlatka* Poljoprivredna ekonomika* Poljoprivredna administracija

- Proizvodnja stoËne hrane* Postupak sa pa{njacima* Krmno bilje* Proizvodnja silaæe* Poljoprivredna mehanizacija

- Prerada mlijeka* Proizvodnja sira, maslaca, jogurta,

sladoleda itd.* Sakupljanje mlijeka i sistem plaÊanja* Marketing* Management mljekarske jedinice

- Uzgoj ovaca- Uzgoj mlijeËnih koza- Intenzivna proizvodnja junadi- Uzgoj konja i æivotinja za vuËu- Metodologija uËenja

Posjete poljoprivrednim organizacijama, stanicama za umjetno osjemenjivanje,veterinarskim i savjetodavnim sluæbama itd ukljuËene su u teËajeve kako bi se dobilapotpuna slika o mlijeËnom sektoru u Nizozemskoj.

14

Pravilna praksa obavezna je za ispravnukorekciju papaka

Farma za uzgoj muznih krava FRIESLAND

15

PROGRAM TE^AJEVANudimo razliÊËite teËajeve iz jednog ili vi{e ranije spomenutih predmeta. NajveÊi dio tihprograma za obuku napravljeni su prema potrebama i u suglasnosti sa klijentovimzahtjevima. Trajanje teËajeva kreÊe se od 1 tjedna do nekoliko mjeseci, a poha¦anje jeorganizirano po moguÊnosti u grupama po 6 polaznika. Svake godine u rujnu Centarorganizira 6-tjedni teËaj “Moderno upravljanje mlijeËnom farmom”. Ovaj teËaj prilago¦enje naroËito osobama zaduæenim za intenzivnu govedarsku proizvodnju. Za grupe od 6polaznika teËaj se moæe organizirati u bilo koje vrijeme u godini.

TE^AJEVI KOREKCIJE PAPAKAU suradnji sa Veterinarskim fakultetom Dræavnog sveuËilišta Utrecht, DTC-Friesland igraznaËajnu ulogu u razvoju “nizozemske metode” korekcije papaka. To omoguÊuje Centruponudu jedinstvenih moguÊosti obuke u prevenciji i lijeËenju oboljenja papaka. PraktiËniteËajevi Ëesto se organiziraju na engleskom, francuskom, {panjolskom i njemaËkomjeziku za grupe od vi{e od 4 osobe. Na{i nastavnici redovito provode ove teËajevetako¦er i u drugim zemljama.

Osnovni teËaj njege papakaOsnovni teËaj organizira se za poljoprivrednike injihove zaposlenike. TeËaj je orijentiran napraksu i 70% vremena provodi se na praktiËnomradu. Nakon teËaja sudionici mogu sami napravilni naËin provoditi rutinsku korekcijupapaka u svom stadu. Mogu se prepoznati isanirati poremeÊaji na papcima. Trajanjeosnovnog teËaja je najmanje tjedan dana.Me¦utim, da bi se postigao dovoljni stupanjfunkcionalne njege papaka, preporuËuje seperiod od 2-3 tjedna.

Diploma teËaja njege papakaDa bi se postigao profesionalni standardkorekcije papaka zahtijeva se vi{e iskustvanakon osnovnog teËaja u trajanju od 3 tjedna.Polaznik bi najprije trebao steÊi praktiËno

Dsnovni teÊaj korekcije papaka

iskustvo u korekciji papaka 800 - 1000 krava. Nakon ovoga dolazi nazad u Centar natjedan dana. OmoguÊena je dodatna obuka, a teËaj zavr{ava ispitom. Nakon uspje{nopoloæenog ispita, polaznik dobiva Diplomu, koja ga ovla{Êuje na rad kao profesionalnuosobu za korekciju papaka.

[KOLATeËajevi se odræavaju na 4 farme koje pripadaju Centru, i dodatno, koristi se 20privatnih farmi u okolici.Centar ima hostel koji pruæa uslugu smje{taja u jedno ili dvokrevetnim sobama.

Za detaljnije informacije o na{im aktivnostima, molimo, kontaktirajte:

IPC-Livestock / DTC- FrieslandP.O.Box 859062 OenkerkThe Nethrlands

Telefon: +31 582561562Telefax: +31 582561628E-mail: [email protected]