21
FUNKCIONISANJE FORMALNOG I NEFORMALNOG SISTEMA U KAZNENO POPRAVNIM USTANOVAMA AUTORI NEBOJŠA MACANOVIĆ NENAD RADAKOVIĆ

Formalan i Neformalan Sistem u Kazneno Popravnim Ustanovama

  • Upload
    marko

  • View
    235

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ok

Citation preview

FUNKCIONISANJE FORMALNOG I NEFORMALNOG SISTEMA U KAZNENO POPRAVNIM USTANOVAMA

FUNKCIONISANJE FORMALNOG I NEFORMALNOG SISTEMA U KAZNENO POPRAVNIM USTANOVAMA

AUTORINEBOJA MACANOVI NENAD RADAKOVI

1. UVOD

Upuivanje u kazneno popravnu ustanovuOsueno lice nova sredina, neizvjesnost, novo okruenje, neizvjesna budunost ?Odnos formalnog i neformalnog sistema.Dijametralna suprotnost formalnog i neformalnog sistema?

2. Formalni sistemReakcija drutvene zajedniceRepresivna politika ( zakoni, podzakonski akti, pravilnici, procedure)Zatita drutva od kriminalitetaCilj KPU prevaspitanje i resocijalizacija osuenih lica prinuda, formalizam, ablonizam, rutinerstvo, inertnost, formalni autoritet. 3. Neformalni sistemNeformalni oblici ponaanjaBorba za status i neformalni autoritetiNeformalne socijalne uloge i poloajiOtpor prema svemu to personificira vlast i drutvo koje ih je odbaciloodbacivanje odbacivaa Rjeenje problema koje nosi zatoenitvo 4. Odnos formalnog i neformalnog sistema5. Osueniki kodeksOsueniki argon i kodeks spoljanja obiljeja osuenikog drutvaObiljeja potkulture Pokuaj vraanja izgubljenog grupnog identiteta i potovanja.Moto NE SARAUJUticaj na resocijalizaciju ?6. Naela osuenikog kodeksaLojalnost zajednici zatvorenikaKontrola emocijaSpremnost za pomaganje drugim zatvorenicimaOuvanje dostojanstva i integriteta linostiSuzdranost prema osoblju

7. Neka od osnovnih uputstava za olakanje zatoenikog ivotaPazi ta radi i ne vjeruj nikome !Ne mekaj vaspitaima !U zatvoru ne postoje prijatelji !U zatvoru se svi po sili upoznaju !Dijeli sa onima koji dijele sa tobom !Nemoj se truditi da sve vidi i uje !Nemoj biti ni u emu ni najboji, niti najgori. Zlatna sredina je najbolja.Sluaj ta priaju stariji po stau i ta od toga to kau rade !8. Uticaj osuenikog kodeksa na resocijalizaciju osuenih lica u KPZ TunjiceCilj istraivanja - Utvrditi da li prihvatanje zatvorenikog kodeksa od strane osuenika negativno utie na proces resocijalizacije i njegovu uspjenost.Zadaci istraivanja: Ustanoviti odnos uspjenosti resocijalizacije i osuenikog stava prema zatvorenikom kodeksu. Ustanoviti odnos vrste izvrenog krivinog djela i stava osuenog lica prema osuenikom kodeksu. Ustanoviti odnos visine kazne zatvora i stava osuenog lica prema osuenikom kodeksu. Ustanoviti odnos disciplinskog kanjavanja i stava osuenog lica prema osuenikom kodeksu. Ustanoviti odnos korienja vanzavodskih pogodnosti i stava osuenog lica prema osuenikom kodeksu.

9. Hipoteze istraivanjaGlavna - Prihvatanje zatvorenikog kodeksa se negativno odraava na uspjenost resocijalizacije osuenih lica. Posebna - Postoji znaajni statistiki odnos uspjenosti resocijalizacije i stava osuenog lica prema osuenikom kodeksu. Pomone:Ne postoji statistiki znaajan odnos vrste krivinog djela i stava osuenog lica prema osuenikom kodeksu. Ne postoji statistiki znaajan odnos visine kazne zatvora i stava osuenog lica prema osuenikom kodeksu. Postoji statistiki znaajan odnos disciplinskog kanjavanja i stava osuenog lica prema osuenikom kodeksu. Postoji statistiki znaajan odnos korienja vanzavodskih pogodnosti i stava osuenog lica prema osuenikom kodeksu.

10. Varijable Nezavisno promjenjive varijable:Prihvatanje zatvorenikog kodeksaDisciplinsko kanjavanjeKorienje vanzavodskih pogodnostiVrsta krivinog djelaVisina kazne zatvora

10. Varijable Zavisno promjenjiva varijabla - Uspjenost resocijalizacije osuenih lica. (uspjenost resocijalizacije u empirijskom dijelu rada operacionalno odreujemo kao rezultat primjene institucionalnog prevaspitnog tretmana klasifikovan u grupe):Grupa A - uspjena resocijalizacija,Grupa B djelimino uspjena resocijalizacija,Grupa C neuspjena resocijalizacija.

11. Uzorak istraivanja i obuhvat pojaveIstraivanje je sprovedeno na uzorku od 150 osuenika (svaki drugi osuenik u KPZ TunjiceBanjaluka). Po obimu i nainu izbora, uzorak je reprezentativan, ali zato nehomogen u pogledu nivoa obrazovanja, stepena kriminogene infekcije, duevnog zdravlja itd.

11. Odnos uspjenosti resocijalizacije i prihvatanja zatvorenikog kodeksa

Klasifikaciona grupaPrihvatanje zatvorenikog kodeksaUkupnoNeDa3943,33%5156,66%9060%B1126,82%3073,17%4127%C315,78%1684,21%1913%Ukupno5397150100%df2X26,995 C0,28012. Odnos zatvorenikog kodeksa i vrste krivinog djela.

Krivina djela protivZatvoreniki kodeksNe prihvataPrihvataUkupnoivota i tijela1742,50%2357,50%40Polnog integriteta1133,33%2266,66%33Imovine1627,57%4272,41%58Saobraaja947,36%1052,63%19Ukupno5397150df3X23,685C0,155

13. Odnos zatvorenikog kodeksa i visine kazne zatvora

Visina kaznePrihvata zatvoreniki kodeksNeDaUkupnoDo 1 godine2045,45%2454,54%44Od 1 do 5 godina2032,25%4267,74%62Od 5 do 10 godina723,33%2376,66%30Preko 10 godina642,85%857,14%14Ukupno7872df3X24,467C0,17014. Odnos izmeu prihvatanja zatvorenikog kodeksa i disciplinskog kanjavanja osuenih licaZatvoreniki kodeksDisciplinski kanjavanUkupnoNeDaNe prihvata 4992,45% 4 7,54% 53 35%Prihvata 6971,13% 28 28,86% 97 65%Ukupno11832150100%df1X29,282C0,24115. Odnos izmeu prihvatanja zatvorenikog kodeksa i korienja vanzavodskih pogodnostiZatvoreniki kodeksVanzavodske pogodnostiUkupnoKoristiNe koristiNe prihvata2750,94%2649,05%53Prihvata4445,36%5354,63%97Ukupno7179150df1X20,428C0,05316. Zakljuak 16. Zakljuak