145

vesna ËuËiÊ

fotografije iz zbirke dræavnog arhiva u dubrovniku

giËno, imala prvenstvo nad slikom. Meu-tim, arhivski djelatnici, uoËavajuÊi znaËenje,kako fotografije i negativa, tako i razglednicai Ëestitki, ostavljali su ih u zbirkama i biljeæiliih u sumarnim inventarima. Arhivisti su sevodili principom Ëuvanja cjelovitosti osobniharhiva pa shodno tomu nisu razbijali takvefondove da bi ih svrstali po vrsti grae. Zatoslijedi zakljuËak: tek kad svaka zbirka izfonda rukopisnih ostavπtina dobije analitiËkiinventar, saznat Êe se i koliko ima jedinicakoje po vrsti grae pripadaju Fototeci Dræav-nog arhiva u Dubrovniku.

Zasad sadræaj AnalitiËkog inventara Fo-toteke obuhvaÊa samo one jedinice koje suprilikom preuzimanja u Arhivu bile izdvoje-ne po vrsti grae, a to se odnosi samo naobiteljske albume s fotografijama, odnosnorazglednicama i Ëestitkama. To znaËi da suu Fototeci zabiljeæene samo one jedinicekoje su zateËene u obiteljskim albumima.Fond fotografskih albuma posebno je anali-tiËki obraen, odvojeno od fonda albuma srazglednicama i Ëestitkama. Tako je u jed-nom od dva AnalitiËka inventara Fototekezabiljeæen popis i opis 340 fotografija iz sta-rijih albuma Dræavnog arhiva u Dubrovniku.Napominjemo da to nipoπto nije i konaËanbroj fotografija koje Arhiv posjeduje.

Zbirka Fototeke poËela se formiratikrajem 1996. godine u tadaπnjem Po-

vijesnom, a danas Dræavnom arhivu u Du-brovniku. Fototeka sa svojim sastavnimdijelovima - fotografijama i negativima foto-grafija, razglednicama i Ëestitkama - moæese Ëuvati i u arhivima i u muzejima, ali i uknjiænicama. I upravo takve zbirke dodirnesu toËke tih triju ustanova, jer ih svaka odnjih moæe ravnopravno sakupljati. U Du-brovniku, osim u Dræavnom arhivu, i Dubro-vaËki muzeji imaju bogatu zbirku starihfotografija, πto se, naæalost, ne moæe reÊi iza DubrovaËke knjiænice. Osim tih javnihinstitucija, u Dubrovniku ima i viπe privat-nih sakupljaËa, kako starih fotografija, takoi starih razglednica i Ëestitki.

Sastavni dijelovi Fototeke bili su raza-suti po raznim fondovima Arhiva, veÊinom uzbirci rukopisne ostavπtine. Naime, u vre-menu kad je veÊina obiteljskih fondova ifondova raznih osoba preuzimana u Arhiv,fotografija, razglednice i Ëestitke nisu joπznaËili ono πto danas znaËe. Fotografija jepoËela prolaziti kroz razne faze tek s napret-kom tehnologije, pa je tako postala zanimlji-va i s povijesnog stajaliπta. Zato ne treba Ëu-diti πto ta vrsta zapisa nije dobila posebanstatus u Arhivu. Pisana rijeË je, sasvim lo-

t Kao najstariji radovi na podruËju Du-brovnika uzimaju se saËuvane fotografije spoËetka 1860-ih godina. Meu njima suradovi Angela Luzzene koji je radio kao pro-fesionalni fotograf od poËetka 1860-ih uDubrovniku. Kasnije je otiπao u Rijeku gdjeje takoer nastavio s fotografskim poslom.Smatra se da je on prvi profesionalni foto-graf u Dubrovniku. Jedna njegova fotografi-ja saËuvana je u Arhivu i predstavlja æenu uinterijeru pored stolice. Meutim, u Dubrov-niku i prije Luzzene postoje DubrovËani kojise bave fotografijom. Meu njima su JosipBettondi BetondiÊ (1815.-1864.) i ljekar-nik Antun Drobac (1810.-1882.), a obojicapoznaju tehniku dagerotipije. Bettondi i nje-govi pokusi s fotografiranjem poticali suzanimanje kod DubrovËana, ali i ruganje.Tako je prigodniËarski pjesnik Luko DiegoSorkoËeviÊ reagirao podrugljivom pjesmomna neobiËne pojave koje je Bettondi izazi-vao svojim pokusima imitirajuÊi Daghera:

g. betondiËin koji uËiπe nauke fiziËke1

Daghera takne ti, s Ëinom sunca zdraka©to hoÊeπ slikovat ti; tamniva mrakaS caklim da razgledaπ zvijezde da je koris.Ah da tvoju duπu u kakav slikopis

zbirke fotografija i fotografski arhivi u hrvatskoj

74_ZU_4_10 12/7/05 18:47 Page 145

Vidiπ, i istini da moπ prignut uπiZa s njom dat zamjenu tvoga srca tmuπi!

Antun Drobac je veÊ 1844. godine po-duËavao dagerotipiju. Meutim, nijednanjegova dagerotipija nije do sada pronae-na. U Albumu Martecchini u Arhivu Ëuva sezasad jedini poznati rad Josipa Bettondija,Procesija sv. Vlaha u Dubrovniku (1848.-1850.). Radi se o najstarijoj fotografiji udubrovaËkom Arhivu. Fotografije iz tog al-buma ne nalaze se u inventaru Fototekezato πto taj vrlo znaËajan album osim foto-grafija sadræi i drugu vrstu arhivske grae.

U Dubrovniku je u najranijem razdobljudjelovao kao profesionalni fotograf AntunJellasca. Roen je u Dubrovniku 1825. go-dine, a od 1850-ih do 1890-ih godina imaoje atelijer na Pilama, dok je 1860-ih vodioatelijer i u Kotoru. Tamo je stekao nazivdvorskog fotografa crnogorskog kneza. Sni-mio je mnoge portrete, ali i vedute Dubrov-nika. Dvanaest Jellascinih fotografija kojeArhiv posjeduje ubrajaju se meu najstarijekoje se Ëuvaju u ovoj ustanovi. Nastale su1860-ih godina, a prikazuju portrete, meukojima je nekoliko mjeπtana u noπnjama izokolice Dubrovnika. Fotograf je suraivao sPhilippom Denggom i s Carlom Weberom.146

Tomaso Burato takoer je meu prvimdjelatnim fotografima u Dubrovniku. Roenje 1840. godine u Dubrovniku, a umro uZadru 1910. godine. NajznaËajniji je foto-graf u Dalmaciji u 19. st. Joπ prije 1862.godine kao ljekarniËki pripravnik u Dubrov-niku vodio je fotografski atelijer. Od 1863.do 1865. godine u Padovi je studirao far-maciju, a nastavio se baviti fotografijom.Nakon zavrπetka studija, kao maestro kemi-je i farmacije Burato nastavlja svoj fotograf-ski posao u Dubrovniku. Od 1872. godineæivi u Zadru i ima atelijer na Campo Cas-tello. Od 1876. godine nosi naslov europ-skog i kraljevskog dvorskog fotografa. Godi-ne 1878. postao je Ëlanom Francuske aka-demije, 1884. godine utemeljio je prviZavod za fotomehaniËki tisak u Dalmaciji, akrajem 1894. godine poËeo je izdavati itiskati vlastite razglednice. U AnalitiËkominventaru Dræavnog arhiva u Dubrovnikuopisano je 29 fotografija Tomasa Burata zakoje nema sumnje da su njegove. Meutim,kao πto je veÊ spomenuto, pretpostavlja seda njegovih fotografija moæe biti i u drugimfondovima Arhiva, a moæda da bi se i meufotografijama opisanima u inventaru joπ po-neka mogla pripisati Buratu.

Joπ je jedan DubrovËanin, po ocu izSmokovljana u DubrovaËkom primorju, Sil-vino Mascarich (1845.-1926.) djelovao kaoprofesionalni fotograf u ranijem razdobljurazvoja fotografije. Imao je atelijer u UliciMiha Pracata (ranije Rafa PuciÊa). Nekefotografije potpisivao je zajedno sa svojimsinom. Prema spomenutom Inventaru, du-brovaËki Arhiv posjeduje 16 Mascarichevihfotografija, uglavnom portreta.

Profesionalni fotograf Carlo Weber ro-en je u Dubrovniku 1846. godine, ali nijepoznata ni godina ni mjesto njegove smrti.Suraivao je s Antunom Jellascom 1870-ihu Dubrovniku. Je li to bila posljedica ili uz-rok, ali Ëinjenica je da je Weber oæenio kÊerAntuna Jellasce. Jedina za sada poznatafotografija Carla Webera koju Arhiv posje-duje prikazuje djevojku u interijeru, a izra-dio ju je zajedno s Antunom Jellascom1878. godine u Dubrovniku. Na poleinifotografije zapisano je ime dubrovaËkeobitelji Seragli.

Antun MiletiÊ (1859.-1945.) podrijet-lom je iz Popova Polja u Hercegovini. I onje bio profesionalni fotograf, a od 1881-ihdo 1920-ih godina atelijer mu se nalazio uUlici Cvijete ZuzoriÊ. Snimio je mnoge por-trete DubrovËana. U Inventaru Dræavnog

1 2 3

74_ZU_4_9 6/7/05 02:27 Page 146

147

arhiva pod njegovim je imenom opisano 26fotografija.

Arhiv posjeduje i jednu fotografiju Ce-sarea Damianija pristiglu iz dubrovaËkeobitelji Seragli. Na slici je mladi Cenzo. Da-miani se rodio u Zadru 1870-ih godina, aumro je vjerojatno u Dubrovniku. Bio je pro-fesionalni fotograf, koji je snimao tijekomprva tri desetljeÊa 20. st. u atelijeru na Stra-dunu, preko puta ©iroke ulice.

Spomenimo na kraju razglednice kaosastavni dio Fototeke Dræavnog arhiva uDubrovniku upravo stoga, πto su stariji du-brovaËki autori razglednica bili najpoznatijifotografi 19. stoljeÊa: Tomaso Burato, Silvi-no Mascarich, Antun MiletiÊ, Cesare Da-miani, Ivo KuliπiÊ, Ivan NikoletiÊ i ToπoviÊ.Prve razglednice Dubrovnika pojavljuju seizmeu 1894. i 1897. godine. Skupini du-brovaËkih autora prikljuËuje se motivimaDubrovnika iz tog razdoblja i Alois Beer(1840.-1916.), nakladnik i fotograf iz Kla-genfurta. Krajem 19. st. u Dubrovniku jerazglednice tiskao tiskar Carlo Pretner.2

t

1. A. Luzzena, Æena u interijeru pored stolice,1860-ih, Dræavni arhiv, Dubrovnik2. A. Jellasca, Carlo Weber, Djevojka u interijeru,1878., Dræavni arhiv, Dubrovnik3. T. Burato, Grupa ljudi s djetetom, 1865, Dræavniarhiv, Dubrovnik4. S. Mascarich, Djeca Degiulli, nakon 1879.,Dræavni arhiv, Dubrovnik5. A. MiletiÊ, Portret Luja VojnoviÊa, 1895.,Dræavni arhiv, Dubrovnik6. C. Damiani, Cenzo, 1900-1930-ih, Dræavniarhiv, Dubrovnik

≥ Vesna »uËiÊ - ravnateljica DubrovaËkihknjiænica, Dubrovnik. Radila je u Dræavnomarhivu u Dubrovniku kao arhivist, meuostalim i na fondu Fototeke.

1 DubrovaËke knjiænice Dubrovnik, Znanstvena knjiænica, Rkp. 725/21.

2 Ostali autori fotografija u popisu analitiËkog inven-tara fotografija Dræavnog arhiva u Dubrovniku su: Franz Aberle, Adèle, Leopold Adler, E.A. Barlow, F. Benque, A. Benvenuti, A. Blumberg, L. Boccalini, Pietro Boldorini, B. Borri, Leopold Bude, Flor. Cantenbein, Etienne Carjat, Léon Succr. de Cheri Rousseau, E. Courret, C. Czern, DaniloviÊ, J. Diwischovsky, E. Does, P. Eitner, W. Engel, Anna Feldmann, Gösta Florman, Vinzenz Fridezki, Jg. Funk, M. G. Goldstein, Esteban Guidi, M. M. Handzserlija, Ludwig Harmsen, G. Heitel, Boris Hendler, I. Hollós, Gosta Horman, Panta HristiÊ, G. Jaegermayer, Jerie, G. JovanoviÊ, Milan JovanoviÊ, St. JovanoviÊ, Petar Julinac, Gy. Klösz, G. Knesevics, K. Koller, Leo König, Kossak és Wippler, Ferencz Kózmata, –oka KraljevaËki, Friedrich Kugler, A. Lehmann, Letzer és Társan, L. H. Lill, I. Linck, G. Lion, A. Luccardi, Mme Julie, Carlo Marcozzi. R. Martinelli, Ag. Meinhardt, Doimo Meneghin, L. Mioni, Montabone, Mose, Moriz Müller, Rikard Musil, István Oldal, E. Olorthegue, H. v. Perckhammer, F. Regetzky, Giulio Rossi, Milosch T. SavËiÊ, N. J. Scheffler, Schnapek, A. L. Schneider, Sebastianutti, A. Sorgato, Alfred Specht, Spirescu, N. Stockmann, A. N. StojanoviÊ, G. Swatosch, Jh. Tairraz, Thwaites, A. Tominz, Tonka, Otmar von Türk, Ios. Ubrus, Vianelli, S. Volkmann, Gustav Waber, A. Wicky i M. Zanutto.

4 5 6

74_ZU_4_9 6/7/05 02:27 Page 147