Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
31OgledaloMaj 2008
brdo i odu u Ple{ da u vodenici
na Rasini kod gazda Danila jednu
najlep{u [umadijsku pastrmku.
Nije onda ~udno {to na tom putu
postoji najmanja i najlep{a
da{~ara, zvana Vila Zort, koja
su{i za nu`ni sme{taj putnika
namernika.
I dok nas je sunce pratilo
kroz dolinu zvanu Mitrovo polje
prema Brusu, u ovom gradi}u
ispod Kopaonika, osetila se ve}
zima sa sne`nih vrhova. Zbog
hladno}e u Brusu se i dalje pije
prvo vru}a rakija i potom ladno
crno vino, jede masna riba sa
mnogo krompira. I u Brusu se
ose}ala preizborna atmosfera, jer je
lokalna vlast sagradila stazu pored
reke Rasine, za pe{ake i bicikliste,
po~ela alfaltiranje glavne ulice i
najavila, opet, novu `i~aru na
Kopaoniku.
Da je sve to samo poli-
ti~ka galama, sa malim u~inkom,
uverio sam se u Brze}u podno
Kopaonika, jer u ovom
turisti~kom selu nije bilo ni tur-
ista, a ni~ega ~ime bi se ljudi pru-
vukli da do|u i ostave koji dinar.
Vratio sam se zato natrag do brata
Mirka, da pored {poreta na buko-
va drva, pijemo rakiju i tucamo
{arena uskr{nja jaja. Bio sam
najbolji i pobedio sam, ali sve slu-
tim da su me kao gosta pustili da
im razlupam jajca. A po{teno da
priznam, malo sam i varao. Pa,
tako je to u Srbiji.
Marko Lopu{ina,
zvani [umadinac
F O T O R E P O R T A @ A
Nova crkva Sveti Sava u Kragujevcu
Porodi~no tucanje jaja na Vaskrs u BrusuSelja~ki ru~ni rad u parku Jezero, Vrnja~ka Banja
Stara {umadijska ku}a u selu Ugljarevo ispred Go~a
Stigle prva jagode na vrnja~ku pijacu
Vila Zort, najlep{a na Go~u
32 Ogledalo
P O R U K E
Maj 2008
MALI OGLASIPonude za posao
Marketin{ki posao
Ukoliko tra`ite posao pozovite Ogledalo. Potrebni su mladi i energi~ni ljudi za marketin{ki
posao.
Posao mo`ete raditi u vremenu koje vama odgovara. Skra}eno i puno radno vreme. Mo`ete
ga obavljati od va{e ku}e. Zainteresovani pozovite Ogledalo na: 773.744.0373
Prodaje se
Prodaje se prehrambena prodavnica, zajedno sa pekarom u Longvudu, Floridi.
Zainteresovani pozovite telefon: 407.462.8750
PRODAJE SE Servis za kompjutere/Internet cafe. Izvrsna lokacija, pe{a~ka zona, veoma
profitabilan. Sva oprema (23 kompjutera, {tampa~i, skeneri, name{taj) uklju~eni u cenu.
Zaposleni bi voleli da ostanu i nastave sa radom.Vlasnik se seli iz ^ikaga i pomo}i }e oko
prenosa vlasni{tva i obuke. Mogu}a prodaja i drugog servisa/cafea.
Tel. 773-370-6666.
- FACULTY OF ECONOMICS AND MANAGEMENT- DEAN and professors
- FACULTY OF INFORMATION TECHNOLOGY -
DEAN and professors
- FACULTY OF LAW - DEAN and professors
- DEPARTMENT OF GENERAL SECURITY - professors
- FACULTY OF PHILOLOGY- English language Professors
- FISCAL ACADEMY - DEAN and professors
- ACADEMY OF ARTS- DEAN and professors
- MUSIC PEDAGOGY DEPARTMENT-
DEAN and professors
- DRAMA - MOTION PICTURES DEPARTMENT -
DEAN and professors
Information: 773-457-8019 (cell) 773-334-2232
K O L U M N A
M a r k a L o p u { i n e
Po~inje haos!
U Aleksandrovcu je
pretu~en predsednik op{tine,
a prvi ~ovek Srbije je
progla{en za dr`avnog nepri-
jatelja. I zapre}eno mu je
smr}u. Mada se Boris Tadi}
vajka da to nije ni{ta, tako je
govorio i Djindjic, pa gde je
sada. Srbiju je uhvatilo ludilo
gradjanskog rata, jer
nacionalni blok svuda vidi izdajnike i
neprijatelje, koje treba likvidirati. I {ta ako
neka budala pomisli da je to ozbiljno. Jer,
i patriote i demokrate su za Evropu, samo
prvi tajno, a drugi javno. Na sli~an na~in
trguju i sa na{im emocijama oko Kosmeta,
svi ga brane, a niko ni{ta u pokrajini nije
u~inio...
Ta farsa je posledica ispraznosti
politi~ke igre strana~kih lidera, koji, kako
re~e glumac Manda, nemaju {ta da ponude
narodu pa ga svadjaju. Mnogi me pitaju
{ta ce biti na izborima, jer mnogima biz-
nis i `ivot zavisi od pobednika. Jedan
poslovni ~ovek mi je priznao da }e mu
firma propasti ako `uti pobede. On finan-
sira Velju Ili}a na veliko, a lider Nove
Srbije mu nabacuje milionske poslove sa
asfaltom. [to tanji alfalt, to vi{e para...
Dakle, Velja, Toma
Nikoli}, dakle, radikali i DSS
guraju depresiju, a DS opti-
mizam, {to bolje prime}ujem
i vi{e odgovara mom uhu.
Iako DS odjednom sklapa
posao sa Fiatom, potpisuje
dogovor sa EU, nudi
zaposlenje 200.000 ljudi,
pitam se za{to to ranije nisu
uradili, sredjuju Beograd,
mislim da }e radikali pobediti, jer su nji-
hove la`i sladje...
Srbija nema doma}ina, radi ko
{ta ho}e i kako ho}e. [kole su nam opsed-
nute kafi}ima i trafikama sa alkoholnim
pi}ima i duvanom, ima i ekstazija, ulice su
pretvorene u ring za mlade nasilnike.
Sestric ubio ujaka tako {to je na njega
napujdao psa, pa kad ga ovaj izujedao na
smrt, bacio ga u bunar.
Srbija ima narod, koji je depre-
sivan i sklon pe~enju i pi}u. To se videlo
za ove prazni~ne dane, u kojima su trgov-
ci i ugostitelji, ipak, radili, jer ne mo`e se
sedam dana bez posla i bez pazara...Samo
ja nisam pazario, ali sam pro{ao 600 km
da vidim Srbiju i opet se zaljubim u nju...
Sre}no Marko Lopu{ina
SRBIJA BEZ DOMA]INA
PPoonnuuddee zzaa ppoossaaoo
FACULTIES OF SLOBOMIR P UNIVERSITY CAMPUSES IN
SLOBOMIR AND DOBOJ: JOB OPPORTUNITIES:
33OgledaloMaj 2008
R O \ E N D A N I
Teta Kosari, legendi ^ikaga, sre}an 87.
ro|endan, puno zdravlja i sre}e, sa `eljom da
proslavi jo{ mnogo ro|endana, `eli redakcija
Ogledala.
Banetu Krsti}u i Dragici Draga{
Reju i Majku Grozdi}u
Nikoli \akovi}u sre}an 5. ro|endan, dug `ivot i
bezbri`no detinjstvo `eli kuma Jasmina Maksovi}
sa majkom Koviljkom i ocem Mi}om
Sre}an ro|endan Melisi Toma{evic, dug i sre}an
`ivot, pozeleli su majka Cica i otac Ciril Toman.
Iskrenim ~estitkama pridru`uje se i suprug Dragan i
}erka Marija Toma{evi}. A tako|e ovim putem, Cica
i Ciril ~estitaju Melisi i Draganu godi{njicu braka.
Specijalna ~estitka za sre}an ro|endan Marku
Pajagi}u puno zdravlja, sre}e i uspeha u `ivotu
od srca su mu po`eleli: tetka Branka i Slavica.
Z a ^ I K A G O
SS RR EE ]] AA NN RR OO \\ EE NN DD AA NN
Sre}an 17. ro|endan svojoj k}eri
Dajani Petrovi} iz ^ikaga `eli tata Sreto
Petrovi} iz St. Petersburga sa Floride. Uz iskrene
~estitke za dug `ivot, pun sre}e o~ekuje njen
poziv na telefon: 727.637.6703
Svojoj dragoj kumici
Olgi Elek sre}an ro|endan,
(maja 12.) dug `ivot pun
sre}e, zdravlja i veselja,
`ele: Kum~i} Aleksandar JR,
kuma Zdenka i kum Sa{a
@ivkovi}.
Sre}an ro|endan maloj
Ani Draga{ (11 Maj)
dug `ivot i bezbri`no
detinjstvo `eli joj njeg
drugar Aleksanra jr @ivkovi}
sa mamom i tatom.
Z A A U S T R A L I J U
Sre}an 7 ro|endan dragoj
unuci Kate Vu~ak
dug `ivot, sre}no
detinjstvo `ele: Baka
Jozefina, tetka Zdenka,
te~a Sa{a, brat Aleksandar
i mnogobrojni prijatelji u
Americ i Beogradu.
Sre}an ro|endan Dragani @ivkovi} i sve najlep{e
`eli baka Javorka iz Nema~ke, tetica i bra}a
Aleksandar i Petar sa porodicama iz ^ikaga, kao i
sestra Jelena iz Kanade.
Sre}an prvi rodjendan
Sofiji Sanader,
dug `ivot pun sre}e
i zdravlja `eli
baka Seka sa
Zdenkom, Sa{om i
Aleksandrom
iz ^ikaga.
Sre}no sklapanje
braka Zoranu i
Dragani Marinkovi},
puno ljubavi, sloge i
zdrave de~ice,
po`eleli su od srca
Slavica Petrovi} i
Milutin [o{ki}.
Iskrenim ~estitka-
ma pridru`uje
se cela redakcija
Ogledala iz ^ikaga.
Srpska pravoslavna crkva
i njeni vernici slave dan svetog
velikomu~enika i pobedonosca
Georgija - praznik poznat u naro-
du kao \ur|evdan. Ova krsna
slava je po broju slavara u Srba na
~etvrtom mestu i praznuje se 6.
maja, po Gregorijanskom kalen-
daru. \ur|evdan je samo krsna
slava i mnogih Roma, a prema
narodnoj pesmi, bio je krsna slava
i Kraljevi}a Marka i vlastelina
Mrnjav~evi}a. Krsno ime
svetog \or|a proslavljali su
i crnogorski vladari iz dinas-
tije Petrovi}a.
\ur|evdan se u
narodu smatra granicom
izme|u zime i leta, a vezan
je za zdravlje uku}ana,
udaju i `enidbu mladih,
plodnost stoke i dobre
useve.
S obzirom na vreme
kada se slavi \ur|evdan, doba
bujanja prirode u prole}e, u
na{em narodu postoji ~itav niz
obi~aja na ovaj dan, koji imaju
davna{nji, prehri{}anski koren.
Uo~i \ur|ev dana, majka
spu{ta u lonac vode razno prole}no
bilje. Svaka travka, ima posebno
zna~enje: da deca budu zdrava kao
dren; zdravac, da je puno zdravlja
u ku}i; grabe`, da se momci grabe
oko devojke, itd. Bilje se zatim
stavlja pod ru`u u ba{ti, a prvo
crveno jaje od Uskrsa, koje se
~uva i naziva “~uvarku}a”, stavlja
se u lonac sa travkama. Vodom iz
lonaca deca se ujutru o
\ur|evdanu umivaju, a po`eli im
se da budu lepa i rumena kao
crveno jaje iz lonca. Domovi se
obi~no kite vrbom i zelenilom.
Prave se venci, obi~no od
leskovog pru}a. Mnogi do ovog
prole}nog praznika ne jedu ov~ijeg
mleka i jagnje}eg mesa i tek od
tog dana ga po~inju jesti. Mnogi
do tog dana ne}e da spavaju u
prirodi, a od tada kao da se pot-
puno opuste i prepu{taju prirodi s
poverenjem. Toga dana se obi~no
ru~a u prirodi.
\ur|ev dan je i legen-
daran kao dan prole}nog okupl-
janja hajduka, “\ur|ev danak,
hajdu~ki sastanak”. ^est je obi~aj
“\ur|evdanski uranak”, kada se
rano ujutru izlazi u prirodu, tamo
doru~kuje i provede prijatno
vreme u rascvetaloj prirodi.
Petak pred \ur|evdan
zove se Biljani Petak. Toga dana
`ene idu u polje - “u trave” i tada
obi~no naberu: koprivu, kopitnjak,
cisa~u, omilen, odolen, petlovu
krestu, petlovo pero, |ur|evak,
povratu, oman, brizdavac,
mle~iku, je~am, zlatnoglav, beli
slez, ze~ije u{i, privatnicu, debe-
licu, vrati~, kravlja~u, podbel,
navalu, kozlac, gorocvet, kukurek,
me~ju {apu i nalome gran~ice od
leske, drena i graba. Svaka travka
i cvet ima svoje zna~enje. Majke
vode u trave k}erke, a svekrve
snahe, pa im pokazuju koja je
koja trava. Izabrane trave donose
ku}i i ostavljaju na neko skriveno
mesto, da tu do~ekaju \ur|evdan.
Uo~i \ur|evdana i
Mitrovdana treba da bude svako
kod svoje ku}e, jer su ovi dani
glava od godine. Ko tada ne bude
bio kod svoje ku}e, taj }e cele
godine po~ivati po tu|im ku}ama.
Ko vidi zmiju pre
\ur|evdana, veruju na Kosovu,
toga }e hvatati groznica preko
cele godine. Na \ur|evdan ne
treba spavati preko dana, jer ko
spava bi}e cele godine dremljiv i
spavljiv, i bole}e ga glava.
Magija ljubavi i sna
Brojni obi~aji, rituali i
radnje vezuju se za vodu,
zdravlje i ljubav
\ur|evdan je praznik
mladosti, lepote i plodnosti,
povezan s magijskim radnjama,
obredima i ritualima. Razli~ito se
proslavlja u raznim krajevima
na{e zemlje, ali svuda dominira
kult vode, zelenila i ljubavne
magije.
Jedan od najrasprostran-
jenijih obi~aja za ovaj praznik
jeste klanje |ur|evskog jagnjeta.
U isto~noj Srbiji gde se ljudi
tradicionalno vi{e bave zemljorad-
njom, gotovo da nema doma}inst-
va koje gaji ovce, ali tog dana
svaka ku}a `rtvuje jagnje koje
mora biti najbolje, prvo mu{ko. U
mestima kod Knja`evca i danas se
kolje jagnje, tako da njegova krv
pote~e niz reku. Postoji tako|e
niz magijskih radnji kojim se
pospe{uje brojnost stada. Tako se,
na primer, kola~ zakopava u
mravinjaku i govori se: “Koliko
mrava, toliko brava”. Mle~nost se
pospe{uje tako {to se devojke
prskaju vodom i dr`e noge u
void, da bude mleka kao reka.
Kako su snovi bili
osnov svake spoznaje, oni su
mogli dati odgovor na ve~itu
tajnu i neizvesnost za koga }e se
devojka udati.
Do dana{njih dana je
sa~uvan obi~aj u mnogim na{im
krajevima da devojke stavljaju
razli~ite trave pod jastuk da bi
sanjale onog ko im je su|en.
Zastupljeni su brojni magijski rit-
uali i radnje u cilju osvajanja
naklonosti suprotnog pola. Obi~aj
je tako|e da devojkaako ode u
goste za ovaj praznik, prvo mora
da presko~i prag te ku}e i od
doma}ina uzme so i hleb koji
stavlja pod jastuk i te no}i, prema
narodnom verovanju, usni}e svog
dragog. Prag ozna~ava sedi{te
predaka, a so i hleb neraskidivo
prijateljstvo devojke i ljudi kod
kojih je oti{la u goste.
Ve}ina ovih obi~aja
me|utim, nemaju hri{}ansku
osnovu i prema tvr|enjima etnolo-
ga, \ur|evdan je sinteza vi{e
bo`anstava, vode, vatre, a obi~aji
imaju pagansko poreklo. Zato je
ve}ina rituala i radnji vezana za
bu|enje prirode i po~etak
prole}nih radova.
Verovalo se da ako je
na \ur|evdan vedro - “da }e biti
plodna godina”, a ako na ovaj
praznik i sutradan bude padala
ki{a - “da }e leto biti su{no”.
Ka`e se u Srbiji da koliko nedel-
ja pre \ur|evdana zagrmi, toliko
}e biti tovara `ita te godine.
34 Ogledalo Maj 2008
N A R O D N I O B I ^ A J I
\UR\EVDAN
Dan svetog velikomu~enika i pobedonosca Georgija
U KANCELARIJI
OGLEDALA
RADIMO PREVODE
SVIH DOKUMENATA
4107 N.
Kedzie Ave
u ^ikagu
773.588.2700
Pe~enje u prirodi
35OgledaloMaj 2008
AKNE I AFTE
POSNA JELA
I KOLA^I
Recept za pitu savija~u sa
vi{njama
Recept za 8-10 osoba:
Recept za testo: 500 gr
bra{na - 1 ka{ika ulja - so
Recept za nadev: 150 gr maslaca - 40 gr belih
mrvica - 200 gr {e}era - 1 kg vi{anja o~i{}enih
od ko{tica – {e}er
u prahu sa vanilom
za posipanje
Prosejati bra{no u
sud za me{enje,
dodati ka{iku ulja,
vrlo malo soli i onoliko mlake vode koliko je
potrebno da se zamesi testo osrednje tvrdo}e.
Izraditi ga dobro na dasci i podeliti na dva dela.
Razviti ga u koru. Razvijenu, prosu{enu koru na
stolu poprskati vrelim maslacem, posuti mrvicama
i {e}erom i rasporediti po njoj vi{nje. Zatim uviti
koru, poma`u}i se ~ar{avom, i staviti savija~u u
podmazan pleh. Na isti na~in postupiti i sa ostalim
testom. Pe}i u umereno zagrejanoj pe}nici (225) 20
minuta ili dok savija~e ne porumene. Ise}i ih u
plehu, staviti na ~iniju i posuti {e}erom.
JAGNJE]A PLE]KA SA KROMPIROM I
LUKOM
Recept za 6-8 osoba: 1 jagnje}a ple}ka - so -
biber - 3 ka{ike maslaca - 600 gr krompira
ise~enih na ~etvrtine - 20 celih olju{tenih glavi~ica
crnog luka propr`enih na maslacu
Meso odvojiti od kosti, rastanjiti ~eki}em, posoli-
ti i pobiberiti. Zatim ga uviti u rolnu, vezati
kanapom i spustiti duguljastu kerami~ku vatrostal-
nu ~iniju na zagrejan maslac. Poklopiti i ostaviti
pola sata na ja~oj vatri da se meso zape~e odoz-
do. Zatim pore|ati oko mesa krompir i propr`ene
glavice luka, posoliti ih i pobiberiti. Staviti u
umereno zagrejanu pe}nicu (225) i pe}i dok meso
ne omek{a prelivaju}i ga povremeno sokom
KOLA^ SA VI[NJAMA
Vrlo jednostavan kola~ koji su pravile na{e
bake, a zatim ga preuzele mame, ali se i danas
rado pravi i jede.
Sastojci: 2 jaja, jedna {olja {e}era, 1 {olja ulja, 1
jogurt, 2 {olje bra{na, 1 pra{ak za pecivo, vo{nje
po `elji, mogu sve`e, a mogu i iz kompota.
Priprema
Izlupajte jaja, dodajte im {e}er, potom ulje i
jogurt. U smesu dodajte pra{ak za pecivo i bra{no.
Sve dobro izradite i
izme{ajte i sipajte u tep-
siju koju ste prethodno
namazali margarinom i
posuli brasnom ( pre-
poruka – koristite duboku
tepsiju). Odozgo po testu stavite vi{nje ( koristite
koliko volite, {to vi{e to bolje. Za ovu koli~inu
testa obi~no ide 450 gr. Kompota. Pecite na 190
C dok testo ne dobije lepu zlatnu boju i ne odvo-
ji se od ruba tepsije. Malo vise od pola sata.
AKNE
Pubertetsko doba mo`e da bude te{ko i za
vas i za va{e dete. Morate da re{avate emocionalne
probleme svog deteta, koje pre`ivljava nagle
skokove i padove raspolo`enja i da se suo~avate s
njegovim pona{anjem, ali va{e dete mora da izdr`i
najgori problem od svih: akne.
Akne se stvaraju duboko u porama ko`e, u
kojima lojne `lezde lu~e sebum, me{avinu raznih
vrsta ulja i voska, koji ima zadatak da ko`i
obezbe|uje vla`nost i mason}u. Kao {to svaki ado-
lescent koji ima akne mo`e da vam ka`e, lojne
`lezde koncentrisane su na licu, le|ima, grudima i
ramenima - a to su upravo mesta na kojima se akne
naj~e{}e pojavljuju.
Tokom puberteta, organizam lu~i testos-
teron i druge hormone koji dovode do poja~anog
lu~enja sebuma. (I kod de~aka i kod devoj~ica
stvara se testosteron, iako ga kod de~aka obi~no
ima vi{e.) Vi{ak sebuma za~epljuje pore, i stvara-
ju se mitiseri. Kada bakterije po~nu da se
razmno`avaju, ispod ko`e i da osloba|aju enzime
koji razgra|uju sebum, javljaju se grizovi ili
bubuljice.
Deca sa aknama obi~no imaju vi{e nivoa 5-
alfa - reduktaze, enzima koji vr{i pretvaranje testos-
terona u dihidrotestosteron (ili DHT) koji izgleda da
podsti~e pojavu akni. Zbog ovih hormonskih proce-
sa, akne se obi~no javljaju oko 14. godine kod
devoj~ica i 16. godine kod de~aka, i po~inju da se
povla~e u ranim dvadesetim.
Me|utim, akne nisu samo “privilegija”
mladosti; one mogu da potraju i do zrelog doba.
^ak i kod beba mogu da se pojave “de~je” akne,
ko`ni osip, izazvan fluktuacijom hormona, do koje
dolazi kada novoro|en~e po~ne da se prilago|ava
`ivotu van maj~inog stomaka. (Ovaj osip obi~no
traje oko nedelju dana, i ne zahteva nikakvo
le~enje.)
Na`alost, ne mo`ete mnogo da u~inite u
cilju spre~avanja akni, ali mo`ete da poku{ate da
umirite dete i objasnite mu da ono nije krivo za to.
Akne ne izazivaju prljav{tina, ili slabo odr`avanje
higijene, bubuljice se formiraju ispod povr{ine ko`e,
tako da nikakvo trljanje ne mo`e u potpunosti da
spre~i njihovu pojavu.
AFTE
Budu}i da niko ne zna ta~no {ta izaziva
afte, nemogu}e je preporu~iti pouzdan na~in za nji-
hovu prevenciju. Me|utim, mo`ete da smanjite
u~estalost pojave afti kod svog deteta tako {to }ete
ga posavetovati da ne koristi o{tre ~etkice za zube s
tvrdom dlakom, rotacione ~etkice za zube i druge
predmete koji mogu da iritiraju sluzoko`u usta.
Pored toga, svakodnevno uzimanje jogurta mo`e da
pomogne da sluzoko`a usta ostane zdrava i otkloni
afte i druge infekcije usta.
ZUB KRIVAC
ZA BRONHITIS
Ako vas mu~e tegobe kojih ve} du`e
vreme ne mo`ete da se oslobodite, mo`da bi treba-
lo da potra`ite savet stomatologa, jer je ~injenica
da zubobolja nije jedini problem koji on mo`e da
re{i. Migrena, tinitus (zujanje u u{ima) i mnogi
drugi simptomi tako|e mogu biti izazvani bolesti-
ma zuba. Ako patite od alergije ili ~estih upala
be{ika, ne bi bilo lo{e da o tome porazgovarate sa
zubarom. Uzrok je mo`da mrtav zub, koji obavezno
treba izvaditi. Ako su vam mi{i}i vrata, potiljka i
le|a stalno napeti ili ako patite od migrene, mo`da
je uzrok u nepravilnom polo`aju zuba. Tinitus i
vrtoglavica tako|e mogu da se izle~e korekcijom
polo`aja vilice. Neki ljudi su osetljivi na legure od
kojih se prave plombe, pa je u tom slu~aju
neophodno promeniti plombu.
Obratite pa`nju i na desni. Paradentozu,
bakterijsku upalu desni, ne treba olako shvatiti.
Ako se ne le~e, ova `ari{ta upale mogu da iza-
zovu oboljenja kardio-vaskularnog sistema i dis-
ajnih puteva. Upozorenje za dijabeti~are: Nedavno
sprovedeno istra`ivanje je pokazalo da dijabeti~ari
tipa 2, koji imaju paradentozu, dvostruko ~e{}e
pate od o{te}enja bubrega nego pacijenti sa zdrav-
im desnima. Zato je redovna higijena najbolja
za{tita. [ta treba da znate o higijeni usta.
Pravilna higijena usta i zuba predupre|uje
hroni~ne upale u usnoj duplji koje mogu da izazovu
o{te}enja srca i bubrega.
Pravilno pranje zuba
Najbolje su ~etkice sa malom glavom.
Perite zube prave}i pokrete gore-dole, i to od
crvenog (desni) ka belom (zub), a nikako levo-desno.
Kako da koristite konac
Konac ~isti prostor izme|u zuba. Otkinite
par~e konca du`ine 40-50 centimetara, pa`ljivo ga
uvucite izme|u dva zuba i pomerajte ga tamo-amo
nekoliko puta. Najbolje je da to uradite uve~e pre
pranja zuba. (Blic)
P O R O D I C A