FR-USMENI (1)

5/13/2018 FR-USMENI (1) - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/fr-usmeni-1 1/49

- KLASA 0 -Računovodstvo osnivačkog kapitala i upisani, a neuplaćeni kapital- Kapital je unesena vrijednost u stvarima, novcu i pravima.- Vlasnički kapital je ostatak sredstava (imovine) pravnog lica nakon svuih njegovih obaveza.- Osnovni kapital je određeni minimum ulaganja prilikom osnivanja društva definisan zakonom.- na osnovni kapital društva primjenjuju se načela unosa i održavanja

- načelo unosa:1) kapital D.D. mora biti u cjelosti uplaćen prije upisa u registar 2) ulozi u novcu kod D.D. ne mogu biti manji od 50.000 KM, ako se unose stvari i prava pored novca3) do dana prijave D.O.O. mora biti uplaćena najmanje polovina uloga u novcu,ali ne manje od 10.000 ili 2.0004) ulozi u stvarima i pravima moraju biti u cjelosti uneseni u društvo5) član društva mora namiriti u novcu uloge u stvarima i pravima ako je njihova vrijednost manja od procijenjeneili ako društvo nije steklo vlasništvo nad njima6) usluge ili rad se ne mogu vrednovati i iskazati kao ulog u društvo kapitala7) cijena dionice prilikom emisije ne može biti ispod njihove nominalne vrijednosti

8) osnivači D.D. ne mogu raspolagati izvršenim uplatama dionica9) troškovi osnivanja ne mogu se isplaćivati na teret osnovnog kapitala

- načelo održavanja podrazumijeva obavezu društva da ne samo prilikom osnivanja nego i tokom poslovanja imaosnovni kapitalnajmanje u iznosu utvrđenom zakonom, što se osigurava:1) zabranom smanjivanja osnovnog kapitala ispod minimalnog iznosa2) zabranom društva da upisuje vlastite dionice3) ograničenjem sticanja vlastitih dionica4) zabranom povećanja osnovnog kapitala za iznos vlastitih dionica5) ograničenjem primanja vlastitih dionica u zalog6) ograničenjem sticanja i uzimanja u zalog vlastitih udjelaOsnovni kapital se obezbijeđuje ulozima članova i to:

- u novcu, gdje se kod D.D. može uplaćivati u dijelovima, a kod D.O.O nije moguće (broj udjela je jednak brojuosnivača)- u stvarima i pravima, koja moraju poprimiti karakter fer vrijednosti iskazane u novcu

00 UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL(000) Upisani a neuplaćeni kapital (aktivni konto)

- to je potraživanje koje bi trebalo da se realizuje u roku i na način predviđen ugovorom o vlasničkim odnosima- predstavlja vrijednost razlike između ukupno upisanog i uplaćenog kapitala - (000/400), uplata - (200/000; 400/401)- osnivačkim aktom se trebaju odrediti i rokovi za uplatu neuplaćenog dijela, 60 dana nakon roka za uplatu član gubi

prava po osnovu svog udjela, dok obaveze uplate uloga, zeteznih kamata i naknade štete i dalje ostaje - (potražuje 620,638)- kod stranog osnivača, mogu se pojaviti pozitivne (prihod društva) i negativne kursne razike (obaveza koja se moranamiriti)- ako ugovoreni iznosi nisu uplaćeni u roku, neuplaćene iznose ranije proknjižene treba stornirati - (000/400)- nema amortizacije ni revalorizacije

Računovodstvo stalnih sredstava- Sredstva predstavljaju imovinu od koje se očekuje buduća ekonomska korist

1



- Buduća ekonomska korist je potencijal koji doprinosi direktno ili indirektno toku gotovine i ekvivalenata gotovine u pravnolice:- upotreba sredstava u proizvodnoj djelatnosti ili pružanju usluga- razmjena za druga sredstva- za plaćanje obaveza nenovčanim sredstvima

- korist po osnovu određenih prava, i sl.- osnovna podjela sredstava:1) tekuća kod kojih očekivana korist treba biti ostvarena u roku do 12 mjeseci (pojedinačna vrijednost im je manja od250 KM)2) stalna kod kojih očekivana korist treba biti ostvarena u roku dužem od 12 mjeseci (vrijednost im je veća od 250KM)

- podjela sredstava sa aspekta funkcionalnog mjesta u pravnom licu:1) sredstva u pripremi - kategorije bilansne imovine koja su u pripremi da budu sredstva sposobna za funkciju stalnih ili

tekućih sredstava2) sredstva u funkciji - sredstva koja se nalaze evidentirana na računima sredstava u upotrebi i od kojih pritičeekonomskakorist (ulaganja - sredstva u funkciji ali ne u upotrebi; mašine - mogu biti u upotrebi ali ne u funkciji)3) sredstva van funkcije - kategorije sredstava koja su isključena iz funkcije samim tim i iz upotrebe, iz sljedećihrazloga:- zbog istrošenosti i otpisa do nivoa 100% vrijednosti sredstava (ali se mogu i dalje koristiti)- zbog nekorisnosti sredstava i ako nisu 100% otpisana (imaju amortizaciju,osim preko 12 mjeseci)

- pribavljanje sredstava (2 uslova kako bi sredstva mogli priznati):1) kada je izvjesno da će buduća ekonomska korist teći u pravno lice2) kada se trošak sticanja ili procijenjena vrijednost može pouzdano valorizovati

- fizičko ili finansijsko povećanje stalnih sredstava:1) kupovina SS iz vlastitih (tuđih) izvora2) izgradnja SS u vlastitoj (tuđoj) režiji3) donacija4) prijem sredstava za potraživanja

5) viškovi SS6) rekonstrukcija SS7) knjiženje goodwilla8) revalorizacija9) prijem sredstava u najam

- smanjenje fizičkog stanja i vrijednosti stalnihsredstava:1) knjiženje amortizacije2) prodaja SS3) ustupanje bez naknade

4) rashodovanje SS5) smanjenje vrijednosti SS6) manjkovi SS7) davanje sredstava u najam

01 NEMATERIJALNA STALNA SREDSTVA (NSS)- to je prepoznatljivo nematerijalno sredstvo, bez fizičke supstance a koje se može identifikovati i koje se drži zaupotrebu u proizvodnji ili ponudi robe i usluga, za iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe

- imamo nematerijalnih sredstava koja mogu imati elemente materijalnosti - softver na cd-u- nematerijalna SS možemo obezbijediti preko već navedenih načina (1,2,3,4)- sticanje NSS se evidentira preko konta 015, odakle se prenose na konta u upotrebi

2



- utvrđivanje amortizacije do 20 godina, izuzetno goodwill može imati amortizacijski vijek preko 20 godina(010) Patenti,licence i koncesije- patent - pravo koje pripada određenoj osobi na temelju određenog izuma, i akt koji izdaje nadležni državni organ- licenca - ugovor kojim se davatelj licence obavezuje sticatelju ustupiti u cjelosti ili djelimično pravo iskorištavanjaizuma,tehničkog znanja i iskustva, žiga i sl. a sticateljlicence se obavezuje da će mu za to platiti određenu naknadu

- koncesija - ugovor kojim se davalac koncesije (država) obavezuje određena gospodarska prava podijeliti koncesionarunaiskorištavanje uz naknadu (ako su obje stranke države, onda se radi o tzv. plitičkoj koncesiji)- ulaganje u 010 ide preko 015 (015/543,grupa 50; 010/015)- 010 imaju amortizaciju (osim patenta) uz utvrđivanje vremena korištenja (310/019)- prodaja se vrši kao i kod materijalnih sredstava (212/634,546; 680,019/010)(011) Osnivački izdaci- svi troškovi nastali u procesu osnivanja pravnog lica, do registracije na sudu (015/543; 011/015)- zajednički izdaci sa suosnivačem se knjiže direktno na 011 (011/543; 030,031,032/011)

- ukoliko se neispoštuje ugovor o osnivačkim ulaganjima izdaci se knjiže na teret vanrednih rashoda (690/011)- ukoliko se ispoštuje ugovor, naš poslovni partner bi knjižio naša ulaganja (011/401)- 011 nema amortizaciju(012) Izdaci za razvoj- izdaci za dizajniranje, izradu i testiranje prototipova ili modela, dizajniranje alata, uređaja ili kalupa i sl.- svi izdaci nastali u istraživačkoj fazi projekta treba da budu iskazani kao rashodi, a ne kao sredstvo- uslovi koji se moraju ispuniti da bi se priznali kao sredstvo su:- namjera pravnog lica da dovrši nematerijalno sredstvo i da ga koristi ili proda- sposobnost pravnog lica da koristi ili proda nematerijalno sredstvo- kako će nematerijalno sredstvo stvarati buduće ekonomske koristi- raspoloživost adekvatnih tehničkih, finansijskih i drugih resursa za dovršenje razvoja- sposobnost pravnog lica da pouzdano vrednuje izdatke koji se mogu pripisati nematerijalnom sredstvu tokom razvoja- ulaganja u 012 idu preko 015 (015/grupa 54,029; 012/015)(013) Goodwill- više plaćena vrijednost u odnosu na fer procijenjenu vrijednost stečenog preduzeća, a rezultat je postignutog ugledastečenog

preduzeća, zbog čega je sticatelj spreman platiti i više od njegove knjigovodstvene vrijednosti- uslovi pod kojim se ostvaruje goodwill:1) da se radi o transakciji između pravnih lica

2) da je tržišna vrijednost veća od fer procijenjene vrijednosti kupljenog pravnog lica3) da se gasi identitet kupljenog cijelog pravnog lica u korist kupca- goodwill se ostvaruje samo u postupku kupovine neto sredstava i obaveza preduzeća (013 duguje)- kupovinom dionica preduzeće postaje podružnica, uz konsolidaciju bilansa za razliku između fer i knjig. vrijednosti(030/200)- do goodwilla se dolazi pojedinačnom procjenom kupljenih sredstava (fer vrijednosti)- interni goodwill (bonitet preduzeća) se manifestuje ljubaznim osobljem koje će uticati na povećanje obima prodaje- preuzete obaveze se ne unose u bilans kupca (treba ih stonirati)- goodwill i negativni goodwill se ne mogu pojedinačno prodati kao sredstva, njihova vrijednost zavisi isključivo od

volje sticatelja, što mu daje subjektivnu karakteristiku- maksimalna amortizacija goodwilla je 20 godina, po linearnoj metodi (310/019), smanjenje vrijednosti goodwilla(688/019)

3



- na vijek vijek otpisa goodwilla utiču mnogi interni i eksterni faktori:1) procjena životnog vijeka glavnog proizvoda2) sudbina industrijske grane djelatnosti kojom se bavi preduzeća3) administrativne mjere4) konkurencija na tržištu, i sl.- nerealno kratak (visoki troškovi amortizacije, smanjena konkurentnost) ili nerealno duži vijek (troškovi amortizacije

podcijenjeni u odnosu na učinak od sredstava) imaju štetne posljedice(014) Negativni goodwill- manje plaćena vrijednost u odnosu na fer knjigovodstvenu vrijednost stečenog preduzeća (storno 014 duguje)- godišnji iznos amortizacije negativnog goodwilla ima karakter odloženog prihoda (019/638)(015) Nematerijalna sredstva u pripremi- procesni račun na kojeg se evidentiraju elementi troška sticanja nematerijalnog sredstva do momenta njihovespremnosti zaupotrebu- 015 se neće koristiti kod osnivačkih izdataka, goodwilla, negativnog goodwilla, ili kad na osnovu ugovora znamo da

nemazavisnih troškova nabavke (tada se knjiži direktno na račune u funkciji)- kamate koje se odnose na pribavljanje nematerijalnih sredstava ćemo priznati kao troškove sticanja na 015- negativna kursna razlika će se knjižiti na dugovnu stranu 015, a pozitivna kursna razlika kao storno na dugovnoj strani015- ''promašene investicije'' se rashoduju u tekućem periodu (680/015)- 015 nema amortizaciju ni revalorizaciju, niti može imati viškove ili manjkove(016) Nematerijalna sredstva van upotrebe- neotpisana sredstva koja su van funkcije treba isknjižiti na konto 016 - (016/grupa 01)- račun 016 se najčešće gasi na teret rashoda (680/016), kad se u potpunosti otpisuje jer se ne očekuje budućaekonomska korist- ponekad se 016 može aktivirati, ako su sredstva bila privremeno isključena iz upotrebe- amortizacija se mora obračunavati, osim u slučaju obustave duže od cijelog obračunskog perioda(017) Avansi za nematerijalna sredstva- unaprijed plaćena obaveza predstavlja izdvajanje sa ž-r - (017/200; 543/017,200)- kredit koji nam nije isplaćen na ž-r, već direktno dobavljaču (017/grupa 50)- nemaju amortizaciju ni revelorizaciju, niti podliježu kamati- mogu biti otpisani na teret rashoda, kada nam dobavljač nije u stanju da vrati avans - (217/017; 684/219; 219/217)(018) Ostala nematerijalna sredstva

- ulaganja na tuđim SS tokom trajanja najma, a koja nemaju karakter održavanja (015/klasa 5; 018/015)- podliježu amortizaciji, ako utvrdimo vijek korištenja sredstava na osnovu dokumentacije(019) Ispravka vrijednosti nematerijalnih sredstava- na 019 se knjiži obračunata amortizacija nematerijalnih SS (310/019), dok se negativni goodwill knjiži u prihode(019/638)- isknjižavanje stanja sa 019 vrši se istovremeno sa rashodovanjem dotičnog nematerijalnog SS- korisnost potpuno otpisanih SS koja se i dalje koriste u proizvodnji se priznaju kroz ostvarenu RuC, jer su im troškovi

poosnovu amortizacije jednaki nuli, a ipak se proizvodnja ostvaruje

02 MATERIJALNA STALNA SREDSTVA- materijalna sredstva su sredstva:

4



- koja pravno lice drži za korištenje u proizvodnji ili ponudi proizvoda ili usluga, iznajmljivanje drugima ili zaadministrativne svrhe, i- za koje se očekuje da će se koristiti više od 1 godine (pojedinačna vrijednost veća od 250 KM)- Trošak je iznos plaćene gotovine ili ekvivalenata gotovine za sticanje sredstva u vrijeme njegovog sticanja iliizgradnje.- Ostatak vrijednosti je neto iznos koji pravno lice očekuje od stvari i sredstava na kraju vijeka upotrebe, poslije

umanjenjaočekivanih troškova otuđenja.- Fer vrijednost je iznos za koji sredstvo može biti razmjenjeno između stranaka u transakciji u kojoj se cijena utvrđuje

pogodbom, a bit fer vrijednosti je da budu zadovoljeni sljedeći uslovi:- da je došlo do razmjene, a ne do otuđivanja- da su strane u razmjeni obaviještene o svim elementima razmjene- da su strane u razmjeni svojom voljom zainteresirane- da se cijena utvrđuje slobodnom pogodbom 2 ili više lica- Rashod od umanjenja sredstva je iznos za koji knjigovodstvena vrijednost sredstva premašuje njegov nadoknadivi

iznos.- Knjigovodstvena vrijednost je iznos po kome je sredstvo priznato u bilansu stanja poslije umanjenja za ispravkuvrijednosti irashod od umanjenja.- Nadoknadivi iznos je iznos koji se može nadoknaditi korištenjem ili prodajom, i veći je od neto prodajne cijene nekogsredstvai njegove vrijednosti u upotrebi.- Kad se može priznati materijalno sredstvo u bilansu stanja?1) kad je izvjesno da će buduća ekonomska korist pritjecati u pravno lice2) kad se trošak sticanja stalnog sredstva može pouzdano vrednovati

- postoje razlike u tretmanu priznavanja utrošenih resursa u vlastitoj režiji za sticanje SS, u uslovima kad:- unaprijed znamo da gradimo SS za vlastite potrebe i vlastitim sredstvima (troškovi idu na 025)- kad to u trenutku proizvodnje ne znamo, već to saznamo tek kad proizvod bude završen (svi troškovi idu na klasu 3)

- Naknadni izdatak (paragrafi 18 i 19, MRS - br.16) koji se odnosi na već priznato materijalno SS, treba dodatisadašnjojknjigovodstvenoj vrijednosti sredstva samo ako je vjerovatno da će buduće ekonomske koristi, koje prevazilazeorginalno

procijenjene mogućnosti postojećeg sredstva, priticati pravnom licu. (ostali izdaci se priznaju kao troškovi perioda -konto 332)- naknadni izdatak se priznaje na materijalnom SS samo ako je poboljšao sredstvo iznad orginalnog standardafunkcionisanja:- modifikacija sredstva kojom se produžava vijek - dogradnja dijelova s ciljem poboljšanja kvaliteta

- usvajanje novog proizvodnog programa

- Revalorizacija povećava vrijednost SS (pored naknadnih izdataka), kao odnos povećanja indeksa cijena na tržištu,može biti:- opšti indeks promjena cijena

- granski indeks- pojedinačni indeks rasta cijena industrijskih proizvoda na malo

5



- revalorizacija je obavezna kad je koeficijent roka cijena na godišnjem nivou 10% ili 10% kumulativno od zadnje promjenevrijednosti - revalorizacije- revalorizacija se ne računa na sredstva u pripremi i van funkcije (otpisana), samo na SS u funkciji - (rev. rezerva 420)- otpisana sredstva mogu dobiti novu amortizacijsku osnovicu samo promjenom vlasnika koji će formirati novuosnovicu na

osnovu dokumentacije o nabavci

- Smanjenje vrijednosti sredstava se nadoknađuje na teret revalorizacionih rezervi - (420/02)- ukoliko je izgubljena vrijednost veća od nadoknadivog iznosa na revalorizacionim rezervama, ta se razlika knjiži narashode- kod umanjenja trebamo razlikovati:- umanjenje koje ima i prihod i rashod po umanjenju (prodaja sredstva koje ima sadašnju vrijednost)- umanjenje koje ima samo rashod po umanjenju (donacija, manjkovi i sl.)

- Viškovi i manjkovi- prilikom priznavanja viškova treba obratiti pažnju na sljedeće:1) da se radi o stvarnom višku2) da se ne radi o sredstvima koja nisu naše vlasništvo3) da se ne radi o grešci u popisanim sredstvima koja su već ranije 100% otpisana4) da sredstvo koje smo priznali kao višak nismo već ranije prodali, ali nismo isporučili- precijenjeni viškovi će rezultirati povećanjem dobiti, na koji trebamo da platimo porez

- manjak se priznaje po knjigovodstvenoj vrijednosti nestalog sredstva, treba obratiti pažnje da nismo:1) sredstvo dali na revers drugom pravnom licu za koji ne zna komisija2) sredstvo dali na opravku3) dali sredstvo u najam- manjak ne smijemo odmah knjižiti kao rashod perioda dok prethodno ne provjerimo druge nadoknadive mogućnosti,kao što su:- potraživanja od odgovornog radnika za sredstva- potraživanja od osiguravajućeg društva

- Amortizacija predstavlja iskorištenje očekivane ekonomske koristi SS tokom vijeka upotrebe i priznavanjeamortizacije kao

troška učinka ili izuzetno rashoda poslovanja u periodu korištenja sredstva.- da bismo obračunali amortizaciju, trebamo znati sljedeće:1) da sredstva imaju ograničen vijek korištenja (sredstva bez vijeka upotrebe nemaju amortizaciju)2) da im je rok duži od 12 mjeseci3) da se amortizacija sučeljava sa prihodima koje obezbijeđuje realizacija učinka u kome je amortizacija već obračunata

- pored ovog, za obračun amortizacije moramo znati sljedeće elemente vrijednosti:1) osnovicu obračuna troška (istorijski trošak, fer vrijednost, revalorizaciona vrijednost, vrijednost nakon umanjenjavrijednosti sredstva, vrijednost nakon rekonstrukcije, vrijednost goodwilla i negativnog goodwilla kao osnovica)

2) vijek korištenja ili kapacitet proizvodnje3) prosječnu (linearnu, poresku) stopu otpisa sredstava

6



- metode obračuna amortizacije su:1) vremenska metoda- linearna metoda (ista - proporcionalna stopa u svim godinama korištenja sredstava)- progresivna metoda (iznos troškova amortizacije se iz godine u godinu povećava)- degresivna metoda (iz godine u godinu se smanjuje trošak amortizacije)2) funkcionalna metoda - odnos između osnovice za obračun i procijenjenog kapaciteta u vijeku upotrebe sredstva

3) kombinovana metoda - u uslovima kod funkcionalnih metoda jer zbog niskog stepena iskorištenja kapaciteta ovametoda može da obezbijedi minimalne nivoe amortizacije- amortizacija se ne obračunava na sljedeća sredstva:- zemljišta i šume- sredstva u pripremi- avanse za nabavku sredstava- spomenike kulture (ako se ne koriste za obavljanje djelatnosti na osnovu koje se stiču prihodi)- sredstva pravnog lica koje je u stečaju i likvidaciji- javne puteve i donji stroj (željezniče pruge i sl.)

- druga sredstva koja su vremenski neograničena

- amortizacija počinje najkasnije prvog dana narednog mjeseca od stavljanja sredstva u upotrebu

(020) Zemljište i šume- kupovina zemljišta - (025/543; 020/025), prodaja zemljišta - (212/634; 680/020; 200/212)- primljena donacija u zemljištu sa dodatnim troškovima oplemenjivanja - (025/630; 020/025), davaoc donacije -(680/020)- ako donirana vrijednost prelazi 0,5% od vrijednosti godišnjeg ukupnog prihoda donatora, plaćamo porez na donaciju- višak zemljišta - (020/632)- zemljište kao ulog u drugo preduzeće - (228,038/020), primljeno zemljište kao ulog - (020/548,518)- građevinsko zemljište nabavljeno radi gradnje objekta ulazi u vrijednost objekta- izdvajanje sredstava za obnovu šumskog bogatstva - (659/548; 548/200)(021) Građevine- izgradnja građevinskog objekta - (025/543,101,546,545,549; 021/025)

- izgradnja iz kreditnih sredstava pretpostavlja izgradnju i finansiranje u uslovima kad privredno društvo ili nemavlastitihsredstava ili kad je kamatna stopa od banke niža od vrijednosti zarade iz obrta vlastitog kapitala

- trošak pozajmljivanja je je trošak sticanja samo ukoliko se vrijeme i iznos obračunate kamate podudaraju savremenom

pribavljanja sredstva (kapitalizacija kamate) - (025/550,520)- kamata izvan perioda kvalifikovanosti sredstva je rashod perioda, a ne trošak sticanja sredstva - (670/550,520)

- ako bi troškovi izgradnje po predračunu bili niži od vrijednosti koju smi mi uložili, uzuimamo nižu vrijednost zaobjekat- kupovina i adaptacija građevinskog objekta - (025/543, 021/025)- prodaja građevinskog objekta - (212,029,680/021,634), prodaja 100% otpisanog objekta - (212/638; 995/990)

- konto 638 se koristi kad se prodaju SS koja se nalaze van bilansa stanja (100% otpisana,van upotrebe)- izdvajanje poslovnog prostora za vlastite potrebe ide na 021 jer nismo znali da će to biti naš poslovni prostor -(021/370)

7



- davanje donacije u građ. objektima - (680/021), primanje donacije u građ. objektima - (025/551,521; 310/029;551,521/630)- revalorizacija građ. objekata se primjenjuje i na sredstva i na ispravke vrijednosti - (021/029,420)- umanjenje vrijednosti građ. objekta se knjiži na teret rev. rezervi, a ostatak na konto 658 - (420,685/021)- viškovi građ. objekata - (021/632), i manjkovi građ. objekata - (029,682/021)

Računovodstvo ugovora o izgradnji- Ugovor o izgradnji je ugovor koji je posebno sklopljen za izgradnju nekog sredstva ili skupine sredstava koja sumeđusobnousko povezana ili međuovisna u pogledu oblika, tehnologije, funkcije te konačne namjene ili upotrebe.- Ugovor sa fiksnom cijenom je ugovor o izgradnji u kojem pravno lice prihvata fiksnu ugovorenu cijenu ili fiksnustopu po

jedinici proizvoda, koja u nekim slučajevima sadrži klauzulu o povećanju troškova.- Troškovi plus ugovor je ugovor o izgradnji u kojem se pravnom licu nadoknađuju troškovi koji se mogu priznati ili

drugačijedefinisani troškovi uvećani za procenat tih troškova ili za fiksnu naknadu.

- troškovi koji proizilaze iz ugovora o izgradnji su:1) direktni troškovi iz ugovora

- bruto iznos troškova rada- troškovi materijala- troškovi pribavljanja zemljišta- amortizacija postrojenja i opreme- troškovi premiještanja opreme

- troškovi unajmljivanja opreme- troškovi izrade nacrta i tehničke pomoći- troškovi pripreme gradilišta- ostali troškovi

2) opšti troškovi za ovakve vrste poslova- troškovi osiguranja- troškovi administracije i obaveze prema državi3) posebni troškovi vezani za neke klauzule ugovora

- uz finansijski izvještaj za tekuću godinu, pravno lice treba da objavi:1) iznos prihoda iz ugovora koji su priznati kao prihod u periodu2) metode korištene za utvrđivanje prihoda iz ugovora

3) metode korištene u određivanju stepena dovršenosti ugovora koji su u toku

- pravno lice treba da objavi sljedeće podatke za ugovore u toku na datum bilansa stanja:1) zbirni iznos nastalih troškova i priznatih dobitaka2) iznos primljenih avansa3) iznos zadržanih isplata

8



(022) Oprema- nabavka opreme - (025/543,101,546,545,549; 022/025)- rashodovanje opreme - (029,680/022), a 100% otpisane opreme - (029/022), ostaci nakon rashodovanja - (101/638)- povlačenje opreme iz upotrebe - (026/022), zajedno sa ispravkom vrijednosti opreme - (0292/029)- manjkovi opreme - (029,682/022; 029,213/022,546), viškovi opreme - (022/632)

(023) Višegodišnji zasadi i stado- sva ulaganja u 023 evidentiramo preko konta 025- prirast prirodnog blaga i šuma se obračunava svake godine i tretira se povećanjem revalorizacionog viška (rezervi)- u slučaju elementarnih nepogoda, uništenja i sl. izgubljene vrijednosti se knjiže na teret rashoda koje pokrivamorezervama- stoka u tovu predstavlja proizvodnju i gotov proizvod, a stoka u prometu robu- proces nabavke stoke za tov ima karakter nabavke stoke kao materijala- završetak uzgoja i početak eksploatacije stoke - (023/025)- podliježu amortizaciji, a prihodi od prodaje stoke se knjiže kao i prodaja drugih SS

(024) Stambene zgrade i stanovi- kupovina ili izgradnja stana - (025/543; 024/025)- otplata stana kroz kiriju - (200/638,546)- za otkup stana kroz kiriju se ne plaća porez na usluge- prodaja stana na kredit - (043,044,048,029/024,521,551; 200/043,044,048; 521,551/620)(025) Materijalna sredstva u pripremi- procesni ili sabirni račun koji ne podliježe amortizaciji- na njemu se evidentira postupak pribavljanja, izgradnje, nabavke SS prije njihovog stavljanja u funkciju odnosnoupotrebu- prodaja sredstava u pripremi - (212/634; 680/025)(026) Materijalna sredstva van upotrebe- sredstva bez perspektive korištenja u poslovanju, koja se ne namjeravaju dalje koristiti - (026/020-024; 029/029)- rashodovanje SS koja su 100% otpisana - (029/020-024)- rashodovanje SS koja nisu 100% otpisana - (029,680/020-024,546; 546/200)- kad su sredstva van upotrebe, imamo ista knjiženja samo sa računa 026, umjesto 020-024- sredstvo van upotrebe možemo i prodati kao i ostala SS- vraćanje sa konta 026 na konta 020-024, aktualizira i obavezu njihove dalje amortizacije(027) Avansi za materijalna sredstva- izdvojena sredstva sa ž-r - (027/200), ili iz kredita - (027/508)

- kamate po osnovu unaprijed plaćenih sredstava ili inflatorni prihodi - (543/620,628)- pozitivna kursna razlika usljed deviznih plaćanja avansa se knjiži kao smanjenje obaveze na kontu 543 - (543/621)(028) Ostala materijalna sredstva- obuhvataju knjige, umjetnička djela, muzejske eksponate, spomenike kulture, i sl.(029) Ispravka vrijednosti materijalnih sredstava- na ovom računu se evidentira i akumulira obračunata ispravka vrijednosti (amortizacija) materijalnih SS tokomnjihovogvijeka upotrebe- obračun amortizacije treba da predstavljasistemski raspored smanjenja vrijednosti SS u skladu sa smanjenjem budućih

očekivanih ekonomskih koristi od tih SS u periodu njihovog korištenja

Računovodstvo ulaganja9



- Ulaganje je aktiva koju pravno lice drži radi akumulacije bogatstva kroz raspodjelu prihoda od ulaganja (kamate idividende),zbog porasta vrijednosti kapitala ili zbog drugih koristi za ulagača, kao što su one stečene u poslovnim odnosima.- Tekuće ulaganje je ulaganje koje je po svojoj prirodi odmah raspoloživo za realizaciju i ne namjerava se držati dužeod 1 god.- Dugoročno ulaganje je ulaganje koje se namjerava držati duže od 1 godine, i imaju karakter stalnih sredstava.

- Tržišno ulaganje je ulaganje za koje postoji aktivno tržište na kojem je poznata tržišna vrijednost ulaganja.

- ulaganja mogu biti motivisana:1) očuvanjem vrijednosti viška slobodnih sredstava2) očuvanjem neke poslovne relacije, odnosno zaštite vlastite pozicije na tržištu

- kod ulaganja, troškove ulaganja ćemo formirati kao trošak nabavke uvećanu za zavisne troškove nabavke (bankarske i brokerske provizije, honorari, takse, i sl.)- kamata na ulaganja je trošak sticanja ulaganja za dužnika, a prihod za povjerioca koji se oprihoduje u periodu u kome

se priznaje njegovo nastajanje- ne realizovana tekuća ulaganja na kraju godine treba priznati po nižoj tržišnoj vrijednosti, čime otpisujemo razlikusmanjenja

preko rashoda, konto 661- kod ulaganja ne možemo imati račune sumnjivih i spornih potraživanja, jer nemamo drugu obligacionu stranu kaodužnika- ulaganja kao sredstva se mogu:1) realizovati na račune sa kojih su izvršena ulaganja ili na ž-r 2) prodati kao i druga SS3) ustupiti bez naknade drugom partneru4) otpisati kao neuspjela ulaganja, i sl.

03 DUGOROČNA ULAGANJA(030) Udjeli u pravna lica u grupi i (031) Udjeli u pridružena pravna lica- razlika između ova 2 konta je samo u stepenu kontrole koji se ostvaruje ulaganjima (030-preko 50%, 031-20-50%)- ulaganja u vlasničke udjele unutar grupe bez obzira na oblike društava (D.D. ili D.O.O.) - (030,031/200)- pozitivni efekti ulaganja se smatraju prihodom, a prava po osnovu ulaganja se prikazuju kao - (218/610)- prodaja dionica - (212/612; 660/030,543-sa berzanskom provizijom; 200/212), obavijest o dividendi - (218/611)

(032) Udjeli u ostala povezana pravna lica- Zajednički poduhvati koji podrazumijevaju zajednička ulaganja, kontrolu i uticaj 2 ili više pravnih lica- oblici zajedničkih poduhvata su:1) zajednički kontrolisane aktivnosti (svaki poduhvatnik se i dalje koristi vlastitim sredstvima)2) zajednički kontrolisana sredstva (zajedničko vlasništvo i kontrola nad zajedničkim sredstvima)3) zajednički kontrolisana pravna lica (osnivanje novog pravnog lica koje će zajednički kontrolisati)- na kontu 032 se evidentiraju sredstva koja su ulagači uložili, unijeli ili prenijeli na novo pravno lice -(032,029/200,022,021)(033) Ulaganja u dužničke vrijednosne papire - (0330 dionice i 0331 obaveznice)

- dugoročna ulaganja u vlasničke vrijednosne papire ostalih pravnih lica, u kojima bi vlasnički udio iznosio do 20%- dugoročno se može ulagati u dionice, obaveznice, blagajničke zapise, certifikate i ostale papire - (033,618/200)

10



- kupovina obaveznica - (0331/200), kamata na obaveznice - (0331/620; 200/0331), prodaja obaveznica - (200/612;660/0331)(035) Obavezna dugoročna ulaganja- zakonom obavezno ulaganje za neke namjene, na rok duži od 12 mjeseci - (035/200)(038) Ostala dugoročna ulaganja- ulaganja u svrhu pomoći, sanacija i sl. - (038/200)

- vraćeni iznos ulaganja - (200/038), a ne naplaćeni iznosi se otpisuju - (661/038)- na kontu 038 se iskazuju i ulaganja koja nisu na kontima 030, 031, 032 i 033 (udjeli ispod 20% vlasničkog kapitala)(039) Ispravka vrijednosti dugoročnih ulaganja- otpis dijela ulaganja - (661/039), a na kraju tekuće godine bi rashodovali ulaganje - (039/030,031,032,033)- ponovni porast tržišne vrijednosti ulaganja - (039/618), ali samo do vrijednosti troška nabavke

04 DUGOROČNI KREDITI(040-043) Dati krediti- pravna lica pored svojih osnovnih aktivnosti može svoja sredstva plasirati kao kredite svojim poslovnim partnerima,

drugim pravnim licima, zaposlenima, itd. s ciljem ostvarivanja kamate- odobreni kredit - (grupa 04/200)- prodaja proizvoda ili robe na kredit - (grupa 04/600,602,521; 650/120, 652/131; 200/043; 521/620)(044) Krediti dati zaposlenima- odbreni stambeni kredit radniku, otplata je putem ž-r i obustavom iz plate - (044/634,521; 200,545/044; 521/620)(045) Sumnjiva i sporna potraživanja- u slučajevima otežane mogućnosti naplate anuiteta - (045/grupa 04)- ako smatramo da sumnjiva i sporna potraživanja nećemo naplatiti, vrši se otpis - (684/049)- ako je odobreni robni kredit preko razgraničenja, onda bi bilo - (061/045; 684/049)- direktni otpis kredita po odluci davaoca - (045/grupa 04; 684/049; 049/045)

05 OSTALA DUGOROČNA POTRAŽIVANJA- dugoročna potraživanja po osnovu depozita, kaucija i sl. - (050/200)- isknjižavanje depozita se vrši nakon naplate potraživanja (okončanja posla zbog koga je i data kaucija) - (200/050)- ukoliko dođe do neuspjeha u povratu sredstava-naplati potraživanja - (051/050,058)- otpis ovih potraživanja - (684/059)

06 DUGOROČNA RAZGRANIČENJA

- obuhvataju unaprijed plaćene troškove (rashode) i obračunati, a ne naplaćeni prihod sa rokom dužim od 12 mjeseci- unaprijed plaćeni troškovi - (060/200), a po isteku vremena na koji se razgraničenje odnosi - (klasa 3/060)- kod obračunatih prihoda - (061/prihodi; 200/061)- kamate kod dobijenog dugoročnog kredita - (068/508)

11



- KLASA 1 -Računovodstvo zaliha

- zalihe se priznaju kao sredstva:1) namijenjena prodaji u toku normalnog poslovanja2) u procesu proizvodnje namjenjene prodaji3) nabavljena za korištenje u procesu proizvodnje, odnosno pružanju usluga- zalihe se trebaju vrednovati po trošku ili neto prodajnoj vrijednosti u zavisnosti šta je niže- 3 su oblika zaliha, i to:1) roba (sticanje radi dalje prodaje)2) zalihe materijala i poluproizvoda3) unos proizvoda i gotovih proizvoda

- Neto prodajna vrijednost je procijenjena prodajna vrijednost, umanjena za procijenjene troškove dovršenja i troškoveneophodne za prodaju.- Istorijski trošak treba da obuhvati sve troškove nabavke, konverzije i druge troškove, koji su nastali prilikomdovođenja zalihana sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje.- Fakturna vrijednost je vrijednost iz fakture kao dužničko-povjerilački iznos koji predstavlja poresku osnovicu.- Zavisni troškovi nabavke su troškovi nastali u procesu nabavke u skladu sa ugovorenim uslovima nabavke.- uvozne obaveza- porezi vezani za nabavku- troškovi osiguranja, prevoza, utovara i istovara- administrativniu troškovi, itd.- da bi ovi troškovi bili sastavni dio nabavke, potrebno je da ugovorene f.c.o. klauzule snosi kupac- bitno je znati pravilno rasporediti zavisne troškove (troškove transporta prema jedinici mjere, a troškove osiguranja

premavrijednosti zaliha u transportu)- troškovi pozamjivanja (kamate) obračunate u periodu pribavljanja zaliha ulaze u sastavni dio nabavke, dok ostalevrijednostikamata mimo tog perioda će biti rashodi- troškovi koji ne mogu biti predmet troškova zaliha (rashodi):

1) neuobičajeni iznos otpadnog materijala, rada ili drugih troškova2) troškovi skladištenja3) administrativni opšti troškovi4) troškovi prodaje

- zalihe se u svojim fazama trošenja, prodaje ili drugih oblika otuđivanja vrednuju po sljedećim metodama:1) FIFO (prva ulazna cijena je i prva izlazna cijena kao trošak ili rashod)2) LIFO3) prosječna cijena

- Obračun neto prodajne vrijednosti je u suštini djelimičan otpis zaliha robe i gotovih proizvoda i svođenje zaliha naneto

12



prodajnu vrijednost, koja se vrši pod uslovom da troškovi sticanja zaliha premašuju moguću prodajnu vrijednost na dan bilansiranja.- razlozi za uvođenje neto prodajne vrijednosti mogu biti:- oštećene zalihe- zastarjele zalihe- promjena klase kvaliteta zbog zastarijelosti

- neupotrebljive zalihe- smanjenje prodajnih cijena zbog pojave konkurencije- nemogućnost prodaje zbog neprilagođenog oblika i pakovanja, i sl.

- u normalnim uslovima, neto prodajna vrijednost kao metod vrednovanja zaliha, se ne primjenjuje na zalihe materijalaosim akose smanjenje cijena materijala ne uzima kao opravdan razlog i bojazan od prekoračenja neto prodajne cijene gotovih

proizvodakoji se dobiju proizvodnjom od takvog materijala.

- nivo neto prodajne vrijednosti zaliha se uspostavlja na nivou mogućih troškova zamjene zaliha- smanjenje vrijednosti zaliha ispod nivoa troška sticanja do nivoa neto prodajne vrijednost je rashod tekućeg perioda -(658/109)- ako bi došlo do naknadnog povećanja prodajne vrijednosti, zalihe se ne mogu priznati više nego što je bio trošak nabavke- zalihe se mogu evidentirati po stvarnim i stalnim cijenama uz odstupanja

- Nus-proizvod nema status ni glavnog niti sporednog proizvoda, on nema poznatih parametara u proizvodnji pa mu sezbogtoga ne može definisati količina proizvodnje u vremenu niti jedinični trošak. (komadići spužve u proizvodnji jogija)

10 SIROVINE I MATERIJAL, REZERVNI DIJELOVI I SITAN INVENTAR - nabavka materijala - (100/543; 101/100), troškovi vlastitog transporta koji ulaze u obračun nabavke - (100/370)- popuste odobrene od dobavljača treba samo oduzeti od fakturne vrijednosti

- prijem zaliha iz donacija - (101/630) i davanje zaliha u donaciju - (680/101,546)- prijem materijala u zamjenu za potraživanja - (100/212; 101/100)- kalo, rastur, kvar i lom - (300,682/101,546), na teret radnika - (300,213/101,546) - sa porezom kod prekomjernogmanjka- potrošnja materijala sa zaliha u izgradnji SS u vlastitoj režiji - (025/101,546)- prodaja materijala - (212/633,546; 680/101)- rashodovanje materijala u upotrebi,zastarjelošću zaliha - (681/101)- stavljanje zaliha van upotrebe - (104/101,102,103), zajedno sa odgovarajućim odstupanjem - (1084/108)- rashodovanje zaliha van upotrebe - (681/109), nakon potpunog otpisa - (109/104)

- dorada materijala kod stvarnih cijena - (1016/101,108; 1016/543; 101/1016)- kod stalnih cijena troškovi dorade reagiraju samo na odstupanja - (101,108/1016)- viškovi zaliha - (101,102,103/632), manjkovi zaliha - (682,213/101,102,103)

13



11 PROIZVODNJA U TOKU- evidentiramo proces konverzije (transformacije) zaliha sirovina, materijala i drugih vrijednosti u gotove proizvode(110) Proizvodnja u toku- vrijednost nedovršene proizvodnje za potrebe bilansa stanja- vrijednost proizvodnje u toku se utvrđuje posredstvom konta 370 - (110,654/370371)

(111) Poluproizvodi- vrijednost nedovršene proizvodnje, iskazuju se privremeno do ponovnog vraćanja na konto 110- poluproizvodi nisu proizvodnja u toku jer predstavljaju višu fazu obrade materijala i mogu biti predmet prodaje natržištu- poluproizvodi u obradi i doradi se vraćaju na proizvodnju u toku - (112/111; 112/543; 110/112)(113) Obustavljena proizvodnja- javlja se kod značajnih zastoja u proizvodnji - (113/110,111), do ponovnog vraćanja u proizvodnju - (110/113)(119) Ispravka vrijednosti zaliha- služi za evidentiranje smanjenja vrijednosti ili otpisa zaliha - (658/119)

- trajno obustavljena proizvodnja - (659/119)

12 GOTOVI PROIZVODI- gotovi proizvodi se evidentiraju na skladištu u visini troškova koji su nastali u proizvodnji - (120/110), uz odstupanja- prenos gotovih proizvoda u prodavnicu - (121/120,122,123 - uz odstupanje)- MPC u principu ne može biti formirana kao stalna, već stvarna- prodaja proizvoda iz prodavnice - (202/600,546; 650,122,123/121)- ustupanje gotovih proizvoda u komisionu ili konsignacionu prodaju - (124/120,128)- prodaja proizvoda u komisionu uz proviziju - (214/600,548; 650/124; 200,548/214)

13 TRGOVAČKA ROBA- Roba predstavlja zalihe nabavljene radi dalje prodaje kao procesa operativne djelatnosti pravnih lica.- vrijednost po kojima se mogu voditi zalihe robe su:1) vrijednost istorijskog troška nabavke robe2) fer-procijenjena vrijednost3) neto prodajna vrijednost- potraživanje za robu smanjeno za određeni popust (storniranje za iznos rabata) - (202/602), ali samo prije fakturisanja- važno je zapamtiti razlika knjiženja prodaje robe i poreske osnovice i poreza u uslovima kad je:1) poznat rabat u momentu prodaje (utiče na smanjenje poreske osnovice)

2) kad se rabat i drugi popusti priznaju nakon fakturisanja do dana naplate (ne utiče na smanjenje poreske obaveze)

- prihodi od prodaje se priznaju kad:1) pravno lice prenosi na kupca značajne rizike i koristi vlasništva nad proizvodima ili robom2) pravno lice ne zadržava značajno vlasništvo ili kontrolu nad prodatom robom ili proizvodima3) iznos prihoda se može pouzdano izmjeriti4) postoji vjerovatnoća da će ekonomske koristi vezane za transakciju priticati u pravno lice5) troškovi koji su nastali ili će nastati se mogu puzdano izmjeriti

- proces nabavke robe je zasnovan na dokumentaciji koja kruži između kupca i dobavljača (faktura, ugovor i sl.)- u postupku nabavke se mogu pojaviti različite varijente neusklađenosti:1) primili smo robu na skladište i potrebnu dokumentaciju za obračun nabavke

14



2) roba primljena, ali ne i dokumentacija (analitički konto koji bismo nazvali ''nefakturisana roba'')3) primljena dokumentacija, ali ne i roba (definisanje nabavke robe kao ''roba na putu'')

(130) Obračun nabavke i (131) Roba u skladištu- obračun nabavke - (130/543; 131/130), dati avansi za nabavku - (136/200), data devizna sredstva - (1361/203)- korištenje vlastitih transportnih sredstava ili drugih vlastitih usluga prilikom nabavke robe - (131,134/371)- primljena roba bez dokumentacije se može staviti na konta vanbilansne evidencije- evidencije robe u tuđem skladištu (analitički konto 1311) - (1311/130), ili se može i direktno knjižiti na 1311(132) Roba u prodavnicama- prenos robe iz skladišta u prodavnicu - (132/131,137,138)- povećanje cijena robe u prodavnici - (132/137,138)- smanjenje cijena robe u prodavnici - (132/137,138), smanjenje cijena ispod istorijskog troška - (132,658/137,138)

- razlozi smanjenja cijena robe mogu biti:1) zbog sniženja nivoa tržišnih cijena2) zbog oštećenja robe, demodiranja i tehnološke zastarjelosti robe3) zbog rokova trajanja robe, i sl.- smanjenje vrijednosti uslovljeno zastarjelošću zaliha - (681/131), rashodovanje robe u prodavnici - (681,132/137,138)- prodaja robe iz prodavnice - (202/602,546; 652,137,138/132)- doniranje robe iz prodavnice - (688,137/132; 138/546; 546/200)- dozvoljeni kalo na robi u prodavnici - (682,137,138/132), za veće kalo od dozvoljenog - (682,137,138/132; 682/546)(133) Roba u komisionu i konsignaciji- roba u komisionu se direktno knjiži - (133/130,131,132)- prodaja preko komisiona - (214/602,548; 200,548/214)(134) Roba u doradi,obradi i manipulaciji- roba u doradi - (134/130,131)- kod robe u prodavnici se prenosi samo nabavna vrijednost robe, treba stornirati RuC i porez - (134/132,137,138)(135) Roba van upotrebe- roba koja je jednom isknjižena na konto 135 se ne može vratiti u prodavnicu, ako nije rađena dorada na robi -(135/130,131..)- roba sa konta 135 se obično otpisuje na teret rashoda - (681/139; 139/135)

15



- KLASA 2 -Gotovina, kratkoročna potraživanja i ulaganja

- konta klase 2 svrstavamo u tekuća sredstva jer ispunjavaju sljedeće uslove:1) očekujemo da ćemo ih pretvoriti u gotovinu ili ekvivalente gotovine u toku redovnog proizvodnog ciklusa2) nabavljamo ičuvami ih na kratki rok, tj. namjeravamo ih realizirati u roku kraćem od 12 mjeseci3) već predstavljaju gotovinu ili ekvivalente gotovine

20 GOTOVINA I EKVIVALENTI GOTOVINE- potrebni se pravnom licu da obavlja svoju osnovnu djelatnost, plaća obaveze i vraća novac i druga sredstva svojimulagačima- Gotovina obuhvata pored gotovog novca i novac na transakcijskim računima kod banaka, novac na izdvojenim

računima za posebne namjene, ali i novčane depozite po viđenju i depozite sa kratkim otkaznim rokom.- Ekvivalenti gotovine podrazumijevaju kratkotrajna i visokolikvidna ulaganja koja se u kratkom roku mogu aktiviratikonverzijom u gotovinu i koristiti za plaćanja (čekovi, mjenice, plemeniti metali, i sl.)- ulaganja i druge aktivnosti mogu biti ekvivalenti gotovine ukoliko su vezana za rok kraći od 3 mjeseca (međ.

prihvaćeni rok)(200) Žiro-račun- Žiro-račun je blagajna koja je dislocirana kod banke.- transakcije sa ž-r se obavljaju izdavanjem naloga za plaćanje sa osnovnim podacima (virman)

- novcem na ž-r mogu raspolagati samo ovlaštene osobe- konto 200 će dugovati za primljena sredstva na ž-r, a potraživaće za:- plaćanja obaveza na klasi 5,

16



- ulaganja na grupama 03 i 22- potraživanja ako se radi o uplati avansa i sl.- prenos sredstava, npr. na blagajnu, akreditivi i sl.(201) Otvoreni akreditivi- Akreditivi su otvoreni računi podružnica ili poslovnih jedinica za finansiranje tekućih potreba- otvaranje akreditiva - (201/200) i zatvaranje gdje se sredstva vraćaju na ž-r- (200/201)

- između akreditiva i avansa razlika je u sigurnosti, jer se akreditiv koristi prezentacijom dokumeneta a avansi ne(202) Blagajna- na ovom kontu se evidentira blagajniči promet u domaćoj i stranoj valuti.- ne postoji blagajnički maksimum kao ograničenje u blagajničkom poslovanju jer je dozvoljeno da se i veće vrijednostinovca nalaze na blagajni i duže od 1 dana.- Blagajnički izvještaj sadrži podatke o uplatama i isplatama iz blagajne, sa pratećom dokumentacijom- zauženje blagajne znači da su nastale neke uplate - (202/200), a kad potražuje, isplate - (200,213,klasa 5/202)(203) Devizni žiro-račun- ovdje se evidentiraju devizna sredstva na računima kod domaćih i inostranih banaka u proutvrijednosti u domaćoj

valuti- plaćanje sa ovog računa podrazumijeva izmiranje obaveza prema dobavljačima iz inostranstva- konverzija domaće valute u stranu - (203/200), i obrnuto - (200/203)- kursne razlike mogu biti pozitivne (prihodi finansiranja) i negativne (rashodi ili zavisni troškovi nabavke)(204) Otvoreni devizni akreditiv- Akreditiv u stranoj valuti se otvara stranom dobavljaču ili podružnici u inostranstvu na njegov zahtjev, kao sigurnost igarancija da sredstva postoje, te da su stavljena na raspolaganje radi obavljanja dogovorenog poslovnog odnosa.- otvaranje deviznog akreditiva se vrši prenosom sa deviznog računa ili kupovinom deviza koje se prenose -(204/203,200)- sredstva se takoće iskazuju u protuvrijednosti u domaćoj valuti, te iskazivanje prihoda i rashoda od finansiranja(205) Devizna blagajna- evidentiraju se blagajnički promet u stranim valutama- konto 205 se zadužuje podizanjem devizne gotovine kod banke za povrat deviznih putnih akontacija i sl., a potražujezaizvršene devizne isplate i za povrat deviznih sredstava na devizni račun(206) Plemeniti metali- smatraju se ekvivalentima gotovine jer su visoko likvidni i mogu se lako pretvoriti u novac- plemeniti metali imaju svoju vrijednost na osnovu fakture o kupovini ili na osnovu tržišne vrijednosti plemenitihmetala

- nabavka plemenitih metala - (206/543,grupa 20)- obaveze se mogu diraktno izmirivati plemenitim metalima, ako se sporazumiju poslovni partneri- za potrebe finansijskog izvještaja moraju se utvrditi vrijednosti plamanitih metala metodom procjene (višak ilimanjak)(208) Ostala gotovina i ekvivalenti gotovine- treba se analitički rasčlaniti na onoliko računa koliko preduzeće ima ostalih oblika gotovine i ekvivalenata- podignuti novac za plate, ali nije isplaćen zbog odsustva radnika - (208/202), dolaskom radnika - (202/208; 545/202)- na kontu 208 se evidentiraju:- čekovi i mjenice domaćih banaka primljeni na naplatu

- ostali čekovi i mjenice primljeni na naplatu- tekuća ulaganja koja kotiraju na berzi

17



- Izvještaj o gotovinskim tokovima- 3 su toka gotovinske aktivnosti:1) poslovne aktivnosti, npr:

- gotovinski primici od prodaje roba i pružanja usluga- got. primici od autorskih honorara, naknada, provizija i sl.- got. isplate dobavljačima za isporučenu robu i pružene usluge- got. isplate zaposlenima- plaćene ili primljene kamate i dividende- got. isplate ili povrati poreza na dobit- got. primici od donacija2) ulagačke aktivnosti, npr:- gotovinske isplate za nabavku nekretnina, postrojenja, opreme i ostalih materijalnih SS

- got. primici od prodaje nekretnina, postrojenja, opreme, ....- got. ispate za sticanje vlasničkih ili dužničkih instrumenatadrugih pravnih lica i udjela- got. primici od prodaje vlasničkih ili dužničkih instrumenata drugih pravnih lica i udjela- druge ulagačke aktivnosti3) finansijske aktivnosti (direktno ili indirektno utiču na kapital pravnog lica), npr:- gotovinski primici od izdavanja dionica ili drugih vlasničkih instrumenata- got. isplate vlasnicima za sticanje ili otkup pravnog lica- got. primici od izdavanja zadužnica, zajmova, zapisa, obaveznica, hipoteka i sl.- got. otplate pozajmljenih iznosa- got. otplate dividendi vlasnicima dionica- got. primici od donacija koje se odnose na nabavku sredstava

- da bismo pravilno sačinili izvještaj o gotovinskim tokovima, možemo primjeniti jedan od 2 metoda:1) Indirektni metod kod kojeg dobit nakon oporezivanja ili gubitak u poslovanju se upoređuje sa učincimanegotovinske

prirode, i za taj učinak se usklađuju gotovinsi tokovi2) Direktni metod kod kojeg se prihvataju za objavljivanje glavne vrste gotovinskih tokova primitaka isplata u brutoiznosu

21 KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA(210-212) Potraživanja od kupaca- konto 210 su potraživanja od kupaca unutar grupe pravnih lica (matica i podružnica, sa preko 50% vlasništva)- konto 211 su potraživanja od kupaca koji su naša pridružena pravna lica (u kojima posjedujemo od 20-50%vlasništva)- konto 212 su potraživanja od svih ostalih kupaca, pravnih i fizičkih lica, ustanova, obrtnika, građana i sl.- konta kupaca se duguju kod:- prodaje proizvoda, robe, usluga, materijala, nekretnina,- prihoda od kamata, izdavanja u zakup i sl.

- konta kupaca potražuju kod:- naplate potraživanja u nilo kom obliku- odobrenih popusta u poslovanju po osnovu realizacije

18



- storniranja potraživanja- prenosa na konto 217, i sl.(213) Potraživanja od zaposlenih- javlja se kod isplata akontacija za službena putovanja - (213/202,205) ,po povratku sa višim troškovima-(339/213,202)- kod zaduženja zaposlenih za utvrđene manjkove - (213/101,546)

- naplata potraživanja od zaposlenih putem obustave iz plate - (545/213)(214) Potraživanja iz komisionih i konsignacionih poslova- prenos robe ili proizvoda komisionaru se vrši na odgovarajuća konta 133 ili 124- kod komisionara će se ta roba prikazivati van bilansno- obaveze poreza na promet proizvoda i na promet usluga na njihovu proviziju su obaveze komisionara ili konsignatara(215) Potraživanje od državnih i drugih institucija- potraživanja se javljaju po osnovu više plaćenih poreza, carine, doprinosa na plate, obaveza prema nekiminstitucijama i sl.- akontativni plaćeni iznosi obaveza mogu biti manji i veći od iznosa koji se utvrdi po konačnom godišnjem obračunu

- za manje plaćene obaveze - (546,549/218), za više plaćene obaveze koje su teretile troškove- (215/638; 200/215)(217) Sumnjiva i sporna potraživanja- potraživanja za koja su izvjesnost i vrijeme naplate, iz bilo kojih razloga dovedeni u pitanje, će se smatrati sumnjivimispornim potraživanjima- na osnovu te odluke, takva potraživanja će se sa redovnih konta prebacivati na konto 217- sumnjiva i sporna potraživanja se otpisuju na teret rashoda - (684/219; 219/217), eventualna naplata potraživanja -(636/217)(218) Ostala kratkoročna potraživanja- potraživanja za date avanse, depozite i kaucije- potraživanja za naknadu štete po osnovu osiguranja- obavijest o dividendi - (218/611)- potraživanja po primljenim čekovima i mjenicama - (2185/212)- ostala kratkoročna potraživanja(219) Ispravka vrijednosti potraživanja- ispravka i otpis potraživanja se zasnivaju na procjeni preduzeća za svako potraživanje posebno- ako se procijeni da je mogućnost naplate sumnjivih i spornih potraživanja smanjena, treba izvršiti djelimičan otpis -(219/217)ili potpuni otpis na teret rashoda - (684/219; 219/217)

- ako se otpisano potraživanje ipak naplati, to će se evidentirati kao prihod - (219/636)

22 KRATKOROČNA ULAGANJA- Kratkoročna ulaganja su ona ulaganja koja su po svojoj prirodi raspoloživa za realizaciju u roku do jedne godine ikoja se nenamjeravaju držati duže od jedne godine, a najčešće se vrše sa ciljem ostvarivanja prihoda od prodaje.- početno se iskazuju po trošku sticanja, ali se u narednom periodu vrši usklađivanje njihove vrijednosti sa tržišnomvrijednošću

preko konta 229

- ako tržišna vrijednost podne ispod troška ulaganja, vrši se ispravka na teret rashoda i konta 661- naknadni ponovni rast tržišne vrijednosti ulaganja se evidentira u korist prihoda od ulaganja, konto 618(220) Udjeli u pravna lica u grupi

19



- u slučaju prodaje dugoročnih ulaganja ulagačakoji posjeduje više od 50% dionica ili udjela, ona se prvo prenose nakratkoročna - (220,039/030,229), a zatim i prodaju - (200,229/220,612), rashodi - (66(221) Udjeli u pridružena pravna lica- prodaja dionica pridruženog pravnog lica (ulagač ima udio između 20-50%), se prenose na 221 - (221/031)(222) Udjeli u ostala povezana pravna lica- konto 222 će se koristiti kad ulagač odluči da proda svoje ulaganje u zajednički poduhvat, za prenos - (222/032),

za prodaju - (212/612), za rashodovanje ulaganja - (660/222)(223) Ulaganja u vrijednosne papire-ostala- vlasnički papiri na kontu 223 su one dionice drugih pravnih lica koje se namjeravaju držati manje od 1 godine (ispod20%)- cilj nabavke tržišnih vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira je ostvarivanje pozitivnog finansijskog rezultata- svako ulaganje u vrijednosne papire se vrednuje po trošku ulaganja, a sve do prodaje se vrednuju po trošku ili potržišnojvrijednosti, u zavisnosti šta je niže- knjigovodstvena vrijednost kratkoročnih ulaganja može se utvrđivati:

1) na bazi zbirnog portfelja2) na bazi pojedinačnih ulaganja- ispravke vrijednosti ulaganja vrši se za pad tržišne vrijednosti ulaganja ispod cijene po kojoj su nabavljena, na teretrashoda -(661/229)(224) Vlastite dionice- sticanje vlastitih dionica je moguće u izuzetnim slučajevima i u kratkom roku, i ne može biti veća od 10% vrijednostiosnovnog kapitala- otkup vlastitih dionica u cilju smanjenja vlastitog kapitala (povlačenje sa tržišta vrijednosnih papira) - (470/224)- vlastite dionice se mogu iskazati kao imovina na kontu 224, ali kao kratkoročna ulaganja, na rok manji od 12 mjeseci(228) Ostala kratkoročna ulaganja- ne obuhvataju ulaganja koja se smatraju ekvivalentima gotovine, tj. tekuća ulaganja koja kotirau na berzi(229) Ispravka vrijednosti ulaganja- ako je tržišna vrijednost ulaganja na datum bilansiranja ma nja od troška ulaganja, vrši se smanjenje vrijednosti -(661/229)

23 KRATKOROČNI KREDITI- finansijske kredite pravno lice može dati samo svojim uposlenicima, što se naplaćuje obustavama iz plata - (grupa23/200)

- komercijalni krediti se daju kod prodaje robe,proizvoda ili usluga-(grupa 23/600,601,602),a mogu potraživati i konta633 i 634- prodaja na kredit se smatra naplaćenom realizacijom te odmah prouzrokuje i poresku obavezu po prodaji proizvoda iusluga- naplata kredita će se knjižiti suprotnim knjiženjem od plasmana - (200/grupa 23)- na potražnoj strani će se naći i prihodi od kamata (konto 620) ako se radi o tekućem obračunskom periodu, a ako sedioobračunate kamate odnosi na naredni period,kamata se treba evidentirati kao odloženi prihod na kontu 551-(551/620)

po naplati

- konto 236 će se koristiti u slučajevima da se procijeni da naplata kredita može doći u pitanje - (236/grupa 23)- ispravka vrijednosti i otpis potraživanja po kratkoročnim kreditima - (684/236), a eventualna naknadna naplata -(636/684)

20



24 KRATKOROČNA RAZGRANIČENJA- koristimo ih za pravilan i adekvatan raspored troškova i prihoda- konta grupe 24 služe da se na njima razgraniče/odlože unaprijed plaćeni troškovi za naredne obračunske periode do12 mjeseci(240) Unaprijed plaćeni troškovi

- unaprijed plaćeni troškovi zakupnine, osiguranja, reklame, pretplate, i sl. na period do 1 godine - (240/200)- pošto je prema važećim propisima obavezan i polugodišnji obračun,konto 240 će se koristiti za svako plaćanje preko6 mjeseci- troškovi zakupnine tekućeg perioda - (334/240)- ako je konačan saldo na kontu 240:- dugovnog karaktera, to znači da smo platili unaprijed troškva više nego što su i stvarno nastali, te se u tom slučajuzahtijeva

povrat više uplaćenih sredstava- potražnog karaktera, saldo bi isknjižili tako što bismo razliku troškova uplatili dobavljaču - (240/200)

(241) Obračunati prihodi- mnogi razlozi mogu dovesti da fakturisanje bude odloženo, ali to ne znači da prihod nije zarađen i da ga ne trebaiskazati- nastali prihodi, bez fakture - (241/600,601,602), nakon ispostavljanja fakture kupcima - (212/241)- ako je saldo po isteku roka:- dugovnoga karaktera, to znači da smo više obračunali prihoda nego što smo ga naplatili, a razlika ide na rashode -(688/241)- potražnog karaktera, više smo naplatili prihoda nego što smo ih obračunali, razlika ide na tekuće prihode - (241/638)(248) Ostala kratkoročna razgraničenja- razgraničavanje nekih drugih iznosa na rok do 12 mjeseci

21



- KLASA 3 -Računovodstvo troškova- razlozi zbog kojih nastaju troškovi, kao odliv gotovine:1) troškovi nabavke sredstava2) troškovi potrošnje sredstava radi proizvodnje, pružanja usluga3) troškovi otuđivanja sredstava kao oblik nastanka rashoda

- kao predmet troškova ili trošenja pojavljuju:1) stalna i tekuća sredstva

2) zalihe gotovih proizvoda, poluproizvoda i nusproizvoda kao rezultat trošenja sredstava3) rashodi poslovanja kao rezultat otuđivanja sredstava

22



- svi troškovi se u literaturi klasifikuju na:1) troškove prema prirodnim vrstama- troškovi materijala i drugih zaliha- troškovi energije- troškovi amortizacije- troškovi plata i naknada plata

- troškovi proizvodnih i neproizvodnih usluga- troškovi finansiranja proizvodnje- troškovi rezervisanja za rizike i obaveze

2) sa stanovišta načina obračuna u cijeni učinka- direktni- indirektni3) sa stanovišta reagibilnosti na obim zaposlenosti

- Direktni troškovi su troškovi koji se mogu u cjelosti ukalkulisati u cijenu učinka (troškovi flaša u proizvodnji pića isl.)- Indirektni troškovi su takođe troškovi koji nastaju u i uz proizvodnju ali se ne mogu direktno izraziti u učinku(troškovi radne

snage neproizvodnih radnika, troškovi sitnog inventara i rezervnih dijelova, razni porezi i sl.)- 2 su determinante direktnog i indirektnog troška:1) ukoliko količinu troškova možemo predstaviti po jedinici proizvoda i prije njegove proizvodnje, onda se radi odirektnomtrošku,dok je indirektni trošak ukoliko nismo u stanju da odredimo koliko će neki trošak učestvovati u proizvodnojcijeni2) direktni troškovi se se u ukupnom iznosu plainiraju na osnovu planirane-predviđene proizvodnje u datom vremenu,dok seindirektni troškovi teško mogu u svom nastanku predvidjeti

- troškovi prema privrednoj djelatnosti:1) kod uslužnih i trgovačkih preduzeća, efekat uticaja troškova se mjeri kroz učinak, ali je učinak rezultata poslovanjaiskazankroz bilans uspjeha2) kod proizvodnih preduzeća rezultat uticaja troškova na učinak se mjeri kroz cijenu gotovog proizvoda, tj. uticaj na

bilansstanja

- Uskladištivi trošak je svojstven vrijednostima koje se obračunavaju u zalihama gotovih proizvoda, nezavršene

proizvodnje inusproizvoda, bez obzira na sistem koji se u obračunu primjenjuje, i oni postaju rashodi u procesu prodaje zaliha.- Neuskladištivi trošak je trošak koji se na obračunava u zalihe zbog zahtjeva sistema obračuna troškova, ili zbog togašto se utakvim privrednim procesima ne stvaraju zalihe kao nosioci troškova.

- prilikom utvrđivanja finansijskog rezultata, troškovi klase 3 se preko konta 370 prenose na konta klase 1 (proizvodnjau toku),ako se uključuju u obračun učinaka (proizvodnje u toku, gotovih proizvoda i usluga) ili direktno na teret konta klase 6

(rashodiobračunskog perioda)

23



- sistemi obračuna troškova:1) Potpuni sistem obračuna troškova - svi troškovi evidentirani na klasi 3 ulaze u vrijednost gotovih proizvoda.2) Nepotpuni sistem obračuna troškova - u cijenu gotovih proizvoda ulazi samo dio troškova (npr. samo direktnitroškovi), dok se ostali troškovi u cjelosti i direktno prenose na teret rashoda perioda u kome su i nastali.

30 TROŠKOVI SIROVINA I MATERIJALA, ENERGIJE I REZERVNIH DIJELOVA(300) Troškovi sirovina i materijala- zalihe pripadaju tekućim sredstvima, tako da se u momentu izdavanja u upotrebu u cjelosti priznaju kao trošak

proizvodnje- konto 300 predstavlja vrijednosno izražene utroške sirovina i materijala u toku obračunskog perioda - (300/101)- kod stalnih cijena treba isknjižiti i odstupanja od cijena materijala - (108/309; ili 309/108)- ne utrošeni materijal se može vratiti na zalihe - (300/101), sa odstupanjem - (108/309)- uništeni materijal nakon izdavanja u proizvodnju - (658,300 duguje)- ako se primjenjuju stalne cijene, potrebno je račun 658 korigovati za odstupanje - (658/300,309)

- osnovica za obračun kala, rastura, kvara i loma je iznos materijala utrošenog samo u proizvodnji - (300/101)- utvrđeni manjak iznad nivoa obračunatog odobrenog kala se knjiži kao rashod uz porez - (682,213/101,108,546)

(301) Troškovi energije- izdavanje energenata sa zaliha u potrošnju - (301/101)- nabavljanje energenata i direktno trošenje - (301/543)- mogu se koristiti AVR ili PVR - (301/520,550; 520,550,301/543,638)- prodaja ili manjak zaliha energenata uključuje obračun poreza- el. energija je trošak koji se ne može stornirati(302) Troškovi rezervnih dijelova- trošenje rezervnih dijelova u osnovnoj funkciji - (302/102), uz mogućnost isknjižavanja i odstupanja- ukoliko rezervne dijelove koristimo u procesu rekonstrukcije svojih SS - (025/102)- nabavka rezervnih dijelova za obavljanje uslužne djelatnosti ima karakter nabavke materijala (rn.101)- nabavka rezervnh dijelova radi dalje prodaje u okviru trgovačke djelatnosti tretiramo kao robu na (rn.131)- naše potrebe usluge remonta i održavanja obavlja drugo pravno lice potrošnjom naših rezervnih dijelova - (332/543;302/102)- ukoliko je ova usluga napravljena na SS, uz njihovo povećanje - (025/102,543)- ugradnja rezervnih dijelova za vlastite potrebe u vlastita sredstva, u vlastitoj režiji - (302,025/102)

(303) Troškovi sitnog inventara- obuhvataju utroške sitnog alata i inventara, ambalaže, auto guma i sl., sa pojedinačnom vrijednošću ispod 250 KM- mogu se koristiti sljedeće metode otpisa sitnog inventara:1) direktni metod- 100% otpisa - (303/103)- 50% otpisa - (303,1031/1030; 303/1031)2) vremenska (kalkulativna) metoda otpisa sitnog inventara - (1031/1030; 303/1092; 1092/1031)3) za otpis sitnog inventara datog u upotrebu prošle godine - (303/1092; 1092/1031)- popravke ili zaštita sitnog inventara - (332/543)

- ambalaža kao kategorija podrazumijeva ambalažu koja je fizički i vrijednosno odvojiva od proizvoda i ima svoju posebnuvrijednost na fakturi (gajbe,burad,povratne boce, i sl)

24



- ako kupimo povratnu ambalažu za svoje potrebe, njena vrijednost spada u trošak perioda- primljenu a ne kupljenu povratnu ambalažu evidentiramo u vanbilansnoj evidenciji, do povratka kad je isknjižavamo- ambalaža napravljena za naše potrebe se knjiži na posebnom analitičkom računu, računa 103- povratna ambalaža ne može biti sastavni dio vrijednosti nabavke zaliha materijala ili robe- auto gume sa vrijednošću preko 250 KM po jedinici spadaju u 028 -oprema, a ispod 250 KM se otpisuju kao sitaninventar

(309) Ukalkulisano odstupanje od cijena- knjiženja na kontu 309 će predstavljati smanjenje troškova grupe 30 - (108/309) za pozitivno odstupanje ili povećanjetihtroškova - (309/108) za negativno odstupanje

31 AMORTIZACIJA(310) Amortizacija- to je sistemsko raspoređivanje amortizaciskog iznosa tokom vijeka upotrebe sredstva- postoji vremenski (vrijeme korištenja) i funkcionalni (prema broju proizvoda) metod amortizacije

- počinje se obračunavati od prvog narednog mjeseca od stavljanja sredstva u upotrebu - (310/019,029)- osnovice za obračun amortizacije mogu biti: historijski trošak (nabavna vrijednost), fer vrijednost (za sredstva izdonacija,viškovi), revalorizovana vrijednost (kad je stopa inflacije preko 10% godišnje potrebno je izvršiti promjenuamortizacioneosnovice), goodwill (linearni otpis na najviše 20 godina)- amortizacija goodwila - (688/019), amortizacija negativnog goodwilla - (019/638)- revalorizacija amortizacije se knjiži kao i amortizacija- (310/019,029)

32 TROŠKOVI ZAPOSLENIH(320) i (321) Plate i naknade plata- troškovi plata - (320,321/545,549)- isplate bolovanja preko 42 dana nisu obavezna ali nisu ni zabranjena, knjiže se kao ostala potraživanja koja će sekasnijerefundirati od zavoda zdravstvenog osiguranja - (218/545)- obavezan je obračun plate bez obzira da li ima novca za njihovu isplatu, ako nema ostaje otvorena obaveza na rn. 545i 549- neisplaćena kratkoročna obaveza po osnovu plata može preći nakon 12 mj. u dugoročnu (dionički kapital ili zateznakamata)

- ukoliko su plate obračunate i sa ž-r obezbijeđena sredstva za isplatu, neisplaćeni iznosi se ne mogu dugo zadržavati na blagajni (do 5 dana) radi mogućnosti špekulativnih radnji(328) Ostali troškovi zaposlenih- troškovi po osnovu toplog obroka, regresa, prevoza na posao i sa posla, i sl.- naknada radnicima za ishranu u gotovini i za troškove prevoza te obračun regresa - (328/545; 545/202 za isplateregresa)- ishrana radnika u vlastitoj režiji - (101/543 za nabavljene namirnice; 300/101 za utrošene namirnice; 328/638 zainternurealizaciju za pripremljene obroke)

- ishrana radnika u eksternim ugostiteljskim objektima, i plaćanje usluga eksternog prevoznika - (328/543; 543/200)- preduzeće može da snosi samo dio troškova ishrane, a ostatak zaposleni koji se knjiži kao potraživanje -(328,213/545)

25



- eventualni porez za isplate po navedenim osnovama je obaveza poslodavca - (342/549; 549/200)

33-34 TROŠKOVI USLUGA- na kontima grupe 33-34 se evidentiraju troškovi svih usluga koje terete troškove preduzeća, bilo kroz cijenu koštanja,

ili nateret ukupnog prihoda u cjelosti- na kontima grupe 33-34 nećemo knjižiti obaveze za usluge koje predstavljaju zavisne troškove nabavke stalnihsredstava(330) Usluge na izradi i doradi učinka- uračunavanje troškova obrade proizvoda kod kojih je moguće da se troškovi uključe u ukupan trošak obračunskog

perioda- kad ove usluge vrše druga pravna lica -(330/543),a ako se koriste zalihe za potrebe dorade učinka,onda se koriste300,301,302

(331) Transportne usluge- troškovi svih vrsta transportnih usluga, osim onih koji se pripisuju vrijednosti nabavke- transportne usluge mogu biti vezane za fakturu dobavljača - (331/543), ili za vlastiti prevoz (nije oslobođen poreza)- ranije nabavljeno gorivo na zalihama, potrošnja goriva se knjiži na teret troškova potrošenih zaliha(332) Usluge održavanja- troškovi tekućeg održavanja (održavanje kontinuiteta u predviđenom vijeku trajanja SS) se evidentiraju kao trošak narn.332- troškovi investicionog održavanja (značajnije ulaganje u opravke i adaptacije radi upotrebe u dužem roku) na 361

postepeno- ako se održavanje SS vrši u vlastitoj režiji onda umjesto troškova rn.332, iskazuju se utrošci na 300, 301, 302- remont opreme (svakih nekoliko godina) se razgraničava na periode - (060/543; 332/060)- troškove investicionog održavanja (rn.332) možemo razlikovati od investicionog ulaganja, ako postavimo 3 pitanja:1) da li takvi radovi utiču na promjenu dosadašnjeg instalisanog kapaciteta2) da li takvi izdaci i poslovi utiču na promjenu ranije utvrđenog vijeka korištenja3) da li se takvim ulaganjima proizvodi novi proizvod4) da li se starom proizvodu poboljšao kvalitet i smanjili troškovi proizvodnje(333) Troškovi sajmova- troškovi sajmova uključuju:1) troškove zakupa sajamskog prostora,

2) uređenje i dizajn sajamskog štanda i3) druge izdatke vezane za sajmove- troškovi štanda prema fakturi organizatora - (333/543)- vrijednost proizvoda utrošenih za sajamsku prezentaciju i podjeljeni kao reklamni materijal - (688/120,546)(334) Zakupnine- zakupnina je operativni najam kod kojeg najmodavac ustupa samo mogućnost korištenja iznajmljenog sredstva aostala pravai rizici po osnovu tog SS ostaju najmodavcu, dok kod kapitalnog najma otplatom zadnje rate, SS prelazi u naševlasništvo

- trošak operativnih najmova (zakupnina) - (334/543)- ako se izvrši unaprijed plaćanje zakupnine, potrebno je vremenski razgraničiti - (240,060/200; 334/240,060)- kapitalni najam se knjiži na klasu 0, potražuje dugoročna obaveza uz obračun amortizacije - (02/518)

26



- kod plaćanja najma prebacujemo dugoročnu obavezu na kratkoročnu i plaćamo je sa ž-r - (548/518; 548/200)(335) Troškovi reklame i propagande- troškovi za usluge reklamiranja, oglašavanja i sl. od strane za te poslove registriranih firmi - (335/543)- ako se za ove potrebe koristi materijal ili roba sa zaliha - (688/101,120,546)(336) Troškovi osiguranja- evidentiraju se na osnovu fakture, odnosno polise osiguranja koju je preduzeće zaključilo sa društvom za osiguranje

- moraju se razlikovati od izdataka za osiguranje koji se plaćaju prilikom nabavke SS- troškove osiguranja je potrebno vremenski razgraničiti (240,060/543; 336/240,060)(337) Bankarske usluge- izdaci za naknade i provizije različitih bankarskih usluga - (337/200,543)- na ovom kontu se ne iskazuju kamate i kursne razlike, pošto predstavljaju troškove finansiranja(338) Troškovi reprezentacije- javljaju se u kontaktima sa poslovnim partnerima, na sajmovima i izložbama, za vrijeme službenih putovanja, aobuhvataju:1) sve vrste korištenih usluga za potebe reprezentacije u zemlji i inostranstvu

2) upotrebu vlastitih proizvoda, robe i usluga za potebe reprezentacije3) kupovinu raznih proizvoda, i sl.- troškovi reprezentacije prema fakturi dobavljača - (338/543)- troškovi reprezentacije koji obuhvataju korištenje vlastitih materijala ili robe (uz porez) - (688/101,120,546)- troškovi reprezentacije su oporezivi ukoliko prelaze 0,5% vrijednosti ukupnog prihoda, samo za iznos prekoračenja(339) Putni troškovi- ovaj račun se tereti na osnovu obračuna putnog naloga- prije službenog puta je isplata akontacije - (202/200; 213/202)- pravdanje putnog naloga se knjiži - (339/213)- akontacija veća od putnih troškova - (202/213), a veći troškovi od akontacije - (339/213,202)- ukoliko putni nalog nije pratila akontacija, po povratku će biti - (339/202), a ako nema dovoljno novca za isplatu -(339/545)(340) Naknade radnicima i stanovništvu- obuhvataju terenski dodatak, dječije otplatke, autorske honorare, otpremnine, jubilarne prigode i sl. -(340/545,543,546,549)

(341) Doprinosi, članarine i druga davanja- troškovi na ime raznih doprinosa, članarina, pristupnica i sl. - (341/200,543)(342) Porezi koji ne zavise od finansijskog rezultata i takse- razni porezi, takse, posebne naknade te druge obaveze koji ne zavise od poslovnog rezultata preduzeća- obračunati porez na promet koji pada na naš teret - (342/546)(343) PTT troškovi- troškovi svih PTT usluga koje koristi preduzeće - (343/543,202)(348) Ostali troškovi poslovanja- komunalne, zdravstvene, advokatske, računovodstvene usluge, usluge tehničkih pregleda i sl. - (348/543,200,202)

35 TROŠKOVI FINANSIRANJA

27



- ukoliko se troškovi finansiranja odnose na proizvodni proces, do obračuna cijene gotovih proizvoda, tada ćemo tetroškoveevidentirati na kontima grupe 35- ako troškove finansiranja imamo u periodu nakon obračuna cijene koštanja proizvoda, tada ćemo troškove kamata,kursnihrazlika i druge slične trošove finansiranja knjižiti na teret konta grupe 67

(350) Kamate- kamate koje se vežu za proizvodni proces i ulaze u cijenu gotovih proizvoda u obračunskom periodu- na ovom kontu se evidentiraju plaćene kamate po svim osnovama (redovne, zatezne, kaznene, zakonske i sl.)- troškovi grupe 33-34 mogu imati kamate (zatezne) na kontu 350, ako se odnosi na tekući period - (350/543)(351) Negativne kursne razlike- Kursne razlike nastaju po osnovu promjena kurseva stranih valuta, koje se kod preduzeća iskazuju kao povećanje ilismanjenje vrijednosti deviznih sredstava, potraživanja i obaveza izraženih u domaćoj valuti na dan transakcije ili

bilansa.- porast kursa strane valute će usloviti:

- pozitivne kursne razlike za devizna novčana sredstva i devizna potraživanja,- negativne kursne razlike za devizne obaveze- pad kursa strane valute će dovesti do:- negativnih kursnih razlika zbog obezvrjeđivanja deviznih novčanih sredstava i deviznih potraživanja- pozitivnih kursnih razlika zbog obezvrjeđivanja naših obaveza u stranoj valuti- javlja se kad imamo neplaćene obaveze prema inostranstvu, koje prouzrokuju trošak grupe 33-34 a koji se mogu

pojavitisa negativnom kursnom razlikom u istom periodu u kome je nastao i trošak, koji se veže za kursnu razliku - (351/543)- ukoliko nabavku sredstava prati negativna kursna razlika, ona se priznaje kao trošak sredstva u nabavci(358) Ostali troškovi finansiranja- premije, provizije, diskonti, naknade i sl. - (358/543,razgraničenja)

36 UKALKULISANA REZERVISANJA ZA RIZIKE I OBAVEZE- na grupi konta 36 evidentiramo realna i opravdana predviđanja nastanka pojedinih troškova, na primjer rezervisanjaza:- rizike datih garancija povrata prodatih proizvoda u garantnom roku- rizike datih garancija zamjene proizvoda u garantnom roku- troškove servisiranja i opravke proizvoda u gar. roku- rizike i troškove zadržanih iznosa (kaucija i depozita)

- obaveze po osnovu supsidijarne odgovornosti- na ime očekivanih troškova investicijskog održavanja i sl.- rezervisanje se vrši na osnovu ''najbolje procjene'', pri čemu se koriste prethodna iskustva po istom ili sličnom osnovu

- evidentiranje rezervisanih iznosa za rizike i obaveze - (360,361/525,555)- kada nastane slučaj ili obaveza po osnovu koje je izvršeno rezervisanje - (525,555/klasa 5,101,102,120,200)- nedovoljnost rezervisanja (potcijenili rizike i obaveze) - (688/525,555), precijenjena rezervisanja - (525,555/638)

- ako su rezervisani troškovi veći od ostvarenih, to umanjuje osnovicu poreza na dobit, ali ćemo kasnije imati ostale

prihode koji povećavaju poresku osnovicu, tako da u slučaju većih rezervisanja imamo 2 negativnosti, plaćamo veći porez na promet i veći

28



porez na dobit- u slučaju manjeg rezervisanja, obezbijeđujemo manju poresku osnovicu, međutim u ovom slučaju će nastatineusklađenostnovčanih tokova i obračunatih troškova u cijeni koštanja učinaka, što za posljedicu ima smanjenje likvidnosti

preduzeća

(360) Ukalkulisana rezervisanja za obaveza i rizike- garancije se mogu dati u vidu zamjene prodatih proizvoda ili povrata prodatih proizvoda u garantnom roku, opravke iservisiranja prodatih proizvoda, servisiranja instalirane opreme, i sl. - (360/525,555)- rezervisanja za izdate garancije omogućava preduzeću da dosljedno izvrši svoje obaveze koje je preuzelo davanjemgarancije(361) Ukalkulisana rezervisanja za obaveze- na kontu 361 evidentiramo rezervisanja p osnovu ostalih obaveza za koje realno i osnovano očekujemo da će se

pojaviti unarednom periodu, a koje mogu proisteći iz dosadašnjih događaja (obaveze iz sudskih sporova za naknadu štete, i sl.)

37 RASPORED TROŠKOVA- računi grupe 37 se koriste na kraju obračunskog perioda, kako bi se na odgovarajući način izvršio raspored svihtroškova kojisu u toku obračunskog perioda evidentirani na ostalim kontima klase 3- rasporedi troškova:1) raspored direktnih troškova po pogonima2) raspored opštih troškova po pogonima (mjestu nastanka troškova)3) raspored troškova na nosioce, tj proizvode ili usluge, pomoću kalkulacija cijena gotovih proizvoda:- proste i složene divizione kalkulacije- dodatne kalkulacije- kalkulacije ekvivalentnih brojeva, i sl.4) obračunska kalkulacija, gdje stalne cijene upoređujemo sa stvarnim cijenama i definišemo razliku (odstupanja)

- način rasporeda troškova sa konta klase 3 zavisiće od toga da li primjenjujemo:1) sistem ukupnih troškova - na kontu 370 će se naći svi troškovi klase 3, preko konta 370 svi troškovi će se prenijeti u

proizvodnju u toku, a kasnije i u vrijednost zaliha gotovih proizvoda2) direkt kosting sistem - podrazumijeva da se u cijenu gotovih proizvoda uključe samo direktni troškovi, dok se opštitroškovi treba da prenesu na teret rashoda klase 63) apsorpcioni sistem obračuna troškova - podrazumijeva da se pored dirktnih troškova, u obračun učinaka uključuje idioopštih troškova, a da se samo opšti troškovi uprave i prodaje direktno prenose na teret rashoda

- troškovi koji se uračunavaju u vrijednost učinaka (proizvoda i usluga) se prenose na klasu 1 - Zalihe, preko konta 370- troškovi koji sa klase 3 direktno terete rashode obračunskog perioda (653,654, ili 659) se prenose preko konta 371 u

obračun poslovnog rezultata

29



- kod trgovinskih preduzeća princip obuhvatanja troškova je različit- značajan dio trškova otpada na nabavnu vrijednost trgovačke robe, koji se uključuje u vrijednost robe na zalihama,gdje ćeodatle teretiti rashode po izvršenoj prodaji- na kontima klase 3 trgovačka preduzeća iskazuju samo one troškove koji se ne uključuju u nabavnu vrijednost robe, stoga će se

ti troškovi preko konta 371 prenijeti na teret rashoda obračunskog perioda (konta 653,654 i 659)

Računovodstveni standard 37 - Rezerviranja, potencijalne obaveze i potencijalna sredstva

- sva pravna lica su dužna da primjenjuju odredbe RS 37 u svojim računovodstvima rezervisanja, potencijalnih obavezaisredstava izuzimajući:1) one koje proizilaze iz finansijskih instrumenata koji se vode po fer vrijednosti

2) one koje su rezultat ugovora sa budućim izvršenjem (osim nepovoljnog ugovora)3) onih koji nastaju kod osiguravajućih društava iz ugovora sa nosiocima polica osiguranja, i4) onih na koje se odnose odredbe drugih FBiH računovodstvenih standarda

- Rezerviranje je obaveza neizvjesnog vremenskog određenja i iznosa- 2 su uslova koja se moraju ispuniti da bi neka pozicija bila rezervisanje:1) da na dan bilansa bilansa postoji obligacioni odnos zasnovan na zakonu ili običaju2) da je obaveza neizvjesna u pogledu roka i iznosa

- Obaveza je sadašnja obaveza pravnog lica proizašla iz prošlih događaja, čije izvršenje će rezultirati odlivom resursa iz pravnoglica koji čine ekonomsku korist (novac, realiteti, prava, rad i znanje)- ova definicija stavlja akcenat na 3 stvari:1) sadašnja obaveza2) prošli događaji3) odliv resursa koji čine ekonomsku korist

- 2 su načina mogućnosti izmirenja obaveze bez odliva resursa:1) oprost duga

2) pretvaranje obaveze u kapital- Potencijalna obaveza nije sadašnja, već moguća obaveza koja može postati kasnije dogodi li se ili ne dogodi jedan ilivišeneizvjesnih događaja koji nisu pod potpunom kontrolom pravnog lica.- Potencijalno sredstvo je moguće sredstvo koje će postati stvarno sredstvo uz sve uslove koji su predviđeni da

potencijalnaobaveza postane sadašnja.

30



- PRIZNAVANJE OBAVEZE -- Standard utvrđuje 3 kriterija za priznavanje obaveze, i to:1) pravno lice ima sadašnju obavezu2) vjerovatno je da će se zahtijevati izmirenje obaveze3) iznos obaveza može se pouzdano procijeniti

- 2 su mogućnosti u pogledu postojanja obaveza, koje su baza za rezervisanje:1) izvjesno je da obaveza postoji na dan bilansa, ili na neki dan između dana bilansa i dana njegove izrade2) nije sigurno da obaveza postoji, pa treba utvrditi da li je vjerovatno da obaveza više postoji nego što ne postoji

- prosudba o tome da li su neizvjesne obaveze više izvjesne nego neizvjesne, zavisi od rezultata procjene- Standard traži da se za bilo koji rezultat pruže dokazi, koji mogu biti:1) opisni dokazi - izlaganje o činjenicama, pravim i drugim okolnostima2) statistički dokazi - izvodi se na osnovu podataka o izvjesnim i neizvesnim obavezama po jednom osnovu u prošlosti,

gdje seutvrdi jedan ili više koeficijenata i primjeni na slučaj koji se ispituje

- Pouzdana procjena je uzimanje u obzir svih faktora procjene za dato rezerviranje, uključujući i spomenuto odstupanjeu

prošlosti, u cilju utvrđivanja maksimalno mogućeg realnog iznosa rezerviranja. (garancije, godišnji odmori, i sl.)

- VREDNOVANJE OBAVEZE -- najbolja procjena izdataka za izmirenja sadašnje obaveze je iznos koji bi pravno lice racionalno platilo da izmiriobavezu nadatum bilanse stanja, ili da prenese obavezu na treću stranu na taj dan.- 3 su veličine u igri kod utvrđivanja iznosa obaveze, i to:1) nominalni (bezrizični) iznos obaveze2) rizik da će iznos obaveze biti veći od nominalnog iznosa3) diskont od dana dospijeća da dana bilansa

- Nominalni iznos obaveze je iznos obaveze koja postoji na dan bilansa, a koja će biti izmirena na dan njegovogdospijeća- procijenjuje se na osnovu iskustvene stope rezerviranja:

stvarni iznos za rezerviranje u proteklom periodustopa rezerviranja = -----------------------------------------------------------osnova rezerviranja u proteklom periodu

nominalni iznos = osnova rezerviranja na dan bilansa x stopa rezerviranja

- Rizik je mogućnost da obaveza bude veća nego što je rezervisano- nominalni iznos rezerviranja povećava se za rizik koji izražava mogućnost da obaveza bude veća od nominalnog

iznosa- uticaj sljedećih rizika na iznos obaveze:1) rizik povećanja cijena

31



- javlja se kod onih rezervisanja koja iziskuju potrošnju materijala, rada i drugih faktora, ali i kod finansijskih garancija- dio rezerviranja na koji utiču promjene cijena, mogao bi se balansirati:a) po cijenama koje su plaćena

b) po cijenama na dan bilansa koji se sastavljac) po cijenama koje se očekuju na dan izmirenja obaveze2) rizik povećanja fizičkog obima radova

3) rizik pogoršanja finansijskog položaja uslovnih dužnika4) rizik kamatne stope5) rizik novčanog toka6) rizik deviznog kursa

- rizik se najčešće mjeri pomoću Gausove normalne raspodjele

- Diskontovanje obaveze se vrši zbog smanjenja vrijednosti obaveze na dan dospijeća- vrši se nominalnim kamatnim stopama, koja sadrži stopu koja znači cijenu odricanja od potrošnje i stopu rizika

specifičnog zaobavezu

- svake godine na dan bilansa treba inovirati stanje rezerviranja na bazi novih saznanja: aktualizirati cijene radova, preispitatidiskontnu stopu i nominalni iznos rezerviranja- razlika između novog i starog stanja rezerviranja se knjiži preko računa uspjeha, 2 su metode:1) metoda skontracije - na kraju godine smo dobili stanje rezerviranja kao saldo konta rezerviranja2) metoda inventarizacije - nastali troškovi rezerviranja se knjiže na teret troškova

- KLASA 4 -Računovodstvo kapitala i obaveza- Vlasnički kapital je ostatak sredstava (imovine) pravnog lica nakon svuih njegovih obaveza.- Osnovni (upisani, početni) kapital je određeni minimum ulaganja prilikom osnivanja društva definisan zakonom.- na osnovni kapital društva primjenjuju se načela unosa i održavanja- dionice ili udjeli daju članovima (vlasnicima) određena prava kao što su prava na učešće u:1) raspodjeli dobiti

2) upravljanju društvom direktno ili indirektno3) dijelu imovine preostale nakon stečaja i likvidacije

- Zakon o privrednim društvima je propisao još neka ograničenja kao što su:1) vrijednost dionice ne smije biti manja od 10 KM2) troškovi osiguranja i druge naknade se ne mogu isplaćivati na teret osnovnog kapitala

40 UPISANI VLASNIČKI KAPITAL- na kontima grupe 40 se evidentira vrijednost početnog kapitala koju osnivači unose u pravno lice prilikom osnivanja,

kao inaknadne promjene vrijednosti (povećanja i smanjivanja kapitala)(400) Upisani neuplaćeni vlasnički kapital

32



- D.O.O ne može imati upisan a ne uplaćen kapital prilikom osnivanja- D.D. može imati, ali se odnosi samo na dio iznad obaveznog minimuma od 50.000- upisani, a ne uplaćeni vlasnički kapital kod osnivanja dioničkog društva može biti:1) samo u novcu2) samo ako je tako predviđeno osnivačkim aktom3) samo ako je upisani vlasnički kapital veći od propisanog minimuma

4) samo do roka koji je utvrđen osnivačkim aktom- evidentiranje upisanog, a ne uplaćenog kapitala - (000/400), uplata - (200/000; 400/401)- neuplaćeni ugovoreni iznosi se storniraju (crveni storn) - (000/400)- osnivačkim aktom se trebaju odrediti i rokovi za uplatu neuplaćenog dijela, 60 dana nakon roka za uplatu član gubi

prava poosnovu svog udjela, dok obaveze uplate uloga, zeteznih kamata i naknade štete i dalje ostaje - (potražuje 620, 638)(401) Upisani uplaćeni vlasnički kapital- vrijednost uplaćenog kapitala (novca,stvari i prava)- koristi se i za sve promjene vrijednosti vlasničkog kapitala (efektivnog ili nominalnog)

- emisija novih dionica - (000/400), naplata izdatih dionica - (200,400/000,401)- povećavanje osnovnog kapitala društva može biti:1) emisijom novih dionica u javnoj ponudi ili zatvorenoj prodaji2) uslovno povećanje3) povećanje iz vlastitih sredstava4) integrisano povećanje osnovnog kapitala- povećanja vlasničkog kapitala raspoređivanjem dobiti - (460,430,440/401)- može biti nekoliko oblika smanjenja osnovnog kapitala, kao što su:1) dobrovoljno smanjivanje (slabljenje ekonomske moći društva)2) uslovljeno pokrićem gubitaka u poslovanju (znači da nema fonda rezervi, ne smije biti ispod obaveznog minimuma)3) uslovljeno promjenom strukture sredstava4) sticanjem vlastitih dionica po sistemu otkupa ili isplate dioničarima i njihov izlazak iz društva (smanjenje nov.sredstava)- smanjenje osnovnog kapitala se može provesti:1) povlačenjem vlastitih dionica2) smanjivanjem nominalne vrijednosti u cjelini plaćenih dionica3) otkupom i povlačenjem ostalih dionica4) odstupanjem od emisije dionica koje nisu u cjelini plaćene- smanjenje kaitala na uplaćenom i još neuplaćenom dijelu - (400,401/000,548)

(410) Dioničarska premija- samo kod D.D. kad emituje ili otkupljuje vlastite dionice po cijeni različitoj od nominalne vijednosti- cijena veća od nominalne - (200/401,410), cijena manja od nominalne - (200,410/401)- vrijednost dioničke premije se neće mijenjati u redovnim transakcijama dionicama, dok D.D. ne otkupi svoje vlastitedionice(420) Revalorizacione rezerve- revalorizacija znači usklađivanje vrijednosti - (02/029,420)- očuvanje kapitala kroz revalorizacione rezerve ima 2 osnovna koncepta:1) očuvanje finansijskog kapitala (dobit je ostvarena ako je iznos neto sredstava na kraju perioda veći nego na početku)

2) očuvanje fizičkog kapitala (dobit je ostvarena ako je fizička sposobnost proizvodnje na kraju perioda veća nego na početku)

33



- sredstva koja imaju amortizaciju, efekat revalorizacije će preko amortizacije biti uračunat u troškove proizvodnje ilirashode- prodajom sredstva, u pasivi bilansa i dalje ostaje rn.420 sa svojim stanjem- revalorizacija se ne primjenjuje na SS u pripremi i SS van funkcije, niti na dugoročna potraživanja, ulaganja i kredite- revalorizacija na osnovama inflacije se odnosi samo na SS, nije dozvoljena kod tekućih sredstava

(430) Rezerve- funkcija im je da obezbijede sigurnost za eventualne poslovne neuspjehe koji mogu da uzazovu negativno poslovanje.- najčešće se formiraju iz:1) dobiti nakon oporezivanja - (460/430)2) drugih izvora- najčešće se koriste za:1) dopunu dividendi2) povećanje nominalne vrijednosti dionica3) emisiju besplatnih dionica

- D.O.O. nije obavezno formirati fond rezervi, dok kod D.D. je to obaveza, do visine 25% osnovnog kapitala (10% god.dobiti)- korištenje fonda rezervi kad on dostigne nivo veći od 25% osnovnog kapitala - (430/461,401)- zakonom je predviđena mogućnost formiranja fonda rezervi za zaposlene, izdvajanjem iz neto plata - (545/4305)(440) Akumulirana dobit- neraspoređena dobit iz ranijih godina (zadržana dobit) će se prenijeti na rn. akumulirane dobiti - (460/440)- akumulirana dobit se može naknadno rasporediti u korist vlasničkog kapitala ili rezervi - (440/401,430)(450) Akumulirani gubitak - negativni rezultat poslovanja koji se ne rasporede ili nadoknade na rn. 461 će se po isteku godine ugasiti u formiformiranjagubitka na godišnjem nivou i tako formirati akumulirani gubitak na rn.450 - (450/461)

46 DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE FINANSIJSKE GODINE- nakon utvrđivanja finansijskog rezultata perioda, obaveze za porez, rezultat perioda se preko rn. 710 prenosi naodgovarajućikonto grupe 46- u zavisnosti od pozitivnog ili negativnog rezultata knjižiće se:- za dobit tekuće godine (sa porezom) - (710/460,549)- za gubitak tekuće godine - (461/710)

- neraspoređena dobit se zadržava na 460, a neraspoređeni gubitak na 461 do utvrđivanja rezultata- ako se ni tada ne izvrši raspored, iznosi sa konta 460 i 461 se isknjižavaju:- u korist akumulirane dobiti (440) - (460/440)- na teret akumuliranog gubitka (450) - (450/461)

47 VLASTITE DIONICE KOJE DRŽI PRAVNO LICE(470) Vlastite dionice koje drži pravno lice- znači smanjenje vlastitog kapitala u opticaju- ovaj konto koriste samo D.D. a stanje na ovom kontu će se pojaviti kad D.D. dođe u posjed vlastitih dionica

(otkupom, pravnim sljedništvom, naplatom potraživanja), ali prema ZoPD ne smije biti veća od 10% vrijednosti osnovnogkapitala

34



- sticanje i ponovna prodaja stečenih vlastitih dionica se knjiži uvijek po onoj vrijednosti po kojoj su i otkupljene, arazlika idena konto dioničarske premije - (470/200; 200,410/470,410)- ako nema dioničarske premije, negativni efekti prodaje stečenih vlastitih dionica će se evidentirati na teret rn. 430,440, 460- stečene vlastite dionice se mogu povući iz opticaja i poništiti - (401,410/470)

- razlika između nominalne vrijednosti i troška sticanja, zadužio bi se ili odobrio konto 410, 430, 440, u zavisnosti da li jetrošak veći ili manji od nominalne vrijednosti vlastitih dionica- isplata vlastitih dionica sa grupe 47 iz ličnih sredstava dioničara koji ostaju u društvu - (200/224; 470/401)

- KLASA 5 -Obaveze- Obaveza je sadašnja obaveza pravnog lica proizašla iz prošlih događaja, čije izvršenje će rezultirati odlivom resursa iz

pravnoglica koji čine ekonomsku korist (novac, realiteti, prava, rad i znanje)- obaveza podrazumijeva odgovornost da se ona izvrši na određeni dan i na određeni način, a to može biti:- plaćanjem gotovinom- transferom drugih sredstava- pružanjem usluga u vrijednosti obaveze- zamjenom obaveze nekom drugom- konverzijom obaveze u vlasnički kapital, i sl.- obaveze mogu nastati kao:

1) ugovorne2) zakonske3) običajne obaveze

35



- Potencijalna obaveza nije sadašnja, već moguća obaveza koja može postati kasnije dogodi li se ili ne dogodi jedan ilivišeneizvjesnih događaja koji nisu pod potpunom kontrolom pravnog lica.- sa stanoiovišta ročnosti mogu biti:1) kratkoročne ili tekuće ( dospijeće do 12 mjeseci)2) dugoročne (dospijeće preko 12 mjeseci)

50 DUGOROČNI - 53 KRATKOROČNI KREDITI- u zavisnosti od vrste kredita i od toga šta je prouzrokovalo kreditnu obavezu, mogu se pojaviti knjiženja:- duguje: rn. klase 0 za nabavku SSrn. klase 1 za nabavku zaliharn. klase 2 za finansijski kreditrn. klase 5 za preinaku postojeće obaveze u drugu- potražuju obaveze na grupi 51- kod otplate kreditnih obaveza:- duguje rn. na grupi 51

- potražuje: rn. klase 0 za otplatu obaveze ustupanjem SSrn. klase 1 za otplatu obaveze ustupanjem zaliharn. klase 2 za plaćeni iznos obavezern. klase 4 za učešća u kapitalu kao zamjena za obavezern. klase 6 (prihodi) za slučaj odustajanja ili zastarjelosti i sl.- na kontima 507 - 537 se iskazuju dugoročne-kratkoročne obaveze emitenta obaveznica sa obećanom kamatom

51 DUGOROČNE OBAVEZE- sve ostale obaveze iz poslovnih aktivnosti,osim kreditnih sa rokom dospijeća dužim-kraćim od 1 godine- dugoročne obaveze po zajedničkim ulaganjima koja imaju karakter zajedničkih kontrolisanih aktivnosti ili sredstava

52 DUGOROČNA - 55 KRATKOROČNA RAZGRANIČENJA I REZERVISANJA- mogu se javiti i kod prihoda i kod rashoda,kao unaprijed obračunate obaveze ili unaprijed naplaćeni iznosi(520)-(550) Obračunati, a neplaćeni rashodi- rashodi koji su nastali u obračunskom periodu, koji će se konačno obračunavati,fakturisati i plaćati nakon-do 12mjeseci(521)-(551) Unaprijed naplaćeni i odloženi prihod- naplaćeni prihodi koji se odlažu na rok duži od 12 mjeseci (donacija npr. opreme) - (02/521; 310/029; 521/630)ili ih odgađamo na naredni kratkoročni period, na koji se i odnose

(525)-(555) Obračunata rezervisanja- odnose na period duži-kraći od 12 mjeseci

54 OSTALE KRATKOROČNE OBAVEZE(540)-(543) Obaveze prema dobavljačima- slučaj otpisa obaveze - (klasa 5/631)(544) Obaveze po vrijednosnim papirima po osnovu prometa robe i usluga- evidentiranje obaveze po izdatim mjenicama i čekovima zatvaranjem prethodno evidentiranih obaveza - (540-543/544), ili

direktno zaduživanjem odgovarajućeg konta sredstava - (klasa 1,2/544)- ove obaveze će se ugasiti po realizaciji čekova ili naplati mjenice - (544/200)- ako obavezu izmirujemo prenosom vrijednosnih papira - (540-543/208,218,223)

36



(545) Obaveze prema zaposlenima- obaveze za neto plate - (grupa 32,340/545)(546) Obaveze za PnaP proizvoda i usluga- plaćanje obaveza - (546/200)(547) Obaveze prema učesnicima u dobiti- obaveze za isplate po osnovu raspodjele dobiti (ulagačima kod D.O.O. ili dioničarima kod D.D.) uz obavezu obračuna

i plaćanja tzv. poreza po odbitku (konto 549)548 Obaveze iz komisionih i konsignacionih poslova i ostale kretkoročne obaveze- obaveze komisionara ili konsignatera prema vlasniku robe koja se prodaje u komisionu ili konsignaciji- nakon prodaje robe, obaveza prema vlasniku robe se iskazuje tako da se vrijednost robe umanji za ugovorenu

proviziju- ostale obaveze: za primljene avanse, depozite i kaucije, za naknadu štete, sudskih troškova,¸autorski honorari, poosnovu

bustava na plate

549 Obaveze za ostale poreze, doprinose i druge obaveze prema državi- plaćanje - (549/200)

37



- KLASA 6 -Prihodi i rashodi- Prihodi se definišu kao povećanje ekonomske koristi u obračunskom periodu, koja se manifestuje kao:1) priliv odnosno povećanje sredstava2) smanjenje obaveza- prihodi se priznaju kada postoji vjerovatnoća da će buduće ekonomske koristi pravnog lica biti ostvarene u vidu

priliva koji semože pouzdano izmjeriti- prihodi nastaju preko:1) prodaje proizvoda i robe

2) pružanja usluga3) korištenja imovine i subjekata kojom se zarađuju kamate, tantijeme i dividende

- prihodi od prodaje se priznaju kad:1) pravno lice prenosi na kupca značajne rizike i koristi vlasništva nad proizvodima ili robom2) pravno lice ne zadržava značajno vlasništvo ili kontrolu nad prodatom robom ili proizvodima3) iznos prihoda se može pouzdano izmjeriti4) postoji vjerovatnoća da će ekonomske koristi vezane za transakciju priticati u pravno lice5) troškovi koji su nastali ili će nastati se mogu puzdano izmjeriti

- slučajevi u kojima se prenos sredstava ne smatra prodajom, niti uslovom za ostvarivanje prihoda su:

38



1) kada pravno lice zadržava obavezu po osnovu nezadovoljavajućeg izvođenja (performanse) koja nije pokrivenagarancijom2) kada je primitak prihoda od prodaje subjekta neizvjestan i zavisi od prihoda koji će kupac ostvariti od prodaje tih

proizvoda3) kada montiranje isporučene robe ili proizvoda predstavlja važan dio ugovora, ali ga pravno lice nije još uvijek izvršio

4) kada kupac ima pravo prema ugovoru da otkaže kupovinu, a pravno lice nije sigurno hoće li kupac to svoje pravoiskoristiti

- jedan od osnovnih principa RS FBiH jeste ''princip sučeljavanja prihoda i rashoda obračunskog perioda'' -konta (60-64)-(65-69)

60 PRIHODI OD OSNOVNE DJELATNOSTI(600) Prihodi od prodaje proizvoda- prodaja vlastitih proizvoda se može izvršiti na veliko (iz skladišta gotovih proizvoda) bez obračunavanja poreza, ili na

malo- kod prodaje potražuje konto 600, a duguju 210-212 (Kupci), grupa 23 (Prodaja na kredit), 202 (za gotovinu); grupe 02i 10(za zamjenu vlastitih proizvoda za neke druge vrijdnosti, ili su ugrađeni u vrijednost SS)- odobreni popusti u momentu fakturisanja se storniraju na fakturi i posebno se ne knjiže (samo neto vrijednost fakture)- naknadni popusti (u obračunskom periodu) predstavljaće storno potraživanja i prihoda, nikad se neće knjižiti kaorashodi- u narednoj godini će teretiti ostale rashode (konto 688)- vraćanje kupljenih proizvoda - storno se vrši na rn. koji su učestvovali u evidenciji nabavke ili prodaje (212/600;650/120)(601) Prihodi od vršenja usluga- prihodi preduzeća koja se bave uslužnim djelatnostima, osim trgovinske, uz obavezu plaćanja poreza -(212,23,202/601,546)(602) Prihodi od prodaje robe- kod maloprodaje, prihodi na kontu 602 se iskazuju za prodajnu vrijednostu robe, umanjenu za porez - (202/602,546)- prodaja robe na veliko se vrši bez obračuna poreza na promet (poresko oslobađanje) - (212/602)- tranzitna prodaja na veliko (roba se fizički ne zadužuje kod prodavca, nego ide direktno kupcu) - (134/543,137;652,137/134)- vraćanje robe iz prodavnice u skladište - (131,132/137,138)

- vraćanje prodate robe u prodavnicu ili skladište zahtijeva storniranje konta na kojima smo vršili knjiženje prodaje- viškovi robe u prodavnici - (132/632,137,138), viškovi robe na skladištu - (131/632)- manjkovi robe nas ne oslobađaju poreza - (300,682/131,132,546)

61 PRIHODI OD ULAGANJA(610) - (611) Prihodi od ulaganja u povezana i druga pravna lica- prihodi koji se ostvaruju u vidu učešća u dobiti kod D.O.O. ili dividendi kod D.D.- kod transfera sredstava, ulagač će najprije iskazati potraživanje po osnovu dividendi - (218/611), koje će odobriti po

prijemusredstava - (200/218)- ostvareno učešće u dobiti ne mora biti isplaćeno, nego ponovo investirano - (030/610)

39



(612) Prihodi od otuđenja ulaganja- pozitivna razlika između neto primitka od otuđenja ulaganja i knjigovodstvenog iznosa ulaganja - (039,212/033,612)(618) Ostali prihodi od ulaganja- poništenje pada vrijednosti ulaganja (prvo knjiženje je pad vrijednosti) - (661/039,229; 039/618)- dionice kupljene po nižoj vrijednosti od nominalne - (033/200,618)

62 PRIHODI OD FINANSIRANJA(620) Kamate- prihodi od datih kredita, od ulaganja u vrijednosne papire, zatezne kamate i dr.- važno ja da se kao prihod perioda iskazuje kamata koja se odnosi na obračunski period, dok unaprijed obračunatukamatu

treba vremenski razgraničiti i prenositi na prihode u periodu na koji se odnose- (521,551/620)- konto 620 može potraživati i po osnovu odobrenih kratkoročnih kredita, s tim da je kamata obračunata u vrijednostanuiteta- zatezne kamate se evidentiraju kao prihod direktnim dodavanjem iznosu potraživanja od kupaca - (212/620)(621) Pozitivne kursne razlike- javljaju se u obračunu stranih valuta u domaću, u platnom prometu prema inostranstvu ili u domaćim transakcijama u

banci- nastaju kao posljedica promjene valutnog kursa, mogu biti pozitivne-prihod (203,212/621) ili negativne-trošak irashod

63 OSTALI PRIHODI(630) Prihodi od donacija,subvencija,regresa i kompenzacija- donacije koje se prime u vidu opreme i drugog nenovčanog sredstva će se evidentirati na 521, odakle se prenose na

prihode- direktno prihod perioda sredstva koja nemaju amortizacijski trošak (zemljište, sredstva u pripremi, avansi za nabavku,umjetničke vrijednosti, knjige, javni putevi, itd.) - (020/630)(631) Prihodi od otpisa obaveza- potpuno i djelimično otpisivanje obaveze - (klasa 5/631)(632) Viškovi

- višak se procijenjuje po fer vrijednosti i prenosi na odgovarajući konto - (klasa 0,1,2/632)(633) Vrijednost prodatog materijala- prodaja materijala i drugih zaliha - (212/633, 680/101,102,103), uz plaćanje poreza ako nije registrirano za promet naveliko(634) Vrijednost prodatih SS- prodaja će rezultirati ili prihodom za prodajnu vrijednost - (212/634) ili rashodom za sadašnju vrijednost -(680,029/022)(635) Prihodi od penala,kazni,nagrada,odustanica i sl.- osnov za nastanak ovih prihoda su penali, kazne i sl. koji se računaju nakon isteka ugovorenog roka naplate ili

izvršenja posla(636) Naplaćena otpisana potraživanja- ako je neizvjesna ili sporna naplata potraživanja stavljamo ih na odgovarajuća konta 045,051,217,236

40



- djelimičan ili potpuni otpis potraživanja (za koje se smatra da se neće naplatiti) - (684/049,059,219,239)- da bi se pojavio prihod na kontu 636, ranije je morao biti otpis potraživanja na teret rashoda (684) - (636/684)(638) Ostali prihodi- obuhvataju: naknadne kase skonta, prihodi od naplate šteta po osnovu osiguranja, naknadno utvrđeni prihodi iz

prošlihgodina, prodaje 100% otpisanih SS, prihodi od datog poslovnog prostora

65 RASHODI OD OPERATIVNE DJELATNOSTI(650) Troškovi prodatih proizvoda- po izvršenoj prodaji proizvoda (konto 600), cijena koštanja tih proizvoda se evidentira kao rashod na 650 -(650/120,121)(651) Troškovi prodatih usluga- knjiženje prodatih usluga - (651/371)(652) Troškovi prodate robe- prodaja robe sa skladišta na veliko (sa ukalkulisanom RuC) - (652,137/131)- prodaja robe iz maloprodajnih objekata - (652,137,138/132)

(653) Troškovi distribucije, (654) Administrativni troškovi, (659) Ostali operativni rashodi- troškovi koji se iskazuju na ovim kontima ne ulaze u vrijednost zaliha, te se u cjelosti naknađuju na teret rashodaobračunskog perioda u kome su i nastali - (653,654,659/371)(658) Usklađivanje vrijednosti zaliha- kad dođe do pada neto prodajne vrijednosti zaliha ispod knjigovodstvene vrijednosti (precijenjena vrijednost)- usklađivanje vrijednosti zaliha (na niže) - (658/109,119,129,139)- povrat vrijednosti zaliha u istom obračunskom periodu (storno ranijeg rashoda) - (duguju 658 i 129)- povrat vrijednosti zaliha nakon završetka obračunskog perioda u kome je evidentirano smanjenje vrijednosti -(129/638)- važno: ponovno povećanje vrijednosti zaliha se nikada ne može izvršiti iznad njihovog početnog troška nabavke(659) Ostali operativni rashodi- na teret ovog konta se prenose svi troškovi klase 3 koji nisu uključeni u vrijednost učinaka, a koji nisu troškovidistribucije,administracije ili usklađivanje vrijednosti zaliha, kao i neuobičajeno veliki iznos otpadnog materijala, rada i sl. -(659/371)

66 RASHODI OD ULAGANJA(660) Rashodi od otuđenja ulaganja- nastaju kod prodaje ulaganja po manjoj prodajnoj cijeni nego što iznosi njegova knjigovodstvena vrijednost

- knjiženja rashoda od otuđenja dugoročnog ulaganja - (212/612; 660,039/033)- kod prodaje kratkoročnog ulaganja, prihode ili rashode evidentiramo preko konta grupe 22 (nema ispravke vrijednosti039)- račun 229 koristimo samo u slučaju otpisa - rashodovanja ili ustupanja ulaganja(661) Rashodi od otpisa ulaganja- obavezno je usklađivanje početne knjigovodstvene vrijednosti ulaganja sa njihovom tržišnom (fer) vrijednosti -(661/039,229)- naknadni ponovni rast tržišne vrijednosti ulaganja - (039,229/618)- dodatno opadanje tržišne vrijednosti ulaganja - (661/039,229)

- potpuni otpis ulaganja - (039,229,661/grupe 03 i 22)67 RASHODI OD FINANSIRANJA(670) Kamate

41



- svi rashodi po osnovu kamata koji nisu vezani za proizvodni proces - (670/grupe 50,53,54,52,55,20)(671) Kursne razlike- javljaju se kod naših deviznih sredstava, deviznih potraživanja i deviznih obaveza - (671/203,200,212)(678) Ostali rashodi od finansiranja- obaveze ili plaćanja za finansijske naknade,provizije,premije,diskonte i sl. - (678/konta obaveza,novčanih sredstava)

68 OSTALI RASHODI(680) Neotpisana vrijednost materijala i drugi rashodi otuđenih i rashodovanih SS- vrijednost rashoda od prodaje neotpisanih zaliha materijala i drugih kategorija sa grupe 10 i 11 - (680/grupe 10,11)- konto 680 se koristi za evidenciju rashoda od bilo kojeg oblika otuđenja SS (prodaja,pokloni,rashodovanje,uništenje isl.)- prodaja opreme (sa ispravkom) - (212/634; 680,029/022)- kod donacije knjižimo - (680/101,546), a kod prodaje bez knjigovodstvene vrijednosti knjižimo - (212/634)- korisni otpad nakon rashodovanja sredstva - (grupe 101,102/680)- kod rashodovanja SS, koje je potpuno amortizovano, svaki prihod od prodaje se knjiži kao - (212/634), a svaka

vrijednostkorisnih ostataka materijala ili dijelova kao ostali prihod (638) - (101,102/638)(681) Otpis vrijednosti zastarjelih zaliha- potpuni otpis zaliha koje su prethodno evidentirane na konta van upotrebe - (681/104,113,125,135)- ako postoji mogućnost prodaje zastarijelih i zaliha van upotrebe, vrši se djelimičan otpis - (681/109,119,129,139;139/135)- prodaja takvih zaliha se knjiži kao - (633/101,102,680)(682) Manjkovi- knjiženje - (029,680/klasa 0,1,grupa 20), na teret radnika - (213,682/zalihe,546) i na teret osiguranja -(218,682/zalihe)(683) Kazne,penali i štete- rashodi kao posljedica obaveze plaćanja novčanih kazni,penala,šteta i sl. - (683/klasa 5,200)(684) Otpis nenaplativih potraživanja- nenaplaćeno potraživanje se preknjižava na sumnjiva i sporna - (045,051,217,236/potraživanje)- sljedeća faza je procjena naplativosti potraživanja i njihov djelimični otpis - (684/049,059,219,239)- eventualna naknadna naplata potraživanja koja su ranije djelomično ili potpuno otpisana - (049,059,219,239/636)(685) Smanjenje vrijednosti stalnih i dugoročnih sredstava- umanjenje knjigovodstvene vrijednosti ako imamo stanja na revalorizacionim rezervama- (duguje 685,420,022)- ako nemamo stanja na 420,onda knjižimo - (duguje 685,022), a ako je iznos na 420 veći od smanjenja - (duguje

420,022)- u ovom slučaju se ne pojavljuje evidencija na računu ispravke vrijednosti (019,029), jer se smanjenjem vrijednosti SSne utičena smanjenje amortizacijske osnovice u budućem periodu(688) Ostali rashodi - negativne razlike rezervisanja, po osnovu preuzetih tuđih obaveza, izdaci,troškovi i rashodi izranijih god.

42



- KLASA 7 -Računovodstvo dobiti ili gubitka- Dobit je pozitivna razlika između zbira prihoda i zbira rashoda pravnog lica u okviru računovodstvenog perioda.- Gubitak je negativna razlika između zbira prihoda i zbira rashoda pravnog lica u okviru računovodstvenog perioda.

- iznos gubitka iz potencijalnog događaja treba priznati kao rashod u bilansu uspjeha i kao obavezu ili rezervisanje u bilansustanja:1) ako postoji vjerovatnoća da će budući događaji potvrditi da je neko sredstvo umanjeno ili da je obaveza nastala nadatum

bilansa stanja

2) ako se može realno procijeniti iznos tog gubitka

- postoje različiti oblici organizovanja pravnih lica u domenu dobiti i gubitka:1) društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću - članovi učestvuju u raspodjeli dobiti i pokriću gubitaka u

jednakimiznosima, ako ugovorom nije određeno drugačije2) komanditno društvo - dobit se dijeli na dio za komplementare ( u jednakim iznosima) i dio za komanditore, u omjeruutvrđenom u ugovoru, a gubitak se nadoknađuje iz imovine komanditora3) D.O.O. - dobit se dijeli među članovima u srazmjeri sa visinom udjela, ako drugačije nije dogovoreno, a gubitak se

nadoknađuje iz izvora kapitala i rezervi svih članova društva u srazmjeri njihovih udjela

43



- razlika prihoda (60-64) i rashoda (65-69) predstavljaju finansijski rezultat obračunskog perioda, koji može biti pozitivan (dobit)ili negativan (gubitak),te u zavisnosti od toga, preduzeće će vršiti raspored finansijskog rezultata, tj. raspored dobiti ili

pokrićegubitka

70 OBRAČUN REZULTATA(700) Obračun rezultata- obračun rezultata vrši se na sljedeći način:- za ukupan iznos rashoda iskazanih na kontima grupa 65-69 - (700/65-69)- za ukupan iznos prihoda iskazanih na kontima grupa 60-64 - (60-64/700)- za pozitivnu razliku prihoda prenosi se na konto 701 - (700/701), za negativnu razliku na konto 702 - (702/700)(701) Dobit- konto 701 se odobrava za ostvarenu dobit perioda - (700/701)- po izvršenom rasporedu dobiti (710/460,549), konto 701 se zatvara kontom 710 - (701/710)

(702) Gubitak - konto 702 će dugovati za eventualni gubitak obračunskog perioda - (702/700)- po izvršenom knjiženju rasporeda (pokrića) gubitka, koji će se knjižiti preko konta 710, konto 702 će se zatvoriti -(710/702)(710) Raspored rezultata- raspored finansijskog rezultata se uvijek vrši u toku naredne kalendarske godine, po sačinjavanju finansijskogizvještaja i poutvrđivanju rezultata za tu godinu- u praksi se može desiti da se raspored rezultata vrši tak nakon sačinjavanja finansijskog izvještaja i njegovog

podnošenjanadležnom državnom organu u propisanom roku, u tom slučaju poslovne knjige za prethodnu godinu se zaključuju sa

pozicijama iskazanog rezultata na kontima 460 ili 461

- ako se radi o rasporedu dobiti, imaćemo sljedeće varijante knjiženja:- duguje 710 / 547 - obaveze prema učesnicima u dobiti549 - obaveze za porez na dobit460 - neraspoređena dobit tekuće godine430 - rezerveklasa 4 - kapital i rezerve

450 - akumulirani gubitak (za naknađivanje gubitka iz ranijih perioda)720 - gubitak iznad visine kapitala

- raspored gubitka će se evidentirati:- duguje 430440461klasa 4/ 710 potražuje

- efektivno pokriće gubitka se može vršiti samo iz vanjskih izvora od strane osnivača i ulagača, vlasnika društva,dotacijama i sl.

44



- naknađivanje gubitka se mora izvršiti u slučaju kada se, usljed gubitka, kapital privrednog društva smanji ispodzakonskiutvrđenog minimuma (u protivnom društvo prestaje sa radom silom zakona)- važno:ako su pozicije troškova ili rashoda po bilansu uspjeha veće od tzv. poreski dopustivih vrijednosti, te ako suukupni

poresko nepriznati rashodi veći od iznosa iskazanog gubitka, onda će to dovesti do situacije da po poreskom bilansu

postojioporeziva osnovica i pored iskazanog gubitka u bilansu uspjeha.

(720) Gubitak iznad visine kapitala- to je korekciona pozicija aktive, u slučaju kada je ostvareni gubitak veći od ukupnog iznosa kapitala (na kontima klase4)- pošto ukupan saldo konta klase 4 ne može biti dugovni (negativan), u takvom slučaju bi se konto 720 zadužio za onajdiogubitka perioda za koji je gubitak veći od kapitala iskazanog na kontima klase 4, radi računske ravnoteže bilansa stanja

- to bi značilo da su ukupne obaveze društva veće od njegovih sredstava, tj. da je društvo prezaduženo- to je pokazatelj ne samo da je vrijednost kapitala opala ispod zakonom propisanog minimuma, nego i da kapitalauopšte nema- kod D.D. minimum je 50.000, a kod D.O.O. je 10.000 odnosno 2.000- ako uslijed iskazanih gubitaka u poslovanju, privredno društvo dođe u situaciju da njegov osnovni kapital nominalno

padneispod navedenih vrijednosti, to bi zahtijevalo brzu intervenciju postojećih ili novih ulagača, u protivnom pokreće se

postupak za stečaj ili likvidaciju- dugovno stanje na kontu 720 može biti iskazano samo privremeno - (461,720/710), dok osnivači ne uplate nedostajećiiznos -(218,461/720; 200/218)- u određenim slučajevima, dugovno stanje na kontu 720 se može naknađivati i iz ostvarenog ostatka dobiti u narednomobračunskom periodu, kombinacijom uplata dodatnog kapitala i ostvarenog ostatka dobiti u narednom periodu i sl.

45



Zakon o porezu na dobit- obaveznik poreza na dobit preduzeća je: preduzeće, banka i druge finansijske organizacije, zadruga i zadružnaorganizacija iustanova koja prodajom proizvoda i usluga na tržištu ostvaruje dobit.

- osnovica oporezivanja je vrijednost dobiti obaveznika utvrđena prema poreskom bilansu, ne prema bilansu uspjeha,mada to neznači da ove vrijednosti nisu identične (mogu biti ali ne moraju)

- usklađivanje bilansa uspjeha sa poreskim bilansom je regulisano zakonom koji u svom članu 3, ostvarenu dobit iligubitak u

bilansu uspjeha povećava ili smanjuje uz sljedeće zahtjeve:

a) povećanje finansijskog rezultata (povećanje dobiti za oporezivanje) će biti u slučajevima:

1) troškovi utrošenog materijala, odnosno vrijednost prodate robe iznad iznosa obračunatog po metodi prosječne cijene2) troškovi koji se odnose na dnevnice za službena putovanja, upotrebu privatnog automobila, prehrana tokom rada, prevoz na posao i sa posla, regres za godišnji odmor isplaćeni iznad iznosa utvrđenog Zakonom o porezu na platu

46



3) troškovi koji se odnose na dnevnice za službena putovanja i troškove prevoza na posao i sa posla kod pravnog licakojeima samo direktora, kao zaposlenog radnika4) troškovi i reprezentacije isplaćeni iznad iznosa od 0,5% ukupnog prihoda5) amortizacija obračunata iznad iznosa dozvoljenog Odlukom Vlade Federacije BiH6) izdaci za humanitarne, kulturne, obrazovne i druge ciljevekoji prelaze 0,5% ukupnog prihoda

7) članarine i prilozi koji prelaze 0,1% ukupnog prihoda8) rezerviasnja koja nisu u skladu sa zakonom o računovodstvu9) razlika između tržišne kamate i kamate po kreditima između povezanih lica10) novčane kazne i penali

b) smanjenje finansijskog rezultata (smanjivanje oporezive dobiti) ćemo imati u sljedećim slučajevima:1) dio amortizacije koji u ranijim periodima utvrđivanja poreza nije bio priznat, ali najviše do iznosa koji se priznaje poodluci Vlade FBiH2) izdavanja u rezerve za banke, društva za osiguranje i reosiguranje imovine i lica i druge finansijske organizacije u

visini od 15% dobiti utvrđene u bilansu uspjeha3) poslovni gubitak iz ranijih godina4) dividende i udjeli u dobiti na koje je isplatilac platio porez na dobit

- ako se u poreskom bilansu pokaže da je preduzeće poslovalo sa gubitkom, tada se on prvo prenosi na teret dobiti iz budućih perioda (kao nepokriveni gubitak iz ranijih perioda) ali najduže 5 godina- ako preduzeće ostvaruje gubitak u roku od 5 godina uzastopno, tada na kraju 5 godine gubi pravo na pokrivanjeranijih gubitakaiz budućih dobiti

- slučaj likvidacije privrednog društva takođe bi bio opreziva dobit iskazana u postupku likvidacije- dobit kod preduzeća u likvidaciji se iskazuje na specifičan način, tj. vrijednost na kraju likvidacije se umanji za netovrijednost na početku likvidacije- likvidacini višak nakon oporezivanja pripada vlasniku i posmatra se kao dividenda, stopa poreza na dobit je 30%

- poreskom obavezniku se umanjuje porez na dobit:1. za novoosnovano preduzeće, odnosno zadrugu za prvu godinu poslovanja za 100%, za drugu 70%, i za treću godinu

poslovanja za 30% (uz uslov da mora poslovati najmanje 5 godina, inače gubi pravo umanjenja poreske obaveze, a

neplaćeni porez se plaća uz zateznu kamatu)2. kod slobodnih zona i korisnika zona 100% u trajanju od 5 godina3. za iznos cjelokupnog ulaganja oporezive dobiti u investicije za vlastitu proizvodnu djelatnost, ili se umanjuje za 75%ako

je ulaganje u ostale vlastite djelatnosti4. kod koga strana lica ulože kapital čiji je udio u ukupnom trajnom kapitalu obaveznika najmanje 20%, umanjuje se

porez nadobit u trajanju od 5 godina od dana takvog ulaganja srazmjerno učešću stranog kapitala u ukupnom kapitaluobaveznika

5. ako zapošljava 50% invalidnih lica, oslobađa se poreza na dobit u iznosu od 100%

47



- ako obaveznik (rezident Federacije) ostvari dobit iz poslovanja izvan teritorije Federacije, odobrava mu se poreskikredit (iznosza koji se umanjuje obračunati porez na dobit) u visini poreza na dobit plaćenog izvan teritorije Federacije- rezidentu Federacije (matičnom preduzeću) se može umanjiti obračunati porez na dobit za iznos koji odgovara porezukoji jenjegova nerezidentna filijala platila izvan teritorije Federacije, a koja je uključena u prihode matičnog preduzeća

- pravo na poreski kredit ima i matično preduzeće koje je neprekidno u periodu od najmanje godinu dana držalo 25% ilivišedionica (udjela) nerezidentne filijale

- korištenjem određenih povlastica, može se dozvoliti da se zadrže na kontima neraspoređenog rezultata na kontu 440- olakšice poput reinvestiranja se moraju istovremeno prenijeti na račun 401 - (440/401) ili (710/401)- nakon utvrđivanja poreza na dobit koji se plaća u zakonom predviđenom roku imamo knjiženja - (710/549)- poslije isknjižavanja poreske obaveze, ostatak vrijednosti se prenosi na konto 430 kao rezerva (do nivoa 25%osnovnog

kapitala) a ostatak se prenosi na konto 440, odakle se vrši dalji raspored na 401 ili kao dividenda preko konta 547

- KLASA 8 -Slobodna klasa

- računi klase 8 ne predstavljaju bilansne pozicije i imaju karakter procesnih računa, koji se nakon obračunskog periodagase- klasa 8 omogućuje širu korenspodenciju računa obračuna troškova po mjestima, nosiocima i vrstama kao i analitičkuevidencijustvarnih i stalnih cijena po pojedinim proizvodima

- KLASA 9 -Vanbilansna evidencija- Vanbilansni računi su definisani kao računi koji se ne unose u bilanse preduzeća, niti u bilans novčanih tokova- unutar stavki koje imaju tretman vanbilansne evidencije, mogu se iskazivati:- tuđa materijalna imovina- prava- vrijednosni papiri

- vrijednosni papiri za prodaju- materijalna imovina data na korištenje drugima, itd.

- FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE -

- cilj finansijskih izvještaja je da se obezbijedi informacija o finansijskom stanju, performansi i gotovinskim tokovima pravnoglica, koja su od koristi širokom krugu korisnika u donošenju finansijskih odluka

- da bi finansijski izvještaj postigao svoj cilj, on mora pružiti valjane informacije o:a) sredstvima b) obavezama

48



c) kapitalu i rezervamad) prihodima i rashodima, dobiti ili gubitkue) novčanim tokovima

- finansijski izvještaj predstavlja fer prezentaciju računovodstvenih informacija kako bi one bile:a) pouzdane

b) relevantnec) uporedived) razumljive

- finansijski izvještaj sadrži 5 dijelova:1) bilans stanja2) bilans uspjeha3) izvještaj o gotovinskim tokovima4) izvještaj o svim promjenama u vlasničkom kapitalu

5) računovodstvene politike i zabilješke uz finansijske izvještaje

49

Documents

FR-USMENI (1)