Franačka država

FRANCIFranačka država daje najzrelije karakteristike historije ranog srednjeg vijeka, kako u političkom, tako i u razvoju društvenih i kulturnih prilika. Franci su zapadnoevropska germanska skupina naroda čije se ime pojavljuje sredinom III stoljeća. U početku je postojala glavna podijela među Francima: Salijski Franci, gdje salijski znači slani, tj. oni kraj mora (na donjoj Rajni)Ripuarski Franci, tj. oni koji žive kraj rijeke (na srednjoj Rajni)

Historija Franaka u ranom srednjem vijeku ima dva velika perioda:1. Merovinški period- traje od V do sredine VIII

stoljeća. Ime nosi po dinastiji Merovinga.2. Karolinško doba- traje od sredine VIII do

sredine IX stoljeća. Ime nosi po dinastiji Karolinga.

Najznačajniji predstavnik Mervinga je Klodovik(481-511). U njegovo vrijeme Franci su osvojili Galiju,te Vizigotsko kraljevstvo i stvaraju jaku Franačku državu. Klodovik je ujedinio franačka plemena i dao zemlji osnove za Salijskim zakonom.

Salijski zakon je zbirka zakona sastavljena početkom VI stoljeća. U njemu je zbilježeno običajno pravo franačkog naroda u doba kralja Klodovika. U Klodovikovo vrijeme započelo je primanje kršćanstva, a Pariz je postao glavnim gradom države.

Pipin Mali 756.god.donosi Konstantinovu darovnicu.

Dinastije

MEROVINGA KAROLINGA

Vladali od 5. do početka 8. stoljeća

Pipin Mali koji se 751. g. proglasio kraljem uz odobrenje Pape.

Karlo Veliki (768-814)

• Pipina Malog su naslijedili sinovi Koloman i Karlo.• Karlo Veliki je sam sebi dodijelio ime “Veliki”.• U njegovo vrijeme Frančka država je doživjela

svoj najveći razvoj. Karlo je proširio državne posjede na sjeverne dijelove Apeninskog i Pirinejskog poluotoka, Bavarsku i Panonsku niziju. Stvorio je oko Franačke države niz zaštitnih zona(marke) koje su osiguravale i štitile državu.

• Godine 800. krunisan je za cara kao nasljednik staroga Rima.

Osnovu Aacheneske katedrale čini Dvorska kapela Karla Velikog (središnji dio s kupolom), Ravenna.

Državna organizacija

Franačku feudalnu državnu organizaciju Karlo Veliki je naslijedio kao već izgrađenu. Brojnim zakonima osiguravao je da se ta državna organizacija učvrsti i primjeni u praksi. Pod Karolinzima vojna služba je postala javna obaveza. Kada budu pozvani, na zakazano mjesto vojnici dolaze sa vlastitim oružjem, opremom, kao i hranom i sredstvima da sebi nabave hranu. Vojnika nije opremala država, nego je on sam bio dužan da se naoruža. Vojnici su se naoružavali prema svom materijalnom stanju. Lahki konjanik morao je imati konja, štit, koplje, dugi i kratki mač, a često i luk sa dvanaest strijela. Teški konjanik je imao opremu lahkog konjanika, te još i željeznu kacigu, pancir i oklop. Oklop i mač činili su vojsku Karla Velikog nadmoćnom prema svom protivniku.

Karlinška država imala je tri reda institucija: centralnu vlast, lokalnu vlast i posredne organe. Centralna vlast je dvor. Na dvoru su se nalazili vladarevi savjetnici. Oni su najvjerniji vladarevi ljudi, pa često i njegovi glavni vojni zapovjednici. Lokalnu vlast predstavljale su grofovije, kojima su upravljali grofovi. U grofovoj službi su svi poslovi koji, kao na dvoru vladar, oni obavljaju u jednoj grofoviji. I grof je imao niže organe, koji su sprovodili njegove naredbe. Posredni organi su vladarevi izaslanici i sabori.Državnu vlast Karlo je sprovodio preko svojih izaslanika, koji su izvjestavali iz okruga (missatica). Izvršio je novčanu reorganizaciju,kuje srebrni novac.

Zakletva vjernosti-Fidelitas

• Franačka država se temeljila na principu vjernosti. Čovjek se ne rađa kao “vjeran”, nego kad naraste do vojne zrelosti, tada polaže zakletvu vjernosti vladaru. Zakletva je podrazumjevala služenje bogu i interesima crkve, vojnu službu i plaćanje poreza. “Vjerni” je time postao kršćanin i carev podanik.

• Tekst zakletve: “Svečano izjavljujem da sam od ovog momenta unaprijed vjeran gospodinu Karlu, pobožnom caru, sinu kralja Pipina i kraljice Bretane, čisto, bez prevare i rđave namjere s moje strane prema njemu i na čast njegovog kraljevstva kao što po zakonu mora biti čovjek svome gospodaru.”

Renesansa• Obuhvata VIII i IX stoljeće. Karlo Veliki uvodi latinski jezik u

državnu upravu kao službeni jezik. Tada je razvijeno novo pismo – karolina. Ono je olakšavalo komunikaciju među ljudima.

• U umjestničkom pogledu karoliška renesansa je mješavina germanske, antičke i kršćanske kulture. Najznačajniji arhitekstonski spomenici su dvorska kapela u Ahenu i manastir Sen Galen. Najpoznatije vajarsko djelo je konjanička statua Karla Velikog.

• Karlo jača obrazovanje,latinski jezik proglašava službenim,a latinicu pismom, zbog čitljivosti nastalo novo pismo karolina.

Aachenska katedrala

Vardenska podjela i Sveto rimsko carstvo

• Poslije smrti Karla Velikog započeli su dugotrajni sukobi i krize unutar vladarske dinastije.

• Konačna podjela dogovorena je 843. u Verdenu.Nasljednici su bili Karlovi unuci:Lotar, Karlo Ćelavi i Ludovik.

• Franačka je podjeljena na zapadnu, srednju i istočnu Franačku. Iz toga će izrasti: Francuska, Italija i Njemačka. Godine 962. na području Istočne Franačke stvoreno je Sveto rimsko carstvo njemačke narodnosti, a prvi car je bio Oton I.

Karolinško carstvo nakon Verdunskog ugovora i podjele 843.g.

Epitaf na grobu Karla Velikog

• Epitaf (nadgrobni natpis) na grobu Karla Velikog u crkvi u Ahenu, sastavio je upravo njegov sin Luj. U njemu pratimo Lujevu sklonost ka književnosti:

• “Pod ovom pločom počiva tijelo Karla Velikog, pravovjernog cara, koji je plemenito raširio franačko kraljevstvo i sretno vladao 46 godina. Umro je u 72. godini, godine gospodnje 814. na peti dan prije februarskih kalendi.”

• FRANAČKA DRŽAVA• Franačkom državom vladaju MEROVINZI (5-8.st) i KAROLINZI(8-9.st.)• u 5.st.Klodovik ujedinjuje Salijske i Ripurske France,osvaja Vizigotsko

kraljevstvo• glavni grad Pariz,uspostavlja dinastiju Merovinga• Franci-1.germanski katolički narod• Pipin Mali-Konstantinova darovnica 756.g.• Karlo Veliki-izvršio novčanu reorganizaciju,kuje srebrni novac, carstvo

dijeli na okruge –missatice,sa više grofovija i sa izaslanicima koji sve nadgledaju i podnose izvještaju kralju,marka-utvrđena granična oblast u Franačkoj državi,alodij-slobodno vlasništvo

• 800.g.Karlo Veliki okrunjen za cara• jača obrazovanje, latinski jezik je službeni, karolina beneventana-pismo,

Dvorska akademija,razvoj umjetnosti i školstva,Ahenska kapela-kopija osmougaone crkve San Vitale u Raveni(donošeni orginalni dijelovi za gradnju,freske),običajno pravo Silijski i Ripurski zakon, njeguje se muzika, ep o Rolanu, satira, Pjesma o Nibelunzima

• karolinški renesans-period franačke kulture,Ahen-kraljev dvor, dvorska akademija, manastir Sen Galen, kip kralja Karla Velikog

• VERDENSKI UGOVOR 843.g.nakon smrti Karla Velikog unuci Lotar, Karlo Ćelavi i Ludovig stvaraju Njemačku, Italiju i Francusku podjelom Karlove države

• 911.g.dolazak Normana(Normandija)obilježio pad države•