8/10/2019 Franc Kafka Proces-kritika

1/4

Franc Kafka - Proces

Procesje sloeno, vieslojno i najpoznatije delo Franca Kafke. Kao to je naznaeno ve

naslovom, u romanu se ne radi, o sudbini bankarskog slubenika Jozefa K. o njegovomhapenju, njegovoj potrazi za nepoznatom mu krivicom i o njegovom pogubljenju na kraju,ve se radi o postupku kome je on podvrgnut. Predmet romana jeste stvarnost nevidljivogsuda koji svojim prisustvom proima ceo roman...

Jednog jutra Jozefa K. bankovnog slubenika, posjetila su dvojica neznanaca i priopila muda je uhien, no nisu mu htjeli rei zato. No doputeno mu je da i dalje dolazi na posao inaizgled se u njegovu ivotu nita ne mijenja. Uskoro ga telefonski obavjetavaju da je unedjelju sasluanje. Uputio se na danu adresu i pronaao kuu koja se ni po emu nijerazlikovala od ostalih. Od kata do kata trai Istranu komisiju pod izgovorom da traistanovitog stolara Lanza, ali nailazi samo na siromane stanove sa zaposlenim enama imnogobrojnom djecom. Tek ga je na posljednjem katu neka pralja uputila do jedne sobe.

Danas mu jebio trideseti roendan.

Ustavi, Jozef K. se naao u dvorani nalik sudnici, gdje mu je sudac prigovorio da kasni cijelisat, no da e ga ipak posluati. Jozef K. se branio, nastojei zadobiti simpatije publike, koja nanjegovo izlaganje reagira as odobravanjem i smijehom, a as uti. I tako, odlazei iz sudnice,Jozef K. shvati da je sam sebi oduzeo povlasticu da bude sasluan. Idue se nedjelje Jozef K.

ponovno uputio na sud, nepozvan, gdje mu ona ista pralja povjeri neke nove detalje o njegovu

sluaju, te kako je ona potpuno u vlasti suca istraitelja koji ju s pripravnikom studentomiskoritava i nudi se Jozefu K.-u da je odvede odatle. No uto dolazi student i odvodi enu ksucu, a Jozef K. ga ne uspijeva sprijeiti. Uskoro dolazi i sudski posluitelji provodi JozefaK.-a sudom. Od atmosfere suda Jozefa K.-a spopada munina, od koje se oporavlja tek kadnapusti zgradu suda.

Zagonetnosti suda i Jozef K.-ovoj nesigurnosti pridonosi jo jedan nedolian dogaaj kada K.

susree tri ovjeka. Prepozna dvojicu gradskih straara, koji mu se poale da ih ovaj treitreba iibati jer se on alio sucu na njih. Zbunjen prizorom K. pokuava batinaa nagovoriti daih pusti, no ovaj odbija i pone ih ibati, zbog ega se Jozef K. udaljava. Taj mu prizor nijeizlazio iz glave. Jozef K. sve ee nailazi na neobjanjive detalje i znakove koji upuuju naozbiljnost stanja u kojem se nalazi.

Jedan ga dan posjeuje stric i govori mu da bi njegov poloaj mogao natetiti itavoj obiteljite ga uvjerava da uzme odvjetnika. Jozef K. se zaudi kad uvidi da je odvjetnik ve upoznat snjegovim sluajem. O starom odvjetniku brine djevojka Leni s kojom Jozef K. ve pri prvom

susretu upada u udnu ljubavnu vezu. Stric ga zato prekorava jer smatra da je ''mala gadura''sigurno odvjetnikova ljubavnica.

8/10/2019 Franc Kafka Proces-kritika

2/4

Jozef K.-a sve vie zaokupljaju misli o procesu. Posjete ga odvjetniku uvruju u uvjerenjukako mora obranu preuzeti u svoje ruke, i zato K. eli ubrzati proces jer smatra da gaodvjetnik otee. eli otkazati odvjetnika i odlui sam napraviti predstavku, no jo uvijek nezna za to je optuen. Sve tee obavlja svakodnevne obveze, a usto su i svi njegovi partneriupoznati s procesom. Jedan ga tvorniar upuuje na sudskog slikara Totorellija koji zna neke

pojedinosti o Jozef K.-ovom sluaju. Jozef K. posjeuje slikara koji ga donekle upuuje umehanizam suda. Taj je sud vrsto uvjeren u krivicu optuenog i ne priznaje nikakve dokaze,no na suce se moe utjecati iza lea osobnim vezama. Slikar nudi Jozefu K.-u svoje jamstvokao pomo u sluaju. Zbunjen slikarevim objanjenjima, Jozef K. kupuje nekoliko njegovihslika i odlazi ne dogovorivi konkretni oblik slikareve pomoi.

Jozef K. se jedne veeri uputi odvjetniku s namjerom da mu otkae punomo, gdje mu vrataotvara odvjetnikov klijent, trgovac Black, koji je takoer poneto nauo o Jozef K.-ovomsluaju. uo je da se meu optuenicima pria da e Jozef K. sigurno biti osuen. Usprkos

tome ustraje u namjeri da otkae odvjetnika te se uputi u njegovu sobu, gdje ga odvjetnikoptuuje da je nestrpljiv zato to se s njim postupa isuvie dobro s obzirom na to da jeoptuenik. Nakon otkaza odvjetnika K. osjea da njegov sluaj postaje sve kompliciraniji teda mu prijeti otkaz na poslu.

Jednog dana dolazi u katedralu, gdje ga neki tamniki kapelan spominje da previe trai tuupomo i da mu se u procesu zlo pie. Kako bi Jozef K.-u pribliio bit zakona, pria muparabolu o ovjeku sa sela i uvaru. U razgovoru sa sveenikom Jozef K. parabolu tumai kaoobmanjivanje ovjeka sa sela, a sud kao sustav koji se osniva na strahu. S druge strane,sveenik mu ukazuje na dvosmislenosti, ali parabola na kraju ostaje neprotumaena, a smisaozakona kao da izmie ljudskom razumijevanju.

Uoi Jozef K.-ova 31. roendana u njegov stan dolaze dva neobina gospodina u crnimkaputima i cilindrima. K. je takoer u crnom odijelu sjedio kraj vrata kao da oekuje goste.Bez otpora im doputa da ga odvedu do malog kamenoloma izvan grada. Poloie ga nakamen i jedan od gospode zarine mu dugaak mesarski no u srce.Kao pseto -bile su mu zadnje rijei i inilo mu se kao da e ga sramota nadivjeti.

Knjievni rod:epika

Vrsta djela:roman

Znaaj:

- Procesje roman kojim se kritizira birokracija koja je jaa od svega ljudskog i ovjeka svodi

na formular. Ne postoji ak ni sud kao institucija koja bi ovjeku pomogla i olakala mu ivot.Uz takav sud nije mogue dosei pravdu. ovjek je neznatan u odnosu na birokratsko drutvo.

8/10/2019 Franc Kafka Proces-kritika

3/4

- Proces je moda povezan sa idovskim pitanjem jer kriv si, naprimer to pripada odreenojnaciji. Moda time Kafka progovara da sluti stradanje idova u Drugom svjetskom ratu. Kojukrivicu snosi ovjek ako pripada odreenom narodu, vjeri, klasi, rasi? Moda je kroz ''Proces''

prikazana takva krivica?

- Jozef K. se, pogotovo u poetku procesa,ogoreno suprotstavlja optuiteljima. Ljudi koji se

mire s postojeim stanjem nikada ne izriu kritiku i oni su u milosti svake vlasti. Jozef K. napoetku optuuje ak i vlast za svoju apsurdnu poziciju. Moda je on jo jedna traginaosobnost koja zbog svojih snova i kritike mora stradati.

-Neki u romanu vide uzaludnost borbe protiv sudbine, protiv onoga to nam jepredodreeno...

Stil Franca Kafke

- njegovo djelo nosi obiljeja ekspresionizma: a) zbog osjeaja straha i osamljenosti, b) zbog

toga to izrie protest drutvenog mehanizma koji ugroava slobodu pojedinca i zahtijevaslijepo pokoravanje

- elementi nadrealizma vidljivi su u halucinantnim vizijama

- elementi aktualne drutvene kritike (protest protiv austro-ugarske birokracije)- najvaniji je element svijet Franza Kafke, njegova egzistencijalna usamljenost, nemo danae mjesto u drutvu, da odredi svoj stav prema svijetu i religiji, njegov strah i komarskevizije kojima je bio podloan

- Kafkin je stil jasan i jednostavan. Na Kafku su utjecali egzistencijalistiki filozofi i austrijskipsiholog Sigmund Freud.

Ideje Franca Kafke

- o besplodnosti i nemoi ovjekovoj da shvati principe i mehanizme svijeta- o potrebi poslunosti i bezuvjetnog podreivanja vlasti- o malim ljudima koji se pokoravaju bez pitanja i tako su uvijek u milosti vlasti, a osueni suoni koji se bune i koji zbog svojih intelektualnih sposobnosti pokuavaju nametnuti svijetusvoje standarde

- Kafka je za ivota bio sasvim neshvaen, a danas je jedan od najznaajnijih modernih pisaca20. stoljea. On je pisao o ovjeku bez sigurnosti, o svijetu bez istine, o svijetu bez ljubavi isvijetu bez pravednosti.

Proces mu vie nije izlazio iz glave. Vie puta je ve pomislio da ne bi bilo loe da sam sastavi

svoju obranu i preda je sudu. U njoj je kanio izloiti svoj kratki ivotopis i uz svaki malo

vaniji dogaaj navesti razloge zbog kojih je tako postupio, treba li ovaj ili onaj njegov

postupak po njegovom shvaanju pokuditi ili pohvaliti, i koje razloge moe navesti za taj

dogaaj. Nesumnjivo bi bilo bolje da sam sastavi takav spis nego da obranu prepusti

odvjetniku, koji i onako nije besprijekoran.

8/10/2019 Franc Kafka Proces-kritika

4/4

Ali na Jozef K-ov grkljan padoe ruke jednog gospodina, dok mu drugi zabi no duboko u

srce i dvaput ga okrenu. Oima koje suse gasile, Jozef K. jo vidje kako se gospoda nagnuta

mu nad licem, priljubie obrazima jedan uz drugoga, promatrajui svren in...

________________________________

Franc Kafkaroen je u Pragu 1883. godine, u trgovakoj jevrejskoj porodici,u kojoj je dominirao otac, ovek despotke prirode, koji je zatevao i ostvario potpunuposlunost i potinjavanje. Takva porodina situacija ostavila je tragove u linosti i stvaranjuFranca Kafke. U njegovoj prirodi je dvojak odnos prema sredini. U odnosu na oca i porodicu,

u Kafki je tinjalo oseanje manje vrednosti i nesgurnosti, kolebljivost, gospodarenje oevogautoriteta. U odnosu na okolinu Kafka je bio prijatan, komunikativan, dobar prijatelj. Ova

dvostruka linost, i ovaj problem odnosa sa ocem, bitno e se odraziti na knjievno deloFranca Kafke. Na svet koji oblikuje i na prirodu junaka kojeg stvar njegova umetnikaimaginacija. Mnogo je putovao, brzo sklapao poznanstva, imao je veliki broj prijatelja. Imao

je nekoliko ljubavi ali se ni za jednu nije vezao. Svoju teskou u odnosima sa enama Kafkae umjetniki pretoiti u lik svog junaka Jozefa K. iz Procesa.

Prve pripovjetke objavljuje vec 1909. i od tada neprekidno pie i povremeno objavljujepojedinane prozne radove. Od 1902 godine pa do kraja ivota vodi prepisku sa mnogimprijateljima, ostavivi tako bogato svedoanstvo o sebi i svom vremenu. Kafka je za ivotamalo objavio, najvei dio njegovog knjievnog opusa su djela: Razmatranja, Presuda,Preobraaj,Seoski lekar, Umjetnik u gladovanju, Proces,Zamak,Amerika. Umro je

1924. godine od tuberkoloze.

http://www.lektire.me/prepricano/franc-kafka-preobrazaj_492http://www.lektire.me/prepricano/franc-kafka-preobrazaj_492http://www.lektire.me/prepricano/franc-kafka-zamak_446http://www.lektire.me/prepricano/franc-kafka-zamak_446http://www.lektire.me/prepricano/franc-kafka-zamak_446http://www.lektire.me/prepricano/franc-kafka-zamak_446http://www.lektire.me/prepricano/franc-kafka-preobrazaj_492