Upload
-
View
582
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
FRANCUSKA: FRANCUSKA: IZMEĐU INTEGRACIJA I IZMEĐU INTEGRACIJA I
NACIONALNOG SUVERENITETANACIONALNOG SUVERENITETA
Darmanović Milica 05 / 59Bulatović Jelena 05 / 62Sekulović Predrag 05 / 208Rakočević Jelka 05 / 228Bajović Marina 05 / 230Bulatović Vladimir 05 / 256 Popović Ivana 05 / 258Marković Bojana 05 / 397
GOVORIĆEMO O:Francuska diplomatija za Evropu – istorija i politika
Proširivanje uticaja Francuske kroz Evropske integracijeProdubljivanje Evropskih integracija
Politička unijaDruštvena EvropaEkonomska i monetarna unija
Narastanje tenzija između protivurječnih ciljeva
Posljedice Mastrihta Redefinisanje uloge Evrope u novom svjetskom poretku
Politika osnivanja i prilagođavanja u Francuskoj
Formalne struktureDirektna ustavna i pravna adaptacijaReorganizacija struktura u VladiFrancuske regije u sistemu sa više nivoa
Javno političko prilagođavanje
Javno mnjenje i politički rascjepPodrška evropskim integracijama
Francuska i EU – istraživanja Eurobarometra
FRANCUSKA DIPLOMATIJA ZAEVROPU – ISTORIJA I POLITIKA
Početni interes za Evropske integracije u Francuskoj bio je dio snažne politike
rekonstrukcije svjetskog poretka nakon Drugog svjetskog rata.
“Šta je svrha Evrope? Trebalo bi da bude u tome da nam omogući da
pobjegnemo od dominacije Amerikanaca i Rusa. Nas šestoro bi trebalo da možemo
da djelamo isto kao jedna svjetska sila... Evropa Francuskoj daje značaj da bi povratila ugled koji joj fali još od Vaterloa, kao prve među svjetskim
nacijama.”
Šarl de Gol
PROŠIRIVANJE UTICAJA FRANCUSKE KROZ EVROPSKE
INTEGRACIJERAĐANJE EVROPE
Šumanov plan od 9. Maja 1950.
godine, predlaže Evropsku Zajednicu Uglja i Čelika
( ECSC ).
Osoba koja je stajala iza Roberta Šumana bio je Žan
Monet, koga neki čak smatraju i stvarnim
autorom Šumanovog Plana.
Počeci Evropske Zajednice ( EC ) obilježeni su
osporavanjima Francuske zbog oblika nove konstrukcije.
De Golova vizija bila je odlučujuća u ranoj istoriji
Evropske zajednice i vodila je prema dva istorijska zastoja:
1. de Golovo nepovjerenje prema bliskoj
Britansko-američkim vezama
2. ¨Kriza praznih stolica¨
Evropska integracija je napredovala mirnije tek
nakon povlačenja Predsjednika de Gola u
aprilu 1966. godine, kada je nastavljeno ispitivanje
prijava za članstvo Britanije, Irske i Danske.
EVROPSKA ODBRANA
Drugi francuski plan za Evropu bio je Evropski odbor za odbranu (EDC) predložen u oktobru 1950. godine.
Pariskim dogovorima od Oktobra 1954. godine, Italija i Njemačka su se pridružile u Zapadno-Evropsku Uniju ( WEU ), koja je vojno bila
integrisana u NATO okvir.
De Gol je htio da dovede do stvaranja ¨unije zemalja¨ preko Fušetovog Plana predstavljajući spoljnu i politiku odbrane.
PRODUBLJIVANJE EVROPSKIH INTEGRACIJA
Jelisejski Ugovor o Prijateljstvu i Pomirenju
u Januaru 1963. godine
Francusko – njemačka osnovica se razvijala kroz sastanke između francuskog predsjednika Žorža Pompidua I njemačkog kancelara Vilija Branta, ali naročito kroz rad Valeri Giskard d’Ajnstaga
i Helmuta Šmita.
Tri projekta proistekla iz francusko-njemačke veze:
1. Francuska inicijativa za povećanu političku uniju,2. Građenje socijalne Evrope i 3. Ekonomska i Monetarna Unija (EMU).
Jedinstveni Evropski Akt (SEA) Luksemburški samit
Decembar 1985.
Fransoa Miterand:’’Francuska je naša zemlja, Evropa je naša budućnost’’.
Delor je transformisao horizontalnu strukturu moći u vertikalnu – neformalniju,
bržu i učinkovitiju.
POLITIČKA UNIJA
Fransoa Miterand:’’Evropa će biti
socijalistička, ili se neće ostvariti’’
Između francuske i britanske Vlade, bilo je veoma malo onog što ih je povezivalo.
DRUŠTVENA EVROPA
EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA
Najimpresivnija istanca Francusko – Njemačke saradnje je u slučaju EMU.
Zbog ekonomskog kraha Francuskoj je bilo potrebno da devalvira svoj frank u tri politički i ekonomski bolna
koraka između 1981. i 1983.
Francuski cilj postao je da kontroliše njemačku monetarnu dominantnost
stvaranjem jedinstvene Evropske Centralne Banke.
NARASTANJE TENZIJA IZMEĐU PROTIVURJEČNIH CILJEVA
1990-te godine XX vijeka su označene kao usporavanje pro-evropskih inicijativa.
EU povećana na 15 država.
POSLJEDICE MASTRIHTA
Na javnom referendumu septembra 1992.godine
Francuska je ratifikovala TEU najmanjom mogućom granicom od 51,05%.
REDEFINISANJE ULOGE EVROPE U
NOVOM SVJETSKOM PORETKU
Miterand se susreo sa Helmutom Kolom tokom ljeta 1991. da
predstavi ideju transformisanja dječije francusko-njemačke brigade stvorene 1986. u
’’Francusko-njemačku armiju sa evropskim zvanjem’’.
POLITIKA OSNIVANJA IPRILAGOĐAVANJA U FRANCUSKOJ
Formalne strukture u Fracuskoj promijenile su se na nekoliko načina:
1. ugovori i zakonodavstvo EU vođeni su neposrednom prilagođavanju francuskog ustava i francuskog zakona;
2. reorganizacija francuskih političkih institucija;
3. međudejstvo različitih slojeva Vlade postalo je još složenije.
FORMALNE STRUKTURE
DIREKTNA USTAVNA I PRAVNA ADAPTACIJA
Do francuskog ustava donijetog 27-og oktobra 1946godine, Rimski
Ugovor klasifikovan je kao međunarodni ugovor.
Evropska Konvencija o Ljudskim Pravima
REORGANIZACIJA STRUKTURA U VLADI
Generalni sekretarijat Međuministarskog odbora za
međunarodnu ekonomsku saradnju (SGCI)
SGCI djeluje kao krucijalna veza između administracije u Parizu i stalnog francuskog predstavnika u
Briselu.
Prvi Premijer koji je pristupio Savjetu Evrope je bio Pjer Moro
1983.g
Kada sumiramo, promjene stanja poslova EU od inostrane politike do problema na nacionalnom nivou predstavljaju se kroz:
(1) značajniju ulogu Premijera, (2) promjenu od vertikalne ka
više horizontalnoj hijerarhiji sa izvršnom
vlašću, (3) veću „zakrpu“ za Parlament i (4) reorganizaciju izvršnih institucija.
JAVNO POLITIČKO PRILAGOĐAVANJE
Distributivna politika
Redistributivna politika
Svi tipovi politike se mogu naći i Francuskoj politici
Visok stepen intervnecije u industrijskoj oblasti.
JAVNO MNJENJE I POLITIČKI RASCJEP
Francuska je na granici između zemalja koje su jaka podrška EU, kao što su Belgija ili Italija, i najskeptičnijih Evrozemalja kao što su Velika
Britanija, Finska, Švedska i Austrija.
Odziv birača na evropskim izborima je uvijek bio manji nego na nacionalnim izborima.
Kako je evropska integracija uticala na francuske političke razmake i javno
mišljenje?
PODRŠKA EVROPSKIM INTEGRACIJAMA
PARTIZANSKI SISTEM
Posmatranje ideoloških promjena.
Najdramatičnija promjena je bila U-turn od strane Partisocialiste (PS) u 1983. iz nacionalnog Kejnzizma do evropskog
monetarizma.
Druga velika promjena francuskog partijskog sistema je uvod
proporcionalnog pravila koji je donesen prije 1979., na evropskim izborima.
DRUŠTVENI POKRETI I PROTESTI
Da li je evropska integracija zahvatila francuski sistem socijalnih konflikata?
Da li je otvorila nove motive za političku mobilizaciju i proteste?
Da li je obnovila odnose između države i javnih pokreta?
Od Toskvila do Tilija i Krocera, Francusku su tradicionalno opisivali kao
domovinu revolucije i protestanske politike sa malo prostora za kolektivno cjenkanje i sporazumno donošenje odluka.
FRANCUSKA I EU ISTRAŽIVANJA EUROBAROMETRA
Koliko vjerujete u budućnost EU?
Prilični optimisti Optimisti Bez mišljenja
Pesimisti Prilični pesimisti
Da li ste za ili protiv evra?
Za Protiv Bez mišljenja
ZAKLJUČAK
Sa diplomatske tačke gledišta odnos Miterand-Kol je vjerovatno obilježio kraj
trideset godina francusko – njemacke važnosti u pojačavanju evropske
integracije.
Evropeizaciju treba prije shvatiti kao transformaciju odnosa među domaćim
članicama, nego kao transnacionalizaciju domaće politike.
Evropska pravila su zavisna od domaćih članica i naravno zavise od državne uprave.
Pridruživanje Evropi se u slučaju Francuske može bolje razumjeti kao
modernizacija "kroz" Evropu.
HVALA NA PAŽNJI!