Franjevački Svjetovni Red

"Različiti su dari, a isti Duh“Dan pokreta i udruga Zagrebačke nadbiskupije

Šalata, 22.travnja 2006.

Franjevački Svjetovni Red

Šalata, 22. travnja 2006.

Dan pokreta i udruga Zagrebačke nadbiskupije

FRANJEVAČKI SVJETOVNI RED, ustanovljen po nadahnuću svetoga Franje Asiškoga, organizirano je zajedništvo, kao jedan od oblika udruženja vjernika u Crkvi, koje okuplja vjernike laike po cijelom svijetu, članovi kojeg žive evanđelje nasljedujući svetog Franju živeći i radeći u svijetu, u redovitim staleškim dužnostima. Po završenom novicijatu, svaki član položi pred zajednicom svečana OBEĆANJA evanđeoskog života ili ZAVJETE na Pravilo FSR-a i život po njemu.




Svjetovnost je osnovna karakteristika duhovnosti i apostolskog života pripadnika Franjevačkoga svjetovnog reda. Za vjernike laike ta se svjetovnost ostvaruje u njihovu doprinosu u životu i poslanju Crkve, izgradnji Božjega kraljevstva nazočnošću i aktivnošću u vremenitim strukturama, u društvu, u obitelji. To će činiti, kaže se u Generalnim konstitucijama FSR-a «otvoreni zahtjevima koji dolaze iz društva i crkvene stvarnosti prelazeći iz evanđelja u život i iz života u evanđelje».




Znak te samostalnosti jest i činjenica da Pravilo Franjevačkoga svjetovnog reda odobrava sam Papa, a Konstitucije FSR-a Kongregacija za ustanove posvećenog životaDanas važeće Pravilo, potvrdio je svojom apostolskom vlašću papa Pavao VI, 1978. godine.Poziv FSR-a jest živjeti evanđelje u bratskom zajedništvu u mjesnim bratstvima ili zajednicama FSR-a, vezanim uz naše samostane i župe. Svaka bratstvo mora imati duhovnog asistenta (to je u pravilu redovnik - franjevac).

Franjevački svjetovni red danas ima jasnu samostalnost u svom životu i organizaciji. Organiziran je u mjesna, područna i nacionalna bratstva koja tvore Međunarodno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda.

U Hrvatskoj danas ima preko 3.000 zavjetovanih članova FSR-a, a od toga je u Zagrebu gotovo 1.000 članova, svih dobnih i kvalifikacijskih struktura.




Članovi Franjevačkog svjetovnog reda pozvani su sudjelovati u izgradnji Crkve kao sakramenta spasenja za sve ljude. Svjetovni franjevci naviještaju Krista svojim životom i riječju, molitvom, pokorničkim i karitativnim djelima, što prakticiraju nadasve u vlastitoj obitelji i u onoj sredini u kojoj žive i rade, u bratskom zajedništvu i svojom djelatnom nazočnošću u mjesnoj Crkvi i u društvu, bore se za mir i socijalnu jednakost, njeguju ekumenizam, podržavaju sva nastojanja za čistoću i ljepotu prirode i ljudskoga okoliša (Družba ADRIA, zaštita voda,…).




U načinu života i rada žele biti uzorni u svome obiteljskom životu, čisti i pošteni u svome svakodnevnom ophođenju s ljudima, odgovorni i zauzeti u svojim društvenim obvezama.Kroz kandidaturu i novicijat obavljaju se osobite pouke i sastanci, te duhovne obnove radi upoznavanja načina života i lika sv. Franje, temelja duhovnoga života, života Crkve, te se odgaja za intenzivnije zajedništvo vjernika.




Po zavjetovanju, koje može biti trajno ili privremeno do tri godine, nastavlja se organizirani rad na aktivnoj formaciji zavjetovanih članova. Zajednice FSR-a nastavljaju živjeti svoje zajedništvo mjesečnim skupštinama, duhovnim obnovama, hodočašćima, savjetovanjima, interesnim skupinama i drugim sastancima i aktivnostima koji služe životu svjetovnih franjevaca.




Prepoznatljivi članovi Franjevačkoga svjetovnog reda bili su u novijoj Hrvatskoj povijesti bl. kardinal Alojzije Stepinac, blagopokojni kardinal Franjo Kuharić, biskup Ćiril Kos, a kroz povijest znameniti svjetovni franjevci bili su, između ostalih, Galileo Galilei, Leonardo Da Vinci, Kristofor Kolumbo.I danas su mnogi aktivni članovi FSR-a prepoznatljivi na polju znanosti, kulture, društvenih i Crkvenih aktivnosti kod nas i u svijetu, a posebno nam je drag kao zavjetovani član naš brat Josip Mrzljak, pomoćni biskup zagrebački.


Documents

Franjevački Svjetovni Red