Franjevci Svjetovni red ustanovljen po nadahnuu sv. Franje
Asikog (1182-1226). Sv. Franjo je po svom obraanju ustanovio
bratstvo "Pokornika braa i sestre", iz kojeg se razvijaju tri
franjevaka reda:
Mala Braa - muki red Klarise - enski red Franjevaki Svjetovni
Red - i muki i enski
Franjevaki red slijedi pravilo reda, a istorijat pravila je
sljedei:
prvo pravilo reda je ustanovljeno 1221. godine, a preradio ga je
papa Grgur IX 1228. godine drugo pravilo je izradio 1289. godine
papa Nikola IV i ostalo je na snazi do 1883. godine tree pravilo je
napisao papa Leon XIII, 1883. etvrto i trenutno vaee pravilo je
izradio 1978 godine papa Pavao VI.
Franjevaki red danas ima oko 2.000.000 pripadnika, i ima svoje
sjedite u Rimu. Franjevci su igrali istaknutu ulogu u istorijskom i
kulturnom ivotu Bosne i Hrvatske. U Bosnu dolaze kao papinski
inkvizitori i misionari koji rade na iskorjenjivanju uenja
bosanskih krstjana, . Bogumila ve 1291. godine i tu trajno ostaju,
a franjevaka provincija Bosna Srebrena je jedina ustanova koja
neprekidno djeluje od srednjeg vijeka pa do danas. 1339. godine se
ustanovljava Bosanska vikarija, na elu sa fra Peregrinom Saksoncem,
koji je imao znaajnu ulogu i na dvoru bosanskog bana Stjepana II
Kotromania, a naimenovan je i bosanskim biskupom. Prvi franjevaki
samostan u Bosni je podignut u Milama kod Visokog oko 1340. godine,
a kasnije su izgraeni i samostani u Sutjesci,Olovu, Srebrenici,
Fojnici, Kreevu... Ovakav razvoj bosanske vikarije ju je doveo u
vodei poloaj na itavom Balkanu, a njeno podruje se protee od
Apulije na jugoistoku Italije pa do Crnog Mora. U prvoj polovini
15. vijeka se neke manje oblasti osamostaljuju i odvajaju, a nakon
Osmanlijskog osvajanja Bosne dolazi do podjele vikarije 1514. na
Bosnu Srebrenu (na prostoru pod Turskom okupacijom) i
Bosnu-Hrvatsku (na preostalom podruju) i obje ove vikarije su 1517.
godine izdignute u rang provincija. Sultan Mehmed El-Fatih je 1463.
godine izdao dokument na osnovu kojeg se franjevcima dozvoljava
dalje djelovanje u Bosni. U 16. vijeku se podruje provincije Bosne
Srebrene iri sa Osmanlijskim osvajanjima, pa obuhvata i Slavoniju,
Srijem, Banat i junu Ugarsku (do Budima). U 18. vijeku, dolazi do
osamostaljivanja dalmatinskih samostana, a potom se 1757. izdvajaju
i prekosavski samostani, te se 1758. godine ustanovljava podruje
Bosne Srebrene koje odgovara granicama dananje Bosne i Hercegovine,
a 1847 se ustanovljava i zasebna hercegovaka provincija. Brojni
franjevci Bosne Srebrene su imali neprocjenjiv doprinos kulturnom i
naunom ivotu Bosne i Hercegovine, a najistaknutiji meu njima bili
su: Matija Divkovi, Nikola Lavanin, Filip Lastri, Ivan Franjo
Juki,Grga Marti kao i mnogi drugi. Dominikanci Dominikanci su
rimokatoliki crkveni red. Osnovao ga je Dominik de Guzman. Dominik
de Guzman roen je 1171. u Caleruegi u Kastilji (panija). Godine
1216. papa Honorije II. potvruje osnivanje Reda brae Propovjednika.
Dominik umire u Bolonji 6. augusta 1221. Dvanaest godina kasnije,
1233., papa Grgur IX. proglaava ga svetim. Red se od samog poetka
vrlo brzo iri po sveuilinim gradovima, privlai brojne studente.
Sluba "teologa papinskog doma" sve do danas povjerava se
dominikancima.
Nekoliko znaajnijih likova iz bogate gotovo osamstoljetne
batine. Sv. Albert Veliki, crkveni nauitelj i zatitnik
prirodoznanstvenika, nastoji upoznati zapadnu civilizaciju s
Aristotelovim djelima. Sv. Toma Akvinski (+ 1274.) "zajedniki"
(doctor communis), "aneoski" (doctor angelicus), crkveni nauitelj,
"nauitelj ovjenosti" (doctor humanitatis) te zatitnik katolikih
kola, jednog od najveih mislilaca to ga je dao dominikanski Red.
Uitelj Eckhart, Ivan Tauler i Henrik Suzon poznati su rajnski
mistici 14. i 15. vijeka. Sv. Katarina Sienska, naiteljica Crkve,
radi na okonavanju "zapadnog raskola" te na povratku pape Grgura
XI. iz Avignona u Rim. Sv. Vinko Fererski i Savonarola veliki su
propovjednici u 15. vijeku, a fra Angelico poznati slikar. 15.
vijek poznat je po irenju marijanske pobonosti, stvaraju se
kruniarkse bratovtine, koje su potpuno povjerene Redu, tako da su
dominikance zvali i Red krunice. U 16. vijek dominikanci polaze u
novootkrivene zemlje gdje djeluju u odbrani osnivnih ljudskih prava
domorodaca. Meu najpoznatijim istiu se "otac meunarodnog prava"
Francisco de Vitoria i Bartolomej de las Casas. U novootkrivenim
zemljama dominikanci osnivaju sveuilita na kojima su se predavali i
uroeniki jezici. Ubrzo nakon osnivanja Reda dominikanci stiu u
hrvatske krajeve. Ve oko 1225. dominikanci se nastanjuju u
Dubrovniku, zatim u Rabu, Ninu, Splitu, Zadru. Oko 1228. bl. Sadok
iz Poljske osniva samostan u Zagrebu, malo kasnije i u azmi, a
ubrzo zatim dominikanci se ire na podruje Bosne. U svojoj gotovo
osamstoljetnoj historiji Red je na djelokrugu od Kotora i Subotice
do Virovitice i Brijuna imao 81 samostan, davi uz to vie od stotinu
biskupa i dva slubeno proglaena blaenika (bl. Augustin Kaoti i bl.
Ozana Kotorska). Budui su dominikanci uz samostane osnivali i kole,
te budui je svaki samostan bio ujedno i kola otvorena za javnost,
kolstvo se razvijalo skupa s osnivanjem novih samostana. Zagrebaki
biskup Stjepan II. Baboni u 13. st. povjerava dominikancima ustroj
kola u Zagrebu i azmi. Katedralnu kolu u Zagrebu reformira bl.
Augustin Kaoti. Samostanske kole sonivaju se i u drugim mjestima,
kao npr. u Glavatome, Dubrovniku, Lopudu, Hvaru, Zadru, Ninu,
ibeniku, Trogiru, Splitu, Koruli, Kotoru, Dubici, Bihau i
Mitrovici. God.1396. u Zadru osnovano je prvo hrvatsko sveuilite
koje djeluje sve do poetka 19. st. U Bosni i Hercegovini
dominikanci se nalaze u Klopu u predgrau Zenice - samostan bl.
Augustina Kaotia utemeljen 1978. U subotu 15. septembra 2007.
godine, u prisutnosti brojnih sveenika iz Bosne i Hercegovine i
Hrvatske, te velikog broja vjernika iz Zenice i okolice,
vrhbosanski nadbiskup, uzoriti kardinal Vinko Pulji, posvetio je
novosagraenu crkvu Uzvienja svetog Kria u Klopu.
