free

cop

y

Gradskog muzeja Karlovacgod II, br. 1, svibanj 2003.

GLAS

IzdavaË: Gradski muzej Karlovac

Za izdavaËa: Rosana MikuliÊ

Glavne i odgovor­ne ur­ednice: Antonija Druæak, Sanda KoËevar

Ur­edniπtvo: Daniel Butala, Lazo »uËkoviÊ, Igor »ulig, Antonija Druæak, Aleksandra Goreta, Sanda KoËevar, Viπnja LasiÊ, Jana MihaliÊ, Rosana MikuliÊ

Lek­tur­a: Draæenka PoloviÊ

Oblik­ovanje: Saπa StubiËar

Pr­ipr­ema i tisak­: ITG, Zagreb, Dalmatinska 12

Nak­lada: 600

Sur­adnici u ovom br­oju: Nikola Albaneæe, Tatjana Basar, TonËika Cukrov, Lazo »uËko­viÊ, Zoran »uËkoviÊ, Igor »ulig, Antonija Druæak, Jasna Galjer, Aleksandra Goreta, Sanda KoËevar, Vlastimir Kusik, Viπnja LasiÊ, Æelimir Laszlo, Neven MihajloviÊ, Marinka Muæar, Petra RajiÊ, Andreja Smetko, Tomislav ©ola, Berislav Valuπek, Nada Vrkljan KriæiÊ

Fotogr­afije: Goran VraniÊ, Fotoarhiva Aukcijske kuÊe Kontura (Robert KoæiÊ), ZILIK­a, KarlovaËkog lista, fototeka GMK

Adr­esa ur­edniπtva: Gradski muzej Karlovac Strossmayerov trg 7, 47 000 Karlovac tel. 047 615 980, tel/fax. 047 615 981 E­mail: gradski­muzej@ka.tel.hr

»asopis izlazi dva puta godiπnje. Tek­stovi se ne honor­ir­aju i ne vr­aÊaju.

Gr­adsk­i muzej Kar­lovac, Str­ossmayer­ov tr­g 7r­adim danom 8.00 ∑ 16.00subotom i nedjeljom 10.00 ∑ 12.00

Galer­ija “Vjek­oslav Kar­as”, Lj. ©estiÊa 3ponedjeljk­om, utor­k­om, Ëetvr­tk­om 8.00 ∑ 16.00sr­ijedom i petk­om 8.00 ∑ 18.00subotom i nedjeljom 10.00 ∑ 12.00

Star­i gr­ad Dubovacpotr­ebu za str­uËnim vodstvom unapr­ijed najaviti u Gr­adsk­i muzej Kar­lovac

Cijena ulaznica:odr­asli: 10,00 k­ndjeca, uËenici, studenti, umir­ovljenici: 5,00 k­nstr­uËno vodstvo: 50,00 k­n

SADR­ÆAJ PROG­LAS 2 Poslanje Gradskog muzeja Karlovac /Viπnja LasiÊ/

IZ SVEG­ G­LASA

UPRAVLJANJE MUZEJIMA3 »iji su muzeji /Æelimir Laszlo/ 6 Muzejski direktor ∑ nova druπtvena elita ili servilni Ëinovnik /Tomislav ©ola/

U SUSRET 100­TOJ OBLJETNICI MUZEJA 10 NaËelna konzervatorska promiπljanja prilikom revitalizacije √PalaËe Oruæane≈ i √Velike vojarne≈ na danaπnjem Trgu bana Josipa JelaËiÊa/Marinka Muæar/ 13 Gradski muzej Karlovac: Jedno razmiπljanje arhitekta ∑ zaljubljenika u grad /Tatjana Basar/

ME–UNARODNI DAN MUZEJA 2003.15 Muzeji i prijatelji muzeja ∑ Meunarodni dan muzeja 2003. /TonËika Cukrov/ 19 Novigrad na Dobri: Prijatelji baπtine kao obnovitelji spomenika /Igor »ulig/

G­LAS

[Ovaj br­oj Ëasopisa zak­ljuËen je u svibnju 2003. godine.]

G­LASNO I JASNO

AKVIZICIJE21 Umjetnina na dar: Hrvoje Mitrov: TeËaj druπtvenih plesova 2002/3. /Antonija Druæak/22 Neuspio pokuπaj otkupa: Proljetna aukcija ∑ slike, skulpture, dalekoistoËna umjetnost /Antonija Druæak/

ISTRAÆIVANJE23 Iznimna vaænost Karasove signature /Nikola Albaneæe/24 Arheoloπka iskopavanja u Ozlju /Lazo »uËkoviÊ/27 Ozalj 2002. ∑ Nalaz dijela donje Ëeljusti djeteta /Petra RajiÊ/28 Ozalj 2002. ∑ StatistiËki pregled spajanja pojedinih ulomaka keramiËkih posuda /Zoran »uËkoviÊ/

PREZENTACIJA ∑ IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE29 Stalna izloæba u BraniË kuli Starog grada Dubovca /Lazo »uËkoviÊ/33 Irena Podvorac: MaËke /Antonija Druæak/34 Alan Matuka: Fotografije /Antonija Druæak/35 U njedrima ZILIK­A ∑ retrospektiva 1999­2002. /Antonija Druæak/36 Hrvoje Mitrov: Hokus pokus, slike 1996­2003. /Antonija Druæak/37 Vaze za cvijeÊe 2002. /Antonija Druæak/38 Aleksandra Rotar i Igor Gustini: Izloæba slika /Antonija Druæak/39 Novi fragmenti 2 /Antonija Druæak/40 Srijedom u Galeriju! /Antonija Druæak/43 Forum u Karlovcu: Kako razviti kulturni turizam? /Igor »ulig/44 Virtualno Vaπi: Stari gradovi KarlovaËke æupanije na Internet stranici www. castellum­ka.com /Igor »ulig/46 Glas Gradskog muzeja Karlovac, god. I, br. 1­2, prosinac 2002. /Sanda KoËevar/

MUZEJSKA PEDAGOGIJA47 Moja najbolja radionica /Aleksandra Goreta/48 Kako mladima pribliæiti muzej: U slast ∑ zajedniËka muzejsko­edukativna i nagradna igra povodom Meunarodnog dana muzeja /Andreja Smetko/

STRU»NI SEMINARI I KONGRESI50 Dokumentarist ∑ novo radno mjesto u naπem muzeju /Viπnja LasiÊ/52 2. okrugli stol strukovnih udruga likovnih umjetnika Hrvatske /Anotnija Druæak/

S RAZGLASA53 Jakov ©aπel, Bilder aus dem Oriente /Sanda KoËevar/54 Novi pravilnik o izloæbenoj djelatnosti Galerijskog odjela GMK /Antonija Druæak/

G­LASONO©A

G­LASPAPIR 60 PolitiËka batina umjesto dijaloga, Jasna Galjer, Tjednik, 49/1998.

OG­LASI PRODAJE

ISPOD G­LASA

2 GLAS

PROG­LAS

POSLANJE GR­ADSKOG MUZEJA KAR­LOVAC

Grad­ski mu­zej Karlovac je javna, neprofit­na u­st­anova u­t­eme­ljena 1904. god­ine sa svrhom oËu­vanja i pred­st­avljanja baπt­i­ne Karlovca i njegovih st­anovnika.

Mu­zej svoje poslanje provod­i priku­pljanjem, zaπt­it­om, ist­raæivanjem i d­o­ku­ment­iranjem pred­met­a baπt­ine i su­vremene u­mjet­nost­i pred­st­avljaju­Êi ih

izloæbama, ed­u­kat­ivnim programima, pu­blikacijama i d­ru­gim akt­ivnost­ima.

TeæeÊi ot­vorenost­i i prist­u­paËnost­i, a ispu­njavaju­Êi svoje poslanje, Mu­zej pru­æa pod­rπku­ korisnicima u­ d­osezanju­ mu­d­rost­i kao t­emeljnog jamst­va post­izanja ravnot­eæe izmeu­ oËu­­vanog bogat­st­va baπt­ine i izazova su­vremenog razvoja.

GLAS 3

IZ SVEG G­LASA

U ona davna straπna i olovna socijalistiË­ka vremena, kojih se veÊ i tridesetogodi­πnjaci ne sjeÊaju, a Ëetrdesetogodiπnjaci samo mutno, muzeji su sukladno sve­mu ostalome bili druπtveno vlasniπtvo.

Vlasniπtvo cijelog druπtva, samoupravnog, naravno. To je, dakako, bila samo floskula. Nema naËina da cjelo­kupno druπtvo bude vlasnik koji o svojoj imovini bilo πto odluËuje. Zato su tu bili predstavnici druπtva: sa­moupravljaËi, kojekakvi delegati socijalistiËkog saveza i dræavni Ëinovnici koji su, toboæe, predstavljali opÊi in­teres druπtva. Struka, muzealci, bili su pomno i uredno udaljeni od donoπenja bilo kakvih znaËajnijih odluka o koriπtenju druπtvenog vlasniπtva. Odluke su Ëesto donosili nestruËni i nekompetentni ljudi, a upravljaËki sloj zapravo je branio druπtvo od nezasitnih apetita struËnjaka, tih parazita koje zovemo − kustos. Taj mo­del veÊ dugo nije aktualan. Svi smo odahnuli kada smo ga se rijeπili. No, πto ga je zamijenilo? Jesu li se doista desile suπtinske promjene?

Odnos muzeja i druπtva, kako i priliËi, reguliran je zako­nom. ©to, dakle, Zakon o muzejima, koji je na snazi od 1998. godine, kaæe o stvarima koje nas ovdje zanimaju? Nakon velikih rijeËi o tome kako je muzejska djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, tek u Ëlanku 14. nai­lazimo na ono pravo:

Mu­ze­je­ kao jav­ne­ u­stanov­e­ mogu­ osnov­ati Re­pu­blika Hr­v­atska, Æu­panije­, Gr­ad Zagr­e­b, gr­adov­i i opÊine­.

Tko je osnivaË, taj je i vlasnik i, πto je takoer vaæ­no, taj i upravlja. Nije sluËajno da muzeje kao javne ustanove po Zakonu osniva samo dræava, zvala se ona Republika, æupanija ili tek uboga opÊina. Prevedeno, to znaËi da su muzejima vlasnici i da njima vladaju

»IJI SU MUZEJI?

UPRAVLJANJE MUZEJIMA

politiËke elite raznih razina dræave. Na pitanje Ëije su vlasniπtvo muzeji postali nakon ukinuÊa maglovitog druπtvenog vlasniπtva, odgovor glasi ∑ dræavno, Ëitaj politiËke elite.

Dræava je u nas gospodar muzejima. Kao i svaki dobar gospodar ona se mora pobrinuti da podloænici ne stva­raju guævu. Opasni su ti kustosi i moglo bi im svaπta pasti na pamet. Zato se dræava, kad je veÊ vlasnik, i opet unaprijed lukavo osigurala. U Ëlanku 24. Zakona o muzejima stoji: Mu­ze­jom u­pr­av­lja u­pr­av­no v­ije­Êe­.

U ime dræave, πtiteÊi opÊe interese, muzejom upravlja vijeÊe. Ono je dræavni namjesnik. I tu je ugraena po­sloviËna mudra kvaka: veÊinu njegovih Ëlanova uvijek Ëine predstavnici osnivaËa. U naπem sluËaju to je dræa­va. Dakle, ako vijeÊe ima tri Ëlana, dva Êe imenovati dr­æava, a ako ih ima pet − onda tri. Oni usamljeni jadnici, koje imenuje struËno vijeÊe uvijek mogu biti, a bogme i

� GLAS

IZ SVEG G­LASA

jesu ­ nadglasani. Tako se struËnjaci pretvaraju u dekor. Kao eto nismo ih zaobiπli, osigurali smo struci utjecaj. Oni dræavi sluæe kao izgovor, kao unaprijed isplaniran alibi. A upravno vijeÊe je vaæno. U Ëlanku 25. Zakona se kaæe: Upr­av­no v­ije­Êe­ na pr­ije­dlog r­av­nate­lja donosi pr­ogr­ame­ r­ada i r­azv­oja mu­ze­ja nadzir­e­ njihov­o izv­r­πa­v­anje­, odlu­Ëu­je­ o fi­nancijskom planu­ i godiπnje­m obr­a­Ëu­nu­… Upravna vijeÊa imaju velike ovlasti. E sad, kada bi ona doista i radila πto im je propisano Zakonom, Ëak i u ovako loπem sastavu, moæda bi muzejima bilo bolje, ali ona se Ëesto pretvaraju u birokratska mjesta za formalno potvrivanje programa i prihvaÊanje izvje­πtaja. Neπto napetije postaje samo onda kada se desi kakva ekscesna situacija i kada treba braniti, najËeπÊe laæni, dræavni ili opÊi (πto doe na isto) − interes. Moæ­da tako i mora biti kada pogledamo sastav upravnih vijeÊa, kada pogledamo koga gospodar, vlasnik ili dræa­va, delegira u upravna vijeÊa. Oni su tu zato da dræava preko njih ostvari svoje naume i da preko njih anulira obijesna htijenja kustosa i da pomognu ravnateljima.

Nije u svim muzejima isto i vjerojatno postoje kom­petentna upravna vijeÊa, ali ako ih ima, onda su ona iznimke. Zbog svega toga treba razmisliti trebaju li uop­Êe upravna vijeÊa muzejima. Ovakva kakva su sada, potpuno su nepotrebna. Bilo bi zgodno statistiËki obra­diti zapisnike sa sjednica upravnih vijeÊa i utvrditi ko­liko je bilo intervencija i promjena u programima rada ili u izvjeπtajima muzeja koja su inicirana od upravnih vijeÊa. Uvjeren sam da bi statistika pokazala svu nepo­trebnost sadaπnjih upravnih vijeÊa.

Pitanje je πto s vijeÊima raditi? Ako nikako ne moæemo bez njih, kakva trebaju biti? Svi u dræavnoj vlasti, a i πto bi drugo, su za to da se na neki naËin zadræi kontro­la osnivaËa nad muzejom. No Ëlanovi upravnog vijeÊa trebali bi biti predstavnici opÊeg interesa zajednice ko­ja je osnovala muzej, a ne predstavnici dræavne vlasti. Tu je bit problema.

Jedan od modela koji bi mogao omoguÊiti kvalifi­ciranu zaπtitu opÊeg interesa, mogao bi biti taj da od ponuene liste imena koje sastavlja osnivaË, struËno vijeÊe muzeja samostalno bira Ëlanove upravnog vijeÊa svog muzeja. Drugi bi mogao biti obrnut, da osnivaË iz liste koju mu nudi struËno vijeÊe, bira svoje predstavnike. I jedan i dru­gi model bolji je, uvjeren sam u to, od sadaπnjeg. U tom sluËaju jaËao bi utjecaj struËnih vijeÊa, bolje bi se kontro­lirao rad ravnatelja, a i odgovornost Ëlanova upravnog vi­jeÊa bi se poveÊala. Uz to, trebalo bi stvoriti moguÊnost direktne komunikacije struËnog vijeÊa i upravnog vijeÊa bez posredovanja ravnatelja. Tako bi sve moæda moglo sjesti na svoje mjesto: uprava i struka.

Postoje i drugi modeli sliËnih vijeÊa. U nekim zemljama postoje odbori koji su pomalo nalik naπim poËasnim odborima. Njihov sastav ukljuËuje ljude iz dræavnog ili gradskog vrha, predsjednike velikih fi­rmi itd. Ovakvi odbori ne bave se sitnicama, struku prepuπtaju kustosi­ma, ali sudjeluju u vaænim odlukama muzeja.

Upravno vijeÊe moæe se zamisliti i kao vijeÊe onih koji mogu pribaviti novac, dakle opet privrednici, politiËari i sl., i njihova je zadaÊa nabava sredstava. Takva se vi­jeÊa obiËno ne upliÊu u struËne stvari muzeja.

UPRAVLJANJE MUZEJIMA

GLAS 5

IZ SVEG G­LASAUPRAVLJANJE MUZEJIMA

Dobro, ako ne funkcioniraju upravna vijeÊa, moæda funkcioniraju ravnatelji. ©to je s njima? »iji su oni? ©to je prirodnije negoli da osnivaË, vlasnik i zastupnik op­Êeg interesa za sebe zadræi privilegiju imenovanja rav­natelja? I doista u Ëlanku 27. moæemo proËitati: Rav­­nate­lje­ ime­nu­je­ i r­azr­je­πav­a osniv­aË. Tako i treba, a tko bi drugi to mogao osim gazde. ©to rade ravnatelji? Posluπajte: Rav­nate­lj or­ganizir­a i v­odi r­ad i poslov­anje­ mu­ze­ja, pr­e­dlaæe­ pr­ogr­am r­ada i r­azv­oja,… odgov­ar­a za str­u­Ëni r­ad mu­ze­ja… On je, dakle bog i batina. On je sveznadar koji sve moæe i zna raditi. On je najveÊi struËnjak, jer odgovara za struËni rad cijelog muzeja, a da bi to mogao mora biti najstruËniji, reklo bi se − struËnjak nad struËnjacima, ali on je i najveÊi menadæer meu muzealcima jer vodi rad i poslovanje muzeja, a to se, naravno, ne moæe bez vrhunskog menadæerskog talenta. Moæda doista ima takvih ravnatelja, ali dopusti­te da sumnjam u to da su svi baπ takvi. Tko ocjenjuje njihovu struËnost i njihove talente? Vlasnik, dakako! Uprave dræave i upravna vijeÊa. Sram bilo svakoga tko pomisli da bi dræava mogla pogrijeπiti u svojim procje­nama. Ta to smo valjda od 1990. godine uspjeli nauËiti ∑ dræava ne grijeπi.

Paradoksalno, ali istinito, unatoË tome πto odgov­ar­aju­ za str­u­Ëni r­ad mu­ze­ja, kako to defi­nira Zakon, ravnate­lji nisu ovisni o struci i muzeju. Oni su sluæbenici dræa­ve, osnivaËa, jer ih ona imenuje i razrjeπava. O kome ovisiπ ∑ njemu sluæiπ. To nije dobra pozicija, Ëak ni za same ravnatelje.

Ostaje nam, nakon πto smo otpisali upravna vijeÊa i rav­natelje, posljednja nada ∑ struËna vijeÊa. Valjda kustosi znaju πto i kako treba s muzejima. Ali avaj, struËno

vijeÊe muzeja ne odluËuje ni o Ëemu. Ono samo pred­laæe ravnatelju, razmatra, daje miπljenja koja nikog ne obvezuju, itd. Kako struËno vijeÊe Ëine kustosi, jasno je da su Zakonom upravo oni, i jedino oni, u potpunosti razvlaπteni. To nikako nije dobro, jer bez dobrih i struË­nih kustosa nema dobrog muzeja, to je bezumno i to zapravo izjeda naπe muzeje. Ali koga za to briga?

Iza svega krije se velika, ili moæda mala, zato πto se radi o muzejima − laæ. Dræavi nije stalo do opÊeg interesa, nego do vlastite vlasti. Prvo je vladala, braneÊi od muzej­ske struke velike socijalistiËke ideje, poslije, velike nacio­nalistiËke ideje, a danas ne brani niπta do Ëiste i ogolje­ne vlasti. Kaos, nestruËnost, voluntarizam, primitivizam, nepovjerenje, ksenofobija ∑ to je njen prirodni ambijent kojeg stvara u muzejima. Otpora ima malo, kustosi su uglavnom uplaπeno rezignirali. Vlada apatija.

Zaostatak za muzejima europskih zemalja sve je veÊi, a tako Êe biti i nadalje, sve dok se ne izmijeni odnos go­spodara i sluge. Mogli bismo to reÊi i drugaËije, oπtrije: muzeji su naæalost joπ uvijek u socijalizmu, nad njima vladaju oni koji o smislu i svrsi muzeja i njegovoj misiji ne znaju puno. Tako je bilo, a tako je i sada.

Zato, ako poete kojim nenadanim povodom, ili kojim sluËajem u muzej i tamo sretnete neljubaznog, æalo­snog, muËaljivog, nezadovoljnog, frustriranog i razoËa­ranog kustosa, oprostite mu. Pogotovo ako je stariji. Nije lako u muzeju trpjeti sve ove dræave koje smo proπli, a nigdje svjetla na kraju tunela, i pritom ostati vedar i veseo.

Æe­li­mi­r Las­zlo, Mu­ze­j­s­ki­ doku­me­n­taci­j­s­ki­ ce­n­tar

6 GLAS

IZ SVEG G­LASA UPRAVLJANJE MUZEJIMA

MUZEJSKI DIR­EKTOR­ ∑ NOVA DR­U©TVENA ELITA ILI SER­VILNI »INOVNIK

Kustos je ono πto uspije od sebe napraviti − ako veÊ zajednica ne zna ili ne haje ka­kav bi joj kustos trebao. Direktor muzeja, zapravo bilo koje baπtinske ustanove, mora biti osobiti kustos; sa znanjem kus­

tosa i barem talentom za upravljanje, kad veÊ nema strukovnog obrazovanja za posao koji obavlja. (Za one koji ne znaju a Ëitat Êe, Bog zna iz kojeg razloga, ovaj veÊ po naslovu dosadan zapis, muzej je i zakonom prepoznat kao posao od posebne druπtvene vrijed­nosti i, upuÊeni znaju, kao vrlo osobit posao. Ne moæe se nauËiti studirajuÊi povijest umjetnosti, arheologiju, etnologiju, biologiju ili strojarstvo. Zamislite, moæe se zaposliti i u tehniËkom muzeju, a iskreno, πto znade netom zavrπeni strojar o odgovornom poslu upravljanja kolektivnom memorijom? Ukratko − niπta). Od muzejsk­og posla kojeg zajednica treba, mediji cijene, sponzori uvaæavaju, a turisti plaÊaju − nema niπta. Dakle, moguÊe je ili sve nastojati mijenjati za opÊu korist, ili izgraditi sustav koji πtiti zateËeno stanje. Po­sljednje je najlakπe. Kao i nesposobni dræavni Ëinovnik koji radije odabire korupciju (jer kako Êe i πto drugaËi­je?), tako i nesposoban kustos i njegov direktor biraju letargiju. Nemamo dokaza za sluËaj prodaje koje sitnice iz fundusa. Navuku znanstvene bore meu oËi i bave se poslom na naËin da neuk narod misli da je jako vaæan, ali dalek, nerazumljiv i, iz nekog nepoznatog razloga, potreban. Treba ih razumjeti: nisu vidjeli πanse svojeg posla, nemaju odgovornost, ne znaju profesiju, nemaju pro­fesionalni moral koji bi ih natjerao da svojim poreznim obveznicima vrate “vrijednost za novac”; tim viπe πto njihovim nadreenima to sigurno neÊe smetati. Pa ­ i sami su takvi. SliËan se sliËnom veseli, rekoπe stari

Latini. U opÊem samopovlaivanju na razini jedne kul­ture tako se moæe kliziti u barbarstvo ili u akulturaciju: da se, dakle, svoja kultura tretira kao zaboravljeni ru­diment, a umjesto nje preuzmu tue tradicije i tui vrijednosni sustav.

Dak­le, ak­o k­aæemo da dir­ek­tor­ mor­a biti svjesni ja-vni r­adnik­, a to nije i ne zna, gdje je izlaz? ©to mu to nedostaje?

Direktor mora znati gdje æivi, u kojim okolnostima æive njegovi (potencijalni) korisnici. Djelovati, govoriti i od­luËivati bez poznavanja karakteristika vremena u kojem æivi i djeluje, jedva je zamislivo. Ipak, kultura i muzeji (a ne samo oni) imali su dugo vremena privilegiju da se ne obaziru nuæno na osobine svijeta u kojem djelu­ju. Osim po svojoj tehnologiji, muzeji su nesinhronizira­ni sa svijetom u kojem æive. Dokaz za to je njihovo odsustvo meu institucijama koje oblikuju stvarnost i buduÊnost. Ovo vrijeme je korjenito drugaËije od svih prethodnih po mnogim svojimkarakteristikama: vrijeme bez velikih mitova (kao progres, npr.), vrijeme bez ide­ologija, vrijeme bez ravnoteæe politiËkih i vojnih sila, vrijeme bez dominantnih stilova i trendova, vrijeme u kojem je dramatiËna promjena oblik svakodnevnice, vrijeme potpune manipulacije svim dijelovima sustava æivota, vrijeme tjeskobe, vrijeme bez nade i vjere u druπtveni projekt, itd. Dakle, vrijeme u kojem netko tko ponudi izlaz, kao nadu, kao smisao, kao “izlaz” ­ dobiva na vaænosti. No, to je teπko, i riskantno. Puno lakπe je proizvoditi træiπne iluzije ili pak sluæiti onima koji imaju jasne, svoje, raËune, a imaju moÊ, novac, moguÊnost ucjene. Dakle, establiπment. Nositelje vlas­ti, one koji dijele novac, kredite, koji odreuju tko Êe biti direktor, πef, buduÊi gradonaËelnik, direktor vrtiÊa…

GLAS 7

IZ SVEG G­LASAUPRAVLJANJE MUZEJIMA

Dakle, boleπtina se zove servilnost struke, a lijek je hrabrost, poπtenje i struËnost. Baπ kao i politiËari.

Moæe li dir­ek­tor­ ne znati svoju ak­ademsk­u discip-linu?

Poznavanje vlastitog akademskog podruËja je uvjet svakog struËnog statusa i iskustva. Potpuno pozna­vanje zbirke koju ima u nadleπtvu je neizostavan uvjet dobrog funkcioniranja muzeologa. ©irina kojom moæe shvaÊati svrhu i vrijednost drugih zbirki ili ukopnog fonda muzeja nije manje vaæna. Da je muzeolog (dakle ima struËnost i za muzejski posao), direktor­muzeolog imao bi transdisciplinarne sklonosti, ali tek kao stav prema drugim znanjima i iskustvima.

Kako je predmet bavljenja veÊine muzeja neki oblik multidisciplinarnosti, muzeolog Êe, πto πkolovanjem πto praksom, morati saznati πtoπta iz: ­ psihologije (zbog vrednovanja uËinka pri korisnicima,

posjetiteljima i publikom) ­ sociologije (zbog odreivanja ciljnih grupa i potreba

posjetitelja)­ fi­lozofi­je (zbog razumijevanja mijenjajuÊih druπtvenih

sintagmi)­ oblikovanja (jer mora sudjelovati s dizajnerom, sce­

nografom, osvjetljivaËem, maketistom i fotografom)­ arhitekture (jer svaki arhitekt, pa i onaj koji je struËn­

jak za muzeje, mora imati jasna uputstva glede struËnog sadræaja i radnog procesa)

­ dramaturgije (jer mora imati bar grubu predodæbu o “priËi” koju æeli ispriËati; muzeolog je Ëesto u poloæaju direktora pozornice koji ureuje teatarsku produkciju)

­ povijesti znanosti (jer se mora znati orijentirati u cjelokupnom ljudskom iskustvu i mora biti sposoban smjestiti pojedinaËna i specijalistiËka iskustva u opÊi kontekst)

­ informacijske znanosti (da bi razumio prirodu infor­macija i naËin postupanja s njima; da bi razumio bib­liotekare i arhivare; da bi se snalazio u informatiËkoj opremi i programima)

Dakako, nije rijeË o nad­Ëovjeku koji sve zna, nego tek o onom kojeg to sve interesira i koji Êe poneπto od toga nauËiti ili prije zaposlenja ili doπkolavanjem.

Nije potrebno isticati da muzeoloπka literatura i izobraz­ba nude neπto sublimiranih znanja iz svih navedenih podruËja, sljedstveno eklektiËnoj prirodi te discipline. Praksa muzeja, razliËita od jednog muzeja do drugog, uvijek Êe osnovu za svoje zahtjeve traæiti u naËelnoj orijentaciji na javnost. Moæe se, naime, i konzervato­rima u muzeju dogoditi da moraju izravno komunicirati s posjetiteljima.

A, πto ak­o dir­ek­tor­ ne poznaje fenomen baπtine, tak­o vaæan danas?

Direktor mora znati i πto je baπtina, a ne samo svoju akademsku disciplinu, tj. njen smisao i ulogu u zajedni­ci. Fragmentirana baπtina podijeljena prema vlasniπtvu, institucijama, materijalu, veliËini ili prema znanstvenim naËelima je na jednak naËin fragmentirana u svijesti moguÊeg korisnika. Pravi muzejski direktor je mora sh­vaÊati kao cjelovitu potrebu pojedinca, grupe ili zajed­nice; mora shvaÊati da znanstvena i druπtvena vaænost baπtine proistiËu iz Ëovjekove instinktivne potrebe za preæivljavanjem, kao i iz druπtvene potrebe za kontinu­iranjem iskustva u kojem zajednica prepoznaje svoj identitet. U svojim pojedinostima to nije sasvim jed­nostavno znanje.

©to da r­adi dir­ek­tor­ k­ojeg æivot, nesposobnost, politiËk­e veze ili sluËaj “naplave” u muzej, a ne poznaje muzeje?

Ne mora raditi niπta, posebice ako se pobrine da neu­tralizira postojeÊe radnike. Kad direktor u muzej dolazi izvan struke, njegova nesposobnost moæe biti i viπe no ozbiljna. Valjalo bi da poznaje povijest i prirodu baπtinskih ustanova, pa i one konkretne u koju ga net­ko, ako veÊ nije sluËaj (!) − zapoπljava. Poznavanje muzejske ustanove, dijelova njenog rad­nog procesa i naËina funkcioniranja prestalo je veÊ odavna biti lako savladivo. Muzej je sredstvo struËnog poslanja i stoga ga treba poznavati. Virtuoze u glazbi prepoznajemo najprije prema ulozi instrumenta: nema πkripanja i neæeljenih tonova, jer su virtuozi savrπeni gospodari svojeg instrumenta. Poznavati alat, znaËi izvuÊi iz njega moguÊnosti koje nevjeπt struËnjak ne pozna. VeÊi dio danaπnjih kustosa poznaje moguÊnosti informacijske tehnologije bolje od vlastitog muzeja.

8 GLAS

IZ SVEG G­LASASamozataj­n­i­ zn­an­s­tve­n­i­k i­li­ s­amotn­j­ak te­πko Êe­ bi­ti­ i­ dobar di­re­ktor.

Muzej je komunikacijska ustanova. Ona zahtijeva “per­formera”, osobu koja se veseli kontaktima i druπtvenom æivotu. Za uspjeπan rad je potrebno: poznavanje druπtvene sredine, sustava snaga i odnosa meu nji­ma, poznavanje opÊih druπtvenih potreba, potreba za­jednice, poznavanje organizacije druπtva, naËina funk­cioniranja administracije, poznavanje moguÊih grupa koje su prirodni saveznici ili “razmjenjivaËi” usluga s muzejem itd. “Visitor friendly” nije bezvrijedna zapadna sintagma, veÊ ona oznaËava poslovni i moralni stav.Kustos muzeolog ili sposobni direktor su “djelitelji”, oni koji podaruju i trude se oko drugih; a kako Êe znati komu i πto treba ako ne poznaju ni svoju publiku, a ka­moli korisnike (ili, zamislite, one koje trebaju tek priv­uÊi). Ako je moguÊe Ëiniti slobodne usporedbe, bit Êe da u nas u muzeje bar jednom godiπnje doe oko 20 pos­to stanovnika. Prosjek bi morao biti najmanje dvostruk. Naæalost, nemamo takvo istraæivanje. Sve u strategiji muzeja, od rekognosciranja terena (da spomenemo ar­heologe) do radionica i suradnje s posjetiteljima ovisi u svojoj kvaliteti o poznavanju korisnika. Kako bi bilo moguÊe napraviti plan rada bez poznavanja onog ko­jem su akcije i namjeravani rezultati upuÊeni? Kako je moguÊe, recimo, odrediti ciljane grupe? Kako je moguÊe napraviti proraËun muzeja ako se ne zna reakcija pos­jetitelja na program i njihov pribliæan broj? Poznavanje korisnika je proporcionalno vaænosti koja im se pridaje; najbolje je voljeti ih, jer to osigurava najveÊu mjeru poznavanja i stvara privræenost s njihove strane. (Si v­is amar­i ama!­ Ako hoÊete da vas vole, volite!). Uostalom, ljubav je najbolji pomagaË kreativnog odnosa, a taj pak vodi u pravu struËnost.

A, kad s­ve­ to n­apravi­ i­ ras­polaæe­ zadovolj­avaj­u­Êi­m argu­me­n­ti­ma za tako odgovorn­u­ pozi­ci­j­u­ u­ s­tru­ci­, os­taj­u­ s­tvari­ koj­e­ tre­ba i­li­ i­mati­ i­li­ s­te­Êi­ da bi­ i­h s­e­ traj­n­o pos­j­e­dovalo.

Vrstan kustos, kao i vrstan sveÊenik ili lijeËnik se “raa”; direktori posebice. Znamo takve i takvih bi bilo da im se dade prilika. Usput, da bi se doseglo najbolje u Europi, morali bismo broj muzeja i radnih mjesta

u njima poveÊati bar pet­πest puta. Tko Êe to platiti, pitaju se odmah skeptici? Posredni efekti postojanja samog muzeja (ako su muzeji dovoljno dobri). Vokaci­jsko odreenje je smisao “poziva”, onog motivacijskog sklopa na emotivnoj osnovi koji je najplodniji temelj bavljenja bilo Ëime. Najuspjeπniji struËnjaci bili su vo­kacijski predodreeni za poslove kojima su se bavili.

Moæe­ li­ di­re­ktor be­z s­tru­kovn­e­ i­ hu­man­i­s­ti­Ëke­ mo­ti­vaci­j­e­?

Vokacijska predodreenost je najbolji razlog za bav­ljenje nekim poslom, ali veÊina struËnjaka nema tu vrstu motivacije. DrugaËija motivacija moæe biti kroz druπtveni status, status u znanstvenoj ili struËnoj za­jednici, ili pak, πto je uvijek vaæeÊe i sve vaænije mjeri­lo, materijalni status. Prestiæ znanosti je u opadanju ili stagnaciji, a i muzej se sve manje izvana percipira kao znanstvena ustanova par­ e­xce­lle­nce­. Ostaje, dakako, druπtveni prestiæ, ali on danas sve viπe pripada pro­fesijama tijela. Materijalni status je oduvijek posljedi­ca dvaju kombiniranih uzroka: druπtveno prepoznate odgovornosti odluËivanja i ulozi u zaraivanju novca. Nijedna dilema tradicionalnog kustosa nije u tranzicijs­kim sustavima prepoznata kao presudna ili bar bitna za druπtvenu zajednicu, a suvremena povijest muzeja tek sada prepoznaje te ustanove kao vaæne u zaraivanju novca: ne doduπe izravnog zaraivanja, iako i toga ima, nego onog koji pokreÊe druge djelatnosti kao πto su turizam i πareni sektor usluga. Rjeπenje boljeg fi­­nancijskog statusa muzejskih radnika je prema tome: dokazati suprotno. Na sreÊu, eto, razvoju okrenuti muzej, danas se afi­rmira kao druπtvu i njegovom raz­voju vaæna ustanova, pa, sljedstveno tome postoji os­nova za drugaËiji druπtveni status muzeja. Materijalna posljedica statusa privuÊi Êe ambicioznije kadrove u struku i stvoriti dodatni zamah prosperitetu. To joπ nije naπa situacija, ali nema razloga vjerovati da Êemo iÊi nekim drugim putem od ostalih. Jedino je vaæno koliko Êemo vremena izgubiti (i s kojim posljedicama) ako se ne poæurimo.

Moæe­ li­ di­re­ktor u­s­pj­e­πn­o vodi­ti­ mu­ze­j­ i­ dopri­n­os­i­ti­ zaj­e­dn­i­ci­ ako j­e­, avaj­, n­e­s­pos­oban­?

U druπtvu koje, kao naπe, iz strateπkih razloga preæivlja­vanja parazitnih mediokriteta i diletanata, nastoji svag­

UPRAVLJANJE MUZEJIMA

GLAS �

IZ SVEG G­LASAdje osigurati eliminaciju sposobnosti ­ moæe. I, Ëesto je baπ tako. No kako je sposobnost mjera sklonosti tijela i duha nekoj vrsti bavljenja, ali ovisna o mnoπtvu drugih stvari (recimo πkolovanju, talentu itd.), onda je sposobnost dovoljno rijetka da je se moæe neprestano relativizirati. Posebice ako je druπtvena klima takva. Osoba slabih sposobnosti javnog komuniciranja je slab i nesretan komunikator u muzeju. Osoba nemirna i povrπna karaktera, koja bi moæda obavljala posao pedagoga i organizatora posve dobro, moæe jedino biti skup i nepotreban “znanstveni” radnik u zbirci koja mu je povjerena. Direktor koji je nesposoban generira nesposobnost oko sebe: najprije zapoπljava djecu stranaËkih kolega ili stranke koja vlada njegovim upravnim odborom muzeja. Kad nema djece, slijede “veze” tih istih. Kad nema takvih, onda uzima nes­posobne i nemotivirane, tzv. strukovne naplavine i to zbog osobite kvalitete: ne mogu ga struËnoπÊu osporiti ili ugroziti. ©to viπe πkolovan i struËan, mladi kandidat je to sigurniji da neÊe dobiti jedno od tih nekoliko rad­nih mjesta godiπnje.

Za vrhu­n­s­ku­ s­tru­Ën­os­t, a pos­e­bi­ce­ za ru­kovoe­n­j­e­, n­u­æan­ j­e­ i­ tale­n­t. Moæe­ li­ di­re­ktor be­z toga?

Moæda kustos i moæe, ali direktor ne. Talent je sposobnost kojom se otvaraju vrata vokacijske predodreenosti. Nije nuæno da netko tko posjeduje talent za jezike postane prevodilac: njegov talent ga, uz odgovarajuÊe akademsko obrazovanje, moæe odves­ti do mjesta vodiËa u prestiænoj muzejskoj ustanovi s meunarodnom posjetom. Talent za kustosa Êe pomoÊi mladoj osobi da brzo uoËi vaænost baπtine i struka koje se s njome bave. Talent za bavljenje proπloπÊu, lako Êe omoguÊiti prihvaÊanje raznih, Ëak i zahtjevnih obaveza jednog ambicioznog muzejskog posla. Bez tal­enta je moguÊe postati plesaË flamenca, viπe ili manje uspjeπnom imitacijom. Za prave plesaËe flamenca, ples je naËin na koje misle i diπu; flamenco koji oni pleπu ne moæe se nauËiti imitiranjem; njima uËitelj sluæi kao inspiracija i ubrzivaË sazrijevanja. Kao i vrhunskim kus­

tosima. Neka nikog ne smetaju paralele: uvijek je rijeË o istim principima. Direktor bez poznavanja ljudi, bez takta da od njih za posao dobije najbolje i najviπe, ug­lavnom je smetnja kustosima koji neπto rade i smetnja muzeju jer, to se ubrzo vidi, meuljudski odnosi posta­nu ubrzo tako loπi da se, (vidi spasa!) otad dalje muzej moæe baviti samo sobom. Upiranje prstiju u krivce moæda moæe biti razbibriga kustosa koji ne postoji po struËnosti i kreativnosti, nego po intrigama, ali direktor ima viπe standarde oËekivanja i vaæniju funkciju. Bez dobrog direktora nema tima, a bez tima nema posla!

Ako j­e­, dakle­, ri­j­e­Ë o tako dobrom kadru­, zaπto bi­ baπ morao zavrπi­ti­ u­ mu­ze­j­u­? Valj­da j­e­, tako vrs­tan­, mogao oti­Êi­ n­a lu­krati­vn­i­j­e­ i­ dru­πtve­n­o vaæn­i­j­e­ mj­e­s­to?

Moæda, ali se to na sreÊu mijenja. Meutim postoji i ona vezanost za posao koja nije sva u pragmi i koristi. Idealizam u struci je uvjerenje u postojanje krajnjeg, makar u cijelosti i nedostiænog cilja, koji je inspirativno svjetlo u svakoj strukovnoj situaciji. Idealizam, pravniku je istina, lijeËniku zdravlje, umjetniku ljepota itd. Svi su sudionici seta ideja koje Ëine viziju idealne druπtvene zajednice. U te se ideale, u ritualu strukovne inicijacije, buduÊi struËnjaci zaklinju kao u istine oko kojih Êe or­ganizirati svoje profesionalno djelovanje u zajednici. Bez ideala kao orijentacijskih toËaka druπtvene orga­nizacije, bilo bi teπko zamisliti ijedan vrijednosni sus­tav, drugim rijeËima ijedno podruËje djelovanja.

Ako s­e­ mladi­ pravn­i­ci­ zakli­n­j­u­ u­ pravdu­, u­ πto s­e­ tre­baj­u­ kle­ti­ mladi­ mu­ze­olozi­?

Od kustosa se to nikad nije traæilo, jer ih se, zapravo, nije smatralo strukom. Muzeolozi bi se trebali kleti u mudrost koju kao ideal mogu podariti svijetu. Ako nji­hovi prekrcani depoi, prepuni Ëudesnih svjedoËanstava proπlih iskustava ËovjeËanstva, sluæe iËemu manjem, bit Êe jedva moguÊe da postanu samostalna struka.

Tomi­s­lav ©ola, Fi­lozofs­ki­ faku­lte­t Zagre­b

UPRAVLJANJE MUZEJIMA

10 GLAS

IZ SVEG G­LASA

Kako smo u proπlom broju Glasa Gradskog muzeja Karlovac donijeli tekst o analizi stvarnih potreba Muzeja te na osnovi to­ga o prenamjeni vojarne na Trgu bana Jela­ËiÊa u muzej kojega je kao Ëlan StruËnog

vijeÊa sastavio kustos Lazo »uËkoviÊ, na osnovi Ëega je Gradskom muzeju Karlovca 2000. godine dodijeljen spomenuti prostor, pozvali smo na dijalog sve zainte­resirane, od graana do predstavnika raznih struka i vlasti.

Lokalni tisak povremeno aktualizira problematiku revi­talizacije Zvijezde, a pri tom izlazi na vidjelo da gradski duænosnici olako i nesustavno pristupaju problemu. Ta­ko je i proËelnik Upravnog odjela za komunalne dje­latnosti i prostorno ureenje, Gradske uprave Grada Karlovca Mladen RakoËeviÊ ustvrdio da treba preispi­

tati odluku o dodjeljivanju zgrade bivπeg vojnog zapo­vjedniπtva Gradskom muzeju (KarlovaËki list, 19. oæujak 2003.).

U nekoliko telefonskih pokuπaja da zakaæemo razgo­vor u kojem bi pojasnio svoj stav koji bismo objavili u Glasu, proËelnik RakoËeviÊ nas je uporno izbjegavao. Jedino πto smo saznali je Ëinjenica da mu nije poznat program na osnovi kojeg je Gradski muzej dobio spo­menuti prostor (vidi proπli broj Glasa).

Stranice Glasa su proËelniku RakoËeviÊu i dalje otvo­rene.

U nastavku donosimo nekoliko vienja moguÊnosti revitalizacije srediπnjeg gradskog trga iz pera arhi­tekata i konzervatora te se nadamo da Êemo samo dijalogom doÊi do najboljeg rjeπenja.

NA»ELNA KONZER­VATOR­SKA PR­OMI©LJANJA PR­ILIKOM R­EVITALIZACIJE √PALA»E OR­UÆANE≈ I √VELIKE VOJAR­NE≈ NA DANA©NJEM TR­GU BANA JOSIPA JELA»I∆A

KarlovaËkom renesansnom trgu bila je os­novna funkcija okupljanje vojske, odakle se iz svih pravaca direktno stizalo na be­deme i bastione. Usporedo s izgradnjom Crkve Presvetog Trojstva postupno su se

na zadanim insu­lama, od druge polovice 17. st., gradile vojarne ili stanovi viπih vojnih Ëasnika objedinjujuÊi ob­jekte javne namjene s prostorom trga.

Na jugoistoËnom uglu sjeveroistoËnog bloka koji omeuje trg bila je veÊ krajem 17. st. podignuta stara Or­u­æana te je ucrtana na kartu tvrave i grada iz 1713. godine. Zajedno s unutraπnjim dvoriπtem zapremala je Ëetvrtinu insu­le­, a do nje je bila sagraena samostojeÊa kurija s vrtom te nizom drvenih stambenih objekata,

uæim proËeljima orijentiranih prema danaπnjoj ©imu­niÊevoj ulici, izgraenih na uskim dubokim parcelama. Takova je situacija bila sve do 1783. godine kada je na planu grada i tvrave ucrtan zidani, izduæeni pravokutni objekt s proËeljima po Ëitavoj duæini bloka i kraÊim krilima koja su zatvarala unutarnje dvoriπte.

Cjelokupna izgraena parcela zapremala je 60% bloka i bila je istovjetna izgraenoj zrcalnoj povrπini fran­jevaËkog samostana.

Premda u Hrvatskom dræavnom arhivu postoji nekoliko varijantnih rjeπenja iz 18. st. da se na tom prostoru izgradi samostan pijarista s gimnazijom, prevladala je odluka da se zbog pripreme novog rata s Turcima 1783. godine gradi nova Ëetverokrilna palaËa Or­u­æane­. Do

U SUSRET 100­TOJ OBLJETNICI MUZEJA

GLAS 11

IZ SVEG G­LASAU SUSRET 100­TOJ OBLJETNICI MUZEJA

sada poznate planove publicirala je dr. –urica Cvita­noviÊ, uz napomenu da je palaËa Or­u­æane­ izgraena u varijanti plana koji stilski odgovara rukopisu karlo­vaËkog graditelja Josipa Stillera. Glavno krilo dvokat­nice koje zaprema duljinu bloka raπËlanjeno je na 19 prozorskih osi s tri reprezentativna ulaza. Horizontalna raπËlamba potencirana je u prvome katu obrvastim nadvojima natprozornika, a na drugom, ravnom arhi­travnom profi­lacijom. U prizemlju se istiËu tri kamena portala, od kojih je u centralnoj zoni portal naglaπen udvojenim pilastrima s kapitelima i obrvastim nadvo­jem te kuglama iznad kapitela. Lijevi i desni portal is­tovjetno su obraeni, samo πto u gornjoj zoni na kapi­tele nalijeæe horizontalna arhitravna greda. Cjelokupno proËelje raπËlanjeno je u zoni prvoga i drugoga kata horizontalnim i vertikalnim trakama po zidnom platnu, a prozori su uokvireni πpaletama. KraÊa krila imala su po sedam prozora kroz sve etaæe te su pod dvoslivnim kroviπtem zatvarala dugaËko pravokutno unutarnje dvoriπte.

Spoznaje o oblikovanju glavnog proËelja oËitavamo iz arhivske fotodokumentacije Hinka Krappeka s kraja 19. st. te Dragutina Fogine s poËetka 20. st. i Zlatka Gur­skog oko 1926. godine.

Zadani volumen objekta moæemo oËitati sa zraËne snimke nastale oko 1929. godine. Kako su ti­jekom Drugog svjetskog rata bila sruπena dva krila, promiπljanja konzervatora bit Êe usmjerena prema nji­hovoj ponovnoj gradnji s ciljem da se postigne Ëvrsti, zatvoreni kompleks s unutarnjim dvoriπtem, uz uvjet da se ritmiËki niæu vanjski otvori po veÊ zadanim posto­jeÊim elementima.

O namjeni i sadræaju karlovaËke Or­u­æane­ saznajemo iz varijante plana saËuvanog u Hrvatskom dræavnom arhivu u Zagrebu u Zbirci planova i mapa: inv. br. 111.

U prizemlju su bile radionice za puπkare, bravare, tesare, kovaËe, baËvare, kolare te razna spremiπta. U krilu na zaËelju (danas poruπeno) bila je dvorana za skladiπtenje teπkog materijala i pribora, a nad njom spremiπte za 20 000 puπaka. Na katovima su bili stanovi za majora, kapetana, Ëasnike, tobdæije i rukovaoce municijom kao i sobe za 15 zanatlija. BuduÊi da je izvorno zgrada bila poslovno stambene namjene, sluæba zaπtite Konzerva­

torski odjel u Karlovcu Ministarstva kulture predlaæe da cjelokupno prizemlje bude poslovni prostor, a katovi da se osmisle kao stambene jedinice.

Kako je snimka postojeÊeg stanja koju je izradio Arhi­tektonski fakultet u Zagrebu pod vodstvom prof. Mlad­ena JosiÊa pokazala iznimnu kvalitetu svoenih pros­torija u prizemlju (baËvastih svodova sa susvodnicama i Ëeπkih svodnih polja) kao primjer baroknoklasicistiËkog stila, predlaæemo da se svi atraktivni prostori osmisle kao trgovaËke ili ugostiteljske jedinice. Stoga moæemo zakljuËiti da je i prijedlog namjene i oblikovanja suk­ladan analitiËkoj studiji Instituta za povijest umjet­nosti Zagreb iz 1979. godine u kojoj stoji: √Objekt bi s ponovno izgraenim krilima mogao biti prilagoen i za novu funkciju jer bi rjeπenje njegove unutraπnjosti moglo biti suvremeno uz uvjet da se fasade, gabarit i volumen zgrade potpuno rekonstruiraju po uzoru na postojeÊi objekt i dopunsku dokumentaciju, naroËito s obzirom na izgled svih proËelja≈.

Na jugoistoËnoj strani danaπnjeg Trga bana JelaËiÊa pra­vokutna renesansna zadana insu­la bila je neizgraena sve do 1752. godine, kada je pod vodstvom glavnog inæenjera Antuna Bendla zapoËeta gradnja Ve­like­ v­o­jar­ne­, u vrijeme kada su izvedeni opseæni radovi rekon­strukcije karlovaËke tvrave. Pravokutni zatvoreni volu­men nije zapremao cjelokupnu Ëesticu te je uvlaËenjem od uliËnog niza zaposjeo 80% zadane povrπine bloka. Stoga je svojim poloæajem Ve­lika v­ojar­na promijenila zadane renesansne prostorne odnose centralnog trga i naznaËila barokno urbano promiπljanje njegovom izduæenom formom. Izgraena je kao Ëetverokrilna dvo­katnica s rastvorenim arkadnim hodnicima unutraπnjeg dvoriπta, trodjelnom hodniËkom podjelom iz prostora trga te πirokom kolnom veæom iz sporedne Haulikove ulice. Ova komunikacija, preko zajedniËkog atrija i dvostrukog stubiπta u glavnoj zgradi, povezuje pros­torije prizemlja s oba kata. Namjena Vojarne nije se mijenjala sve do 1991. godine, a graevinske promjene iz 19. i 20. st. neprimjereno su izvedene, ali nisu bitno izmijenile organizaciju prostora koju moæemo oËitati na planu graditelja Meninya iz 1819. godine. Glavno krilo, orijentirano prema jugozapadu, s udvojenim nizom pro­storija bilo je namijenjeno za smjeπtaj vojske, a jugois­

12 GLAS

IZ SVEG G­LASAtoËno krilo imalo je gospodarski karakter buduÊi da su u prizemlju bila skladiπta i zatvori.

U vanjskom oblikovanju, prva izgraena dvokatnica u karlovaËkoj tvravi dominirala je prostorom trga buduÊi da je proËelje prema trgu kroz sve etaæe dugaËko 15 prozorskih osi, a katovi su podijeljeni profiliranim razdjelnim vijencima. Horizontalna podjela naglaπena je i sljubnicama u æbuci kojima je obraeno prizem­lje, a ugaone zone naznaËene su plitkim lezenama preko kojih prelaze vijenci. Ritam gustog niza prozora naglaπavaju plitki okviri od æbuke. BoËna su proËelja dugaËka 6 prozorskih osi, a zaËelje 12 osi, sa central­nom portalnom zonom. To je klasiËni klesani barokni dovratnik s impostima, polukruænim lukom i zaglavnim kamenom.

Kako je grad Karlovac 2001. godine Ve­liku­ v­ojar­nu­ predao na koriπtenje Gradskom muzeju u Karlovcu, Muzej je pri Ministarstvu kulture podnio zahtjev za iz­radu dokumentacije postojeÊeg stanja, a sa ciljem da se analitiËkim putem osmisli program stalnog postava poπtujuÊi izvornost graevinske struke.

U tijeku su radovi na snimanju postojeÊeg stanja koje izvodi Ministarstvo kulture, Uprava za zaπtitu kulturne baπtine Zagreb, pod vodstvom dia. Suzane PuriπiÊ.

BuduÊi da se u prizemlju mogu oËitati prostori svoeni kriæno baËvastim svodovima i baËvastim svodovima sa susvodnicama, unatoË pregradnjama, Konzervatorski odjel Êe predloæiti vraÊanje komunikacija s oblikovan­jima u prvobitno stanje, posebice u prizemlju glavnog objekta i na jugoistoËnom krilu zaËelja. Osmiπljene pro­storne cjeline prizemlja mogu se tada prenamijeniti za obrtniËko­usluæne djelatnosti i ugostiteljske namjene.

Najoptimalnije rjeπenje koriπtenja jedinstvenog prostora povezanog amfi­laæama preko arkadnih hodnika prvoga i drugoga kata bio bi u funkciji muzejsko­galerijskog postava s popratnim muzeoloπkim sadræajima. Kako je analitiËkoj studiji revitalizacije Zv­ije­zde­ bilo predloæe­no da se rekonstruiraju izvorni prostori, bez promjene namjene, tj. da zgrada kao zatvorena cjelina ostaje i dalje vojarna, Konzervatorski odjel smatra da je buduÊa namjena muzeja upravo idealna za oËuvanje izvornosti zgrade i revitalizaciju cjelokupnog prostora trga. Ako u naπa promiπljanja ukljuËimo stalni muzejski postav drugog kata franjevaËkog samostana (nekadaπnje pros­tore Gimnazije) i KarlovËani i turisti imat Êe na jednom mjestu spoznaje o povijesno­estetskim i kulturnim vri­

jednostima grada Karlovca.

U Karlovcu­, s­vi­ban­j­ 2003. g. Mari­n­ka Mu­æar, prof.

U SUSRET 100­TOJ OBLJETNICI MUZEJA

GLAS 13

IZ SVEG G­LASA

Nema dvojbi o ljubavi svakog Ëovjeka prema rodnom gradu. No biti arhitekt, s odreenim znanjem gledati taj svoj grad, razumjeti njegov nastanak i razvoj, osje­Êati njegovu strukturu i teksturu, sve ono

πto ga Ëini nama tako posebnim ∑ to znaËi imati poja­Ëani senzibilitet za sagledavanje njegove sadaπnjosti i ogromnu æelju za pridonoπenje njegovoj buduÊnosti, onoj u kojoj Êe uloga naπe struke biti nezamjenjiva. Na­ravno, uz sve ostale Ëimbenike razvoja i æivota neËeg tako kompleksnog kao πto je Grad.

A svi mi koji smo kao djeca dodirivali kamene portale, drvene zidove, æeljezna vrata i ograde kuÊa i dvoriπta u Zv­ije­zdi, osluπkivali zvuk koraka na drvenim stubiπtima i ganjËecima, trËali karlovaËkim πetnicama i sanjkali se u πanËevima (a onda opet otkrivali betonske zidove svojih novih stanova), imamo taj naπ Karlovac toliko pod prstima da je bolno gledati ga ovakvog kakav da­nas jest ­ bez adekvatnog odnosa prema svojoj povije­snoj jezgri, bez strategije i zanesenosti koja mu moæe vratiti sjaj.

Izdavanje Glasa budi stoga u meni radost: u jednoj vaæ­noj gradskoj instituciji okupila se je grupa entuzijasta koji mogu koherentno djelovati s odreenim ciljem ∑ promicati proπlost zbog unapreenja sadaπnjosti. I to ne samo rijeËima veÊ nizom konkretnih projekata i zbi­vanja koji vraÊaju Gradski muzej u kalendar dogaanja u gradu. A postojanje vizije veÊeg Gradskog muzeja, s priliËno jasno odreenim sadræajima, u zgradi vojarne na JelaËiÊevom trgu Ëijem nezaustavljivom propadanju svjedoËimo godinama, mogu samo pozdraviti.

Muzeji zatvorenog tipa, koji osim stalnog postava nu­de tek poneku novu izloæbu godiπnje, defi­nitivno su

GR­ADSKI MUZEJ KAR­LOVAC: JEDNO R­AZMI©LJANJE AR­HITEKTA ∑ ZALJUBLJENIKA U GR­AD

U SUSRET 100­TOJ OBLJETNICI MUZEJA

Mu­ze­j knjiæe­v­nosti Hime­ji, Hyogo, Japanar­hite­kt: Tadao Ando

1988­1990.

Gr­ae­v­ina smje­πte­na samo 500 m od dv­or­ca Hime­ji, posv­e­Êe­na japanskom fi­lozofu­ Watsu­ji­u­, za smje­πtaj dje­la lokalnih

knjiæe­v­nika. Nar­av­no, sa pr­e­dav­aonicom i pr­ate­Êim pr­ostor­ima.

stvar proπlosti. Aktivni i interaktivni muzeji, otvorenih sadræaja i prostora, s neprestanim mijenama i kontinui­ranim æivotom, ono su πto europski i svjetski gradovi veÊ dugo traæe i stvaraju. Japansku zaluenost muzeji­ma da i ne spominjemo ∑ sa specijaliziranim vrstama muzeja za gotovo sve Ëega se moæete sjetiti, niklim u zadnjih 20­ak godina, oni su svakako posebna priËa. Ali japanski primjer puno govori ∑ u industrijski raz­vijenom druπtvu potreba za kulturom raste bez grani­ca, ljudi su spremni progutati svaku novu spoznaju o proπlom, sadaπnjem ili buduÊem; spremni su prepusti se uæivanju u stvaralaπtvu umjetnika ili znanstvenika. UÊi u prostor jednog muzeja znaËi uÊi u novi svijet i prepustiti se novim saznanjima; danaπnja tehnologija omoguÊava aktivno sudjelovanje svakog posjetitelja u istraæivanju odreene tematike. UËiti ne moæete presta­ti ∑ Ëim stanete, pregazilo vas je vrijeme.

TehniËko­tehnoloπki zahtjevi danaπnjih muzeja su veli­ki: od prostornih zahtjeva za povezanost ili odjeljiva­nje razliËitih jedinica, klimatskih i svjetlosnih uvjeta, kako za izlaganje tako i za deponiranje izloæaka, do moguÊnosti transformacije i primanja razliËitih sadræaja,

1� GLAS

IZ SVEG G­LASApostava ili instalacija. Zahtjevan zadatak za projektan­te, ali i za investitorove struËne osobe koje piπu “pro­jektni zadatak”. Smjestiti sve potrebno u zadani oblik postojeÊe graevine, posebno je izazovno, a svemu da­ti duh otvorenosti, suæivota sa graanima i njihovim gostima, i onog pulsiranja i dogaanja koje je stalno prisutno u prostoru i vremenu, s prepoznatljivoπÊu u πirim okvirima ∑ znaËilo bi uspjeh arhitekta i samog Projekta (s velikim P).

A takvi Projekti nam trebaju. Premda je uspjeh poje­dinaËnih, bez πire akcije i stvaranja drugaËijih uvjeta za izgradnju u Zvijezdi, vrlo upitan. Ideja luksuznog stanovanja i poslovnih prostora u Or­u­æani, na istom trgu, izvrsna je ∑ povijesne jezgre posvuda u Europi ka­rakterizira i ekskluzivnost stanovanja koju si ne moæe svatko priuπtiti. No u situaciji kada beskuÊnici svakoga jutra kreÊu iz Kineske Ëetvrti u potragu za ostacima hrane po kantama za otpatke diljem grada, teπko je zamisliti spoj takva dva svijeta: onog ekskluzivnog i

U SUSRET 100­TOJ OBLJETNICI MUZEJA

6Dje­Ëji mu­ze­j Hyogo, Japanar­hite­kt: Tadao Ando1990­1991.

Mu­ze­j sagr­ae­n sa cilje­m da pomogne­ dje­ci u­ odr­astanju­ ­ kr­e­ativ­nom i osje­Êajnom. Izmje­nju­ju­ se­ zatv­or­e­ni i otv­or­e­ni pr­ostor­i: tr­gov­i, ze­le­ne­ i v­ode­ne­ pov­r­πine­.

ovog tuænog svakodnevnog, na samo nekoliko koraka udaljenosti. Ali odnekud treba poËeti, prije nego πto svi odustanemo frustrirani zateËenim i zamrznutim stanjem (kako ga drugaËije nazvati?). Neraspisivanje, od strane Druπtva arhitekata, graevinara i geodeta Karlovca veÊ dugo traæenog, barem anketnog natjeËaja za prostor srediπnjeg karlovaËkog trga, pomalo je neshvatljivo ∑ radije se viπe puta pristupa izradi idejnih rjeπenja ili Ëak i daljnjih faza projektiranja (koje koπtaju) za istu graevinu, pa se onda jave dobronamjerne ili zle kriti­ke, zahtjevi promjene i opet sve iznova. Teπko je postiÊi jedinstvo same struke, a dodatno teπko suglasje struke i vlasti. Bio bi uspjeh provesti zajedniËki jedan projekt, jednu akciju za oËuvanje onog πto imamo i stvaranje novog, suvremenog, unutar onog postojeÊeg. Nuæno je sagledati πiri prostor trga, predvidjeti naËine njegovog koriπtenja, oplemeniti prostor sadræajima i infrastruktu­rom koji su potrebni u ovom tisuÊljeÊu.

Zato snaga kojom se pokreÊe ideja o novom Gradskom muzeju treba rasti i istrajati, preskoËiti brojne prepreke, nadrasti ograniËenja (kakva bi na primjer mogli posta­viti konzervatori), dati nova i originalna rjeπenja i tako nadmaπiti naπa nadanja pokazujuÊi da æivot kulture do­nosi i æivot kao takav.

Tatj­an­a Bas­ar, Proj­e­ktn­i­ bi­ro 2A d.o.o.

Lu­ka i mu­ze­j5Mihonose­ki, Japan

ar­hite­kt: Shin Takamatsu­

1992. god. pad malog me­te­or­a te­πkog 8 kg dov­e­o je­ do posje­te­ br­ojnih tu­r­ista, a izgr­adnja mu­ze­ja sa te­r­minalom za pr­ihv­at tu­r­istiËkih br­odov­a od malog japanskog gr­ada u­Ëinili su­

glav­nu­ tu­r­istiËku­ atr­akciju­ i izazv­ali gospodar­ski pr­ocv­at.

5Zav­iËajni mu­ze­j gr­ada Shimosu­wapokr­ajina Nagano, Japanar­hite­kt: Toyo Ito

Na obali je­ze­r­a Su­wa smje­πte­n je­ zav­iËajni mu­ze­j, koji osim pov­ije­sti kr­aja odaje­ poËast i lokalnom pje­sniku­ Ahahiko Shimaki­ju­. I ov­aj mu­ze­j ima br­ojne­ pr­ostor­e­ za pov­r­e­me­ne­ izloæbe­, e­du­kacijske­ pr­ogr­ame­ i istr­aæiv­anja.

GLAS 15

IZ SVEG G­LASA

Meunarodni dan muzeja, 18. svibnja, jedan je od onih dana kada su za posjetitelje vrata svih muzeja svijeta otvorena. Muzeji tog dana za svoje goste pripremaju razliËita dogaanja,

akcije, izloæbe … pa su stoga svi dobrodoπli. ICOM ­ Me­unarodni savjet za muzeje donio je 1977. odluku da se taj dan obiljeæi na meunarodnoj razini. Ideja je da se tada promoviraju muzeji kao institucije bitne za raz­voj druπtva u cjelini. ©iroj se javnosti pribliæavaju razli­Ëite djelatnosti muzeja, pokazuju se rezultati rada, ali se ukazuje i na probleme, kako muzeja tako i struke u cjelini. Posljednjih dvanaestak godina ICOM preporuËu­je temu obiljeæavanja pa se stoga ovogodiπnji Meuna­rodni dan muzeja provodi pod motom Mu­ze­ji i pr­ijate­lji mu­ze­ja. Paænja je posveÊena prijateljima muzeja, koji na razliËite naËine doprinose rastu i razvoju muzeja te na promoviranju e­tike­ za bu­du­Ênost u kojoj se iskazuje potreba za visokim etiËkim standardima.

TKO SU SVE PR­IJATELJI MUZEJA?Prijatelji muzeja jesu svi oni koji doprinose realiziranju projekata muzeja, a nisu zaposleni u njemu. Oni se brinu za moralnu i fi­nancijsku podrπku, donatori su i volonteri, povjerenici ili istaæivaËi entuzijasti, te oni najrazliËitijih profesija, bilo da nastupaju kao pojedinci ili kao udruga. Prijatelji muzeja su i oni koji podræavaju aktivnosti muzeja kao njegovi stalni posjetitelji ili su Ëlanovi klubova i druπtava koje muzej organizira i za koje su prireeni posebni programi.

Svjetska udruga volontera nazvana The World Federa­tion of Friends Museums (WFFM) osnovana je 1975. go­

MUZEJI I PR­IJATELJI MUZEJA ∑ ME–UNAR­ODNI DAN MUZEJA 2003.

dine. Ona danas broji oko 1,5 milijuna Ëlanova i okuplja individualce i udruge iz 35 zemalja. WFFM potpomaæe muzeje u njihovom svakodnevnom radu, pri Ëemu po­sebno njeguju humane meuodnose. Udruga surauje s ICOM­om. Njen najznaËajniji doprinos je prihvaÊanje nekih sugestija u ICOM­ovom EtiËkom kodeksu za mu­zeje (Code of Ethics for Museums).

Hrvatska nije Ëlan WFFM­a, i nema niti sliËnih udruga koje se bave tom problematikom. No to ne znaËi da mu­zeji Hrvatske nemaju svojih prijatelja koji potpomaæu

dr­. Ante­ Rodin pr­i saku­pljanju­ star­e­ ambalaæe­ (donator­ Zbir­ke­ star­e­ am­balaæe­ gr­adu­ Za­gr­e­bu­ koja se­ nalazi u­ Mu­ze­ju­ gr­ada Za­gr­e­ba)

ME–UNARODNI DAN MUZEJA 2003.

16 GLAS

IZ SVEG G­LASAnjihovu djelatnost. U recentnoj inozemnoj muzeoloπkoj praksi, prijatelji muzeja su vaæan ekonomski segment poslovanja muzeja, koji se zasniva ne samo na dona­torstvima i sponzorstvu veÊ na vrijednostima volonter­skog rada te im se posebno posveÊuje paænja. Trenut­na pozicija muzeja Hrvatske je da su, uz raniji model funkcioniranja, sve prisutniji suvremeni marketinπki orjentirani modaliteti, πto Êe jednim dijelom ilustrirati i tekst koji slijedi.

DONATOR­I I SPONZOR­I U MUZEJIMAHrvatski muzeji posjeduju grau koja je velikim dijelom donirana, tako da donatore moæemo istaknuti kao naj­brojniju skupinu prijatelja muzeja. Tu je niz velikih i ma­lih donatora meu kojima valja spomenuti neke osobe iz povijesti kao najznaËajnije: Josip Juraj Strossmayer, Antun Bauer te Ante TopiÊ Mimara. Uz njihove donacije vezane su danas znaËajne muzejske institucije Hrvatske ∑ Strossmayerova galerija HAZU, Gradski muzej Vuko­var, ali i niz drugih muzeja te Muzej “Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud TopiÊ Mimara”.

U okviru ovogodiπnjeg obiljeæavanja Meunarodnog da­na muzeja neki muzeji Hrvatske dobit Êe donacije me­u kojima se moæe izdvojiti donacija narodnih noπnji koju Êe dobiti Etnografski muzej u Zagrebu. Hrvatski πkolski muzej i ove Êe godine, uz druga dogaanja vezana uz obiljeæavanje Meunarodnog dana muzeja, upriliËiti susret s prijateljima ∑ donatorima te javno predstaviti darovanu grau, a Muzej grada Zagreba upri­liËit Êe druæenje za 400 svojih donatora kojima Êe se javno zahvaliti za njihov doprinos u oËuvanju znakova povijesti i kulture Zagreba. HT muzej svojoj Êe publici pokazati proπlogodiπnju donaciju fi­letalistiËkog materi­jala i fi­latelistiËke literature najuglednijeg teoretiËara s tog podruËja u Hrvatskoj, prof. Velimira ErcegoviÊa. Gradski muzej Makarska, u suradnji s djeËjim vrtiÊem “MaslaËak” iz Makarske, priprema ove godine akciju sakupljanja starih predmeta koji su iziπli iz upotrebe i prijeti im nestanak i uniπtenje (predmeti za ureenje kuÊa, ruËni radovi, narodna noπnja…). To su mala do­natorstva graana kao i ona koja se planiraju u okviru akcije sakupljanjem muzejske grae za buduÊi fundus

Muzeja grada. SliËnu akciju sakupljanja grae za Muzej grada organizira i Hrvatski dom Petrinja.

Donatori­fi­nancijeri muzejskih akcija drugi su tip dona­tora. Meu njima izdvajaju se oni vezani uz restaurira­nje umjetnina. Tako su npr. akciju “Spasimo kulturnu baπtinu” Gradskog muzeja Varaædin dosadaπnjih godina najveÊim dijelom fi­nancirale Varaædinska banka i Allianz osiguranje. Povodom ovogodiπnjeg Meunarodnog da­na muzeja sliËan projekt organizira Muzej Meimurja u »akovcu te Povijesni muzej Istre u Puli koji ga provodi pod geslom “»uvajmo i πtitimo kulturnu i prirodnu ba­πtinu ∑ predloæite, budite podupirujuÊi Ëlan naπih aktiv­nosti! Sponzorirajte! Donirajte!”

Sponzoriranja su u posljednje vrijeme sve uËestalija u muzejskoj praksi, kako izloæbi tako i drugih projekata. Ovom prigodom valja istaknuti sponzoriranje edukativ­ne nagradne igre za djecu koja je povodom Meunarod­nog dana muzeja za muzeje Zagreba i ZagrebaËke æupa­nije pokrenuta 1996. godine (Muzejski dokumentacijski centar). NajznaËajniji sponzorirani dio ovog projekta je zavrπna sveËanost na kojoj se prireuje program te dio nagrada sretnim dobitnicima. Meu sponzorima su oni koji su dio programa, ali i oni drugi koji poklanjaju svoje proizvode za nagrade. Neki od njih se godinama ponavljaju kao npr. medijski pokrovitelji Radio Sljeme (Zagreb), za kojeg moæemo reÊi da je u pravom smislu prijatelj ovog projekta, ali i muzeja.

VOLONTER­I PR­IJATELJI MUZEJA?!Institucija volontera u muzejima Hrvatske danas ne po­stoji, πto ne znaËi da ih nema, naprotiv, raznolikih su profi­la. Toj kategoriji odgovara nekadaπnja institucija povjerenika koja je postojala sve donedavno u muzeji­ma Hrvatske. Povjerenici su Ëesto obrazovanije osobe razliËitih profesija, koji su bili kontakt osobe za struË­njake muzeja te su doprinosili sakupljanju grae na terenu (najËeπÊe arheoloπku ili etnografsku grau). Mu­zeji su tako stvarali mreæu povjerenika te su dobivali korisne informacije za potrebe svojih projekata. Jedan primjer iz naπe recente prakse je ZaviËajni muzej Naπice koji, iako je mali muzej, danas ima Ëak tri osobe koje na takav naËin volontiraju.

ME–UNARODNI DAN MUZEJA 2003.

GLAS 17

IZ SVEG G­LASAVolonteri su u muzejima Hrvatske razliËite dobne staro­sti i obrazovanja (neki od njih su graevinari, elektriËa­ri te drugih sliËnih struka). Volonteri su i umjetnici koji postavljaju izloæbe, zatim uËenici i studenti koji rade kao vodiËi po muzeju ili kao mali istraæivaËi i doku­mentaristi, zatim osobe iz razliËitih vjerskih zajednica (sveÊenici, pripadnici vjerskih redova…). Gradski muzej Vukovar npr., specifi­Ëan je po tome πto cijeli grad volon­tira, velik broj graana pomaæe pri organizaciji akcija, a izmeu ostalog ukraπavaju muzej, peku kolaËe, ani­miraju druge itd.

Suradnja muzeja sa struËnjacima drugih institucija okup­ljenima na zajedniËkom projektu ne samo da je partner­ska veÊ takve suradnje generiraju razliËite kategorije prijateljstva. Npr. javna ustanova Spomen podruËje Jase­novac razvija naroËito meunarodnu suradnju na polju obrazovanja, Ëuvanja uspomena i istraæivanje holokau­sta. Tijekom ovogodiπnjeg Meunarodnog dana muzeja struËnjaci muzeja bit Êe u SAD­u u Muzeju holokausta te Êe radno zajedniËki obiljeæiti taj dan. Na primjeru Odjela kulturno∑povijesne baπtine Brijuna uoËava se da su ljubitelji otoka (uglavnom stranci) i njegovi najveÊi prijatelji. Oni, osim πto ga veÊ dugi niz godina redovno posjeÊuju, piπu o njemu, obrauju najrazliËitije sadræaje o otoku i objavljuju Ëlanke i knjige o njegovoj povijesti.

Hrvatski πkolski muzej ove godine za obiljeæavanje Me­unarodnog dana muzeja posebno posveÊuje paænju osobama s posebnim potrebama te organizira izloæbe (Udruga “Ozana”, izloæba autistiËne albanske slikarice Rudine Proda), predavanja struËnjaka, ali i nepoznatih osoba iz susjedstva koji surauju volonterski na pro­jektima.

DR­U©TVA LJUBITELJA STAR­INA I KLUBOVI PR­IJATELJA MUZEJAIdeja Ëuvanja starina te osnivanje razliËitih druπtava ko­jima je cilj oËuvanje kulturne baπtine kod nas ima dugu tradiciju. Meu brojnim druπtvima koja danas djeluju u Hrvatskoj najpoznatije je Druπtvo prijatelja dubrovaËke starine. Tijekom dugogodiπjeg postojanja (osnovano 1952.) to Druπtvo je zaduæilo svoju zajednicu nizom realiziranih projekata. Ono je doprinijelo zbrinjavanju, istraæivanjima, konzervaciji i restituciji te rekonstrukciji spomenika Dubrovnika. Iako ovo druπtvo prijatelja nije vezano uz muzej, po svojim ciljevima, te realiziranim programima, blisko je muzejskim druπtvima iz 70­ih i 80­ih godina 20. st.. Kontinuitet njihova rada ugaπen je poËetkom 90­ih za vrijeme Domovinskog rata kada

dr­. Antu­n Bau­e­r­ donator­ i osniv­aË niza nov­ih mu­ze­jskih u­stanov­a u­ Hr­v­atskoj

iz ne­kadaπnje­g fu­ndu­sa Zbir­ke­ Bau­e­r­ i Gale­r­ije­ u­mje­tnina, Vu­kov­ar­ (donator­ dr­. Antu­n Bau­e­r­)

ME–UNARODNI DAN MUZEJA 2003.

18 GLAS

IZ SVEG G­LASAje rad veÊine muzeja bio usporen i usmjeren na druge oblike rada.

U Hrvatskoj u drugoj polovini 90­ih godina 20. st. mu­zeji su pokuπali iznova osmisliti svoje klubove prijatelja muzeja. Muzej Turopolja u Velikoj Gorici 1997. pripre­mio je i idejno osmislio svoj klub prijatelja. Njegova aktivnost trebala se zasnivati na ugodnim druæenjima i izletima, ali on nije zaæivio, a nakon kraÊeg funkcionira­nja ista sudbina zadesila je i projekt sliËnog koncepta Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeke. Galeri­ja umjetnina Split joπ jedan je jedan primjer neuspjelog pokuπaja osnivanja kluba. »lanovi toga kluba trebali su biti sponzori restauriranja odabranih umjetnina. Za­nimljiv je projekt kluba Muzeja za umjetnost i obrt koji Ëeka poËetak rada, a okupljao bi osobe koje bi bile stalna podrπka muzeja, lobirali bi za muzej i njegove programe. Za sada veÊ imaju poËasnog Ëlana kluba, a to je predsjednik kompanije Olympus iz Japana, dok bi drugi Ëlanovi bili uglavnom iz kruga poslovnih part­nera.

Najbrojniji prijatelji muzeja u Hrvatskoj jesu djeca, koja to postaju zahvaljujuÊi brojnim edukativnim projektima muzeja. Tako je 2001. Gradski muzej Karlovac zapoËeo s akcijom Postanimo pr­ijate­lj mu­ze­ja. Svatko tko kupi kartu na kojoj piπe Kar­tica pr­ijate­lja mu­ze­ja (po cijeni od 10 kn ) moæe tijekom cijele godine posjeÊivati muzej besplatno. Drugi muzeji imaju πkolske servise (Gradski muzej Varaædin, Muzej Meimurja »akovec), ali i druge oblike edukativnih aktivnosti kojima se razvija i njeguje ljubav prema muzejima.

NajznaËajniji projekt edukativno zabavnog karaktera i ove se godine organizira povodom Meunarodnog da­na muzeja, a provodi se pod nazivom U slast! Igru organiziraju muzejski pedagozi i kustosi i ona pokriva do sada najveÊi broj muzeja. Osim zagrebaËkih muzeja, galerija i arhiva te Muzeja Turopolja i nekoliko muzeja iz Krapinsko­zagorske æupanije ove se je godine pri­druæio Muzej grada Siska te nekolicina drugih muzeja diljem Hrvatske − u Koprivnici, Pazinu, Splitu, Hvaru i Visu. Muzeji ukljuËeni u ovu igru osmisli su na najrazli­Ëitije naËine druæenja na temu hrane, namijenjena ne samo najmlaim posjetiteljima. Ona Êe i starije sigurno ugodno iznenaditi vienim i produæiti vrijeme posjeta

ÊaskajuÊi s prijateljima!!! Sama je igra namijenjena indi­vidualnom dolasku mladih posjetitelja u muzej za πto Êe, ako im se posreÊi, biti nagraeni na zavrπnoj sve­Ëanosti koju organizira Muzej Prigorja kao koordinator projekta.

U akciju se ove godine po prvi puta ukljuËuje i Hrvat­ski nacionalni komitet ICOM­a koji organizira Okrugli stol na temu prijatelja. Namjera je da se tom prigodom predstave prijatelji bilo da su oni posjetitelji, korisnici, suradnici, volonteri, donatori, sponzori, promotori ili neπto drugo.

U Hrvatskoj Muzejski dokumentacijski centar pokretaË je i nositelj obiljeæavanja Meunarodnog dana muze­ja (od 1980). Osim πto je u ulozi poticatelja, njegove aktivnosti su u domeni komunikoloπkih medija tako da i ove godine izdaje prigodan plakat koji Êe se di­stribuirati na sve adrese muzeja Hrvatske te na znatan broj adresa u inozemstvu. U isto vrijeme putem medija promiËe aktivnosti muzeja vezane uz obiljeæavanje Me­unarodnog dana muzeja.

Napomena: U ovom tekstu pokuπalo se izabranim prim­jerima objasniti tko je sve prijatelj muzeja. Posluæili smo se anketom provedenom meu kolegama muzealcima na temu obiljeæavanja Meunarodnog dana muzeja.

Ton­Ëi­ka Cu­krov, Mu­ze­j­s­ki­ doku­me­n­taci­j­s­ki­ ce­n­tar

naslov­nica Ëasopisa pr­ijate­lja Glasgow Mu­se­u­ms

ME–UNARODNI DAN MUZEJA 2003.

GLAS 1�

IZ SVEG G­LASA

Dr­u­πtv­o pr­ijate­lja Nov­igr­ada na Dobr­i do­kazu­je­ da, ako ne­πto otpoËne­te­, u­spr­­kos poËe­tnoj ske­psi, sv­e­ πir­a podr­πka pr­ati v­aπa nastojanja. Mje­πtani Nov­igr­a­da su­ shv­atili znaËaj Star­og gr­ada koji

obnav­ljamo. Ispr­v­a smo Ëu­li i miπlje­nje­ da r­u­πe­v­ni ka­πte­l tr­e­ba sr­u­πiti do kr­aja i tu­ sagr­aditi nov­i hote­l. No pr­oπle­ godine­, pr­imje­r­ice­, mje­πtani su­ nam pomogli da u­r­e­dimo okoliπ; u­je­dno smo ku­pili dr­v­a za sje­Ëu­ i od njih pr­ir­e­dili gr­au­ koja se­ sada kor­isti za obnov­u­ kr­ov­iπta.

Navedene rijeËi gospoe Ljubice BlaæeviÊ, dosadaπnje predsjednice spomenutog Druπtva Frankopan, zacijelo zvuËe ohrabrujuÊe, makar istiËu i duæinu prijeenog pu­ta. Porijeklom iz Novigrada, ova umirovljena profesori­ca kroatistike, s bogatom karijerom u prosvjeti i kulturi Zagreba, ima sedamdesetak vrlo aktivnih istomiπljenika koji Ëine Druπtvo, osnovano 1998. Stari frankopanski grad kojeg obnavljaju sruπen je krajem Drugog svjet­skog rata. Osim æivog sjeÊanja na ponosni kaπtel iz kojeg se upravljalo dobrima zemaljske ergele za uzgoj lipicanaca, do danas o velikom posjedu svjedoËe i go­spodarske zgrade na lijevoj strani Dobre.

Ovoga ljeta Druπtvo Êe ostvariti prvu etapu obnove. Staru braniË­kulu preuredit Êe u vidikovac s izloæbe­nim prostorom posveÊenim daljnjim planovima obnove i bogatoj proπlosti grada. Druπtvo se nada da Êe za ostvarenje izloæbe pronaÊi partnera u Gradskom muze­ju Karlovac.

Uz skromnije fi­nancijske priloge samih Ëlanova Druπtva, projekt obnove je fi­nanciralo Ministarstvo kulture RH. U lipnju 2003. godine Druπtvo Êe prirediti okrugli stol o daljnjim putevima obnove Novigrada i njegova fi­nanci­

Nov­igr­adska e­r­ge­la, oko Dr­u­gog sv­j. r­ata.

NOVIGR­AD NA DOBR­I: PR­IJATELJI BA©TINE KAO OBNOVITELJI SPOMENIKA

M.M.: Nov­igr­ad na Dobr­i 1884. god. (inv­. br­. G­245)

ME–UNARODNI DAN MUZEJA 2003.

20 GLAS

IZ SVEG G­LASA

ranja. Uz konzervatorske smjernice za cjelovitu obnovu traæit Êe se i model odræavanja i uporabe grada koji je sada u vlasniπtvu dræave. Miπljenje je Druπtva da bi dosadaπnji kredibilitet obnove trebao potaknuti Komi­siju za dræavnu imovinu da upravljanje gradom povjeri opÊini NetretiÊ. Obnovitelji Novigrada su naime, dosad veÊ morali otkloniti izvjesne veÊe donacije koje nisu mogli usmjeriti k dræavnom vlasniπtvu. Nadalje, ovo bi mogao biti kljuËni moment za razvoj partnerstva i po­duzetniπtva; bila bi otvorena perspektiva i za buduÊe korisnike spomenika koji bi svoje interese mogli obje­diniti i s velikim okolnim zemljiπnim posjedima, sada u vlasniπtvu Lura grupe. Na obzoru je i Ëvoriπte Novigrad na buduÊoj autocesti, koje svakako obeÊava brojne no­ve moguÊnosti.

ZahvaljujuÊi poduzetnosti svojih skrbnika, Novigrad je veÊ uvrπten i na itinerar ICAM­ovog (Internacionalni cen­tar za antropologiju Motovun) projekta S obje­ str­ane­ r­ije­ke­ Ku­pe­ ­ pu­te­v­ima baπtine­ pa su prvi inozemni turi­sti veÊ stigli, a postoji i interes meu putniËkim agenci­jama. Njihovo prisustvo tek je jedan u nizu pokazatelja mijena u profi­lu zapadnog turista koji baπtinu manjih kultura gleda s novom naklonoπÊu i razumijevanjem, Ëe­sto posramljujuÊi ravnoduπnost lokalnog stanovniπtva. SreÊom, Druπtvo Frankopan pokazuje da graanska svi­jest dozrijeva do uvaæavanja struËnog pristupa baπtini i izazova suvremenosti.

Igor »u­li­g

Radni sastanak 2002. godine­: Br­anka Kr­iæaniÊ (Konze­r­v­ator­ski odje­l u­ Kar­lov­cu­), Mar­io Fu­r­aË (nadzor­ gr­adiliπta), Se­na Gv­ozdanov­iÊ i Ante­ Mar­inov­iÊ­Uze­lac (Ar­hite­ktonski faku­lte­t u­ Zagr­e­bu­), Lju­bica Blaæe­v­iÊ i Mar­ijan Er­de­ljac (Ëlanov­i dr­u­πtv­a Fr­ankopan)

U izr­adi je­ kr­ov­iπte­ br­aniË­ku­le­

ME–UNARODNI DAN MUZEJA 2003.

GLAS 21

G­LASNO I JASNO

Ova slika je najnovija prinova u fundusu Galerijskog odjela GMK. Autor ju je po­klonio Muzeju po zavrπetku samostalne izloæbe u oæujku 2003. godine.

KoloristiËki snaæna kompozicija ostvarena je nizanjem oslikanih obojenih polja unutar ortogonal­nog crnog rastera. Boja je nositelj subjektivnosti i akti­vizma elemenata kompozicije. Slika je dio ciklusa koji je pod nazivom Te­Ëaj dr­u­πtv­e­nih ple­sov­a nastajao tije­kom 2002/3. godine u kojem se autor na metaforiËkoj razini bavi propitivanjem druπtvenih normi unutar kojih moguÊe varijante odnosa egzistenciji pruæaju sasvim pristojno bogatstvo. Korak naprijed, dva natrag… ritam je objedinjujuÊe cjeline postojanja. Ispadanje iz ritma remeti red.

An­ton­i­j­a Dru­æak

UMJETNINA NA DAR­: HR­VOJE MITR­OV: TE»AJ DR­U©TVENIH PLESOVA, 2002/3.

AKVIZICIJE

Te­Ëaj dr­u­πtv­e­nih ple­sov­a, 2002/3, kombinir­ana te­hnika na me­diapanu­, 200x115 cm, sign. ne­ma

22 GLAS

G­LASNO I JASNO

NEUSPIO POKU©AJ OTKUPA: PR­OLJETNA AUKCIJA ∑ SLIKE, SKULPTUR­E, DALEKOISTO»NA UMJETNOSTMuzej Mimar­a, 3. tr­avanj 2003.

Na drugoj aukciji umjetnina u organizaci­ji prve hrvatske aukcijske kuÊe Kontu­r­a na prodaju je ponueno 108 umjetnina meu kojima je najveÊu paænju javnosti izazvao nedavno otkriven Por­tr­e­t gospo­

e­ Kar­as koji je Nikola Albaneæe atribuirao Vjekoslavu Karasu (1821­1858). Tijekom priprema za predaukcijsku izloæbu, u donjem desnom kutu slike, pronaen je in­taktni Karasov potpis. Ovaj neoboriv dokaz u prilog Karasovog autorstva u proces prodaje slike unio je neiz­vjesnost, te u konaËnici i odgodio prodaju dok Ministar­stvo kulture RH sliku ne registra kao kulturno dobro.

Gradski muzej Karlovac je o moguÊnosti kupnje slike na Proljetnoj aukciji obavijestio osnivaËa te objasnio radi Ëega tu umjetninu æeli uvrstiti u fundus Galerijskog odjela GMK. Pozitivno ozraËje meu gradskim sluæbeni­cima po pitanju kupnje slike naæalost nije bilo dovoljno da se odobre i novËana sredstva za kupnju, pa se Grad­ski muzej Karlovac, da je slika i ponuena na prodaju, za nju ne bi mogao natjecati. Nadajmo se boljoj sreÊi u jesen!

An­ton­i­j­a Dru­æak

AKVIZICIJE

GLAS 23

G­LASNO I JASNO

IZNIMNA VAÆNOST KAR­ASOVE SIGNATUR­E

ISTRAÆIVANJE

Autograf Vjekoslava Karasa, pronaen na sli­ci Por­tr­e­t gospoe­ Kar­as, vaæan je ne sa­mo kao defi­nitivna potvrda jedne atribucije koja je uËinjena bez spoznaje o postojanju signature veÊ i zbog razloga koji se tiËu cje­

lokupnog umjetnikova opusa.

Naime, Karas u pravilu nije potpisivao svoje slike te nam je njegov rukopis i sam potpis ponajprije poznat iz saËuvane korespondencije. Pa ipak, na nekim rado­vima potpis se pojavljuje. Na malom akvarelu Por­tr­e­t æe­ne­ koji se nalazio u zbirci Dragutina Vajde i koji je bio izloæen na prvoj Karasovoj retrospektivi 1954. u Karlovcu, zabiljeæen je potpis Kar­asz. Naæalost, taj je akvarel zagubljen ∑ mi danas ne znamo gdje se nala­zi. U Dijecezanskom muzeju ZagrebaËke nadbiskupije Ëuvaju se dva signirana ulja: Por­tr­e­t mlae­ gospoe­ i Por­tr­e­t Lju­de­v­ita Gaja. Meutim, na oba potpisa zamjet­ne su neke kasnije intervencije πto izazivaju odreenu podozrivost. To je, moguÊe, bio razlog za zakljuËak ∑ po mojemu miπljenju potpuno neopravdan ­ zabiljeæen u inventarnoj knjizi toga muzeja: Slikao Vje­koslav­ Ka­r­as Kar­lov­Ëan, ali nije­ posv­e­ sigu­r­no, je­r­ je­ r­ad bolji od Kar­asov­a r­ada. Napokon, na ulju Por­tr­e­t Koste­ Pe­­

tr­ov­iÊa koji se nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu, postoji tekst Slikao Vê­koslav­ Kar­as. Taj rad nisam osob­no vidio i samo prenosim u katalogu zabiljeæen poda­tak. Dakle, signatura koja je otkrivena na slici Por­tr­e­t gospoe­ Kar­as jedina je intaktna Karasova signatura kojom raspolaæemo.

BuduÊi da najvaænija Karasova ostvarenja ­ od kojih su najpoznatija Rimljanka s mandolinom te Por­tr­e­ti Ane­ i Mije­ Kr­e­πiÊa − nemaju potpis pa su ih uvijek pratile odreene sumnje u autorstvo, tim viπe na znaËenju dobiva ova potvrena atribucija kojom uspostavljamo relacije meu ostalim radovima. Por­tr­e­t gospoe­ Ka­r­as snaæan je argument postavci koju zastupam i koju sam kao tvrdnju iznio prigodom retrospektive Vjekosla­va Karasa odræane u UmjetniËkom paviljonu u Zagrebu koncem 2001. godine: u nastojanju za upotpunjavanjem ovoga, velikim dijelom zagubljena opusa, Karasa mora­mo traæiti u kvalitetnim ostvarenjima, a ne u likovno slabima. Prisjetimo se suda Ljube BabiÊa iz 1934: Kar­as slika ipak naπu­ najbolju­ por­tr­e­tnu­ sliku­ 19. stolje­Êa, da­le­ko zaokr­u­æe­niju­ ne­go πto je­ kasniji Bu­kov­ac.

Ni­kola Alban­e­æe­, Au­kci­j­s­ka ku­Êa Kon­tu­ra

2� GLAS

G­LASNO I JASNO

AR­HEOLO©KA ISKOPAVANJA U OZLJU 2002. GODINE

Sustavna arheoloπka istraæivanja Staroga grada Ozlja zapoËela su 1991. godine. Da­nas je Ozalj, s obzirom na znaËenje na­laza i stupanj istraæenosti nalaziπta, najz­naËajniji arheoloπki lokalitet KarlovaËke

æupanije. Ta Ëinjenica nameÊe obavezu daljnjeg sustav­nog arheoloπkog istraæivanja Staroga grada, a pogoto­vo kada se planiraju neki graevinski zahvati koji, sami po sebi, ugroæavaju lokalitet. Tako je u okviru projekta ureenje sjevernog krila Staroga grada Ozlja organizi­rano zaπtitno arheoloπko iskopavanje na neistraæenim povrπinama oko i u sjevernom krilu. Iskopavanje je or­ganiziralo PuËko otvoreno uËiliπte “Ivan Belostenec” iz Ozlja. Voditelj istraæivanja je bio Lazo »uËkoviÊ, dipl. arheolog, kustos Gradskog muzeja Karlovac.

DjelomiËno su izvrπena iskopavanja u prizemnim pro­storijama sjevernog krila. Potvrene su pretpostavke da su tu, vrlo blizu povrπine, bile æive stijene. Iz nave­denih razloga vjerojatnost nailaska na znaËajnije nalaze je bila vrlo mala pa se nije iπlo u radikalnije zahvate u smislu uklanjanja podnih ploha da bi se doπlo do nalaza. Utvreno je da je sjeverno krilo podignuto na najviπoj litici unutar Staroga grada. Moæe se pretposta­viti da je stoga imalo i vrlo vaænu obrambenu ulogu. Na najistaknutijem dijelu je takozvana braniË­kula, a pri kraju drugog, niæeg dijela, je gradska kapelica sa svim obiljeæjima snaæne obrambene kule. Kasnijim preinaka­ma su ovi prostori preureeni u atraktivne stambene prostore.

U najistoËnijem dijelu krila, gdje su dograene barokne stepenice, u prizemnim prostorijama takoer nije bilo znaËajnijih nalaza, jer su tu kulturni slojevi poremeÊeni prilikom izgradnje navedenog stepeniπta.

Uz juæno proËelje sjevernog krila, prema srediπnjem dvoriπtu Staroga grada Ozlja, postavljeno je nekoliko sondi πirine 3 metra raËunajuÊi od zida objekta. Ov­dje se u zapadnom dijelu istraæivane povrπine takoer nailazilo na dosta æivih stijena, ali je ipak bilo i neπto viπe kulturnog sloja nego u prizemlju samog objekta. Posebno je zanimljiv sloj neke vrste kaldrme od relativ­no sitnog kamena. Izgleda da je u srednjem vijeku Stari grad bio poploËen takvim podom gdje god je to bilo moguÊe. IznenaujuÊe je da se takvo niveliranje hodne povrπine dogaa duboko meu veÊ spomenutim groma­dama stijene pa je nejasno kakav je to stvarni prilog kvaliteti æivljenja na ovom mjestu. Daljnja istraæivanja Êe pokazati u Ëemu je problem. Naime, istraæena povrπi­na je preuska da bi se sa sigurnoπÊu moglo utvrditi da li je to poploËeno dvoriπte ili poboljπana prometnica ili poploËenje ispod nastreπnica i sliËno. Na povrπini na­vedene kaldrme bilo je dosta nalaza srednjovjekovne keramike i æeljeznih predmeta kao πto su Ëavli, strelice i sliËno, te jedne dobro saËuvane ostruge. Konstatirano je i dosta ostataka paljevine u tom sloju. MjestimiËno su se saËuvale daske i slama koji su najvjerijatnije pa­li s nekakvog krova. Ovo je prvi dokaz o moguÊnosti da je Ozalj u srednjem vijeku bio pokriven slamom. Povijesno i tradicijski promatrano, pretpostavka je vrlo izvjesna. Drugi vaæan podatak za sloj kaldrme da nje­zina povrπina: naglo pada prema istoku, to jest prema sadaπnjoj, a vjerojatno i nekadaπnjoj cisterni koja je tada bila neπto niæe. Tako da, iako mala, nije iskljuËena

ISTRAÆIVANJE

GLAS 25

G­LASNO I JASNOmoguÊnost da je rijeË o ureenju slivnog podruËja ci­sterne. Joπ je jedna moguÊnost, a to je da je naπa kaldr­ma cesta koja je povezivala glavno dvoriπte, zatvoreno dvoriπte s cisternom i sjeverno dvoriπte. Ukoliko je to toËno, o takvoj organizaciji prostora bi trebalo razmi­πljati i danas prilikom ureenja Staroga grada Ozlja.

Prama istoËnom dijelu glavnog dvoriπta otkriven je je­dan snaæan zid, πirine oko jedan metar. Zid se proteæe u pravcu sjever­jug izmeu sjevernog i juænog krila Sta­roga grada. Na istraæenom dijelu nisu uoËeni rubovi zida ili bilo kakve popreËne konstrukcije tako da je oËigleno da nije rijeË o nekom stambenom objektu veÊ je veÊa moguÊnost da je to bio obrambeni zid izme­u glavnog i unutraπnjeg dvoriπta sa cisternom. Zid je razgraen do nivoa dvoriπta iz vremena arkadnog ureenja sjevernog krila u 16. stoljeÊu. Vidljivo je, s obzirom na razmjeπtaj πute, da je razgradnja obavljena planski i da se to dogodilo u 16. stoljeÊu prilikom radi­kalnijeg preureenja Ozlja.

Ispod kaldrme smo, pak, naiπli na arheoloπki zanimlji­vije i bolje oËuvane slojeve. »itava povrπina je izniveli­rana u nivou pomenute kaldrme, a ispod su ostali ne­taknuti slojevi stari i do 6 000 godina. Prema cisterni, na samom kraju istraæene povrπine su otkopani zidovi debeli oko pola metra. Sam njihov poloæaj ispod sred­njevjekovne kaldrme je upuÊivao na priliËnu starost. Nalazi rimskog novca i antiËke keramike u neposrednoj blizini zia su potvrdili da su podignuti najvjerojarnije u 3. stoljeÊu. O kakvim objektima je ovdje rijeË joπ ne znamo, jer zbog nedostatka novca istraæivanja nisu mo­gla biti proπirena.

Posebno su zanimljiva istraæivanja eneolitiËkih i neolitiË­kih slojeva u dubokoj udubini meu stijenama. Ovom prigodom smo uspjeli priliËno jasno izdvojiti nekoliko vremenski razliËitih slojeva. Na vrhu ove skupine nalaza su bili keramiËki ulomci VuËedolske kulture s duboko urezanim ukrasom. Slijedili su slojevi bogato ukraπene keramike koju pripisujemo lasinjskoj kulturi, a joπ niæe u relativnom smislu su bili slojevi lengyelske kulture ka­snog neolitika karakteristiËni po fi­noj, crveno obojanoj keramici. Ova posljednja, istoËna sonda, nije dovrπena zbog nedostatka novca.

ISTRAÆIVANJE

26 GLAS

G­LASNO I JASNONa kraju navodimo jedan od razloga zaπto bi istraæivanja na ovom mjestu trebalo πto prije nastaviti. U eneolitiË­kom, lasinjskom, sloju bilo je nekoliko zanimljivih nalaza koji upuÊuju na izu­zetnu vrijednost ovog mikropoloæaja. Tu su naene Ëak dvije kultne boËice lasinjske kulture i priliËan postotak fi­ne keramike, πto veÊ samo po sebi upuÊuje na izuzetnu mistiËnu vrijednost poloæaja unutar naselja. Dodatno nam je tu tezu potvrdio nalaz donje vilice djeteta stare viπe od 6 000 godina. Ovo je za sada najstariji nalaz Ëovjeka u srediπnjoj Hr­vatskoj.

Lazo »u­Ëkovi­Ê

GLAS 27

G­LASNO I JASNO

OZALJ 2002. ∑ NALAZ DIJELA DONJE »ELJUSTI DJETETA

Prisutan je srediπnji dio donje Ëeljusti od prvog lijevog mlijeËnog kutnjaka do de­snog prvog trajnog kutnjaka.

Prisutni zubi su prvi mlijeËni kutnjak, prvi desni mlijeËni kutnjak i drugi desni mli­

jeËni kutnjak. Od postmortalno izgubljenih sjekutiÊa i oËnjaka ostale su prazne alveole. Alveola prvog trajnog kutnjaka potpuno je uniπtena i nedostaje zametak koji je bio u njoj.

U kriptama su vidljive krune prvog lijevog trajnog pret­kutnjaka i kruna drugog trajnog pretkutnjaka, πto se vidi i iz napravljenih rendgenskih snimaka.

Prema stupnju formiranosti prisutnih zubi dob djeteta je od 4 do 5 godina.

(Literatura: Ubelaker D. H. 1987. Estimating Age at Death from Immature Human Skeletons: An Overview. Journal of Forensic Sciences 32: 1254­1263)

Pe­tra Raj­i­Ê, In­s­ti­tu­t za an­tropologi­j­u­

ISTRAÆIVANJE

28 GLAS

G­LASNO I JASNO

Navedena zanimljivost neolitoËkih i eneoli­tiËkih slojeva u blizini cisterne u Starom gradu Ozlju ponukala nas je na traæenje dodatne argumentacije za nastavak istra­æivanja. Stoga je naËinjen statistiËki pre­

gled spajanja pojedinih ulomaka keramiËkih posuda. Naime, htjeli smo vidjeti koliko su navedeni slojevi, arheoloπkim rijeËnikom reËeno, Ëisti, odnosno nepore­meÊeni kasnijim graevinskim aktivnostima, pa prema tome odrediti njihovu znanstvenu kakvoÊu. Isti podaci su takoer korisni da se utvrdi koliko je metoda istraæi­vanja bila opravdana, odnosno uËinkovita u smislu pre­ciznosti prikupljanja podataka. Iz priloæenog grafi­kona

se vidi da se spajanja u ogromnom postotku odnose na predmete prikupljene u otkopnim slojevima s istom (slovËanom) podoznakom. Otkopni slojevi i njihove po­doznake su tvorevine istraæivaËa. Rezultat se pokazao izuzetno povoljnim. Slojevi nisu jako poremeÊeni. Meto­da istraæivanja omoguÊava jasno odvajanje istovreme­nih slojeva. Otkloni su minimalni i mogu biti posljedica stvarne terenske situacije ili moæda minimalne ljudske pogreπke. U svakom sluËaju greπke nisu tolike da se ne bi mogle lako minimalizirati primjenom raznih stati­stiËkih metoda.

Zoran­ »u­Ëkovi­Ê

OZALJ 2002. - STATISTI»KI PR­EGLED SPAJANJA POJEDINIH ULOMAKA KER­AMI»KIH POSUDA

ISTRAÆIVANJE

A B C D­ E­F

A 10 0 0 0

B 1 32 1 1

C 1 2 22 0

D­E­F 0 0 0 4

A+A 10

B+B 32

C+C 22

D­F+D­F 4

A+B+C+D+E+F 6

A B C D­ E­F

A 10 1 1 0

B 1 32 2 1

C 1 2 22 0

D­E­F 0 1 0 4

GLAS 2�

G­LASNO I JASNO

STALNA IZLOÆBA U BR­ANI»-KULI STAR­OGA GR­ADA DUBOVCA

Kako je sudbina Staroga grada Dubovca da bude poticajan informativni punkt za kul­turni turizam u Karlovcu i okolici, o takvoj namjeni se vodilo najviπe raËuna pri osmi­πljavanju izloæbe u braniË kuli. Scenarij je

izradio Lazo »uËkoviÊ. Potom je za likovno opremanje i projektiranje postave angaæiran poznati arhitekt Æeljko KovaËiÊ, koji na tom planu ima niz zapaæenih rezultata. Cilj je bio vrlo jednostavan. Afi­rmiranje naπe spomeniË­ke baπtine na πto jasniji i jednostavniji naËin i to tako da naπa intervencija bude svedena na minimum. Iako izloæba nije potpuno dovrπena, izazvala je burne reakci­je. U ogromnoj veÊini pozitivne. No, poimo redom.

Najnovija arheoloπka probna sondiranja su pokazala da se na mjestu gdje je podignut Stari grad æivjelo veÊ u neolitiku i da su nalazima bogati i kulturni slojevi, iz drugih razdoblja. To je nametnulo obavezu prezentaci­je ovog najstarijeg naselja u gradu Karlovcu. OdluËeno je da se pristupi istraæivanju ispod poda kule i tako prikupe dragocjeni podaci te, nakon iskapanja, ostavi otvorena podzemna prostorija u kojoj bi se prezentirala najstarija arheoloπka baπtina.

Prizemlje kule je nekada bilo, prema povijesnim izvori­ma, namijenjeno za tamnicu. Stoga je projektom predvi­eno vratiti izvornu dimenziju vrata, te stvoriti ugoaj tamnice. Od eksponata su veÊ prireene sprave za mu­Ëenje. Zanimljivi su autentiËni srednjovjekovni æeljezni okovi. Uz tamniËki blok bi i dio s prikazom gradnje u srednjem vijeku, bio baziran na raznim ilustracijama, alatima i prikazom tlake. Tu bi ujedno bio i Ëuvar izloæ­be koji bi posao obavljao preko videonadzora. Dakle: tamnica, tlaka, Ëuvar.

PREZENTACIJA ∑ IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

30 GLAS

G­LASNO I JASNONa prvom katu, ovdje i drugdje, najvaænijem obrambe­nom segmentu braniË­kule, nalazi se prikaz obrambe­nih sistema i vojske. Ovdje su i originalna gotiËka vrata kroz koja se pomoÊu pokretnog mosta nekad ulazilo u kulu. Ostali arhitektonski elementi su kulise obram­benih detalja iz drugih srednjovjekovnih utvrda. Ulazi se kroz kulisu romaniËkih vrata s braniË­kule iz Ozlja. Trenutno se ta vrata in situ­ ureuju i nisu dostupna javnosti. Odmah do, su i drugi romaniËki elementi iz Ozlja. Slijede kulise otvorenog kamina i dva obrambe­na prozorska otvora iz Ribnika. U prozorima su slike (iz srednjovjekovnih minijatura) na kojima se vidi za koju vrstu oruæja je pojedini otvor. To je i obavezna vojniËka kasa, top tipa muæar i neπto primjeraka hladnog oruæja. Oklopi joπ nisu izraeni.

PREZENTACIJA ∑ IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

GLAS 31

G­LASNO I JASNODrugi kat je posveÊen crkvenom æivotu. S vanjske stra­ne je simulacija izgleda one najstarije saËuvane crkve iz Mateπkog sela. Valja istaÊi da je upravo ovom izloæbom prvi put istaknut znaËaj ove crkve, te da je u okviru izloæbe i pokrenuto njezino istraæivanje i obnova. Unu­traπnjost crkve je kulisa dvorske kapele iz Ribnika za koju je, takoer, do otvaranja naπe izloæbe znalo samo nekolicina upuÊenih istraæivaËa, a sada se turisti zani­maju kako do nje doÊi. Oltar i krstionica su naËinjeni na osnovu arheoloπkih nalaza u romaniËkoj crkvici iz Ozlja. Uzdah posjetitelja, doslovce, izazivaju velike foto­grafi­je fresaka kaπirane na zidove kulisa. Do otvaranje izloæbe i one su bile slabo poznate javnosti, a i danas su uglavnom teπko dostupne.

32 GLAS

G­LASNO I JASNOTreÊi kat je posveÊen kulturi stanovanja. Kulise se sasto­je od najzanimljivijih arhitektonskih detalja iz palaËe Ni­kole ©ubiÊa Zrinjskog­Sigetskog iz Ozlja. Od predmeta dominira najstariji namjeπtaj iz fundusa naπega muzeja. Za knjigu utisaka su prireeni stol i stolica u neorene­sansnom stilu. Posjetioci se vole zadræati oko knjige utisaka, kada je ona u ugodnom ambijentu. Osim toga to je veÊ priliËan uspon za posjetioce pa se vole odmo­riti na klupicama uz prozor naËinjenim po uzoru na one iz pomenute palaËe. OdjeÊu pripremljenu za izlaganje na ovom katu za sada koristimo u posebnim prigoda­ma, kada u nju oblaËimo statiste radi promocije nekog programa.

»etvrti kat je arhitektonski i graevinski sada poËiπÊen od nepotrebnih pregrada tako da ima izgled pravog vidikovca. Prozori su na sve Ëetiri strane pa se vidi okolica. Za pretpostaviti je da je tu sjedio karlovaËki genaral i nadzirao izgradnju karlovaËke tvrave. Zna se da je kasnije Dubovac bio ljetna rezidencija karlovaËkih generala pa je teπko i zamisliti da nisu koristili i ovaj prekrasni vidikovac. Prostor smo nazvali soba generala. Stoga tu dominiraju vojne karte i portret carice. Na sre­dini je velika maketa KarlovaËke æupanije s utvrdama iz vremena prije izgradnje Karlovca. Maketa izaziva velik interes, pogotovo kod mlaih posjetilaca. Ujedno je i vrlo poticajna za odabir sljedeÊe lokacije koju bi turist mogao obiÊi.

Tavanski prostor joπ nije ureen. No i njega æelimo isko­ristiti i to kao imaginarni svijet sijena, duhova, aveti iz proπlosti...

Oko vidikovca je istureni ganjak s kojega se pruæa joπ ljepπi (slobodniji) pogled. U tijeku je izrada tabli na kojima Êe biti naznaËeno πto se s vidikovca vidi. Uosta­lom, doite i vidite. Radujemo se Vaπem posjetu.

Lazo »u­Ëkovi­Ê

GLAS 33

G­LASNO I JASNO

IR­ENA PODVOR­AC: MA»KEGaler­ija √Vjek­oslav Kar­as≈, pr­osinac 2002.

Gradski muzej Karlovac organizirao je go­stovanje druge samostalne izloæbe skulp­tura akademske kiparice Irene Podvorac (r. 1977) u Karlovcu. Umjetnica se izloæbe­nom turnejom predstavila u Krapini i ©ibe­

niku te, zakljuËno, u veljaËi ove godine, u Samoboru.

Irena Podvorac maËku kao temu umjetniËkog djela po­dreuje vlastitoj subjektivnoj naklonosti, o Ëemu ne govori samo zahvalnost na inspiraciji vlastitoj maËki TonËici istaknuta u impresumu kataloga veÊ i opÊi do­jam izloæenog ciklusa. MaËka je poistovjeÊena s bezazle­nom, iskrenom, zaigranom igrom, a sve konotacije koje bi ju smjeπtale u podruËje dvosmislenog, nadrealnog, mistiËnog ili onostranog potpuno su umanjene, ako ih je uopÊe moguÊe i pronaÊi. U likovnom smislu umjet­nica se bavila πirokim spektrom materijala i tehnika; od prirodnih drvenih panjeva, koji svojom masivnoπÊu nadmaπuju æensku ruku koja ih je uobliËavala, debala oplemenjenih ukucanim bakrenim Ëavlima, konstrukcija sastavljenih od fi­no obraenih dasaka i terakote za ma­nje formate do poliestera, kartona, gume i Ëupave tka­nine; te je svakoj materiji dopustila da se materijalizi­ra u onaj samo njoj svojstven oblik. Filter umjetniËine osobnosti oplemenjen razumijevanjem kiparske baπtine izregulirao je sve izazove i stranputice te se nadamo da Êe umjetnica i ubuduÊe uspjeπno pronalaziti dobru mjeru vlastite namjere i vanjskih ograniËenja.

An­ton­i­j­a Dru­æak

PREZENTACIJA ∑ IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

MaËka, 2002., dr­v­o, gu­ma, 275 x 164 x 273 cm

3� GLAS

G­LASNO I JASNO

ALAN MATUKA: FOTOGR­AFIJEMala dvor­ana Gr­adsk­og muzeja Kar­lovac, pr­osinac 2002 - sijeËanj 2003.

Alan Matuka (r. 1966), zagrebaËki fotograf πkolovan u Londonu, ovom izloæbom u or­ganizaciji Gradskog muzeja Karlovac, se po prvi put predstavio karlovaËkoj likovnoj pu­blici.

Vizualna pitkost izloæenih fotografi­ja je neupitna. Paælji­vim reæiranjem rasvjete i vremena ekspozicije, Matuka je ostvario fotografske kompozicije kojima nije namje­ra nedvosmisleno zrcaliti fi­ziËko polaziπte veÊ naglasiti vaænost vizualnih tj. subjektivnih moguÊnosti razumije­vanja stvarnosti. U razvojnom smislu, naglaπavanjem vizualnog i njegovim pridodavanjem na stvarni oblik, Matuka je otvorio put iπËeznuÊu verbalnog iz fotograf­ske slike. Matukine svjetlosne kompozicije suptilne na­

rativnosti jasno su usmjerene k mehanizmima doæivljaj­nosti, mimoilaze opÊeprihvaÊene opaæajne navike, ali s druge strane ∑ njima suvereno vladaju.

An­ton­i­j­a Dru­æak

PREZENTACIJA ∑ IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

GLAS 35

G­LASNO I JASNO

U NJEDR­IMA ZILIK-A ∑ R­ETR­OSPEKTIVA 1���-2002.Galer­ija √Vjek­oslav Kar­as≈, sijeËanj 2003.

Obiljeæavanje 30­og jubileja ZILIK­a kroz tri izloæbene teme: Kar­lov­aËki motiv­i na ZILIK­u­ (postavljeno u Galeriji ZILIK), Kar­­lov­Ëani na ZILIK­u­ 1999­2003. (postav­ljeno u izloæbenom prostoru Gradskog

kazaliπta Zorin dom), U nje­dr­ima ZILIK­a r­e­tr­ospe­ktiv­a 1999­2002. (postavljena u Galeriji √Vjekoslav Karas≈) koncipirao je Stanko ©poljariÊ, povjesniËar umjetnosti koji je od 1999. do 2002. godine djelovao kao izbornik Zimske likovne kolonije. Time je zaokruæio razdoblje posebno aktivnog djelovanja na karlovaËkoj likovnoj sceni, te odgovornost za daljnji razvoj ove umjetniË­ko­pedagoπke manifestacije predao novom izborniku, Nikoli Albaneæeu.

Izloæba U nje­dr­ima ZILIK­a osvrt je na najzanimljivija ostvarenja koja su tijekom proteklog Ëetverogodiπnjeg razdoblja obogatila fundus ZILIK­a.

An­ton­i­j­a Dru­æak

PREZENTACIJA ∑ IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

36 GLAS

G­LASNO I JASNO

HR­VOJE MITR­OV: HOKUS POKUS, SLIKE 1��6-2003.Galer­ija √Vjek­oslav Kar­as≈, oæujak­ 2003.

Gradski muzej Karlovac organizirao je retro­spektivnu izloæbu slika akademskog slika­ra Hrvoja Mitrova (r. 1972). Prezentirani opus je raπËlanjen u niz slikarskih ciklusa od koji su neki nastali joπ za studiranja

na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Sedera: Ne­v­je­r­ojatne­ pr­iËe­ (1996), Pame­la Ande­r­son (1997), Gdje­ je­ sada Jame­s Bond (1998); neki su stvoreni na­kon diplomiranja: Pr­azne­ pr­iËe­ (1999), Pade­æi (2000), Madonna de­ Campillo (2000), Sanjar­ice­ (2000), Me­du­­ze­ (2001), a neki joπ uvijek nastaju: De­kontaminacija (2002­2003), Te­Ëaj dr­u­πtv­e­nih ple­sov­a (2002­ 2003) te

predstavljaju poveznicu ove retrospektive s nekom bu­duÊom.

VeÊ u najranijim ciklusima oËigledna je snaga umjet­nikovog fi­lozofskog i etiËkog stava spram druπtva i njegovih modela funkcioniranja. Mitrovljeve narativne kompozicije Ëvrsto stegnute u procijep sadræajnog vi­πesmislja i πkolovane vizualne odmjerenosti stvaraju potpuni estetski ugoaj i vjerodostojno zagovaraju ide­ju da je verbalni jezik zapravo precijenjeno sredstvo komunikacije.

An­ton­i­j­a Dru­æak

PREZENTACIJA ∑ IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

Infor­mativ­ni r­azgov­or­, 2002/3., kombinir­ana te­hnika na ple­ksiglasu­, 100x 150 cm

GLAS 37

G­LASNO I JASNO

VAZE ZA CVIJE∆E 2002.Galer­ija √Vjek­oslav Kar­as≈, tr­avanj 2003.

Gradski muzej Karlovac suorganizirao je go­stovanje meunarodne izloæbe keramiËkih vaza za cvijeÊe koju je pod nazivom Vaze­ za cv­ije­Êe­ 2002. organizirala tvrtka Artarea d.o.o. iz Zagreba. Tako je zaokruæen trogo­

diπnji ciklus tematskih keramiËarskih izloæbi (Ke­r­amiËki tanju­r­i 2000, i Ke­r­amiËki pe­har­i 2001) koji je zamiπljen u svrhu pobuivanja træiπnog interesa za kvalitetna keramiËarska ostvarenja, ali i kao forum unutar kojeg sudionici iz raznih zemalja svijeta (sudionici iz 26 zema­lja) ostvaruju kontinuiranu kreativnu komunikaciju.

An­ton­i­j­a Dru­æak

PREZENTACIJA ∑ IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

Kyu­ng Sook Le­e­ (Kor­e­ja): Ukr­ade­na tor­bica

38 GLAS

G­LASNO I JASNO PREZENTACIJA ∑ IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

ALEKSANDR­A R­OTAR­ I IGOR­ GUSTINI: IZLOÆBA SLIKAMala dvor­ana Gr­adsk­og muzeja Kar­lovac, tr­avanj 2003.

U suorganizaciji Gradskog muzeja Karlovac i Hrvatskih πuma d.o.o. Zagreb, Uprava πuma podruænica Karlovac organizira­na je izloæba slika Aleksandre Rotar (r. 1963) i Igora Gustinija (r. 1969), Ëlano­

va Hrvatskog druπtva likovnih umjetnika Istre.

Aleksandra Rotar je diplomirala u klasi za vizualne me­dije prof. P. Weibela na Akademiji za primijenjenu umjet­nost u BeËu, a bavi se slikarstvom, grafi­Ëkim dizajnom, scenografi­jom, instalacijama, ilustracijama, kompjutor­skom grafi­kom, animiranim fi­lmom i pedagoπkim ra­dom. Iz πirokog podruËja kreativnog interesa, za pred­stavljanje u Karlovcu, odabrala je apstraktne crteæe u kojima pokazuje izuzetan interes za izraæajnost linije.

Apstraktne geometrijske kompozicije Igora Gustinija, ko­ji je diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjet­nosti u Veneciji, intimnih su, gotovo prijenosnih forma­ta, a svoju izraæajnost temelje na snazi boje. Ostvarene kompozicije neskriveno koketiraju s dizajnerskim rjeπe­njima za tekstil, no stroga kompozicijska trodjelnost im ugoaj iz dekorativnog prevodi u meditativni.

An­ton­i­j­a Dru­æak Igor­ Gu­stini: be­z naziv­a, 2002, akr­il na kar­tonu­, 60x15 cm

Ale­ksandr­a Rotar­: Pr­oce­s, 2001, kombinir­ana te­hnika, 100x70 cm

GLAS 3�

G­LASNO I JASNOPREZENTACIJA ∑ IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

NOVI FR­AGMENTI 2Galer­ija √Vjek­oslav Kar­as≈, tr­avanj 2003.

Gradski muzej Karlovac je suorganizirao go­stovanje izloæbe Nov­i fr­agme­nti 2 koja je prezentirala rezultate NatjeËaja za otkup umjetniËkih djela akademskih likovnih umjetnika do 35 godina starosti u organ­

izaciji Erste & Steiermärkische banke koji je utemeljen na poslovnoj strategiji Banke na podruËju sponzorira­nja i donacija vezanoj uz kulturu i mlade. StruËna komi­sija u sastavu: Arijana Kralj, Vanja BabiÊ, Patricija Kiπ, Boæica MatasiÊ i Bane MilenkoviÊ za otkup je odabrala 23 likovna djela. Autori Ëija su djela odabrana za otkup (Vendi Babeli, Gordana BakiÊ, Gordana BraliÊ, Jakov –in­iÊ, Alen FloriËiÊ, Ivana Franke, Smiljana Frlan, Petra Gro­zaj, Jadranka Ivaniπ, Hrvoje Kern, Alem Korkut, Hrvoje Majer, Nikolina ManojloviÊ VraËar, Igor Pauπka, Robert ©imrak, Matko VekiÊ, Svebor Vidmar, Ivana VidoviÊ, Ana Vivoda, Vlatka Rudeπ VonËina, Tomislav ©iπko VukoviÊ, Mladen Vukres, Josip Zanki) na izloæbi su predstavljeni s po dva djela. Izloæba je premijerno bila postavljena u veljaËi 2003. godine u Gliptoteci HAZU u Zagrebu, potom u Rijeci, a nakon Karlovca bit Êe postavljena u Bjelovaru.

An­ton­i­j­a Dru­æak

Matko VekiÊ: Most, ulje na platnu, 100x100

�0 GLAS

G­LASNO I JASNO

SR­IJEDOM U GALER­IJU!Galer­ija √Vjek­oslav Kar­as≈, sijeËanj, veljaËa, oæujak­ 2003.

Htijenje da prostor Galerije √Vjekoslav Ka­ras≈ bude mjesto susretanja s likovnom umjetniËkom baπtinom i suvremenom likovnom produkcijom, intezivno se ma­terijaliziralo u projektu Sr­ije­dom u­ Gale­­

r­iju­! koji je drugu godinu za redom u prostoru Galerije “Vjekoslav Karas” organizirao Gradski muzej Karlovac.

GostujuÊi predavaËi su svake srijede tijekom prvog tro­mjeseËja plijenili paænju zainteresiranih sluπaËa. Ovo­godiπnji izbor tema pokrio je πirok raspon od povije­sti arhitekture i zaπtite kulturnih spomenika, povijesti umjetnosti, suvremene umjetnosti, dizajna, metodike likovne umjetnosti, fi­lozofi­je i sociologije umjetnosti. Program je osmislila i pripremila Antonija Druæak.

PREZENTACIJA ∑ IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

dr­. sc. Snjeπk­a KneæeviÊ: Zagr­ebaËk­a sinagogaZagrebaËka sinagoga, izgraena 1867, a sruπena 1941­1942. godine, istaknuti je spomenik romantiËnog histo­ricizma u Zagrebu. Projektirao ju je Franjo Klein (1828­ 1889) prema uzoru na sinagogu u BeËu (1856­1858) Christiana Friedricha Ludwiga von Förstera (1797­1863) koja je bila prototip za sinagogalnu arhi­tekturu u Habsbur­πkoj Monarhiji i u dru­gim europskim sredi­nama. Arhitektonskim oblikovanjem, stilom i simbolikom pripa­da tipu neoislamskih (maurskih) sinagoga πto se od pedesetih godina 19. stoljeÊa grade u srednjoeu­ropskim gradovima. Prikazu sinagoge prethodio je uvod u

povijest æidovske sakralne arhitekture i kultne prakse s primjerima, kojim su se naznaËile arhitektonske i sim­boliËke odrednice æidovskih svetiπta­hrama i sinagoge. U sklopu predavanja, arhitektica Ivana Kuπan predstavi­la je virtualnu rekonstrukciju ZagrebaËke sinagoge.

dr­. sc. Sanja CvetniÊ: Fr­eder­ico Benk­oviÊ Dalmatino - posljednji velik­i SchiavonePredavanje je osmiπljeno kao prisjeÊanje na opus, godi­ne formiranja i kasnije utjecaje najveÊeg hrvatskog sli­kara baroknog razdoblja prigodom 250­godiπnjice smr­ti. Federico BenkoviÊ (? 1677­ Gorica, 1753) posljednji je u nizu hrvatskih izvoza umjetniËkih talenata u Italiju. ZajedniËki su bili imenovani Schiavoni, a danas ih povi­jest umjetnosti prepoznaje kao iznimnu skupinu (Julije KloviÊ, Ivan DuknoviÊ…) Pictor­ e­t v­iator­, slikar i putnik, BenkoviÊ je djelatnoπÊu vezan uz razliËite regije, od ta­lijanskih gradova Venecije, Bologne i okolnih regija Ve­neta i Emilije do Austrije, NjemaËke (Pommersfelden). Kasniji mu je opus razasut od Normandije do Floride.

GLAS �1

G­LASNO I JASNO

dr­. sc. Jasna Galjer­: Hr­vatsk­i dizajn pedesetih godinaTema predavanja je revolucionarno znaËenje pedesetih godina 20. stoljeÊa u povijesti modernog hrvatskog dizajna. Teæiπte je na kontinuitetu neoavangarde pede­setih s obzirom na meuratno razdoblje, kao i na ana­lizi socijalnog i ideologijskog aspekta te odnosa hrvat­skog dizajna prema suvremenom europskom konceptu. Produkcija hrvatskog dizajna prezentirana je primjerima produkt i grafi­Ëkog dizajna, autorskim opusima, kon­ceptualnom znaËenju EXAT­a, promotivnim izloæbama i modelima edukacije.

PREZENTACIJA ∑ IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

mi odgajamo vas, vi odgajate nasKoncepcija: dr. sc. Jadranka DamjanovVoditelj: Ivan BogavËiÊAsistentice: Snjeæana BiËak, Antonija Druæak, Ivana Pod­narSudionici: uËenici 1a, 1b, 1c, 1f Gimnazije Karlovac (prof. Marina Kubura) i drugi ljudi dobre voljeistraæivane umjetnine:

4Oskar­ He­r­man: Mr­tv­a pr­ir­oda s plav­om v­azom, u­lje­ na platnu­, 39,5x56,5 cm, sign. ddk. O. He­r­man, G­78

6Josip Re­ste­k: Dje­lov­i kr­ajolika I., 1973, u­lje­ na platnu­, 66,5x132 cm, sign. ddk. Re­ste­k 73, G­390

Nakon uvodnog izlaganja voditelja radionice o boji i ka­dru kao elementima koji tvore sliku, sudionici radionice su podijeljeni u dvije grupe. Prva grupa je uz pomoÊ Natural colour standard (NCA) istraæivala kromatsku vri­jednost, svjetlinu i intezitet boje na odabranom deta­lju jedne od dviju ponuenih slika. Druga grupa se uz pomoÊ crno­bijele fotokopije A4 formata, trokuta, flo­mastera i kalkulatora bavila istraæivanjem omjera u ka­drovima ponuenih slika. Potom su projicirani uveÊani detalji slika te su sudionici zamoljeni pronaÊi smjeπtaj detalja na stvarnoj slici nakon Ëega je uslijedio razgo­vor o kompleksnom meuodnosu boje i kadra unutar pojedine slike.

�2 GLAS

G­LASNO I JASNO PREZENTACIJA ∑ IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

pr­of. Br­ank­o Fr­anceschi: Fr­ame by fr­ame − r­etr­ospek­tiva hr­vatsk­e jednok­analne video umjetnosti od 1�76-2001. (1. i 2. dio)Predavanje je uvod predstavljanju istoimene retrospek­tive s naglaskom na poloæaj video umjetnosti u Hr­vatskoj u kontekstu njenih povijesnih, produkcijskih, prezentacijskih i muzeoloπkih aspekata. Retrospektiva hrvatske jednokanalne video umjetnosti od 1976­ 2001. koncipirana je u dvije projekcije radnih naziva: Old sc­hool, unutar koje su predstavljeni pioniri hrvatske vi­deo umjetnosti i mlai autori koji su se afi­rmirali kao video umjetnici, a u sljedeÊoj fazi svoga rada su poËeli stvarati unutar fi­lmskog medija i Ne­w school kojom su predstavljeni mlai umjetnici koji su se nakon diplomi­ranja tradicionalnih likovnih tehnika okrenuli multime­dijalnoj umjetnosti.

dr­. sc. Mar­ijan Vejvoda: Tzu Gungova par­abola i smisao æivota na zemlji ili tehnologija k­ao magija: pobjeda ir­acionalogU kontekstu Tzu Gingove parabole (New Alchemists, Hanson, 1982, str. 322) u kojoj je tehnologija prepozna­ta kao moderator ljudskog ponaπanja i doæivljavanja pa time i prihvaÊene ljestvice etiËkih i moralnih vrijednosti, predavaË se osvrnuo na goruÊe probleme suvremenog globalnog druπtva. Meu ostalim, u kontekstu ameriË­ke agresije na Irak, osvrnuo se na diskrepanciju izmeu tr­adicionalne­ moralnosti i nove ameriËke moralnosti ili antimoralnosti, kako ju defi­nira Richard Stivers.

An­ton­i­j­a Dru­æak

GLAS �3

G­LASNO I JASNO

FOR­UM U KAR­LOVCU: KAKO R­AZVITI KULTUR­NI TUR­IZAM?Hr­vatsk­a gospodar­sk­a k­omor­a, Æupanijsk­a k­omor­a Kar­lovac, 26. oæujak­ 2003.

Projekt Od tu­r­izma i ku­ltu­r­e­ do ku­ltu­r­nog tu­r­izma: str­ate­gija r­azv­oja, kojeg po na­rudæbi Ministarstva za turizam razvija Insti­tut za turizam, ukljuËuje i niz regionalnih radionica diljem Hrvatske. Cilj im je u ne­

posrednom kontaktu s predstavnicima lokalnih zajed­nica stvoriti forume koji objedinjuju lokalnu upravu, kulturu i turizam te ih usmjeriti strateπkom razvoju.

Na forumu u Karlovcu voditeljica projekta dr. Renata TomljenoviÊ sa suradnicom Zrinkom MaruπiÊ izloæila je dosadaπnje rezultate studije i strateπke smjernice koje se iz njih nadaju. Uslijedilo je anketno ispitivanje per­cepcije domaÊih resursa i prijedloga za njihov razvoj. Diskusija je pokazala da regionalna kultura i turizam uvelike ovise o voluntarizmu kulturnih udruga, osobito folklornih, Ëiji su predstavnici bili najbrojniji. »ini se da za korak od voluntarizma prema poduzetniπtvu nedo­staje i novca i znanja. Predstavnici turistiËkih ureda i kulturnih ustanova uglavnom su zakljuËili da im za raz­voj ponude nedostaju materijalni i struËni kapaciteti, te modeli partnerstva i razvoja. Primjerice, model koji uspjeπnije koordinira zahtjevni proces istraæivanja i za­πtite spomenika baπtine s turistiËkim poduzetniπtvom.

IzvjeπÊe s karlovaËkog okupljanja je, uz izvjeπÊa iz Za­greba, Dubrovnika, Splita i Osijeka, uvrπteno na web stranice projekta, na adresi: www.iztzg.hr/kulturni_tur­izam/.

Igor »u­li­g

PREZENTACIJA ∑ IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

Zr­inka Mar­u­πiÊ i dr­. Re­nata Tomlje­nov­iÊ

�� GLAS

G­LASNO I JASNO

VIR­TUALNO VA©I: STAR­I GR­ADOVI KAR­LOVA»KE ÆUPANIJE NA INTER­NET ADR­ESI www.castellum-k­a.comGr­adsk­i muzej Kar­lovac, 20. veljaËe 2003.

Internetska stranica pod naslovom Star­i gr­a­dov­i Kar­lov­aËke­ æu­panije­ predstavlja neke od najvaænijih nepokretnih spomenika Karlo­vaËke æupanije sa æeljom razvijanja strateπke misli njihovog koriπtenja. Podjednako je na­

mijenjena turistima i turistiËkim djelatnicima. Pristupa jednom od trenutno najvaænijih pitanja hrvatske privre­de: kako od vlastite baπtine stvoriti turistiËki proizvod? Naglaπava da je ulaganje u ovu vrstu turizma takoer i ulaganje i u niz predradnji znanstveno­kulturnog podru­Ëja. NaruËitelj stranica je TuristiËka zajednica KarlovaË­ke æupanije, a tema je obraena uz podrπku Gradskog muzeja Karlovac. Autor je Igor »ulig.

U osnovi izrade ove stranice jest nastojanje da se kor­pus spomenika tipa star­i gr­ad obradi na cjelovit naËin i od njega naËini prepoznatljivo obiljeæje naπeg krajolika, mreæa spomenika koji upuÊuju jedni na druge, te na svoj satelitski pojas.

U KarlovaËkoj æupaniji postoji 29 starih gradova i 8 utvrda. Joπ je 1895. godine Radoslav LopaπiÊ u knjizi Oko Ku­pe­ i Kor­ane­ dao prvi opseæni pregled graditelj­ske baπtine naπeg kraja, oduπevljen Ëinjenicom da po gotov­o ne­ma u­ naπoj domov­ini na sku­pu­ toliko u­zdr­æa­nih gr­adov­a, koliko u­pr­av­o u­ ov­im kr­aje­v­ima. Naredne generacije istraæivaËa i pisaca ­ E. Laszowski, G. Szabo, M. Kruhek ­ nastavili su πiriti naπe spoznaje o istoj temi. Njihova istraæivanja postala su osobit kljuË za razumijevanje karlovaËkog krajolika, u kojem srednjo­vjekovne gradove prepoznajemo kao strateπki susret prirode, arhitekture, kulture, povijesti.

Iako je svega pet starih gradova, obraenih u poËetnoj etapi projekta, pod kr­ov­om, ne moæe se zaobiÊi svepri­sutnost ovih ruπevnih zdanja uz praktiËki sve glavne i sporedne puteve. Stoga oni mogu postati izvrsnim pu­tokazima za smisleno kretanje πirim teritorijem, pogo­tovo zato πto se u njihovoj neposrednoj okolici nalaze mnoge druge prirodne i kulturne vrednote. Uspostav­ljanjem pr­e­poznatljiv­e­ mr­e­æe­ starih gradova razmjerno se lako dolazi do r­aznov­r­snosti i kv­alite­te­ turistiËke ponude.

Stranice o starim gradovima donose podatke o smjeπta­ju, povijesti i arhitekturi samih spomenika, te pregled ustanova koje su u njima djelatne. Predstavljen je po­stav muzeja u Ogulinu, Ozlju i Dubovcu, problematizi­rana je kriza vlasniËko­pravnih odnosa koja je zadesila Bosiljevo, predstavljeni su i novi vlasnici Ribnika, obi­telj Frankopan.

U sljedeÊoj etapi bit Êe predstavljeni i aktualni projek­ti istraæivanja ili obnove ­ Novigrad na Dobri, Barilo­

PREZENTACIJA ∑ IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

GLAS �5

G­LASNO I JASNO

viÊ, Cetingrad, Slunj, SteniËnjak. Sve veÊi interes za ove krhotine povijesti javlja se ne samo u znanstvenim krugovima veÊ i meu graanima­volonterima koji se, uvaæavajuÊi stavove struke, zalaæu de se ovi spomenici vrate na mjesto koje im pripada na kulturnom obzoru. Nadamo se da Êe stranice www.castellum­ka.com una­prijediti suradnju meu svim skrbnicima starih gradova i ohrabriti ih da uËine i korak viπe: da stvore forum koji Êe imati utjecaja na razvoj zamiπljene mreæe na svim razinama, od istraæivanja, obnove i kulturne afi­rmacije do ulaganja i ugostiteljstva.

Internet je svakako najdemokratskiji obzor globalne civi­lizacije, gdje glas malih kultura ima najveÊi izgled da se zaËuje pored glasa velikih. Osim popularizacije, omogu­Êava lako suËeljavanje sa srodnom svjetskom baπtinom ­ a otuda i pravilniju procjenu vlastitog poloæaja.

Ne moæe se, naime, preπutjeti izvjesna prostoduπnost koja joπ uveliko vlada domaÊim navikama; povezivati turizam s izvjesnim glamurom, izbjegavati zahtjevne ambijente, krhotine povijesti.

Stoga se preporuËa posjetiti primjerice stranice The­ Castle­s of Wale­s www.castlewales.com koje ukazuju na ponos i sampouzdanje ove britanske pokrajine (2.931.000 stanovnika, 8.015 km2) u stvaranju afi­rma­tivne percepcije vlastite baπtine, nezavisno od mjerila velikih centara. Velπki spomenici srodni su spomenicima KarlovaËke æupanije, po mjeri arhitekture i najËeπÊe ne­sklonoj povijesnoj sudbini. Mjesto koje zauzimaju na nacionalnim, a sve viπe i europskim kulturnim obzorima poticajan je primjer.

Igor »u­li­g

VIR­TUALNO VA©I: STAR­I GR­ADOVI KAR­LOVA»KE ÆUPANIJE NA INTER­NET ADR­ESI www.castellum-k­a.comGr­adsk­i muzej Kar­lovac, 20. veljaËe 2003.

PREZENTACIJA ∑ IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

�6 GLAS

G­LASNO I JASNO

GLAS GR­ADSKOG MUZEJA KAR­LOVAC, god. I, br­. 1-2, pr­osinac 2002.Gr­adsk­i muzej Kar­lovac, 18. pr­osinac 2002.

Za Dan Gradskog muzeja Karlovac organizi­rano je predstavljanje prvog broja Glasa Gradskog muzeja Karlovac, muzejskog Ëaso­pisa, koji Êe izlaziti dva puta godiπnje ­ za Meunarodni dan muzeja 18. svibnja i Dan

Gradskog muzeja Karlovac 18. prosinca. Kako je prvi broj izaπao krajem proπle godine, tako je zapravo obu­hvatio muzejsku djelatnost Ëitave 2002. godine i tiskan je kao dvobroj.

Cilj Glasa je popularizacija muzejske djelatnosti u naj­πiroj javnosti, uspostavljanje otvorenog i prijateljskog dijaloga o muzejskoj i kulturnoj problematici s ukljuËi­vanjem svih relevantnih osoba koje mogu kvalitetno pridonijeti rjeπavanju konkretnih problema i situacija u kulturi, a posebice u muzejskoj struci.

Uz uredniπtvo koje saËinjavaju struËni djelatnici Grad­skog muzeja Karlovac, prvi dvobroj kao glavne i od­govorne urednice potpisuju Antonija Druæak i Sanda KoËevar.

Sam Glas ima tridesetak Ëlanaka, Ëiji autori nisu samo djelatnici Gradskog muzeja buduÊi da je Glas otvoren svima. »lanci su podijeljeni u nekoliko duhovito imeno­vanih rubrika koje se poigravaju rijeËju glas. Pr­oglas donosi cilj i svrhu Glasa, Iz sv­e­g glasa raspravlja o problemima koji pritiπÊu Gradski muzej Karlovac (zah­tjev za novim muzejskim prostorom, pitanje relevantno­sti Galerije “Vjekoslav Karas”, te pitanje Staroga grada Dubovca). Glasno i jasno je rubrika koja pokriva sve aspekte muzejske djelatnosti: akvizicije, zaπtitu i restau­raciju, istraæivanje, prezentaciju ∑ izloæbe, predavanja, publikacije, muzejsku pedagogiju te struËne seminare i kongrese. Slijedi rubrika S r­azglasa koja najavljuje buduÊe projekte Gradskog muzeja Karlovac, Glasonoπa

je namijenjena utiscima, komentarima, pohvalama i po­kudama Ëitalaca, dok Glaspapir­ donosi veÊ objavljene tekstove o odreenom problemu u kulturi, a koji traæi paænju i bruπenje javnosti. I naposljetku, tu su Oglasi pr­odaje­ kojima Gradski muzej Karlovac po popularnim cijenama nudi na prodaju svoje publikacije, te Ispod glasa rubrika koja na ironiËan naËin komentira doga­anja vezana uz Muzej.

Svi tekstovi su bogato popraÊeni kvalitetnim fotografi­­jama Gorana VraniÊa, Zvonimira Gerbera, fotografi­jama iz arhive KarlovaËkog tjednika, KarlovaËkog lista i Kon­ture, a privlaËnost duguje i grafi­Ëkom oblikovanju Saπe StubiËara. Glas Gradskog muzeja Karlovac tiskan je u 600 primjeraka u ITG­u, Zagreb i bio je besplatno dije­ljen svim zainteresiranima.

Sam Ëasopis, uz rijeËi pohvale i podrπke, predstavili su Æelimir Laszlo, predsjednik Hrvatskog muzejskog dru­πtva i KarlovËanin dr. Danko Plevnik, publicist, a po­sjeÊenosti promocije pridonijela je i najava glasonoπe ulicama grada, nekoliko dana prije.

San­da KoËe­var

PREZENTACIJA ∑ IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

GLAS �7

G­LASNO I JASNO

MOJA NAJBOLJA R­ADIONICAMala dvor­ana Gr­adsk­og muzeja Kar­lovac, veljaËa 2003.

Problem posjete muzeja za osobe s poseb­nim potrebama susreÊe se Ëesto u mu­zejskoj praksi. Svjedoci smo da ovaj dio naπe populacije muzeje uopÊe ne posjeÊu­je. Gradski muzej Karlovac kao ni veÊina

muzeja nema rijeπeno pitanje adekvatnog prilaza za osobe s posebnim potrebama koje bi æeljele posjetiti naπe zbirke. Nedostatak odgovarajuÊeg vozila Ëini ih vezanima za dom i mjesto stanovanja tako da im je posjet Muzeju gotovo neizvediv, πto ukazuje na neprila­goenost druπtva njihovim potrebama.

Na dvodnevnoj radionici povodom Valentinova u pro­storijama Muzeja okupili su se Ëlanovi Udruge za po­moÊ osobama s mentalnom retardacijom Rajska ptica, Ëlanovi Udruge invalida djeËje i cerebralne paralize, distrofi­Ëara i tjelesnih invalida grada Karlovca i uËeni­ci Centra za odgoj i obrazovanje Banija. Bile su tamo Katja VukmaniÊ, Aleksandra Podrebarac, Branka PaviÊ i Dragica Eror iz Rajske­ ptice­, Renato BrajkoviÊ, tajnik Udruge invalida koji svojim volonterskim radom nastoji prikupiti sredstva za kupnju specijalnog vozila namje­njenog prijevozu osoba s posebnim potrebama i Sanda KovaËeviÊ, studentica Waldorfske pedagogije.

Valentinovo je idealan povod da se sastanemo jer na taj dan volimo viπe nego svakodnevno. Naπ cilj bio je izraditi najljepπe Ëestitke koje Êemo pokloniti najdraæi­ma. Prvi dan smo crtali na papirnim podlogama s ma­sking fi­lmom. Masking fi­lm gumasta je tekuÊina koja omoguÊuje prikrivanje povrπina koje ne æelimo bojati. Nakon bojanja, guma se skida i nastaju zanimljivi oblici koji izranjanju iz slojeva tempera boje.

Sutradan smo se zapitali πto bi Valentinovo bilo bez cvjetova i ruæa? Brzo smo prionuli izradi Ëestitki koje su bile prava umjetniËka djela. Roze, crvene, bijele, ukra­

πene ruæe od papirnatih maramica plijenile su svojom ljepotom. Naπe Ëestitke bile su toliko zanimljive da su zainteresirale i skrbnike naπih gostiju. Oni su takoer zapoËeli izraivati Ëestitke, tako da se broj sudionika poveÊavao.

Dolazak televizijske ekipe stvorio je pomalo napetu at­mosferu. Svi su se prestali hihotati, blago utihnuli i kao pravi umjetnici postali profesionalni u predoËavanju svoga rada. Braco je izvadio mapu sa slikama, IvanËica je predstavila naËin izrade ruæe od papira, a Renato se prisjetio davnog dogaaja.

Dok je πetao gradom ugledao je gospou u kolicima kojima su se probuπile gume. Nitko nije imao v­r­e­me­na da je odveze kuÊi, pa je ona satima bespomoÊno sjedi­la na istom mjestu. Renato joj je pomogao, a ta topla ljudska gesta bila je poËetak trajnog prijateljstva.

Sa zavrπetkom naπe radionice druπtvo se poËelo razila­ziti. Sanda i ja dobile smo divne poklone i tople zagrlja­je od Ëlanova Udruge √Rajska ptica≈. Cika i smijeh su utihnuli, a mi smo sjele umorne, ali jako sretne.

Ale­ks­an­dra Gore­ta

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

Dragi sugraani ako ne znate ili nemate ideju πto kupiti za roendan, imendan ili neku drugu prigodu, posjetite prostorije Udruge Rajska ptica, ©etaliπte dr. Franje Tumana i provjerite πto su vrijedne ruËice pripremile za Vas.

�8 GLAS

G­LASNO I JASNO

KAKO MLADIMA PR­IBLIÆITI MUZEJ:

U SLAST - ZAJEDNI»KA MUZEJSKO-EDUKATIVNA I NAGR­ADNA IGR­A POVODOM ME–UNAR­ODNOG DANA MUZEJA

S ciljem aktivnijeg koriπtenja i prepoznava­nja muzeja kao mjesta uËenja, razmjene iskustva, razvijanja miπljenja i stavova, razumijevanja i tolerancije i oplemenjiva­nja svakodnevnog æivota, te u pokuπaju

da se muzeji populariziraju meu mladima, muzejski djelatnici grada Zagreba i okolice od 1996. godine pro­vode zajedniËku edukativnu akciju kojom obiljeæavaju Meunarodni dan muzeja, 18. svibanj. Zdruæeni zajed­niËkom temom akcije i knjiæicom, svojevrsnom ulazni­com, muzeji sudionici svojim posjetiteljima prireuju raznovrsne edukativne programe. Putem interaktivnih radionica, igraonica, izloæbi i predavanja, cilj im je zain­teresirati, ostaviti dojam, pobuditi znatiæelju i potaknuti æelju za ponovnim dolaskom u muzej. Kako djeca najËe­πÊe posjeÊuju muzeje u okviru obaveznih πkolskih pro­grama, akcijom se æeli postiÊi upravo ono suprotno, a to je njihov samostalan i individualan dolazak. Zato se akcija jednim dijelom i odvija u vrijeme proljetnih πkol­skih praznika kada muzeji svojim programima mogu ponuditi kvalitetno ispunjavanje slobodnog vremena.

Osim πto je edukativna, akcija je i kompetitivna, te u obliku prikupljanja peËata posjeÊenih muzeja (zadatak je obiÊi najmanje deset muzeja) najupornije i najvjerni­je posjetitelje nagrauje na zavrπnoj sveËanosti koja se odræava na sam dan muzeja. U mjesec dana, koliko igra traje, posjetitelji ne samo da se upoznaju s razli­Ëitim vrstama muzeja i njihovim programima, veÊ sa spoznajom o korisnosti muzeja za njih same. Nakon zavrπene akcije trajno im ostaje knjiæica s popisom svih

muzeja sudionika i to ne kao uspomena, nego kao kori­stan i vrijedan kulturni vodiË u svijet muzeja.

I ove su godine muzealci pripremili joπ jednu u nizu, veÊ osmu po redu, edukativnu akciju. Do sada su odræa­ne muzejske igre pod nazivima Tko je u muzeju oduπe­vio profesora Baltazara (Muzejski dokumentacijski cen­tar, 1996), Cvijet (Arheoloπki muzej u Zagrebu, 1997), Put pod noge (Muzej Mimara, 1998), od…do (Hrvatski πkolski muzej, 1999), 2000 (Etnografski muzej u Zagre­bu, 2000), JaËajmo se (Hrvatski πportski muzej, 2001) i KuÊa (Muzej Staro selo Kumrovec, Muzeji Hrvatskog zagorja, 2002). Broj sudionika, kako posjetitelja tako i muzejskih institucija, je u stalnom porastu s tendenci­jom proπirenja akcije i izvan Zagreba. Tako je u ovogodi­πnjoj igri U slast sudjelovalo 30­ak muzeja grada Zagre­ba, grada Velike Gorice, Krapinsko­zagorske æupanije i grada Siska, a temom su se prikljuËili pojedini muzeji iz Splitsko­dalmatinske æupanije, grada Koprivnice i gra­da Pazina.. ZajedniËka tema bila je hrana te je i naziv akcije bio primamljivo gurmanski U slast. Kao i svake godine akcijom koordinira jedan muzej, a ovogodiπnju je predvodio Muzej Prigorja u Sesvetama. S obzirom na raznolikost muzeja i njihovih zbirki, posjetitelji su od 16. travnja do 18. svibnja imali priliku otkriti πto su sve muzealci pripremili na temu hrane. Kreativni, interaktiv­ni, a neki Ëak i jestivi, edukativni programi prezentirali su zadanu temu s razliËitih aspekata: od hrane u proπlo­sti, hrane razliËitih kultura i naroda do hrane kao izraza umjetniËkog stvaranja. No upravo je prava vrijednost i bit svih muzejskih programa u pruæanju one duhovne hrane koju muzeji posjeduju, omoguÊujuÊi i posreduju­

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

GLAS ��

G­LASNO I JASNO

Êi nezamjenjivo iskustvo susreta i uËenja pomoÊu origi­nalnih predmeta. Zato Êe bez obzira na teme buduÊih zajedniËkih muzejsko­edukativnih akcija, muzeji uvijek biti i ostati neiscrpan izvor duhovne hrane, a naπ cilj je da putem ovakvih akcija mladi posjetitelji to nauËe pre­poznati i koristiti. Stoga pratite muzejska do­gaanja, otkrivajte muzeje u svom susjedstvu, a iduÊe godine ukljuËite se u joπ jednu muzejsku igru i saznajte πto su to muzeji za vas pripremili.

An­dre­j­a Sme­tko, Hrvats­ki­ povi­­j­e­s­n­i­ mu­ze­j­

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

50 GLAS

G­LASNO I JASNO

DOKUMENTAR­IST ∑ NOVO R­ADNO MJESTO U NA©EM MUZEJUMuzej Mimar­a, 0�. oæujak­ 2003.

U organizaciji Muzejskog dokumentacij­skog centra odræan je u Zagrebu semi­nar za kustose i dokumentariste sje­verozapadne Hrvatske kojim je radna skupina u sastavu Vlatka PaviÊ (MDC),

Dubravka OsreËki­JakeliÊ (MUO), Dora BoπkoviÊ (HPM) i Vesna DakiÊ (TehniËki muzej) predstavila Pravilnik o sadræaju i naËinu voenja muzejske dokumentacije o muzejskoj grai (NN, 108/02) te Pravilnik o uvjetima i naËinu ostvarivanja uvida u muzejsku grau i doku­mentaciju (NN, 115/01). Ovim se Pravilnikom muzejskoj dokumentaciji o muzejskoj grai pristupa na puno kon­kretniji i minuciozniji naËin, te defi­niraju postupci koji se odnose na stvaranje i pohranjivanje muzejske doku­mentacije. S obzirom da se i muzejska dokumentacija πtiti kao kulturno dobro i na nju se primjenjuju propisi o zaπtiti kulturnih dobara, dobrodoπao je ovakav su­vremeniji, unifi­cirani naËin voenja dokumentacije, a problemi implementacije Pravilnika rjeπavat Êe se „u hodu”, te Êe, za oËekivati je, dovesti i do njegovih pro­mjena i poboljπanja.

Nakon pojedinaËnih predstavljanja pojedinih segmena­ta Pravilnika preπlo se na rjeπavanje konkretnih proble­ma. Sama, na trenutke vrlo æuËna, diskusija vodila se uglavnom oko Pravilnika o sadræaju i naËinu voenja muzejske dokumentacije o muzejskoj grai zbog spe­cifi­Ënosti pojedinih muzeja ili zbirki, te je iznijela na svjetlo dana nerazumijevanje izmeu Zagreba, kao cen­tra i ostalih sredina koje se susreÊu sa specifi­Ënim pro­blemima. Osnovna je zamjerka i bila ta πto u radnoj skupini nije bilo kolega iz ostalih sredina koji bi svojim iskustvima zasigurno pridonijeli donoπenju kvalitetni­jeg Pravilnika.

Kako je muzejska dokumentacija sustavno izraen, pri­kupljen, organiziran i pohranjen skup podataka, nastao u tijeku struËne obrade, zaπtite i prezentacije muzejske grae, javlja se potreba za struËnom osobom koja Êe tu dokumentaciju i voditi.

TKO JE DOKUMENTAR­IST U MUZEJU?Kriæanac izmeu knjiæniËara i arhivista.

Zakon o muzejima (NN, 142/98) defi­nira ga kao struËno muzejsko osoblje s visokom struËnom spremom i po­loæenim struËnim ispitom, a moæe napredovati u svom zvanju, ako zadovoljava Zakonom propisane uvjete, te postati viπi dokumentarist i dokumentarist savjetnik.

Prvi dokumentaristi su vjerojatno bili pisari koji su vo­dili inventarne knjige kraljevskih kuÊa na glinenim tabli­cama u Staroj GrËkoj i Rimu.

Danaπnji dokumentarist mora, takoer, biti predan ra­du, strpljiv, ali energiËan, mora imati dobro razvijene organizacijske i koordinacijske sposobnosti, biti timski igr­aË jer mora usko suraivati sa struËnim muzejskim osobljem, ponajprije kustosima, muzejskim pedagozi­ma, restauratorima, preparatorima, informatiËarima, fo­tografi­ma…, mora sam nuditi brzo i efi­kasno rjeπavanje problema, te odliËno vladati raËunalom.

Odgovoran je za sastavljanje, sreivanje i Ëuvanje:

­ primarne dokumentacije koja se odnosi na sljedeÊe poslove: akviziciju predmeta, zaprimanje u muzej, po­hranu, inventarizaciju, katalogiziranje, posuivanje

STRU»NI SEMINARI I KONGRESI

GLAS 51

G­LASNO I JASNO

­ sekundarne dokumentacije (knjige audiovizualnih fondova, hemeroteke, evidencije o izloæbama, o kon­zervatorsko­restauratorskim postupcima, pedagoπkoj djelatnosti, struËnom i znanstvenom radu, izdavaËkoj djelatnosti, marketingu i odnosima s javnoπÊu, o osni­vanju i povijesti muzeja)

­ tercijarne dokumentacije (sreivanje podataka tako da se odreene Ëinjenice i ideje mogu korisno izdvo­jiti kad je to potrebno ­ izrada raznovrsnih kataloga i indeksa).

Vi­πn­j­a Las­i­Ê

STRU»NI SEMINARI I KONGRESI

52 GLAS

G­LASNO I JASNO

GLAS 52

2. OKR­UGLI STOL STR­UKOVNIH UDR­UGA LIKOVNIH UMJETNIKA HR­VATSKEZadar­, 05. tr­avanj 2003.

Kako je krajem proπle godine prilikom odr­æavanja okruglog stola strukovnih udruga likovnih umjetnika Hrvatske u »akovcu najavljeno, drugi sastanak koordinacije strukovnih udruga likovnih umjetnika Hr­

vatske organiziran je u Zadru zalaganjem Hrvatskog dru­πtva likovnih umjetnika Zadar.

Okupljeni predstavnici HDLU Varaædin, HDLU Osijek, HD­LU Istre, HDLU Rijeke, HDLU Meimurja, HDLU Split, i HDLU Zadar su oπtro prosvjedovali zbog smanjenja doprinosa za obavezna osiguranja i zbog postupnog ukidanja steËenih prava samostalnih umjetnika na so­cijalno zbrinjavanje. Joπ jednom su potvrdili Kriterije za utvrivanje statusa relevantnih galerija i izloæbenih prostora koji su izraeni na prvom skupu u »akovcu te su, ohrabreni predoËenim tumaËenjem Ministarstva pravosua RH o statusu strukovnih udruga likovnih umjetnika u kojem se tumaËi da su svi HDLU­ovi jed­nakopravni, istakli da Êe likovne strukovne udruge, HD­LU­ovi Hrvatske, saËiniti popise za priznavanje statusa relevantnih galerije i izloæbenih prostora i do 1. svibnja 2003. godine dostaviti ih HZSU­u i Ministarstvu kultu­re RH. Sudionici su opetovano ocijenili da je proπlo­godiπnji HZSU­ov pokuπaj revizije popisa relevantnih izloæbenih prostora neslavno i skandalozno izveden. Radi predstavljanja aktualne problematike i iznalaæenja rjeπenja, predstavnici koordinacije HDLU­ova Hrvatske (Eugen Vodopivec Borkovsky, Marko GugiÊ, Konstantin Kostov i Mihael ©tebih) obavit Êe razgovore s nadleæni­ma u Ministarstvu kulture RH i HZSU. Koordinacija je ovom prilikom inicirala i organizaciju godiπnje manife­stacije/izloæbe koja bi okupljala sve HDLU­ove.

An­ton­i­j­a Dru­æak

STRU»NI SEMINARI I KONGRESI

GLAS 53

S RAZG­LASA

Gradski muzej Karlovac planira tijekom 2003. godine objaviti pretisak i prijevod knjige Jakova ©aπela (Schaschel) Bilde­r­ au­s de­m Or­ie­nte­ ∑ au­fge­nomme­n wä­hr­e­nd e­ine­r­ Re­ise­ nach Ägypte­n, Nu­bie­n,

Su­dan ∑ in de­n Jahr­e­n 1853 u­nd 1854. (Slike­ s Istoka snimlje­ne­ za v­r­ije­me­ pu­tov­anja u­ Egipat, Nu­biju­, Su­­dan ∑ 1853. i 1854. godine­).

Jakov ©aπel, slikar i puπkar roen je 1832. godine u Kapeli u Koruπkoj. Neko vrijeme je imao vlastitu puπkar­sku radionicu i poduËavao crtanje na srednjoj πkoli u Novom Mestu. Od 1857. do svoje smrti 1903. godine bio je istaknuti graanin Karlovca gdje je vodio vlasti­tu poznatu puπkarsku radionicu, aktivno sudjelovao u druπtvenom æivotu grada, te ostavio nekoliko poznatih panorama Karlovca.

Tijekom 1853. i 1854. godine putovao je kao misionar Egiptom i Sudanom. Kao rezultat tog putovanja nastala je u Karlovcu 1863. godine rukom pisana knjiga Bilde­r­ au­s de­m Or­ie­nte­, danas izloæena na stalnom postavu Gradskog muzeja Karlovac (inv. br. KP­460). Knjiga je bila izloæena i nagraena na Prvoj dalmatinsko­hrvat­sko­slavonskoj izloæbi u Zagrebu veÊ iduÊe godine te na Milenijskoj izloæbi u Budimpπti 1896. Ima 216 strani­ca, a ilustrirana je s 34 ©aπelova crteæa razliËitih prizora iz Afrike, te ©aπelovim autoportretom.

Sastoji se od predgovora s povijesnim podacima o misi­ji u Srediπnjoj Africi i autorovim razlozima za prikljuËiva­nje misiji, te Ëetiri dijela od kojih je svaki podijeljen u nekoliko poglavlja. ©aπel kronoloπki opisuje putovanje, a poglavlja imaju opisne naslove.

JAKOV ©A©EL, BILDER­ AUS DEM OR­IENTE

Nadamo se da Êe Bilde­r­ au­s de­m Or­ie­nte­ biti dobro pri­hvaÊen kao izvor za buduÊa istraæivanja povjesniËara, povjesniËara umjetnosti zbog slikovnih priloga, putopi­saca, a posebno etnologa jer donosi prizore iz æivota stanovnika Afrike u poglavljima: Re­ligija, sv­e­Êe­nstv­o, lije­Ënici i br­akov­i cr­naca, Ratne­ sv­e­Ëanosti i obiËaji cr­­naca, Cr­naËka zanimanja i izr­ada æe­lje­za, Hajka na r­o­bov­e­ i mor­alna izopaËe­nost u­ Su­danu­…

San­da KoËe­var

5� GLAS

S RAZG­LASA

NOVI PR­AVILNIK O IZLOÆBENOJ DJELATNOSTI GALER­IJSKOG ODJELA GMK

Galerijski odjel Gradskog muzeja Karlovac u sadræajnom smislu obavlja muzejsku i galerijsku djelatnost. Prva je okrenuta pre­ma vrijednostima sadræanim u povijesno­ umjetniËkoj baπtini, a druga zahtijeva an­

gaæiranu uronjenost u likovno umjetniËku sadaπnjost. GrËevitost zagrljaja muzejske i galerijske djelatnosti tvorbena je osobina fi­zionomije izloæbene politike Gale­rijskog odjela GMK.

Jedna od osobina ovakvog sveobuhvatnog pristupa izloæbenoj politici jest nepostojanje koherentnog estet­sko­umjetniËkog usmjerenja izloæbene djelatnosti Ga­lerijskog odjela GMK. Posljedica je raznovrsnost izloæ­benih programa kojima Galerijski odjel GMK pokriva πiroko podruËje interesa defi­nirano uvaæavanjem obve­zujuÊe tradicije kontinuiranog izloæbenog djelovanja od 1945. godine i recentne umjetniËke prakse. Izloæbeni program Galerijskog odjela GMK pri tom vodi raËuna o

visokoj umjetniËkoj kvaliteti izlagaËa, o obogaÊivanju zbirke Galerijskog odjela GMK vrijednim umjetniËkim djelima, o obogaÊivanju umjetniËkog i kulturnog æivota grada Karlovca.

Novi Pravilnik o izloæbenoj djelatnosti Galerijskog odje­la GMK u Galeriji √Vjekoslav Karas≈, koji donosimo u cijelosti, kao novitet ustanovljuje UmjetniËki savjet Galerije √Vjekoslav Karas≈, defi­nira shemu izloæbene djelatnosti te propisuje modele angaæmana GMK pri organizaciji izloæbene djelatnosti.

Novoimenovani UmjetniËki savjet Galerije √Vjekoslav Karas≈ u sastavu: Nikola Albaneæe, Zlatko Keser, Iva Körbler, Mladen PejakoviÊ, Ive ©imat Banov prvi posao u tom svojstvu Êe odraditi poËetkom ljeta ove godine tijekom priprema prijedloga izloæbenog programa Gale­rijskog odjela GMK.

An­ton­i­j­a Dru­æak

GLAS 55

S RAZG­LASA

1. UVOD

1.1. Pravilnik o organiziranju izloæbene djelatnosti Ga­lerijskog odjela Gradskog muzeja Karlovac u Ga­leriji „Vjekoslav Karas” donijet je poradi zaπtite digniteta izloæbene djelatnosti Galerijskog odjela Gradskog muzeja Karlovac.

1.2. Izloæbeni prostor u Galeriji „Vjekoslav Karas”, Lju­devita ©estiÊa 3, Karlovac, dalje Galerija, namije­njen je odræavanju povremenih umjetniËkih izloæ­bi, te ostalih prezentacijskih djelatnosti vezanih uz umjetnost: predavanja, promocije, okrugli stolovi i sliËno po programu rada Galerijskog odjela Grad­skog muzeja Karlovac, dalje GMK kojeg utvruje UmjetniËki savjet Galerije Vjekoslav Karas.

1.3. UmjetniËke izloæbe te ostale prezentacijske djelat­nosti vezane uz umjetnost mogu gostovati u Ga­leriji ukoliko ih odobri UmjetniËki savjet Galerije “Vjekoslav Karas”.

2. UMJETNI»KI SAVJET G­ALERIJE „VJEKOSLAV KARAS”

2.1. »lanove UmjetniËkog savjeta Galerije „Vjekoslav Karas” imenuje StruËno vijeÊe GMK na prijedlog kustosa Galerije „Vjekoslav Karas” i voditelja Ga­lerije „Vjekoslav Karas” na vrijeme od 3 godine s moguÊnoπÊu ponovnog imenovanja.

2.2. UmjetniËki savjet Galerije „Vjekoslav Karas” sasto­ji se od pet Ëlanova: tri povjesniËara umjetnosti i dva umjetnika.

2.3. UmjetniËki savjet obavlja sljedeÊe poslove:∑ na poziv kustosa Galerije sastaje se jedanput godi­

πnje ­ poËetkom ljeta, i razmatra i odobrava izloæ­beni pogram galerijskog odjela GMK planiran za sljedeÊu godinu

∑ prijedlozima i savjetima pomaæe u realizaciji plani­ranih izloæbenih programa

∑ struËnim krugovima i πiroj javnosti objavljuje te promiËe izloæbenu djelatnost Galerije.

2.4. »lanovi UmjetniËkog savjeta Galerije za svoj rad dobivaju godiπnju novËanu naknadu za tekuÊu go­

dinu u dogovorenom iznosu. Potrebna fi­nancijska sredstva biti Êe osigurana iz sredstava za program­sku djelatnost galerijskog odjela GMK.

2.5. UmjetniËki savjet Galerije ima ingerenciju i nad ostalim izloæbenim prostorima (Mala dvorana, Ta­van, Dvorana na Starom gradu Dubovcu, Vojarna) u sastavu GMK u sluËaju da se u njima izlaæu likov­ni i multimedijalni umjetniËki radovi.

2.6. Imena Ëlanova UmjetniËkog savjeta Galerije bit Êe istaknuta na publikacijama umjetniËkih izloæbi koji­ma je GMK organizator i suorganizator.

3. SMJERNICE ZA SASTAVLJANJE PROG­RAMA IZLOÆ­BENE DJELATNOST

3.1. Pri sastavljanju programa izloæbene djelatnosti vo­di se raËuna o visokoj umjetniËkoj kvaliteti izlaga­Ëa, o obogaÊivanju zbirke Galerijskog odjela GMK i o obogaÊivanju umjetniËkog i kulturnog æivota grada Karlovca

3.2. Godiπnja shema izloæbene djelatnosti Galerijskog odjela GMK glasi:

∑ retrospektivna izloæba umjetnika zastupljenog u zbirci Galerijskog odjela GMK ili izloæba umjetnina iz zbirke Galerijskog odjela GMK ili izloæba kojom se obrauje karlovaËka likovna baπtina

∑ izloæba iz ciklusa “Iz karlovaËkih ateljea” Izloæbe iz ovog ciklusa sustavno objelodanjuju i

valoriziraju rad suvremenih likovnih stvaralaca na­stanjenih u Karlovcu.

∑ izloæbena manifestacija “KarlovaËki likovni susreti” Izloæbena manifestacija se odræava u sklopu obilje­

æavanja Dana grada Karlovca. Ova skupna, æirirana izloæba susret je karlovaËkih likovnih i multimedi­jalnih stvaralaca s likovnim i multimedijalnim stva­raocima drugih hrvatskih gradova, a regulirana je posebnim Pravilnikom (ur.br. 261/1­20020)

∑ Hrvatski trijenale akvarela Izloæba se organizira svake tri godine u suorgan­

izaciji GMK i Galerije umjetnina Grada Slavonskog Broda sa ciljem pruæanja uvida u svojstva i zna­

PRA­VIL­NIK O ORGA­NIZIRA­NJU IZL­OÆ­BE­NE­ DJE­L­A­T­NOS­T­I GA­L­E­RIJS­KOG ODJE­L­A­ GRA­DS­KOG MUZE­JA­ KA­RL­OVA­C U GA­L­E­RIJI “VJE­KOS­L­A­V KA­RA­S­”

56 GLAS

S RAZG­LASAËajke akvarela kao likovne tehnike i discipline u Hrvatskoj. Regulirana je posebnim Pravilnikom.

∑ Godiπnji natjeËaj za mlade likovne i multimedijalne umjetnike (do 40 godina) s podruËja Republike Hr­vatske

Izloæbama Êe se retrospektivno predstavljati, teme­ljem natjeËaja, odabrani umjetnici. Izloæba Êe prido­nijeti transformaciji Galerije u aktivnog sudionika suvremenih likovnih i multimedijalnih dogaanja na nacionalnom nivou.

∑ ostalo Umjetnici koji nisu obuhvaÊeni u gore navedenim

kategorijama, a zainteresirani su za izlaganje u Ga­leriji mogu do 15. lipnja na adresu Gradskog muze­ja Karlovac, Galerija „Vjekoslav Karas”, uz naznaku izloæbeni prijedlog, Strossmayerov trg 7, 47 000 Karlovac poslati molbu za izlaganje te uz nju oba­vezno priloæiti æivotopis, preglednik radova, kon­takte te koncepciju izloæbe, ukoliko postoji.

∑ samostalna izloæba renomiranog umjetnika∑ 2 ­ 3 gostujuÊe izloæbe

4. ORG­ANIZACIJA I FINANCIRANJE IZLOÆ­BENE DJELAT­NOSTI U ORG­ANIZACIJI G­MK

4.1. Umjetnici kojima izloæbu organizira GMK na temelju izloæbenog programa Galerijskog odjela GMK, ne plaÊaju koriπtenje prostora, transport umjetnina, tehniËki postav izloæbe, fotografi­ranje, pripremu, tisak, oblikovanje i distrubuciju pozivnica, plakata i kataloga izloæbe.

4.2. GMK Êe obveze ostvariti prema novËanim sredstvi­ma kojima raspolaæe u skladu s dogovorom i ugo­vorom koji dogovori i potpiπe s izlagaËem.

4.3. U skladu s fi­nancijskim moguÊnostima GMK Êe na­kon svake izloæbe u vlastitoj organizaciji otkupi­ti umjetniËko djelo za potrebe zbirke Galerijskog odjela.

4.4. U sluËaju nedostatka sredstava za otkup, odabrani rad, ukoliko nije dogovoreno drugaËije, ulazi na listu prioriteta za otkup uz odobrenje UmjetniËkog savjeta Galerije.

4.5. Autor koncepcije izloæbe, predgovora izloæbi i likov­nog postava je kustos Galerije „Vjekoslav Karas”ili druga struËna osoba prema dogovoru kustosa Ga­lerije „Vjekoslav Karas” i umjetnika uz odobrenje UmjetniËkog savjeta Galerije.

5. ORG­ANIZACIJA I FINANCIRANJE IZLOÆ­BENE DJELAT­NOSTI U SUORG­ANIZACIJI G­MK I DRUG­E USTANOVE

5.1. GMK moæe biti suorganizator æiriranih izloæbi re­trospektivnih, problemskih, samostalnih i ostalih prezentacijskih djelatnosti vezanih uz likovnu i multimedijalnu umjetnost.

5.2. Suorganizacija se regulira dogovorom ili potpisiva­njem ugovora izmeu suorganizatora.

5.3. Suorganizaciju mora odobriti UmjetniËki savjet Ga­lerije.

6. ORG­ANIZACIJA I FINANCIRANJE IZLOÆ­BENIH G­OSTO­VANJA

6.1. GostujuÊe izloæbe se prihvaÊaju i realiziraju na te­melju dogovora i ugovora s organizatorom uz odo­brenje UmjetniËkog savjeta Galerije.

6.2. Koriπtenje prostora i tehniËki postav se plaÊa po cjeniku koji je dio ovog pravilnika osim ako ravna­telj nije odluËio drukËije.

6.3. Organizator izloæbe osigurava tiskane dokumente izloæbe.

6.4. Distrubuciju pozivnica i promidæbu u medijima obavlja GMK.

7. HUMANITARNE IZLOÆ­BE I IZLOÆ­BE U ORG­ANIZACIJI POJEDINIH UDRUG­A

7.1. Organiziranje i gostovanje izloæbi humanitarnog karaktera i izloæbi pojedinih udruga mora odobriti UmjetniËki savjet Galerije.

7.2. Koriπtenje prostora i tehniËki postav organizator plaÊa po vaæeÊem cjeniku koji je dio ovog Pravilni­ka, osim ako ravnatelj nije odluËio drukËije.

7.3. Ukoliko nemaju odobrenje UmjetniËkog savjeta Galerije “Vjekoslav Karas”, izloæbe humanitarnog karaktera i pojedinih udruga iznimno se dopuπtaju po odluci ravnatelja. U ovom sluËaju GMK ne obo­brava koriπtenje zaπtitnog znaka GMK na promidæ­benom materijalu izloæbe.

8. ZAKLJU»NE ODREDBE

8.1. Pravilnik stupa na snagu danom donoπenja.

U Karlovcu, 2. travnja 2003.

GLAS 57

S RAZG­LASA

P O Z I V

Gradski muzej Karlovac (Strossmayerov trg 7) poziva umjetnike/ce zainteresirane za izlaga­nje u Galeriji „Vjekoslav Karas” (Lj. ©estiÊa 3, Karlovac) tijekom 2004. godine da do 15. lipnja 2003. godine na adresu Gradski muzej

Karlovac, Galerija „Vjekoslav Karas” ­ izloæbeni prijedlog, Strossmayerov trg 7, 47 000 Karlovac, dostave molbu, æi­votopis, preglednik radova, kontakte te, ukoliko postoji, prijedlog koncepcije izloæbe.

Gr­adsk­i muzej Kar­lovac, Str­ossmayer­ov tr­g 7

na temelju Ël. 3 Pravilnika o organiziranju izloæbene djelatnosti Galerijskog odjela GMK u Galeriji „Vjekoslav Karas” raspisuje

N AT J E » A Jza retrospektivno izloæbeno predstavljanje likovnog ili multime­dijalnog umjetnika dræavljana Republike Hrvatske do navrπenih 40 godina starosti na dan 15. lipnja 2003. godine izloæbom u organizaciji Gradskog muzeja Karlovac u Galeriji „Vjekoslav Ka­ras”, Lj. ©estiÊa 3, Karlovac, tijekom 2004. godine.

Rok za podnoπenje prijava je 15. lipnja 2003. godine. Prijavi priloæiti æivotopis i preglednik radova.

Adresa: Gradski muzej Karlovac, Galerija “Vjekoslav Karas” za izloæbeni NatjeËaj, Strossmayerov trg 7, 47 000 Karlovac.

NatjeËaj je objavljen u Vjesniku, Uskrsni trobroj 2003.

58 GLAS

S RAZG­LASA

KAR­LOVA»KI LIKOVNI SUSR­ETI 2003.

U Galeriji „Vjekoslav Karas” (Lj. ©estiÊa 3) tijekom svibnja 2003. godine traju prija­ve za sudjelovanje na izloæbenoj mani­festaciji KarlovaËki likovni susreti 2003. Uz umjetnike æivotom ili radom vezane

za Karlovac na sudjelovanje su pozvani Ëlanovi Hrvat­skog druπtva likovnih umjetnika Varaædin. Meu prijav­ljenim radovima struËni æiri u sastavu: Enes Quien, Kse­

nija Horvat Kipke i Antonija Druæak Êe odabrati radove za izlaganje na izloæbi te dodijeliti dvije ravnopravne otkupne nagrade. Izloæba je regulirana Pravilnikom Kar­lovaËkih likovnih susreta 2003. (Glas 1­2, 2002.), a bit Êe sveËano otvorena u srijedu, 9. srpnja 2003. godine prigodom obiljeæavanja Dana grada Karlovca.

An­ton­i­j­a Dru­æak

GLAS 5�

G­LASONO©A

DR­AGI »ITATELJI,OVA RUBRIKA NAMIJENJENA JE OBJAVLJIVANJU VA©IH KOMENTARA, POHVALA, POKUDA I PITANJA VEZANIH UZ DJELATNOST GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC I KULTURNU PROBLEMATIKU. VA©A PISMA U KLASI»NOM I ELEKTRONSKOM OBLIKU S NESTRPLJENJEM O»EKUJEMO, A U OVOM BROJU DONOSIMO NEKOLIKO OD­JEKA NA 1. BROJ NA©EG GLASA.

60 GLAS

G­LASPAPIR

POLITI»KA BATINA UMJESTO DIJALOGA »lanak­ Jasne Galjer­ iz 1��8. godine o situaciji u Osijek­u, Zagr­ebu i R­ijeci pok­azuje da gor­uÊi pr­oblemi muzeja i muzejsk­e str­uk­e nisu samo lok­alna k­ar­lovaËk­a pojava veÊ.dio opÊeg tr­enda za k­ojim naπa sr­edina k­ask­a 5 godina.

Aktualne domaÊe probleme na najdrastiËniji moguÊi naËin odraæavaju primjeri Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku, Muzeja su­vremene umjetnosti u Zagrebu i Moderne galerije u Rijeci. Nepostojanje komunikacije

na razini lokalne samouprave, odnosno negativna uloga koju u djelovanju tih ustanova imaju njihovi osnivaËi ­ u prvom sluËaju Æupanija osjeËko­baranjska, a u drugome i treÊem Grad Zagreb i Rijeka ­ zbog kojih se od Ministar­stva kulture RH traæi “odlu­Ëna i hitna zaπtita te­me­ljnih str­u­Ënih i pr­ofe­sionalnih naËe­la”, zapravo je samo vrh ledenog brijega nagomilanih goruÊih problema.

U praksi stvar izgleda ovako: preko predstavnika u upravnim vijeÊima, koji bi trebali biti osobe “iz r­e­da u­gle­dnih ku­ltu­r­nih i u­mje­tniËkih dje­latnika”, πto god to znaËilo, osnivaËi koriste izvrπne ovlasti za preuzimanje potpune kontrole nad ustanovama Ëiji je poloæaj dodat­no oteæan fi­nancijskom ovisnoπÊu. Sve je legalno, no da li i legitimno, pitanje je o kojemu dvije strane imaju suprotne stavove.

Ako ne bude pomaka, jedino moguÊe rjeπenje je in­stitucija vraÊanja osnivaËkih prava, odnosno “inte­r­na­cionalizacija” sluËaja, a ne bude li ni tada rezultata, muzejski djelatnici najavljuju zasad nepoznate joπ radi­kalnije mjere.

Prvi u nizu je veÊ gotovo zaboravljeni primjer osjeË­ke Galerije likovnih umjetnosti, gdje nestaje sa scene, πto je posljedica nesretnoga spleta okolnosti, jedna od svojedobno najuglednijih ustanova koje se bave Ëuva­njem, vrednovanjem te promoviranjem moderne i su­vremene umjetnosti. Propadanje te kulturne i muzejske ustanove, Ëija je zgrada stradala, u tragiËnome πestogo­diπnjem razdoblju nije, Ëini se, bilo dovoljno kao nega­

tivni primjer. Isti se scenarij, naime, ponavlja i u sluËaju zagrebaËkog Muzeja suvremene umjetnosti te rijeËke Moderne Galerije. Pri tome je simptomatiËno da se mo­nopolistiËko­pokroviteljski stavovi stranaka na vlasti u tim gradovima prema kulturi uopÊe bitno ne razlikuju.

SliËan nesporazum na relaciji struka ∑ Grad ­ Ministar­stvo kulture dogodio se i na prethodnom natjeËaju za ravnatelja zagrebaËkog Muzeja suvremene umjetnosti prije nekoliko godina, kada je Muzejsko vijeÊe Hrvat­ske, kao najviπe strukovno tijelo, odbilo potvrditi na na­tjeËaju izabranog kandidata, s time da je tom prilikom ­ bar deklarativno ­ u pitanju bila sporna programska koncepcija. Gradska je uprava tada bila izriËito protiv statusa muzejske ustanove tadaπnje Galerije suvreme­ne umjetnosti. “A” kategorija fundusa u meuvremenu je i dalje ostala ista, ali je (isti) osnivaË u potpunosti promijenio stav, istiËuÊi kao glavni argument upravo iskustvo i organizacijske sposobnosti potrebne za funk­cioniranje Muzeja suvremene umjetnosti u specifi­Ënoj situaciji kada je u pripremi izgradnja novoga muzeja…

Da situacija zagrebaËkog Muzeja suvremene umjetnosti nije, naæalost, sluËajna potvruje i primjer Moderne ga­lerije u Rijeci, gdje tamoπnji gradonaËelnik Slavko LiniÊ ne potvruje na natjeËaju regularno izabrnog ravnate­lja, a s obrazloæenjem da on odbija provesti koncepciju racionalizacije koja se, nakon gradske uprave provodi i u kulturi. Koja je, prema LiniÊevom miπljenju, “sv­ojim ne­r­acionalnim ponaπanje­m i sisanje­m iz pr­or­aËu­na du­­go zlou­potr­e­bljav­ala Gr­ad”. Da stvar bude zanimljivija, u protekle tri godine razvikani medijski sukob da ni tu nije u pitanju (ne)struËnost sadaπnjeg, veÊ Ëetvrtu go­dinu od gradske uprave nepotvrenog v.d. ravnatelja, nego politiËki razlozi. U kontekstu meunarodnih mani­

GLAS 61

G­LASPAPIR

POLITI»KA BATINA UMJESTO DIJALOGA »lanak­ Jasne Galjer­ iz 1��8. godine o situaciji u Osijek­u, Zagr­ebu i R­ijeci pok­azuje da gor­uÊi pr­oblemi muzeja i muzejsk­e str­uk­e nisu samo lok­alna k­ar­lovaËk­a pojava veÊ.dio opÊeg tr­enda za k­ojim naπa sr­edina k­ask­a 5 godina.

festacija, poput Biennalea mladih Mediterana i Meuna­rodnog biennalea crteæa, sjajnih izloæbeno­istraæivaËkih projekata iz podruËja rijeËke moderne i secesijske kul­ture, niza izloæbi suvremene umjetniËke produkcije i konaËno fundusa “B” kategorije, dakle nacionalnoga i meunarodnog znaËenja, LiniÊeva izjava kako je “su­πti­na su­koba u­ tajnici i dv­a fi­ziËka r­adnika za koja gospo­din Valu­πe­k ne­ov­laπte­no izdv­aja sr­e­dstv­a”, umjesto da ih otpusti, doista zvuËi groteskno.

U oËekivanju raspleta tih “slu­Ëaje­v­a”, πira kulturna javnost, u Ëijem se interesu svi navedeni i ini sliËni

sporovi i vode, joπ πuti. Preostalo je vrlo malo nade u (samo)svijest onih koji o tome na razini lokalne samou­prave odluËuju, a tiËe se moguÊih posljedica u uobliËa­vanju kulturnog identiteta.

Joπ je manje izgleda za njegovu afi­rmaciju koja nam na svjetskoj sceni tek predstoji, ako s obje zasad supro­stavljene strane ne bude sposobnosti za uspostavljanje elementarne komunikacije neophodne za svaku suvislu kulturnu politiku.

Jas­n­a Galj­e­r, Tj­e­dn­i­k, br. 49, 30. s­i­j­e­Ën­j­a 1998, s­tr. 53­55

Kultura je, izgleda, stalno pod prismotrom, kriva dok se ne dokaæe suprotno. To je sindrom koji teËe po vertikali od najviπih do najniæih oblika vlasti u Hrvat­skoj. Tome je tako jer se kultura koristi kao repre­zentativna fasada politike. A politika uvijek zazire od bilo koje struke, jer struka ima svoje parametre koji su razliËiti od politiËkih…

Pravila ponaπanja trebaju biti jasna i poznata, a ona to u ovom sluËaju jesu. Ono πto smeta je, ponovno, hipokrizija. Dok se jednoj ustanovi tolerira troπenje iz­van zadanih okvira, Muzeju grada Rijeke; konkretno, dotle se isti postupak u drugoj, primjerice u HNK­u, koristi kao povod za smjenjivanje. To stvara konfuzi­ju, nepovjerenje, nesigurnost i ogorËenje. Pametna se politika profi­lira kroz naËela koja beskompromi­sno slijedi u svim uvjetima, a ne kroz laviranja razliËi­ta od prilike do prilike…

Be­ri­s­lav Valu­πe­k, v.d. ravn­ate­lj­a Mode­rn­e­ gale­ri­j­e­, Ri­j­e­ka

Od sluËaja osjeËke Galerije likovnih umjetnosti na­stao je, naæalost, primjer, nesretan i neutjeπan za moje kolege. Prepoznajem okolnosti u kojima se oni danas nalaze. Politika i politiËki provizorij, koji su doπli glave ustanovi u kojoj radim, jer su oni izvan­strukovno odluËivali, pa i kreirali njezinu nesretnu sudbinu, identiËni su njihovoj situaciji. Ako su, dakle, srodne i sliËne okolnosti nastanka tih i takvih proble­ma, logiËno je zakljuËiti kako Êe i posljedice biti iste ili sliËne. Tu sudbinu jednostavno ne moæemo i ne smijemo dopustiti.

Vlas­ti­mi­r Ku­s­i­k, ku­s­tos­ Gale­ri­j­e­ li­kovn­i­h u­mj­e­tn­os­ti­, Os­i­j­e­k

I ravnatelj i Upravno vijeÊe MSU moraju biti πtit pred mogu­Êim negativnim djelovanjem ili utjecajem sredine, a pogotov­no vlasti. TragiËno je kada se dogodi suprotna situacija, pa neki Ëlanovi upravnih vijeÊa Ëak otvoreno rade protiv ustano­va kojoj su odreeni kao Ëlanovi…

Nada Vrklj­an­ Kri­æi­Ê, v.d. ravn­ate­lj­a

Mu­ze­j­a s­u­vre­me­n­e­ u­mj­e­tn­os­ti­, Zagre­b

62 GLAS

OG­LASI PRODAJE

1. BuæanËiÊ, V. Josip DiminiÊ sk­ulptur­e i cr­teæi (1�6� - 1�7�) GMK, 1�7�. 30 str­. cijena: 10,00 k­n

2. Sk­utar­i, P. DimnjaËar­ Ivan Bauer­ k­ar­lovaËk­i slik­ar­ (1�30 - 1��0) GMK, 1�82. 16 str­., u boji cijena: 10,00 k­n

3. Malek­oviÊ, V. Mir­oslav ©utej cr­teæi (1�57 - 1�82) GMK, 1�82.

2� str­., u boji, cijena: 10,00 k­n

�. ©imat Banov, I. Mladi hr­vatsk­i k­ipar­i Galer­ija Galæenica et al., 1�8�. 32 str­. cijena: 10,00 k­n

5. Sk­utar­i, P. Br­ank­o VidoviÊ

GMK, 1�85. 10 str­. cijena: 10,00 k­n

6. Sk­utar­i, P. 10+3 Kar­lovaËk­i umjetnici 1��5 - 1�85 GMK, 1�85. 32 str­. cijena: 10,00 k­n

GLAS 63

OG­LASI PRODAJE

7. ©imat Banov, I. Pitoma r­ijeË divljine (na r­ubu), Galer­ija Galæenica, GMK, Gr­adsk­i muzej Var­aædin, 1�86. 1� str­., dvojeziËno

cijena: 10,00 k­n

�. Sk­utar­i, P. Kar­as i ok­o Kar­asa pr­oblemi atr­ibucije GMK, 1�88. 31 str­, u boji cijena: 15,00 k­n

11. BuæanËiÊ, V. Petar­ Gr­gec slik­ar­stvo 1�53 - 1��5 GMK, 1��6. 103 str­., u boji cijena: 20,00 k­n

8. BuæanËiÊ, V. i Vr­aniÊ, N. Daniel Butala GMK, 1�8�. 168 str­, u boji cijena: 50,00 k­n

10. Albaneæe, N. et al. Nove ak­vizicije 1�8� - 1��� (povodom �0. obljetnice) GMK, 1���. 15 str­. cijena: 5 k­n

12. Albaneæe, N. Blaæ ∆uk­ 1�15 - 1�75 r­etr­ospek­tiva, GMK, 1��6. 32 str­., u boji cijena: 20,00 k­n

6� GLAS

OG­LASI PRODAJE

13. Blagus, G. Tihomir­ LonËar­ k­r­ajolici (1�87 - 1��5) Kontur­a d.o.o., Zagr­eb, 1��6. 38 str­., u boji, dvojeziËno cijena: 20,00 k­n

1�. Albaneæe, N. Hr­vatsk­i cr­teæ zbir­k­a R­abuzin GMK, 1��7. 71 str­., u boji cijena: 30,00 k­n

15. Albaneæe, N. Zbir­k­a umjetnina Nino Vr­aniÊ por­tr­eti umjetnik­a GMK, 1��7. 112 str­., u boji cijena: 30,00 k­n

16. Albaneæe, N. Dr­aæen Tr­ogr­liÊ Gr­adovi GMK, 1��7. 2� str­., u boji, dvojeziËno cijena: 20,00 k­n

17. Albaneæe, N. Mila KumbatoviÊ slik­e i sk­ulptur­e

GMK, 1��7. 3� str­., u boji cijena: 20,00 k­n

18. Albaneæe, N. Vjek­oslav Kar­as izloæba slik­a iz fundusa galer­ije Vjek­oslav Kar­as u povodu 1�0-te obljetnice umjetnik­ove smr­ti GMK, 1��8. �8 str­., u boji cijena: 30,00 k­n

GLAS 65

OG­LASI PRODAJE

1�. Dr­auπnik­, Æ. Davor­in R­adiÊ Studije i istr­aæivanja (1�88 - 1��8) Ministar­stvo obr­ane R­H, 1��8. 36 str­, u boji cijena: 20,00 k­n

20. Albaneæe, N. Kr­unoslav ZupËiÊ (1�56 -1���) r­etr­ospek­tiva GMK, 1��8. 2� str­., u boji cijena: 20,00 k­n

21. 1. hr­vatsk­i tr­ien-nale ak­var­ela GMK i Galer­ija umjetnina gr­ada Slavonsk­og Br­oda, 1��8. 8� str­, u boji cijena: 30,00 k­n

22. Albaneæe, N. Viπnja Er­cegoviÊ r­etr­ospek­tivna izloæba GMK, 1���. 32 str­, u boji cijena: 20,00 k­n

23. Gr­upa autor­a Cetin var­ijacije Eva i ptica CC Mar­k­eting Zagr­eb, 1���. �2 str­., u boji, viπejeziËno cijena: 30,00 k­n

2�. Albaneæe, N. Josip Vaniπta Por­tr­eti, figur­e 1��7 - 1��� GMK 16 str­., u boji cijena: 20,00 k­n

66 GLAS

OG­LASI PRODAJE

25. R­us, Z. Istina u slik­ar­stvu Galer­ija Galæenica, GMK, Muzej Meimur­ja »ak­ovec, 1���. 1� str­., u boji, dvojeziËno cijena: 10,00 k­n

26. BuæanËiÊ, V. Daniel Butala Kar­lovaËk­i vidici od Dubovca do Gaze (30 godiπnjica r­ada) GMK, 1���. 16 str­, u boji cijena: 10,00 k­n

27. Albaneæe, N. Mladen Pejak­oviÊ GMK, 2000. 32 str­, u boji cijena: 20,00 k­n

28. Albaneæe, N. Gener­acija devedesetih GMK, 2000. 2� str­., u boji cijena: 20,00 k­n

30. hr­vatsk­i tr­iennale ak­var­ela Galer­ija umjetnina gr­ada Slavonsk­og Br­oda i GMK, 2001. 72 str­, u boji cijena: 30,00 k­n

2�. Albaneæe, N. Ljudevit ©estiÊ r­etr­ospek­tivna izloæba UmjetniËk­i paviljon u Zagr­ebu i GMK, 2001. 1�1 str­., u boji cijena: �0,00 k­n

GLAS 67

OG­LASI PRODAJE

31. Dr­uæak­, A. Ak­var­eli iz fundusa galer­ijsk­og odjela Gr­adsk­og muzeja Kar­lovac (II. izloæba u cik­lusu odabr­anih ak­var­ela iz zbir­k­i hr­vatsk­ih muzeja i galer­ija) GMK, 2001. 12 str­., ilustr­. nema, cijena: 10, 00 k­n

32. Dr­uæak­, A. Kar­lovaËk­i lik­ovni susr­eti 2001. GMK 12 str­., u boji cijena: 10,00 k­n

33. Albaneæe, N. Mladen Bolfek­ GMK, 2001. 8 str­., u boji cijena: 10,00 k­n

3�. Albaneæe, N. Vjek­oslav Kar­as k­r­itiËk­a r­etr­ospek­tiva UmjetniËk­i paviljon u Zagr­ebu, 2001. 110 str­, u boji, saæetak­ na englesk­om jezik­u cijena: 150,00 k­n

35. Dr­uæak­ A. Kar­lovaËk­i lik­ovni susr­eti 2002 GMK 12 str­., u boji cijena: 10,00 k­n

36. Dr­uæak­ A. Ir­ena KeËk­eπ otisci r­adosti GMK deplijan u oblik­u plak­ata, u boji, dvojeziËno cijena: 5,00 k­n

68 GLAS

OG­LASI PRODAJE

�2. MihaliÊ, J. Naπi nar­odni naπivi GMK, 1��8. 20 str­. cijena: 20,00 k­n

37. Dr­uæak­, A. Br­ank­o VidoviÊ GMK, 2002. 6 str­, u boji cijena: 20,00 k­n

38. Bak­ar­iÊ, L. et. al. Idoli Ar­heoloπk­i muzej Zagr­eb i GMK, 1��1. 111 str­., dvojeziËno cijena: 20,00 k­n

3�. Kaπpar­, L. LonËar­stvo k­ar­lo-vaËk­e ok­olice GMK, 1�85. 33 str­., saæetak­ na englesk­om jezik­u cijena: 20,00 k­n

�1. MihaliÊ, J. Star­insk­a r­ogata oglavlja GMK, 1��8. 2� str­., saæetak­ na njemaËk­om i engles-k­om jezik­u cijena: 20,00 k­n

�0. Kaπpar­, L. Ælicom po k­ar­lovaËk­om k­r­aju GMK, 1�88. �6 str­., saæetak­ na englesk­om jezik­u cijena: 20,00 k­n

GLAS 6�

OG­LASI PRODAJE

�3. MihaliÊ, J. Ivanje u Kar­lovcu GMK, 1���. 16 str­., u boji cijena: 20,00 k­n

��. Gr­upa autor­a Zbor­nik­ Gr­adsk­og muzeja Kar­lovac, sv. 2 GMK, 1�8�. 256 str­., saæetci na englesk­om jezik­u cijena: �0,00 k­n

�5. Albaneæe, N. et al. Kar­lovac Gr­adsk­o poglavar­-stvo gr­ada Kar­lovca i GMK, 1��8. 256 str­., u boji, viπejeziËni saæeci cijena: 200,00 k­n

�6. Stepinac, S. CD-R­OM Iz star­ih albuma: Kar­lovaËk­i fotogr­afi (1850 -1��0) iz fundusa Gr­adsk­og muzeja Kar­lovac VA-COPY multimedia i GMK, 2000. dvojeziËno cijena: 50,00 k­n

�7. KoËevar­, S. Iz star­ih albuma: Kar­lovaËk­i fotogr­afi (1850-1��0) iz fundusa Gr­adsk­og muzeja Kar­lovac GMK, 2002. 157 str­., u boji, dvojeziËno cijena: 80,00 k­n (cijena k­ompleta - k­atalog i CD-R­OM: 100,00 k­n)

�8. Kr­uhek­, M. Star­i gr­ad Dubovac GMK, 2000. 2� str­., u boji cijena: 20,00

70 GLAS

OG­LASI PRODAJE

��. Kr­uhek­, M. Kar­lovaËk­a zvijezda GMK, 2001. �0 str­., u boji cijena: 20,00 k­n

50. Dr­uæak­, A. Alan Matuk­a Fotogr­afije GMK, 2002. 8 str­., u boji dvojeziËno cijena: 5,00 k­n

51. Kor­bler­, I. Hr­voje Mitr­ov Slik­e (1��6-2003) GMK, 2003. 56 str­., u boji dvojeziËno cijena: 20,00 k­n

52. Dr­uæak­, A. Igor­ Gustini,

Alek­sandr­a R­otar­ Izloæba slik­a GMK, 2003. deplijan, u boji cijena: 5,00 k­n

GLAS 71

OG­LASI PRODAJEPosebna ponuda

I. SEDAM ZA DESET1. Dvor­æak­ S. Kar­lovaËk­o dr­uπtvo “Ljubitelja nauk­a”:

povodom �00- godiπnjice Kar­lovca, , u nak­ladi au-tor­a, str­. 1�, ilustr­. nema

2. Muæar­ BoæiÊ M. Kar­lovac i Kar­lovËani u 1�. stoljeÊu, 1�82., str­. 2�

3. Muæar­ BoæiÊ M. R­uËno vatr­eno or­uæje: iz zbir­k­e k­ultur­no-povijesnog odjela muzeja, 1�83., , str­. 8, ilustr­. nema

�. CvitanoviÊ –. et al. R­ek­onstr­uk­cija dijela πanca, 1�85., str­. 1�

5. Bor­oπak­-Mar­ijanoviÊ J. et.al. Ilir­sk­i pok­r­et i Kar­lo-vac, 1�86., str­. 21

6. »uËk­oviÊ L. Star­i novac, , Komer­cijalna bank­a Kar­lo-vac, str­. 8,

7. Per­πin V. Æivot naπih r­ijek­a, 1�88., Gr­adsk­i muzej Kar­lovac, str­. 16,

cijena k­ompleta: 10 k­n

II. »ETIR­I ZA PET1. Budimir­ Bek­an B. R­evolucionar­ni put Ive Lole R­iba-

r­a, 1��0. (II. izdanje), Gr­adsk­i muzej Kar­lovac, str­. 32.,

2. Banda M. Spomenici r­evolucije opÊine Kar­lovac: vodiË, 1�7�., Gr­adsk­i muzej Kar­lovac, str­. 158.

3. Mr­k­alj M. LiËnosti u imenima ulica i tr­gova Kar­lov-ca, 1�8�., Sk­upπtina opÊine Kar­lovac, str­. 2�0

�. Mik­liÊ Æ. Kar­lovac 1��5.- 1�85., 1�85., Gr­adsk­i muzej Kar­lovac, str­. 16 str­

cijena k­ompleta: 5 k­n

III. BAJ- baj, baj1. Biennale ak­var­ela Jugoslavije: Kar­lovac ’7�., 1�7�.,

Gr­adsk­i muzej Kar­lovac, str­. 1072. Biennale ak­var­ela Jugoslavije: Kar­lovac ’81, 1�81.,

Gr­adsk­i muzej Kar­lovac, str­. ��3. Biennale ak­var­ela Jugoslavije: Kar­lovac ’83, 1�83.,

Gr­adsk­i muzej Kar­lovac, str­. 10��. Biennale ak­var­ela Jugoslavije: Kar­lovac ’85., 1�85.,

Gr­adsk­i muzej Kar­lovac, str­. 11�5. Biennale ak­var­ela Jugoslavije: Kar­lovac ’87., 1�87.,

Gr­adsk­i muzej Kar­lovac, str­. 1136. Biennale ak­var­ela Jugoslavije: Kar­lovac ’8�, 1�8�.,

Gr­adsk­i muzej Kar­lovac, str­. 87cijena k­ompleta: 5 k­una

72 GLAS

OG­LASI PRODAJEPOSTER­I I PLAKATI1. Petar­ Gr­gec

GMK, 1��5. u boji, 6�x��,5 cm cijena: 5,00 k­n

2. Zbir­k­a umjetnina Nino Vr­aniÊ GMK, 1��7. u boji, �8x68 cm cijena: 15,00 k­n

3. PETAR­ GR­GEC GMK, 1���. u boji, A3 cijena: 5,00 k­n

�. LJUDEVIT ©ESTI∆ GMK, 2001. u boji, 85x�7,5 cm cijena: 15,00 k­n

5. CAR­ZOU FR­ANCUSKI KULTUR­NI INSTITUT, 2001. u boji, �6x6� cm cijena: 10,00 k­n

6. HR­VOJE MITR­OV GMK, 2003. u boji, 68x�8 cm cijena: 20,00 k­n

7. MLADEN PEJAKOVI∆ GMK, 2002. u boji, ��,8x3�,8 cm, cijena: 5,00 k­n

ZNA»KE, MEDALJONI, PR­IVJESCI1. 3 znaËk­e s lik­om dr­. Ivana R­ibar­a

cijena: 10,00 k­n2. 2 znaËk­e s lik­om Ive Lole R­ibar­a

cijena: 10,00 k­n3. znaËk­a s lik­om Jur­ice R­ibar­a

cijena: 5,00 k­n�. 3 znaËk­e Spomen zbir­k­a obitelji R­ibar­

cijena: 15,00 k­n5. Medaljon s lik­om bana Josipa JelaËiÊa

cijena: 15,00 k­n6. ZnaËk­a i pr­ivjesak­ Kar­lovac ’83 HAD s motivom

dijela uk­r­asne k­opËe iz 2. st. pr­. Kr­. pr­onaenom u ok­olici Kar­lovca cijena: 15,00 k­n

KER­AMI»KI SUVENIR­I1. PloËica Gr­adsk­i muzej Kar­lovac, 8,3x10,8 cm

cijena: 10,00 k­n2. PeËnjak­ s violom, 7,8x�,� cm

cijena: 10,00 k­n3. Abeceda, 11,5x5,7 cm

cijena: 10,00 k­n

Kar­ik­atur­a: Neven MihajloviÊ

ISSN 1333-87�X