33
11. Slobodna zona, Beograd 2015. Filmovi: Ejmi................................................................... 1 Kako prići slonu....................................................... 1 Privatne revolucije.................................................... 2 Glumica................................................................ 2 Gayby Baby............................................................. 3 Taxi................................................................... 3 Kaži proleću da ne dolazi ove godine...................................4 Klub................................................................... 4 Dugme od sedefa........................................................ 5 The Yes man su revoltirani............................................. 5 Ovnovi................................................................. 6 Kratka kožica.......................................................... 6 Ples sa Marijom........................................................ 7 Mustang................................................................ 7 Opasna dela............................................................ 8 Leto sa Sangailom...................................................... 8 Oni osećaju da vatra gori.............................................. 9 Moja mršava sestra..................................................... 9 Isti kao drugi........................................................ 10 The Residents – Teorija opskurnosti...................................10 Ja, Erl i devojka na samrti........................................... 11 KažiTi................................................................ 11 Lijepo mi je s tobom, znaš............................................ 13 Vijetnam.............................................................. 13 Yallah! Underground................................................... 13 ONLINE INTERAKTIVNI DOKUMENTARCI......................................14 Ne prati me......................................................... 14 Imperija............................................................ 14 Radio ljubav........................................................ 14 Unutrašnji svet: digitalni životi u globalno doba solitera..........15 Izbeglička republika................................................ 15 Poslednja otmica.................................................... 16 Skrivene rane....................................................... 17 Netwars projekat – Izvan kontrole...................................18 Piratski ribolov.................................................... 18

FreeZone 2015

  • Upload
    jelena

  • View
    18

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Film Festival FreeZone 2015

Citation preview

Page 1: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

Filmovi:

Ejmi...................................................................................................................................................................1

Kako prići slonu................................................................................................................................................1

Privatne revolucije............................................................................................................................................2

Glumica............................................................................................................................................................2

Gayby Baby.......................................................................................................................................................3

Taxi...................................................................................................................................................................3

Kaži proleću da ne dolazi ove godine................................................................................................................4

Klub..................................................................................................................................................................4

Dugme od sedefa..............................................................................................................................................5

The Yes man su revoltirani...............................................................................................................................5

Ovnovi..............................................................................................................................................................6

Kratka kožica....................................................................................................................................................6

Ples sa Marijom................................................................................................................................................7

Mustang...........................................................................................................................................................7

Opasna dela......................................................................................................................................................8

Leto sa Sangailom.............................................................................................................................................8

Oni osećaju da vatra gori..................................................................................................................................9

Moja mršava sestra..........................................................................................................................................9

Isti kao drugi...................................................................................................................................................10

The Residents – Teorija opskurnosti...............................................................................................................10

Ja, Erl i devojka na samrti...............................................................................................................................11

KažiTi..............................................................................................................................................................11

Lijepo mi je s tobom, znaš..............................................................................................................................13

Vijetnam.........................................................................................................................................................13

Yallah! Underground......................................................................................................................................13

ONLINE INTERAKTIVNI DOKUMENTARCI........................................................................................................14

Ne prati me................................................................................................................................................14

Imperija.....................................................................................................................................................14

Radio ljubav...............................................................................................................................................14

Unutrašnji svet: digitalni životi u globalno doba solitera...........................................................................15

Izbeglička republika...................................................................................................................................15

Poslednja otmica.......................................................................................................................................16

Skrivene rane.............................................................................................................................................17

Netwars projekat – Izvan kontrole............................................................................................................18

Piratski ribolov...........................................................................................................................................18

London regrutuje – tajni rat protiv aparthejda..........................................................................................19

Posle 4. juna..............................................................................................................................................19

Page 2: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

Page 1 of 19

Page 3: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

EjmiČetvrtak  5. novembar, 21h, Sava Centar, BeogradEjmi (dok. muzički), zemlja: Velika Britanija, SAD,režija: Asif Kapadia, jezik: engleski, godina: 2015, trajanje: 128′SinopsisFilm Ejmi (AMY) reditelja Asifa Kapadie pripoveda priču o sada već legendarnoj pevačici Ejmi Vajnhaus. Film se pretežno oslanja na arhivske snimke koje do sada niste imali prilike da vidite ali i njene do sada neobjavljene pesme.Film počinje sa insertima njenog kućnog videa kada je imala samo četrnaest godina. Kapadia je za potrebe snimanja filma obavio preko 100 intervjua sa rodbinom i prijateljima Ejmi Vajnhaus želeći da pronikne u suštinu njenog života i da ga osvetli sa različitih strana.O rediteljuAsif Kapadia dobitnik je nagrade BAFTA i poznat je po vizuelno raskošnim  filmovima. Režirao je slavni filmSena za kompaniju Working Title o legendi Formule 1 Artonu Seni. Sena je dokumentarac s najvećom zaradom u istorijii britanske kinematografije, a nagrađen je brojnim međunarodnim nagradama. Kapadia posebno voli da proučava živote neobičnih i nesvakidašnjih ljudi. Proslavio se kratkim filmom Kradljivac ovaca (1997), a kasnije snima Ratnik  te Daleki sever (2004), dok trenutno sprema sledeći film Ali i Nino.Festivali i nagradePremijerno prikazivanje – Međunarodni filmski festival u Kanu, 2015.Međunarodni filmski festival, Ist End, London, 2015.Međunarodni filmski festival u Sarajevu, 2015.Kako prići slonu14+Petak, 6. novembar, 17h, DKC,Utorak 10. novembar, 20:30h Kinoteka, BeogradKako prići slonu (dok.), režija: Amanda Vajlderzemlja: SAD, jezik: engleski, godina: 2015, trajanje: 89′SinopsisPrva godina je za Lusi, Đovanija i direktora Aleksandera, u MekArdl Slobodnoj školi u Litl Folsu, Nju Džerzi, u kome su časovi dobrovoljni i pravila se kreiraju demokratskim glasanjem. Reditelj prati posmatra nepomirljivo raznolik sastav prostodušnih mladih ličnosti dok grade odnos, istražuju svoje okruženje i žestoko debatuju o povredama pravila, dok sve ne dođe na svoje.O rediteljkiAmanda Rouz Vajlder  je godinama pisala pesme, a zatim se u brdima Vermonta zaljubila u film, što ju je navelo da završi osnovne studije režije sa diplomski radom na temu Poetični dokumentarac i dokumentarna pesma . Za potrebe pisanja ovog istraživačkog rada Amandra je snimala dokumentarce sa izvesnom pesničkom crtom, dok je paralelno proučava poeziju Marijane Mur, Vilijama Karlosa Vilijamsa, Gerija Snajdera i Džori Grejem. Ono što je tražila u njihovom radu jeste relacija dokumentarnog impulsa u poeziji. Kako prići slonu  je njen prvi dugometražni film. Amanda Vajlder je radila kao asistent kamere čuvenom Albertu Mejzlsu u njegovoj produkcijskoj kući. Autorka je nekoliko članaka za Filmmejker magazin, Nonfiks, IFP i Tokhaus.Festivali i nagradeGlavna nagrad na festivalu u KamdenuNominacije za nagrade (CPX-DOX, Independant Spirit Awards, Cinema Eyes Honors Award)

Page 2 of 19

Page 4: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

Privatne revolucijeSubota, 7. novembar, 17h, DKC, BeogradPrivatne revolucije (dok.), režija: Aleksandra Šnajderzemlja: Austrija ,jezik: arapski, engleski, godina: 2014, trajanje: 98′SinopsisDokumentarni film o četiri mlade Egipćanke različitog porekla i društvene pripadnosti. One su nezavisne, elokventne i odlučne. Aktivistkinju Šarbat muž izbacije iz kuće zajedno sa decom zbog njenog političkog angažmana. Fatema pripada Muslimanskim sestrama i u isto vreme je majka trojice sinova. U filmu pratimo borbu Amani, vlasnice privatne radio stanice i izdavačke kuće koja se zalaže za veća prava žena. Ya to vreme Nubijka Mej započinje razvojni projekat na kozervativnom jugu Egipta.O rediteljkiAleksandra Šnajder je rođena 1979. godine, odrasla je u Nemačkoj, Sjedinjenim državama, Danskoj i Austriji. Studirala je društvene nauke u Beču i Mastrihtu i bavila se sociološkim naučnim radom nekoliko godina po završetku studijia. Od 2006. aktivno se bavi filmskom režijom i montažom i od tada radi na relaciji između Egipta i Evrope.Festivali i nagradeNagrada publike – Međunarodni filmski festival u Beču, This human world, 2014Međunarodni filmski festival u Sarajevu, 2015Međunarodni filmski festival u Kopenhagenu, 2014GlumicaŽENSKA LINIJA – NOĆNI RAZGOVORINedelja,  8. novembar, 21h DKC, BeogradGlumica (dok.), režija: Robert Grinzemlja: SAD, jezik: engleski, godina: 2014, trajanje: 86′SinopsisBrendi Bar je imala značajnu ulogu u popularnoj HBO seriji The Wire. Odustaje od karijere da bi zasnovala porodicu. Kada odluči da se ponovo vrati glumi, narušava porodičnu harmoniju koju je pažljivo gradila.Koristeći elemente melodrame i cinema verité-a, Glumica je sa jedne strane portret veze koja propada ali i istraživanje komplikovane žene koja igra samu sebe u priči sa kojom će se mnogi identifikovati. Ovo je dokumentarni film  tome  kako je igrati ulogu u filmu svog života.O rediteljuRobert Grin (rođen 25. maja, 1976) je američki reditelj dokumentarnih filmova, montažer i scenarista rođen u Šarlotu, država Njujork. Njegova filmografija obuhvata filmove Glumica, Keti sa I, Toliko lažno da je stvarno.Uvršten je u deset najperspektivnijih reditelja 2014. od strane uglednog lista Independent. Godine 2015. imenovan je za šefa filmskog odseka u Centru za dokumentarni film i novinarstvo na Univerzitetu u Mizuriju.Festivali i nagradeFilmski festival Hot docs – Kanada, 2014.Fimksi festival CPH:DOX – Danska, 2014.Filmski festival IDFA – Holandija, 2014.

Page 3 of 19

Page 5: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

Gayby BabyŽENSKA LINIJA – NOĆNI RAZGOVORI7. novembar, 21h, DKC, BeogradGayby Baby (dok.), režija: Maja Njuelzemlja: Australija, jezik: engleski, godina: 2015, trajanje: 85′SinopsisŠta je „normalno“ i da li su društvene konvencije položne promenama? Kako izgleda porodica 21. veka i ko bi trebalo da je definiše? Gas, Eboni, Mat i Grejem odrastaju u istopolnim porodicama. I dok pokušavaju da se izbore sa nadolazećim pubertetom, svet oko njih se bori sa pitanjem da li su istopolni brakovi društveno prihvatljivi i da li su deca koja u takvim porodicama odrastaju u opasnosti.Snjimljen iz perspektive četvoro glavnih junaka, film Gayby Baby je živ, dirljiv portret istopolnih porodica koji nam nudi iznenadjujuće iskrenu sliku porodičnih vrednosti u savremenom životu.O rediteljkiMaja Njuel je australijska rediteljka dokumentarnih filmova, dobila je stipendiju za studije medija i komunikacije na Filmskoj školi u Sidneju (Sydney Film School) a zatim i nagradu za mladu nadu australijskog dokumentarnog filma. Njen televizijski projekat Growing Up Gayby rađen u saradnji sa Šarlot Mars, prikazan je na australijskoj nacionalnoj televiziji ABC 2013. godine. Maja je provela poslednje četiri godine u domovima dece koja odrastaju sa gej roditeljima. Za realizaciju filma Gayby Baby pokrenula je crowdfunding kampanju i sakupila 100.000$, što je u to vreme bila najveća suma koju je jedan dokumentarni projekat u Australiji sakupio na ovaj način. Ekipa filma Gayby Baby započela  je kampanju koja promoviše diverzitet unutar porodičnih zajednica u školama i drugim oblicima zajednica.Gayby Baby je Majin prvi dugometražni dokumentarni film.TaxiPetak, 6 novembar, 20h, DOB, BeogradNedelja, 8. novembar, 19h, DKC, BeogradPonedeljak, 9. novembar. 18:30, Kinoteka, BeogradTaxi (dok.), režijar: Džafar Panahi, zemlja: Iran, jezik: persijski, godina: 2015, trajanje: 82’SinopsisŠta da radi reditelj kome nije dozvoljeno da snima filmove? Da prizna realnost, promeni profesiju i postane taksista? Ili da se pretvara da je taksista i da snimi film uprkos svemu? Džafar Panahi je uradio upravo ovo drugo i sada Vas poziva na nezaboravnu vožnju ulicama Teherana da po po ceni bioskopske karte upoznate njegove stanovnike kroz likove Panahijevih putnika.O rediteljuIranskom reditelju, Džafaru Panahiju, je 2011. godine zabranjeno da na bilo koji način distribuira svoje filmove unutar granica Irana. Suočen sa ovim okrutnim aktom cenzure on  je izjavio sledeće:Ja sam filmski stvaralac. Ne mogu ništa drugo da radim, osim da pravim filmove. Film je moj način izražavanja i smisao mog života. Ništa ne može da me spreči da snimam filmove. Tek kada sam sateran u najmračnije uglove, počinjem da se povezujem sa svojim unutrašnjim bićem. U tako privatnim prostorima, uprkos svim ograničenjima, potreba za stvaranjem postaje poriv. Film kao Umetnost postaje moje glavno i jedino zanimanje. Iz tog razloga ja moram da nastavim da pravim filmove nevezano za okolnosti, kako bih odao svoju poštu i nastavio da se osećam živim.

Page 4 of 19

Page 6: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

Kaži proleću da ne dolazi ove godinePonedeljak, 9. novembar, 21h, DKC, BeogradKaži proleću da ne dolazi ove godine (dok.), režija: Said Tadži Faruki, Majkl Mekevoj, zemlja: Velika Britanija, Avganistanjezik: avganistanski, godina:  2015, trajanje: 87′NOĆNI RAZGOVORISinopsisKada su se NATO trupe povukle iz Avganistana, kontrolu nad pokrajinom (provincijom?) Helmand preuzele su jedinice regularne Avganistanske Nacionalne Armije (ANA). To je izuzetno opasan region gde su napadi talibana svakodnevni. Uspostavljanje bezbednosti i mira izgleda nedostižno. U zemlji u kojoj niko nikome ne veruje, teško je naći zajednički jezik. Reditelji filma Kaži proleću da ne dolazi ove godine  pratili su godinu dana jednu četu Avganistanske Nacionalne Armije na dužnosti u Helmandu. Vojnici su neredovno plaćeni, nemaju dovoljno zaliha a oprema im je ispod standarda za takvu vrstu borbe, zaostala iza ISAF trupa. Farukijeve slike daju epsku dimenziju svakodnevnom životu vojnika i preplitanje privatnog života i krvavih akcija je metafora sudbine ove  ratom razorene zemlje. U audio intervjuima, iz off-a protagonisti pričaju o svojim sumnjama, nadama i snovima. U isto vreme, film pokazije apsurdnost čitavog konflikta iz perspektive avganistanskog vojnika u zemlji čija je vlada ostavljena na milost i nemilost neprijatelju, koga ni NATO trupe nisu uspele da pobede čitavih trinaest godina.O rediteljimaSaid Tadži Faruki je rođen u Velikoj Britaniji, u porodici palestinsko-egipatskog porekla. Odrastao je u Londonu i na Bliskom Istoku. Faruki je nagrađivani dokumentarista, snimatelj fotokraf i scenarista i glavna tema njegovih fimova su ljudska prava. Od 2011. godine je  viši saradnik u TED-u (Tehnologija, zabava, dizajn).Majkl MekEvoj se nedavno vratio sa devetomesečne službe u Avganistanu gde je bio oficir za vezu Britanskih oružanih snaga pri Avganistanskoj Necionalnoj Armiji (ANA) (sa znanjem Dari i Paštu jezika). To mu je omogućilo uvid u svakodnevni ćivot vojnika. Radio je za različite organizacije za ljudska prava na Bliskom Istoku i u Južnoj Aziji.Festivali i nagradeNagrada za najbolji dokumentarni film i Sablin Mamud nagrada – Međunarodni festival južnoazijskog filma Mozaik, 2015.Međunarodni festival dokumentarnog filma u Šefildu, 2015.Nagrada publike u sekciji Panorama, Međunarodni filmski festival u Berlinu, Berlinale 2015.KlubSubota, 7. novembar, 18h, DOB, BeogradKlub (igr.), režija: Pablo Larain, zemlja: Čilejezik: španski, godina: 2015, trajanje: 98′SinopsisU gradiću na čileanskoj obali u jednoj kući daleko od očiju javnosti zajedno žive izopšteni sveštenici i časne sestre osumnjičeni za razna kriminalna dela, od zloupotrebe dece do trgovine bebama nevenčanih majki. Ova čudna ekipa kao da živi u predsoblju pakla koga je nesumnjivo i zaslužila, sve dok im na vrata iznenada ne zakuca Savetnik za krizne situacije Katoličke crkve.O rediteljuPablo Larain je rođen u Santjagu, glavnom gradu Čilea. Nakon završenih studija audiovizuelnih komunikacija na Univerzitetu u Santjagu počinje plodnu i zapaženu filmsku karijeru. Domaća publika je imala priliku da naSlobodnoj Zoni pogleda njegov film Ne o svrgavanju čileanskog diktatora, Augusta Pinočea, sa vlasti. Klub je njegov drugi dugometražni igrani film i dobitnik nagrade Srebni medved na ovogodišnje filmskom festivalu u Berlinu.Nagrade i festivali

Page 5 of 19

Page 7: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

Nagrada Srebrni medved – Međunarodni filmski festival u Berlinu, Berlinale, 2015.Međunarodni filmski festival u Torotnu, 2015.Međunarodni filmski festival u Melburnu, 2015.Dugme od sedefaPetak, 6. novembar, 18:30h, Kinoteka, BeogradNedelja, 8. novembar, 20h, DOB, BeogradPonedeljak, 9. novembar, 19h, DKC, BeogradDugme od sedefa (dok.), režija: Patricio Guzman, zemlja: Čile, Francuska, Španijajezik: španski, godina: 2015., trajanje: 82′SinopsisU okeanu je pohranjena istorija čitavog čovečanstva. U okeanu su sačuvani glasovi zemlje i glasovi koji dolaze iz svemira. Zvezde pokreću okeane i živa bića u njima. Okean, ujedno najduža vodena granica Čilea, čuva tajnu  dva misteriozna dugmeta pronađena na njegovom dnu. Čile, sa svojom 2.670 milja dugom obalom i najvećim arhipelagom na svetu izgleda gotovo natprirodno. Njegovi vulkani, planine u glečeri čuvaju glasove starosedelaca Patagonije i Ognjene zemje, prvih engleskih kolonizatora i političkih zatvorenika Pinočeovog režima. Kažu da voda pamti, ovaj film pokazuje da može i da govori.O rediteljuOd kad je kamerom zabeležio poslednje dane vlade Salvadora Aljendea u dokumentarcu Bitka za Čile, reditelj Patricio Guzman je uspostavio kao glas onih koji su ućutkani i koji su nestali pod dvadesetogodišnjom vladavinom generala Augusta Pinočea. Sa svojim novim filmom, Dugme od sedefa, Guzman se okreće jednoj drugačijoj ugroženoj zajednici kojoj je istorija oduzela glas – domorodačkom stanovništvu čileanske Patagonije, desetkovanom od strane prvobitnih kolonizatora, zatim gotovo dokrajčenom brutalnošću Pinočeovog režima.Nagrade i festivaliMeđunarodni filmski festival u Berlinu, Berlinale,2015.Međunarodni filmski festival u Torontu, 2015.Međunarodni filmski festival u Melburnu, 2015.The Yes man su revoltiraniUtorak, 10. novembar, 18h, DOB, BeogradThe Yes man su revoltirani (dok.), režija: Lora Niks, zemlja: SADjezik: engleski, godina: 2014, trajanje: 91′SinopsisPoslednjih 20 godina, zloglasni aktivisti Yes man iscenirali su urnebesne prevare kako bi privukli pažnju javnosti na zločine velikih korporacija koje beskrupulozno ugrožavaju životnu sredinu. Naoružani samo polovnim odelima i nedostatkom srama, ovi ikonoborački revolucionari se laganjem infiltriraju u svet poslovnim ljudi i državnih institucija kako bi razotkrili stvarne opasnosti sveta vođenog pohlepom.O rediteljkiLora Niks je nezavisna rediteljka posvećena proučavanju ekscentričnih i provokativnih likova i tema. Njeni filmovi su predstavljeni na prestižnim svetskim festivalima, poput američkog Sandensa i najvećeg svetskog festivala dokumentarnog filma koji se održava u Holandiji, IDFA. Pored dokumentarnih filmova, Lora Niks potpisuje i igrani film, Politika krzna koji je 2002. napravio zavidnu festivalsku karijeru, cirkulišući na preko 70 festivala širom sveta. Njeni dokumentarci su prikazivani u sklopu programa HBO, Planet Grin i Histori kanala. Njeno poslednje dokumentarno ostvarenje, Yes man su revoltirani, je završni film trilogije o Yes man aktivističkom dvojcu.Nagrade i festivaliMeđunarodni filmski festival u Berlinu, Berlinale, 2015.Međunarodni filmski festival u Torontu, 2015.Međunarodni festival dokumentarnog filma u Njujorku, DokNYC, 2015.

Page 6 of 19

Page 8: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

OvnoviPetak, 6. novembar, 18h, DOB, BeogradSubota, 7. novembar, 18:30, Kinoteka, BeogradOvnovi (dok.), režija: Grimur Hakonarson, zemlja: Islandjezik: islandski, godina: 2015, trajanje: 93′SinopsisU udaljenoj dolini na Islandu, Gumi i Kidi žive jedan pored drugog, čuvajući svoje ovce. Njihova vekovima stara rasa se smatra jednom od najboljih na ostrvu i braća redovno dobijaju nagrade za njihove neprocenjive ovnove koji nastavljaju tradicionalnu liniju. Iako dele zemlju i način života, nisu progo-vorili i reč već četiri decenije. Kada opasna zaraza napadne Kidijeve ovce, cela dolina je u opasnosti. Vlasti odlučuju da unište sve životinje u kraju kako bi zaustvili epidemiju. Za farmere za koje su ovce glavni izvor prihoda, to je ravno smrtnoj presudi i mnogi napuštaju zemlju. Ali Gumi i Kidi se ne predaju tako lako – i braća, svako na svoj način, pokušavaju da spreče katastrofu.O rediteljuGrimur Hakonarson je islandski filmski reditelj i scenartista. Njegov prvi igrani film, Letnja zemlja, iz 2010, bio je nominovan za prestižnu EDA nagradu za najbolji scenario. Ovnovi su njegov drugi film koji je ostvario veliki uspeh u sekciji Izvestan pogled ove godine.Nagrade i festivaliNagrada u kategoriji Izvestan pogled – Međunarodni filmski festival u Kanu, 2015.Međunarodni filmski festival u Torontu, 2015.Međunarodni filmski festival u Hemptonsu, 2015.Kratka kožica14+Subota, 7. novembar, 20:30h, Kinoteka, BeogradNedelja, 8. Novembar, 17h, DKC, BeogradKratka kožica (igr.), režija: Dučio Kjarini, zemlja: Italijajezik: italijanski, godina: 2014, trajanje: 85′SinopsisOd detinjstva, Edoardo pati od fimoze, deformacije penisa koja ga sprečava da doživi seksualno zadovoljstvo. Sa sedamnaest godina, počinje da oseća pritisak okoline. Svi oko njega samo govore i razmišljaju o seksu: njegov prijatelj Arturo, toliko je opsednut gubljenjem nevinosti da je spreman da za to plati, njegovi roditelji ga ohrabruju da izjavi svoju ljubav Bjanki. Čak i njegova sestra Olivia, traži partnerku za porodičnog psa Tigana. Edoardov nedostatak samopouzdanja se polako smanjuje posle neobaveznog susreta sa novom devojkom, Elizabetom, i Bjankinim neočekivanim pristupom. Prisiljen da izađe iz senke, Edoardo prvo pokušava da reši problem, pronalazeći konačno snage da se suoči sa svojim strahovima.O rediteljuDučio Kjarini je rođen u Firenci i studirao je režiju u Londonu. Godine 2011. na filmskom festivalu u Veneciji je premijerno prikazan njegov dokumentarni  film Kreni na put, Bako, gde je osvojio nekoliko nagrada. Kratka kožica je njegov prvi igrani film .Festivali i nagradeNagrada publike na festivalu u Veneciji, 2014Međunarodni filmski festival u Berlinu, 2015Međunarodni filmski festival u Štokholmu, 2015

Page 7 of 19

Page 9: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

Ples sa MarijomŽENSKA LINIJAPetak, 6. novembar, 19h, DKC, BeogradPles sa Marijom (dok), režija: Ivan Gergolet, zemlja: Argentina, Italija, Slovenijajezik: španski, italijanski, godina: 2014, trajanje: 75′SinopsisMarija Fuks ima devedeset godina i još uvek radi. U svom studiju u centru Buenos Airesa ona radi sa igračima svih uzrasta uključujući i muškarce i žene sa fizičkim i psihičkim hendikepom. Nakon što je celog života podučavala i sprovodila eksperimente kroz svoju plesnu metodu utemeljenu na unutrašnjim ritmovima i na simbiozi s muzikom, Marija se ovoga puta mora suočiti sa svojom poslednjom učenicom – samom sobom. Sa devedeset godina Marija se upušta u odlučujuću bitku sa ograničenjima koje joj nameće sopstveno telo.O rediteljuIvan Gergolet je diplomirao na bolonjskom Fakultetu dramskih umetnosti i od 1995. aktivno se bavi filmom. U seriji kratkih filmova uobličio je svoju specifičnu poetiku  koja se uglavnom  bavi pitanjima sećanja i represije.Ples sa Marijom je njegov prvi dugometražni dokumentarac, premijerno prikazan na filmskom festivalu u Veneciji.Festivali i nagradeMeđunarodni filmski festival u Veneciji, 2014.Međunarodni filmski festival dokumentarnog filma u Barseloni, DokBarselona, 2014.Međunarodni filmski festival u Kairu, 2014.MustangŽENSKA LINIJASubota, 7. novembar, 19h, DKC, BeogradPonedeljak, 9. novembar, 18h, DOB, BeogradUtorak, 10. novembar, 18:30, Kinoteka, BeogradMustang (dok.), režija: Deniz Gamze Erguven zemlja: Francuska, Nemačka, Turska, Katar, jezik: turski, godina: 2015, trajanje: 97’SinopsisSavremena drama koja istražuje suprotnosti religije i sekularizma, tradicije i modernizma, kroz priču o pet tinejdžerki koje žive u udaljenom selu u severnoj Turskoj. Lale i njenih pet sestara se vraćaju kući iz škole i bezazleno se igraju sa dečacima. Ali nemoralnost njihove igre pokreće skandal koji će imati neočekivane posledice. Porodični dom se postepeno pretvara u zatvor, podučavanje kućnim poslovima zamenjuje školu i udaje počinju da se ugovaraju. Pet sestara kojima je zajednički slobodarski duh, pronalaze način da zaobiđu ograničenja koja su pred njih postavljena.O rediteljkiDeniz Gamze Erguven  je rođena u Ankari, u Turskoj i studirala je književnost i afričku istoriju u Johanesburgu i filmsku režiju u Parizu. Nakon tri kratka filma Mustang je njen dugometražni prvenac.Festivali i nagradeMeđunarodni filmski festival u Kanu, 2015.Nagrada Srce Sarajeva, Međunarodni filmski festival u Sarajevu, 2015.Međunarodni filmski festival u Torontu, 2015.

Page 8 of 19

Page 10: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

Opasna delaDOKUVIZIJAPonedeljak, 9. novembar, 20h, DOB, BeogradOpasna dela (dok.), režija: Madelin Sakler, zemlja: SAD, Velika Britanija, Belorusijajezik: beloruski, godina: 2013, trajanje: 76′SinopsisBaviti se provokativnim društveno angažovanim pozorištem u Belorusiji zahteva veliku dozu ličnog rizika uz mnoge emotivne napore i stresne situacija. Za članove Beloruskog slobodnog teatra prisutne su i razne druge pretnje – cenzura, zatvorska kazna i mnogo gore stvari. Ovaj dokumentarni film nas vodi iza scene priznate pozorišne trupe poznate po svom maštovitom i subverzivnom pristupu koji svoje akcije sprovode u izolovanoj zemlji na čelu sa poslednjim evropskim diktatorom, Aleksandrom Lukašenkom.Sastavljen od prokrijumčarenih snimaka, ovaj film pruža beskompromisan uvid u pokret otpora koji se razvija direktno na ulicama MinskaO rediteljkiMadlin Sakler je rediteljka i producentkinja Opasnih dela, koji su njen treći dugometražni dokumentarac. Njen prvi film, Lutrija, je pokrenuo je žustru debatu o budućnosti obrazovnog sistema u Americi i našao se u izboru za Oskara 2011. Još 2010. je počela da se bavi Beloruskim slobodnim teatrom i 2013. zvanično je završila film koji od tada ne prestaje da cirkuliše po najprestižnijim svetskim festivalima.Festivali i nagradeMeđunarodni festival dokumentarnog filma u Amsterdamu IDFA, 2014Međunarodni filmski festival u Torontu, 2013.Međunarodni filmski festival u Solunu, 2014.Leto sa Sangailom14+Petak, 6. novembar, 20:30h, Kinoteka, BeogradUtorak, 10. novembar, 20h, DOB, BeogradLeto sa Sangailom (igr.), režija: Alante Kavaite, zemlja: Litvanija, Francuskajezik: litvanski, godina: 2015, trajanje: 88′SinopsisSenzualna i poetska priča o turbulentnim adolescentskim emocijama dve tinejdžerke. Sedamnaestogodišnja Sangail je opsednuta avio akrobacijama. Plaši se visine i nikad se nije usudila ni da uđe u kokpit aviona. Na letnjem avio mitingu u blizini njene kuće, sreće Auste, konobaricu ulokalnoj kantini, koja za razliku od nje živi svoj život punim plućima, ispunjena kreativnošću i odvažnošću. Već njihov prvi susret izaziva varnicu koja tokom leta koje provode zajedno, prerasta u zanos koji ih kompletno obuzima. Sangaile dozvoljava Auste da otkrije njene najintimnije tajne, i u njenoj tinejdžerskoj ljubavi pronalazi jedinu osobu koja je istinski podržava u letenju.O rediteljkiAlante Kavaite je litvanska rediteljka koja živi u Parizu. Prvi film Naprsline iz 2006. ističe njen tematski fokus na jakim ženskim likovima uz vrsni rediteljski senzibilitet.  Njen drugi dugometražni igrani film, Leto sa Sangailompremijerno je prikazan na filmskom  festivalu Sandens u Sjedinjenim državama, a film je produciran od strane francuske filmske kuće Les Films Dantoan, uz partnere iz litvanskog Fralita filma i holandske produkcijske kućeViking Film.Festivali i nagradeNagrada za najbolju režiju – Međunarodni filmski festival Sandens, 2015Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima, 2015Međunarodni filmski festival u Edinburgu, 2015

Page 9 of 19

Page 11: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

Oni osećaju da vatra goriNOĆNI RAZGOVORIPetak, 6. novembar, 21h, DKC, BeogradOni osećaju da vatra gori (dok.), režija: Morgan Knibe, zemlja: SAD, Holandija, Grčka, Italijajezik: arapski, engleski, volofski…, trajanje: 74′, godina:  2014SinopsisNoć je tamna a more olujno. Talasi se lome o mali brod pun izbeglica u kome se čuje glas devojčice koja govori da ne želi da ide u Evropu. Iznenada starac pada u more. Uzalud pokušava da se uhvati za nečiju ruku. Signalne rakete osvetljavaju nebo iznad užurbanog grada. Od tog trenutka utopljenik vidi realnost iz druge dimenzije. Nekonvencional i poetski, film Oni osećaju da vatra gori bavi se gorućim društvenim problemom: beznadežnom situacijom u kojoj se nalaze izbeglice koje uspeju da stignu žive do evropskih obala.O rediteljuMorgan je diplomirao režiju na Holandskoj filmskoj akademiji 2012. eksperimentalnim dokumentarnim filmomPoremećaj u tkanju svemira. Zahvaljujući njemu učestvovao je u studenskom takmičarskom programu na IDFA filmskom festivalu 2012. gde je dobio VPRO nagradu za najbolji dokumentarni film i vajls kard Holandskog filmskog fonda.FestivaliMeđunarodni festival dokumentarnog filma u Amsterdamu, IDFA 2014.Međunarodni festival dokumentarnog filma u Torontu, Hot Docs 2015.Međunarodni festival dokumentarnog filma u Prizrenu, Dokufest 2015Moja mršava sestra14+Nedelja, 8. novembar, 20:30h, Kinoteka, BeogradMoja mršava sestra (igr.), režija: Sana Lanken, zemlja: Švedska, Nemačkajezik: švedski, godina: 2015, trajanje: 95′SinopsisUšavši u uzbudljivi svet adolescenata, Stela otkriva da Katja, njena starija sestra i uzor u životu, prikriva poremećaj u ishrani. Njena bolest polako počinje da razara porodicu. Ovo je priča o ljubomori, ljubavi i prevari, ispričana sa toplinom, dubinom i duhom.O rediteljkiGodine 2013. Sana Lanken je konkurisala na Berlinalu sa svojim kratkim filmom Ručati, koji se bavi temom poremećaja u ishrani. Ove godine rediteljka izlazi na festivalsku scenu  sa dugometražnim igrani film u kom se hvata u koštac sa ovim problemom u elaboriranom izdanju.Festivali i nagradeNagrada Kristalni medved – Međunarodni filmski festivalu u Berlinu, Berlinale 2015Nagrada publike – Međunarodni filmski festival u Geteborgu, 2015,Nagrada publike, nagrada za najbolji scenario i nagrada FIPRESCI žirija – Međunarodni filmski festival u Lečeu, 2015.

Page 10 of 19

Page 12: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

Isti kao drugiTHIS HUMAN WORLD FILM FESTIVALPonedeljak, 9. novembar, 17h, DKC, BeogradIsti kao drugi (dok.), režija: Konstantin Vulf, zemlja: Nemačkajezik: nemački, godina: 2015, trajanje: 95′SinopsisDokumentarni film Konstantina Vulfa „Isti kao drugi“ prikazuje svakodnevnicu odeljenja za psihijatriju dece i omladine u jednoj klinici u blizini Beča. Osoblje i pacijenti svakga dana balansiraju između obzira i pritiska, rutine i improvizacije. U centru rediteljevog interesovanja pre svega stoji pitanje kakvu pomoć klinika može za kratko vreme da pruži mladim pacijentima kako bi se ponovo vratili svakodnevom životu?O rediteljuKonstantin Vulf je rođen u Hamburgu, 1962. godine, ali je odrastao u Švajcarskoj i trenutno živi u Beču, gde je završio filmsku akademiju i bio predavač u period od 1995. do 1996. godine. Jedan od osnivača filmske kompanije Navigator Film Vienna. Od 1997. godine je direktor Diagonale – Festival of Austrian u Gracu.Festivali i nagradeMeđunarodni festival dokumentarnog filma u Amsterdamu,  IDFA, 2015.Međunarodni filmski festival u Lajpcigu, 2015.The Residents – Teorija opskurnostiSubota, 7. novembar, 20h, DOB, BeogradThe Residents – Teorija opskurnosti (dok. muzički), režija: Don Hardi, zemlja: SAD, Austrija, Nemačka, Holandijajezik: engleski, godina: 2015, trajanje: 87′SinopsisTeorija opskurnosti je film o alternativnom muzičkom i video kolektivu The Residents. Priča prati njihovu 40 godina dugu karijeru obavijenu velom misterije. Mnogi detalji vezani za ovu grupu su tajna, uključujući i identitet njenih članova. Oni uvek nastupaju u kostimima i nose maske i to je deo njihove magije.O rediteljuDon Hardi je jedan of osnivača producentske kuće KTF Films, sa sedištem u San Francisku. Bavi se pretežno dokumentarnim filmom i tokom godina je osvojio brojne nagrade uključujući šest nagrada Emi, 7 Asociated press nagrada i 16 nagrada Američkog nacionalnog  udruženja fotografa.Nagrade i festivaliSvetska premijera – Međunarodni filmski festival u Ostinu, SXSW, 2015.Međunarodni filmski festival u Melburnu, 2015.Međunarodni filmski festival u Kalgariju, 2015.

Page 11 of 19

Page 13: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

Ja, Erl i devojka na samrtiNedelja, 8. novembar, 18h, DOB, BeogradPonedeljak, 9. novembar, 20:30h, Kinoteka, BeogradUtorak, 10. novembar, 19h, DKC, BeogradJa, Erl i devojka na samrti (igr.), režija: Alfonso Gomez-Rehon, zemlja: SADjezik: engleski, godina: 2015, trajanje: 105’SinopsisJa, Erl i devojka na samrti je neobična smešno-ozbiljna priča o tome kako preboleti male i velike stvari u životu, preživeti srednju školu i postati čovek. Greg, učenik četvrte godine srednje škole, uspešno izbegava da na bilo koji način bude primećen i tek će ga insistiranje roditelja da “pravi društvo” školskoj drugarici oboleloj od leukemije izbaciti iz ravnoteže koju je tako brižljivo godinama gradio. Rejčel će uz njegovog neobičnog prijatelja Erla biti prva osoba koja shvata da se iza Gregove ironije i samosažaljenja krije veliki talenat. Greg i Erl snimaju parodije remek-dela svetske kinematografije menjajući im naslove tako da zvuče sto luđe, a zatim snimaju filmove tako da odgovaraju tim naslovima.O rediteljuAlfonso Gomez-Rehon, karijeru je započeo kao lični asistent Martina Skorsezea, Nore Efron, Roberta De Nira i Alehandra Gonzalesa Injaritua. Posle nekoliko godina rada kao reditelj druge ekipe na filmu, a zatim i nekoliko sezona rada na serijama Glee i American Horror Story, konačno mu se ukazala prilika da režira svoj prvi film. Igrom slučaja je naišao na tekst koji je po sopstvenom romanu Erl napisao Džesi Endruz – čovek koji nikada u životu nije pisao scenario, niti je znao kako se scenario uopšte piše. Zajedno, njih dvojica će stvoriti jedno od najlepših iznenađenja ovogodišnjeg Sandens Festivala i osvojiti nagradu za najbolji igrani film (drama), kao i nagradu publike u istoj kategoriji.FestivaliNagrada Publike i Žirija za najbolji igrani film – Međunarodni festivalu u Sandensu, 2015Nagrada na Međunarodnom festival u Sijetlu,  2015KažiTiNedelja, 8. novembar, 18:30, Kinoteka, Beograd (besplatna projekcija)BORAC PROTIV TOGAAutor: Branko KajišTrajanje: 14 minutaOvo je priča o mladom beogradskom studentu i aktivisti Filipu Vukši koji se bori protiv nemara gradske uprave hiljadama prijava koje je poslao na adresu zvaničnih institucija. Stotine zasađenih stabala, desetine biciklistička staza, zakrpljenih rupa, otpušenih kanalizacionih odvoda, obeleženih autobuskih stajališta samo su neke od akcija koje je ovaj mladić iznudio od onih kojima je to posao. Da bi ga odvratila od njegove civilne misije, gradska administracija mu uzvraća udarac plavim kovertama i kontraprijavama. Građanin u borbi za građane, protiv spore i trome administracije, besmislene po one zbog kojih postoji.Branko Kajiš je rođen u Prijedoru u Bosni i Hercegovini, gde je završio osnovnu i srednju školu. Kroz gimnazijsko školovanje počinje da posećuje omladinske kampove i festivale. Trenutno je student Fizičkog fakulteta u Beogradu, a jednog dana ko zna.PISCI KOJI SU USREĆILI BOSANCE I HERCEGOVCEAutorka: Smirna KulenovićTrajanje: 10 minutaBoris Lalić ima 27 godina i živi u Sarajevu. Svakog jutra na biciklu odlazi pred Akademiju lepih umetnosti u Sarajevu. Tamo otvara svoju tašnu u kojoj se nalaze knjige koje on sam piše, štampa i prodaje, bez dodira sa ikakvim establišmentom. Kako tvrdi, uporno piše o malograđanskom irealizmu. Upravo mu je izašla treća knjiga – “Dobar život u vreme krize”. Ovo je njegova priča.

Page 12 of 19

Page 14: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

Smirna Kulenović je iz Sarajeva. Završna je godina studija filozofije, kao i istorije umetnosti Univerziteta u Sarajevu. Nagrađena je za najbolji scenario na filmskim radionicama Slobodne Zone Junior po kom je snimila dokumentarni film “Ispit zrelosti”. Na radionici Moving Images u sklopu Pravo Ljudskog Film Festivala 2013, snimila je dokumentarni portret Sarajeva, kao i konceptualne video-dnevnike. Bavi se aktivizmom, društveno-angažovanim umetničkim projektima, koordinira regionalni projekat “Dobre Kote” kroz koji se bavi integracijom umetnosti u javni prostor grada. KRAĆI DOKUMENTARNI FILMAutori: Tim Re:GeneracijeTrajanje: 12 minutaU nedostatku bilo kakvog javnog prostora u kome bi se održavale kulturne manifestacije, grupa mladih iz Nikšića ulazi u napušteni i očerupani Dom vojske i u njemu pokušava da napravi KC “Punkt”. Pokušavaju da probude iz letargije mlade ljude iz Nikšića, organizuju izložbe i koncerte u prostoru koji je nekada bio kulturni centar grada, a sada je ruina opasna po život. SVI VOLIMO DA SE VOLIMOAutor: Dženk EjupTrajanje: 10 minutaIznervirala ga je makedonska državna kampanja “Reci ne nasilju” u kojoj su pripadnici subkulture kojoj pripada prikazani kao propaliteti, nasilnici i loši uzori. Ovaj mladi “gotičar” traži ljubav od svojih sugrađana i pokazuje im da nije onakav kakvim ga mediji predstavljaju. Šta se dešava kada stane u glavnu pešačku zonu u Skoplju sa transparentom “Pokaži ljubav, zagrli me”?Dženk Ejup je dvadesetjednogodišna slobodna duša koja se bori za ljudski prava. Novinar je i umetnik koji uvek živi suprotno od onog šta društvo očekuje. Veliki je ljubitelj muzike. U slobodno vreme piše poeziju. PRAVE STRASTIAutor: Edin AlijaTrajanje: 11 minutaKako je i zašto prestao sa radom legendarni bioskop Bistrica u Prizrenu? Ko su ljudi koji žele da deprivatizuju ovaj prostor i da od njega ponovo naprave bioskop? Šta taj bioskop znači stanovnicima Prizrena? Koliko su jaka sećanja na vreme kada je bioskop radio punom parom i da li je ovaj kulturni objekat i dalje neophodan Prizrenu? Ili je parking koji bi se umesto njega podigao neophodniji?Edin Alija je rođen u Prizrenu.  Odrastao je na filmovima koji se se prikazivali na Festivalu dokumentarnog filma Dokufest i probudili mu želju i entuzijazam za film. Student je Fakulteta dramskih umetnosti u Prištini i zaljubljenik u kinematografiju.YODORIUSAutorka: Nevena JovanovićTrajanje: 10 minutaYoda je pas, rase mops, živi u Beogradu. Njegov gazda je srpski street art crtač koji oslikava portret svog psa na ulicama Beograda, Novog Sada, Zagreba i svih gradova gde se zadesi šireći uz lik svoga psa i poruke koje promovišu borbu za inkluziju, nenasilje i jednakost, na sebi svojstven, šarmantan i britak način pozivajući na društvene promene.Nevena Jovanović je rođena u Beogradu pre dvadesetak godina, nekoliko dana pre početka proleća. Pokušava da prikaže svoj svet fotografijom, a želje i uspomene kroz stihove i poglavlja, koje ponekad piše godinama. Trenutno joj je jedino zanimanje traženje sebe u različitim stvarima.BUĐENJEAutorka: Aleksandra AleksovskaTrajanje: 16 minutaU okolini Skoplja živi čovek koji se bavi nenasilnim stočarstvom – odgaja stoku koju ne ubija, već se bavi nemogućom misijom – svoje životinje penzioniše. Otišao je iz gradskog ludila, prodao stan, ostavio dobro plaćeni posao programera i pokrenuo

Page 13 of 19

Page 15: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

ekofarmu. Zove se Ilija. Kako izgleda životinjska kooperativa u kojoj psi štite kokoške i piliće od jastrebova, a koze i jariće od vukova?Aleksandra Aleksovska je rođena u Velesu u Makedoniji. Sudent je industrijskog dizajna. Njen prvi film bio je amaterski dokumenarac “Lead Generation” koji je osvojio specijalno priznanje na festivalu Green Fest Srbija. “Buđenje” je njena nova priča o razumevanju okoline i ličnim promenama.Kratki dokumentarni filmovi iz KažiTi serijala nastali su produkciji Fonda B92, uz podršku Fondacije za otvoreno društvo.Produkcija: Fondacija Fond B92Izvršna produkcija: CiklotronSnimatelji: Dušan Šaponja i Dušan ČavićMontažer: Vladimir ŠojatKreativna podrška: Dušan Šaponja, Dušan Čavić, Vladimir Šojat, Milica ŽebeljanLijepo mi je s tobom, znašUtorak, 10. novembar, 17h, DKC, BeogradLijepo mi je s tobom, znaš (dok.), režija: Eva Kraljević, zemlja: Hrvatskajezik: hrvatski, godina: 2014, trajanje: 45’SinopsisFilm o autoričinoj sestri Miji koja ima Daunov sindrom. Njezina mašta, humor i sposobnost da pronađe radost u malim stvarima uče nas kako živjeti sa zahvalnošću. Eva i Mia su sestre. Mia je vesela, otvorena, ima Downov sindrom, ne mari previše za modu i voli ljude. Eva kroz deset godina kamerom bilježi svoja druženja s Mijom kako bi pokušala razumjeti njihov odnos. U tom pokušaju nastaje portret dviju sestara, ispunjen radošću, strahom i željom da se nadiđe malograđanski ukus koji postavlja granice sestrinske ljubavi. O rediteljkiEva Kraljević rođena je 1981. u Zagrebu. Diplomirala je filmsko snimanje na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, a radi kao snimateljica i fotografkinja. Kao snimateljica radila je na desetak kratkih, deset srednjometražnih i dugometražnih dokumentaraca, TV drama i reportaža, namjenskih filmova i glazbenih spotova. Godine 2009. osvojila je nagradu za kameru na bienalnom filmskom festivalu FRKA (ADU) s filmom Danijel (2007). Na istom je festivalu dvije godine ranije osvojila istu nagradu za film You are so stupid, stupid. Lijepo mi je s tobom, znaš njezin je redateljski prvijenac.Festivali i nagradeFilmski festival u Sarajevu 2014 – Nagrada HBO, Docu Rough Cut BoutiqueVijetnamUtorak, 10. novembar, 17h, DKC, BeogradVijetnam (kratki dokumentarni), režija: Jovana Kovanović, zemlja: Srbijajezik: srpski, godina: 2015, trajanje: 30’SinopsisGrupa tinejdžera odrasta u specifičnom okruženju beogradskog geta, simbolično nazvanog Vijetnam, je na pragu punoletstva, a njihovo prijateljstvo pred iskušenjem pod teretom novih životnih izazova, potreba i okolnosti.O rediteljkiJovana Kovanović je rođena 1987. Diplomirala je filmsku režiju na Fakultetu za umetnost i dizajn. Autorka je nekoliko kratkometražnih filmova. Živi i radi u Beogradu.Yallah! UndergroundSVEČANO ZATVARANJEUtorak, 10. novembar, 21h, DKC, BeogradYallah! Underground (dok. muzički), režija: Farid Eslam, zemlja: Češka, Nemačka, Velika Britanija, Egipat, Kanada, SADjezik: arapski, engleski, godina:2015, trajanje: 85′Sinopsis

Page 14 of 19

Page 16: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

U regionu prepunom tenzija umetnici sa Bliskog istoka su godinama predvodnici u borbi za lične i umetničke slobode. Yallah! Underground prati neke od najuticajnijih i najprogresivnijih muzičara i umetnika arapske andergraund scene između 2009. i 2013. godine i dokumentuje njihov rad, snove i strahove u doba velikih promena u arapskom svetu.O rediteljuFarid Eslam je rođen u Nemačkoj i odrastao je u okolini Frankfurta. Nakon srednje škole, Farid se odselio u Prag. Tamo je diplomirao na praškoj akademiji dramskih umetnosti, FAMU. Prvenstveno se bavio muzičkim spotovima i reklamama, što mu je na neki način formiralo stil i estetiku. Sa svojim prvim dugometražnim dokumentarcem Eslam uspešno kombinuje dokumentarni film i svoje iskustvo na polju muzičke industrije.Nagrade i festivaliMeđunarodni filmski festival u Londonu, Rejndens, 2015.Međunarodni filmski festival u Varšavi, 2015.Međunarodni filmski festival u Minhenu, 2015.

Page 15 of 19

Page 17: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

ONLINE INTERAKTIVNI DOKUMENTARCINe prati meInteraktivna veb serija, Autor: Bret Gejlor, Zemlja: Francuska, Kanada, NemačkaGodina: 2015., Jezik: engleskiSinopsisNe prati me je personalizovana dokumentarna serija o privatnosti i ekonomiji web-a. Ako podelite sa nama vaše podatke, pokazaćemo vam šta sve web zna o vama.Ne prati me istražuje na koji način se informacije o nama prikupljaju i koriste. Svaka epizoda je personalizovana i bavi se različitim aspektima savremenog inetneta koji sve više postaje prostor gde se naši pokreti, diskursi i identiteti beleže i prate. Pomoći će vam da razumete razmenu vrednosti koja se događa svaki put kada pristanete da na nekom sajtu ostavite podatke o sebi.AutorBret Gejlor stvara veb već dvadeset godina. Režirao je višestruko nagrađivani dokumentarac Rip! Remiks manifesto, kreirao Open Source Cinema.org, učestvovao u stvaranju homelessnation.org. Pre nego što je napravio Do Not Track, bio je na čelu inicijative Mozilla Foundation’s Webmaker koja ima za cilj da potrošače preobrati u stvaraoce.FestivaliTribeca Film Festival 2015Sheffield Doc / Fest 2015Deutscher Preis 2015Prix Gemeaux 2015WA 2015ImperijaInteraktivni dokumentarac, Autori: Eline Jongsma, Kel O’Neill, Zemlja: SAD, HolandijaGodina: 2014., Jezik: engleskiSinopsisSkrivena sinagoga u planinama Indonezije. Tipčno holandsko selo u prašumama Šri Lanke. Enklava belaca separatista u južnoafričkoj pustinji. Ovo su samo neke od neobičnih zajednica sa kojima nas upoznaje Imperija, imerzivni dokumentarni projekat koji istražuje još uvek živo nasleđe Holanskog kolonijalizma. Sniman u deset zemalja tokom četiri godine, Imperija upotrebljava široku lepezu narativnih tehnika – uključujući dokumentarne filmske postupke, višekanalne video projekcije i digitalne narative – da bi iznela na svetlo savremene post traume prvog svetskog naleta globalnog kapitalizma.AutoriElin Jongsma i Kel Onil, nagrađivani holansko-američki autorski tim čiji radovi ukrštaju dokumentarni film, umetnost i tehnologiju. Njihov poslednji projekat je nominovan za prestižnu Emmy nagradu i dobitnik je Webby nagrade za dokumentarce. Izlagali su u institucijama kao što je Linkoln centar, REDCAT I Stedelijk muzej u Amsterdamu, učestvovali na Njujorškom filmskom festivalu, IDFA u Amsterdamu, Los Angeles Film Festival i South by Southwest (SXSW) u Ostinu, SAD. Dobitnici su prestižnih grantova i finansijske podrške raznih institucija kao što je NEA, Evropska kulturna fondacija, Knight fondacija i Mondrijan Fund. Sarađuju sa Vice, De Correspondent, PBS.org I Creators Project i rade kao konsultanti za imerzivne medije za klijente kao što je The Economist. Među njihovim klijentima su Siemens i Red Bull Media House. Žive u Los Anđelesu.Festivali i nagradeIDFA DocLab Digital Storytelling Competition 2014 (IDFA DocLab)South by Southwest, Digital Domain 2014 (SXSW)New York Film Festival 2013 (NYFF51) sa linernom verzijom dokumentarca

Page 16 of 19

Page 18: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

Radio ljubavTransmedijski dokumentarac, Autori: Anek Stekete, Efje Blankevort, Zemlja: HolandijaGodina: 2014., Jezik: ruande, engleskiSinopsisRadio ljubav je transmedijski dokumentarac o procesu pomirenja posle genocida u Ruandi. Govori o popularnoj radio sapunici Musekeweya, (‘Nova zora’), koja pokušava da spreči nove izlive nasilja. Tokom 100 dana – perioda koliko je trajao genocid pre 20 godina – jednom nedeljno se emituje po jedna nova epizoda. Uđite u fikcionalizovanu priču ‘On Air’ (‘U etru’) ili idite ‘Off Air’ (‘Na zemlji’) da vidite šta se događa iza kulisa scena i naučite ponešto o kompleksnoj realnosti današnje Ruande.Radio ljubav ispipava tanku crtu između činjenica i fikcije. Na prvi pogled Radio ljubav nam donos linearni, gotovo bajkoliki narativ, ali kada pogledamo pažljivije, otkriva nam kompleksnu realnost. Dok se u sapunicama sve obično srećno završava, u stvarnom životu je mnogo teže ostvariti pomirenje. Posle stravičnih ubijanja, kako izvršitelji zločina i njihove žrtve mogu živeti zajedno i voleti jedni druge?AutoriEfje Blankevort (Montreal, 1978) je suosnivačica novinarske producentske kuće Prospektor. Piše novinske članke i knjige i pravi multimedijalne dokumentarce. Objavila je Stiekem kan hier alles (‘U tajnosti je ovde sve moguće) o Iranu; De Vluchtelingenjackpot (‘Izbeglički džekpot’, sa fotografkinjom Karin Kakebek); Dream City (‘Grad snova’ sa fotografkinjom Anek Stekete). Nedavno su izašli njen interaktivni muzički dokumentarac Hidden Wounds (‘Sakrivene rane’) i dvodelni radio dokumentarac Men don’t cry (‘Muškarci ne plaču’), o ratnim veteranima sa post-traumatskim stresnim poremećajem.Anek Stekete (Holandija, 1974) je studirala fotografiju na Kraljevskoj akademiji umetnosti u Hagu i na Akademiji za umetnost i dizajn St. Joost u Bredi. Njeni filmovi i fotografije su prikazivani i izlagani na nacionalnim i međunarodnim festivalima i izložbama u Amsterdamu, Madridu, Bostonu, Pragu, Berlinu, Laosu, Kini i Novom Zelandu. Imala je samostalne izložbe u muzeju fotografije Nederlands Fotomuseum u Roterdamu, a nedavno u Rosphoto državnom muzeju u Sankt Petersburgu i muzeju Tropenmuseum u Amsterdamu.FestivaliSheffield Doc / Fest 2015Zilveren Camera Awards 2015Unutrašnji svet: digitalni životi u globalno doba soliteraInteraktivni 3D dokumentarac, Autor: Katarina Čizek, Zemlja: KanadaGodina: 2015., Jezik: engleskiSinopsisLjudi sve više postaju vertikalna i digitalna vrsta. Na milijarde nas živi u višespratnicama, dok je više od tri milijarde stalno ulogovano na internet. Unutrašnji svet nas uvodi u stanove, u srca i umove, kompjutere vertikalnih stanovnika širom sveta, sa ciljem da istražimo stanje čovečanstva u 21. veku. Zatvoreni u našim višespratnim blokovima i zakačeni na internet, možemo li onlajn pronaći ljubav, mržnju, mir, boga, zajednicu i jedan bolji svet za nas? Kroz lične priče o tome na koji sve način danas pokušavamo da se konektujemo uz pomoć interneta, Unutrašnji svet nas vodi u 18 gradova širom planete.AutorkaKaterina Cizek je režiserka dokumentarnih filmova nagrađena Emijem koja radi na raznim medijskim platformama: digitalni mediji, emiteri (radio i televizija), štampa i prezentacije uživo/instalacije. Njen rad je zabeležio Digitalnu revoluciju, i sam je postao deo tog pokreta. Kao gostujući režiser, doprinela je da Nacionalni filmski odbor Kanade postane jedan od vodećih svetskih centara digitalnih sadržaja za svetski priznate dokumentarce sa lokalnom tematikom.

Page 17 of 19

Page 19: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

FestivaliHOT DOCS 2015, TorontoSheffield Doc / Fest 2015Izbeglička republikaInteraktivni veb dokumentarac, Autori: Jan Rothuizen, Martijn van Tol, Dirk-Jan Visser, Aart Jan van der Linden, Zemlja: HolandijaGodina: 2014. Jezik: engleski, holandskiSinopsisOvaj interaktivni dokumentarac pruža nam mogućnost da iskusimo život jednog izbegličkog kampa. U kampu Domiz u severnom Iraku živi 64 000 izbeglica, od kojih su većina sirijski kurdi. Ekipa koju čine fotograf, ilustrator i novinar, od A do Š istražuje novonastalu naseobinu u pustinji. Oni portretišu stanovnike i mesta, kroz multidimenzionalni miks zvukova, crteža, fotografija i filma, stvarajući osećaj da smo i mi tamo, sa njima u prašini, mirisima, u svakodnevnici kampa. Crtež koji nam služi kao orijentaciona mapa pokazuje posetiocu tačnu lokaciju u kampu. U lavirintu uličica i prolaza, vrevi trgovine i interakcija, stanovnici veoma vešto koriste formalnu strukturu kampa. To je slučaj Ahmeda, koji beži iz škole kako bi započeo svoj mali biznis sa prodajom ptičica u kavezu, ili veoma traženog doktora Šiksmusa koji obrezuje mušku novorođenčad, ili pak vojnika dezertera Ahmada, koji je ispred svog šatora napravio garažu za popravku rikšo vozila. Dobrodošli u Izbegličku republiku.AutoriJan Rotujzen (rođen 1968. u Amsterdamu) je veoma rano shvatio da razmišlja i stvara bolje dok luta ulicama gradova nego zatvoren u četiri zida svog ateljea. Od tada izlaže i objavljuje na međunarodnoj sceni. Svoj način rada objašnjava kao neku vrstu eholokacije (sposobnost određivanja položaja okolnih predmeta iz okruženja odašiljanjem zvukova visoke frekvencije, prim.prev.). Njegovo prisustvo utiče na okruženje, ali i obrnuto.1999. objavljuje On A Clear Day You Can See Forever („Po vedrom danu vidiš zauvek“), knjigu crteža, fotografija i teksta o Nujorku. Tokom 2004. i 2006. radio je u Guangzhou u Kini i u Kairu u Egiptu. U 2008. godini izlaže u New Museum u Njujorku, a 2009. objavljuje The Soft Atlas of Amsterdam („Meki atlas Amsterdama“), koji se prodao u tiražu od 15 000 primeraka, kolekciju rukom crtanih mapa grada u kojem je odrastao. Jan Rotujzen objavljuje crtane reportaže za dnevne nacionalne novine „De Volkskrant”.Dirk-Jan Viser je holandski fotograf dokumentarista koji se fokusirao na društvene, ekonomske i političke teme iz celog sveta. Kroz svoje projekte, Viser pokušava da podigne svest ljudi o savremenim društvenim pitanjima, a posebno je osetljiv na posledice koje velike političke odluke ostavljaju na svakodnevni život pojedinca. Fokusira se na male lične priče – dajući pojedincu lice i glas – i koristi ih kao metafore za šire i kompleksnije teme. U njegove skorašnje publikacije spadaju Offside (2012), knjiga i putujuća izložba (Holandija, Kanada, Kina) koja se bavi situacijom u Nagorno- Karabahu, i Izbeglička republika (2014).Martin Van Tol voli da se igra sa fotografijom, videom, audiom i crtežom, konstruišući uz pomoć njih priče. Kao multimedijski novinar, realizuje interaktivne narative za novine, muzeje i nevladine organizacije (World Press Photo, Human Rights Watch, Amnesty International, Oxfam). U saradnji sa dnevnim holandskim listom „De Volkskrant“, Martin Van Tol razvija program i interfejs za onlajn scrollytelling sa idejom da imerzivno pripovedanje učini pristupačnijim za novinare i fotografe.Aart Jan van der Linden je nezavisni web i multimedijalni programer i video montažer iz Utrehta, Holandija. Trenutno radi u kompaniji Stiching Polly. www.aaetjan.com.Festivali i nagradeDoc Leipzig 2015, NemačkaTous Ecrans Festival 2015, ŠvajcarskaIDFA 2014, HolandijaMovies that Matter, Hag, HolandijaSXSW, Ostin, SAD

Page 18 of 19

Page 20: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

Zilveren Camera, HolandijaDutch Directors Award, HolandijaTempo Documentary Festival, ŠvedskaWebby Awards, SADCivis Award of the European ParliamentPoslednja otmicaInteraktivni film, Autori: Tomi Palota, Femke Volting, Zemlja: Holandija, NemačkaGodina: 2015., Jezik: somalski, arapski (engleski titlovi)SinopsisPoslednja otmica je istinita priča o preživljavanju u Somaliji, ispričana iz perspektive samih pirata otmičara. Kombinujući animaciju sa dokumentarnim snimcima, film koristi inovativni hibridni pristup pripovedanja kako bi istražio zašto je jedan od somalijskih gusara, po imenu Muhamed, uopšte došao u situaciju da živi tako brutalnim i opasnim životom. Kroz animirani re-enactement (ponavljanje pokreta, prim.prev.), ovaj film istražuje Muhamedova sećanja, snove i strahove sa jedne subjektivne tačke gledišta. Ovakva animacija, paralelno sa nemontiranim snimcima iz Muhamedovog svakodnevnog života, umetnuta je u originalni dokumentaristički narativ.Somalija je svetska prestonica pirata, a Muhamed je jedan od najiskusnijih somalijskih otmičara. Međutim, u svojoj domovini, u propaloj državi, on je samo jedan od sredovečnih muškaraca koji pokušava da skrpi kraj sa krajem. Nasuprot glamuru i avanturama pirata iz knjiga i filmova, somalijski pirati suočavaju se sa sve većom prismotrom i stigmatizacijom – kako kod kuće, tako i u inostranstvu. Muhamed se nedavno verio, te ga njegovi roditelji, kao i roditelji njegove buduće supruge, pritiskaju da pre venčanja promeni svoj život. Muhamed oseća da se njegovi zlatni dani gusarenja bliže kraju. Pod sve većim pritiskom da obezbedi egzistenciju svojim bližnjima, odlučuje da rizikuje sve i pokuša svoju poslednju otmicu.AutoriFemke Volting je rediteljka Submarine i Submarine kanala i, zajedno sa Brunom Feliksom, osnivač nezavisne producentske kuće za film i transmediju, koja se bavi igranim, dokumentarnim i animiranim filmom. Submarine se ponosi brojnim nagrađivanim produkcijama nastalim u saradnji sa širokom mrežom međunarodno priznatih reditelja. Između ostalih, Femke je producirala dugometražni dokumentarni film Pitera Grinaveja Rembrandt’s J’Accuse i mnoge nagrađivane dokumentarce, kao što su Upoznajte sestre Foken ili Rainmakers, kao i međunarodno prikazivane animirane serije, kao što su Kika&Bob. Femke je producirala pionirsku transmedijsku produkciju Collapsus, koja je nominovana za nagradu Emmy (www.collapsus.com). Nedavno je producirala Grinavejev najnoviji film Ajzenštajn u Gvanahuatu, koji je premijerno prikazan na Berlinalu 2015. Poslednja otmica, koju je režirala zajedno sa Tomijem Palotom, takođe je premijerno prikazana na Berlinalu (2014).Tomi Palota je pravi pionir u industriji pokretnih slika, gde stalno pomera granice pripovedačke tehnike. Upravo je Tomi uputio Ričarada Linklejtera u animaciju kada je producirao nagrađivani dugometražni film Waking Life(Budan život). Nastavio je sa filmom Filipa K. Dika Replikant, u kojem igraju Kijanu Rivs i Robert Dauni Džunior. Zatim je režirao Američkog princa, film na tragu Skorsezeovog dokumentarca Američki dečak (1978). Godine 2010. Tomi je režirao transmedijski projekat Collapsus, koji je nominovan za Emmy nagradu i nagrađen na SXSW filmskom festivalu za najbolje interaktivno ostvarenje. Nedavno je, zajedno sa Femke Volting i Brunom Feliksom, osnovao novu kreativnu producentsku kuću u Los Anđelesu, „SubLA“, za razvoj i produkciju dugometražnih i interaktivnih filmova koji istražuju nove forme storytelling-a – spajajući tradicionalne sa najsavremenijim medijima.Festivali i nagradeInternational Digital Emmy Award 2015Prix Europa za najbolje onlajn ostvarenje u 2014. godiniDve nagrade na Tous Ecrans festivalu u Ženevi za najbolju međunarodnu transmedijsku produkciju 2014.

Page 19 of 19

Page 21: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

Guild Award koju dodeljuju holandski reditelji za najbolju interaktivnu produkcijuNew York FF 2014Berlin 2014Skrivene raneEksperimentalni veb dokumentarac, Autori: Arnold van Brugen, Tomas Kan, Zemlja: HolandijaGodina: 2015., Jezik: engleskiSinopsisSkrivene rane pretstavljaju interaktivni videoklip / web dokumentarac o ratnim veteranima sa PTSD (post-traumatski poremećaj stresa), baziran na pesmi Skrivene rane (Hidden Wounds) belgijskog benda dEUS.Inspirisan je novinskim člankom Ervina Džemsa u Gardijanu, o nekontrolisanom nasilju bivših vojnika – posebno ratnih veterana – koje se često javlja po povratku u civilni život, kao posledica post-traumatskog stresa. Skrivene rane pretstavljaju evokaciju post-traumatskog stresa, ispričanu direktno i lično kroz priču britanskog vojnika Džimija Džonsona.AutoriArnold van Brugen, rođen 1979. u Holandiji, pisac je režiser i osnivač novinarske producentske agencije Prospektor. Koosnivač je i višestruko nagrađivanog transmedijskog projekta Sochi Project.Tomas Kaan je studirao istoriju u Amsterdamu i Berlinu, pre nego što je počeo da se bavi filmom. Njegov rad karakteriše veoma rečit stil na granici između igranog i dokumentarnog. Za njega je bavljenje filmom način da se od zaborava spase momenat u kojem živimo, slično kao što se stvari čuvaju u posebnim laboratorijama i kabinetima. Slab je na eksperimentalne filmove i omiljeniji bestseler Lovac u Žitu, Selindžera. Tomasovi filmovi su prikazivani i nagrađivani na festivalima širom sveta.FestivaliFilm Festival One World 2015, PragCIMMFest Best Short Documentary Award 2015, ČikagoIDFA 2013, AmsterdamNetwars projekat – Izvan kontroleParticipativni veb dokumentarac, Autor: Lena Thiele / Miiqo Studios UG, Zemlja: NemačkaGodina: 2015., Jezik: engleskiSinopsisZamislite da divlja rat, vi ste usred njega, a toga uopšte niste ni svesni! Upoznajte trgovce sajber oružjem i posmatrajte kako vi i vaš kompjuter postajete deo digitalnog rata. Ovo interaktivno iskustvo stvoreno posebno za vas razjasniće vam jednu stvar: Nema ničeg virtuelnog u ovakvoj stvarnosti!Netwars – rat na veb-u ukazuje na činjenicu da smo svi mi pogođeni digitalnim ratom koji se već odigrava. U središtu ovog dokumentarca nalazi se jedinstveni hakerski napad na jednu nemačku elektranu. Po prvi put radnika elektrane prati filmska ekipa dok vrhunski hakeri pokušavaju da prodru u samu infrastrukturu elektrane. Posledice su alarmantne.AutoriUmetnički direktor Lina Tile razvija i producira najrazličitije medijske forme na polju filma, interneta, mobilnih telefona i video igrica. Suosnivač je gejming studija u Berlinu od 2008. godine. Od 2010. fokusirala se na međunarodnu transmedijsku produkciju, a 2012. pridužuje se medijskoj kompaniji „Miiqo Studios UG“. Pored toga, Lina vodi međunarodne radionice, predaje na fakultetima i u filmskim školama i radi kao konsultant u medijskoj industriji. Takođe, bila je član žirija za dodelu Emmy nagrada u kategoriji digitalnih dokumentarnih programa za 2012. godinu. Završila je master studije na Umetničkom univerzitetu u Berlinu iz oblasti Komunikacije u društvenim i ekonomskim kontekstima, sa fokusom na eksperimentalni medijski dizajn i studije filma.

Page 20 of 19

Page 22: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

FestivaliSheffield Doc / Fest 2015World Summit Award 2015Prix Italia 2015Grimme Online Award 2015SXSW 2015 / InteractiveErgo Medienpreis 2015Piratski ribolovIstraživački veb dokumentarac i igrica, Autori: Orlando von Einsiedel i Juliana Ruhfus, Zemlja: Velika Britanija, ItalijaGodina: 2015., Jezik: engleskiSinopsisUoči Svetskog dana pomoraca, 25. septembra 2014. godine, Al Džazira pustila je u upotrebu Piratski ribolov,pionirsku interaktivnu onlajn igricu kroz koju korisnik može da nauči kako da otkrije mrežu multimilionske ilegalne trgovine ribom koja utiče na opstanak najsiromašnije populacije u Zapadnoj Africi. Korišćenjem interaktivnih istraživačkih „alata“ igrači mogu da postanu novinari Al Džazire, prikupljajući dokaze i beleške i gradeći slučaj protiv ekološki pogubnog kriminala ilegalnog ribarenja u Sijera Leoneu koji milionima ljudi oduzima dragoceni proteinski nutritivni izvor.AutorOrlando fon Ajnsidel je reditelj i producent, poznat po filmu Virunga (2014), Ajšina pesma (Aisha’s Song, 2012) i Skejtistan: doživeti Kabul na skejtbordu (2010). Posebno hvale njegovu veštinu da pronađe intimne, lične priče i da ih svojim oštrim okom ukombinuje sa snažnom vizuelnom estetikom. Film Virunga bio je nominovan za Oskara, nagradu BAFTA i Director’s Guild of America Award. Suvlasnik je producentske kuće „Grain Media“ u Londonu.Julijana Rufus, nagrađivana novinarka, provela je čitavu deceniju radeći kao reporter i producent za britanske i internacionalne televizijske kuće, specijalizujući se za kreiranje programa i istraživački rad. Pokrivala je mnoge konflikte o kojima su mediji nedovoljno izveštavali, uključujući Somaliju, Haiti, Kongo, Indoneziju, Jemen i Peru, i često imala pristup naoružanim frakcijama sa uvek snažnim fokusom na ljudske priče koje se kriju iza vesti. Julijana radi kao glavni reporter programske šeme Al Džazire.FestivaliSheffield Doc / Fest 2015One World Media Awards 2015 PragPrix Europa 2015Webfest Berlin 2015London regrutuje – tajni rat protiv aparthejdaEksperimentalni veb dokumentarac, Autor: Lea Boromeo, Ketrin Raund, Žilbert Sinot, Zemlja: Velika BritanijaGodina: 2015., Jezik: engleskiSinopsisŠezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka u borbi protiv aparthejda pojavili su se lideri poput Nelsona Mendele, koji su zatvarani ili ubijani zbog otpora koji su pružali rasističkom režimu. To je podstaklo specijalno regrutovane mlade ljude iz Londona da krenu za Južnu Afriku u tajnu misiju solidarnosti, zbog koje su neki završili kao politički zatvorenici. Ovi tajni napori podrazumevali su različite akcije – od slanja pisama do šverca oružja i aktiviranja eksplozivnih flajera u kvartovima gde su se posle posla okupljali tamnoputi Južnoafrikanci.Naručen od strane „Viktorija i Albert muzeja“ za izložbu Disobedient Objects (Neposlušni objekti), London regrutuje predstavlja eksperimentalni i interaktivni dokumentarac koji govori o nepoznatim deonicama tog dugog puta ka slobodi.

Page 21 of 19

Page 23: FreeZone 2015

11. Slobodna zona, Beograd 2015.

AutoriLia Boromeo je britanska aktivistkinja, novinarka i rediteljka koja živi u Londonu. Poznata je prvenstveno po dokumentovanju društvenih tema. Lia piše redovnu kolumnu za „Gardijan“ o održivom razvoju i etici. Režirala je seriju kratkih filmova o aktivizmu u umetnosti za Channel 4. Režirala je i dokumentarac The Cotton Film: Dirty White Gold (Pamučni film: prljavo belo zlato), čija premijera tek predstoji.Ketrin Raund je producentkinja i rediteljka koja iza sebe ima preko trinaest godina iskustva i rada na televiziji. Njeni filmovi pokrivaju najrazličitije teme, od toga kako doniranje organa može uticati na nečiji život do toga kako sport može promeniti živote ili rijalitija o roditeljstvu. Režirala je filmove za BBC, Channel 4, ITV, Five iDiscovery.Gilbert je umetnik, interaktivni dizajner i kreativni programer. Radi takođe kao VJ i režira muzičke video spotove. Zajedno sa Liom Boromeo i Ketrin Raund osnovao je Disobedient Films (Neposlušni filmovi, prim.prev.).FestivaliSheffield Doc / Fest 2015Posle 4. junaInteraktivni veb dokumentarac, Autor: Jiao Čen, Zemlja: AustralijaGodina: 2014., Jezik: engleski, mandarinskiSinopsisProšlo je tačno dvadeset pet godina od događaja koji su se 4. juna desili na trgu Tjenanmen u Pekingu. U to vreme izveštaji o ovom događaju su se drastično razlikovali: dok su kineski mediji 4. jun opisivali kao “puč” ili “konspiraciju”, zapadni su ga mediji nazivali “masakrom” ili “spontanim” događajem.Na sajtu interaktivnog dokumentarca Posle 4. juna od vas će se tražiti da ove prelomne momente istorije istražite kroz višekanalne medijske izvore i šest originalnih dokumentaraca sa ljudima na čije su živote ovi događaji ostavili duboki trag. Vaša razmišljanja o tome kako se, posle dvadeset godina, svi mi širom sveta sećamo ovog istorijskog momenta, dodatno će geografski proširiti diskurs.AutorJiao Čen je mladi kinesko-australijski producent koji živi u Sidneju, Australiji. Stekao je iskustvo učeći i radeći sa najdinamičnijim australijskim producentima. Kao nezavisni producent, producirao je nekoliko kratkih drama koje su se prikazivale na festivalima kao što je London Film Festival, Sydney Film Festival, LA Shortfest, Cinequest, Adelaide Film Festival i drugi. Uspeo je da proda originalne dokumentarne koncepte ABC i SBS televiziji. Njegova strast su dokumentarne priče koje imaju odjeka kod široke publike. FestivaliIDFA Doc Lab 2014SPA Awards 2014Unaa Media Award 2014

Page 22 of 19