Frekventni pretvarac

Elektrini strojevi i pogoni

Kreimir Mikloevi, dipl.ing.

5. LABORATORIJSKA VJEBE UPOZNAVANJE I RUKOVANJE S FREKVENCIJSKIM PRETVARAEM DANFOSS FC-302

1. UVODNajraireniji elektrini strojevi danas su svakako asinkroni kavezni i sinkroni elektromotori. Robusni su, dobro zatieni od vanjskih utjecaja i pouzdani, a cijenom prihvatljivi. Najee sredstvo za podeavanje brzine vrtnje, danas su svakako frekventni pretvarai koji otvaraju nova podruja primjene. Razvoj modernih frekvencijskih pretvaraa otvara mogunost gotovo potpune kontrole i upravljanja radom asinkronih i sinkronih motora. U ovoj laboratorijskoj vjebi predvien je rad s frekvencijskim pretvaraem novije generacije (DANFOSS, FC-302) u svrhu upravljanja laboratorijskim asinkronim motorom (4 kW) marke Konar. Laboratorijska vjeba obuhvaa: upoznavanje i rukovanje s osnovnim funkcijama frekvencijskog pretvaraa nain spajanja frekvencijskog pretvaraa i asinkronog motora pokretanje AM-a s frekvencijskim pretvaraem uz zadavanje eljene brzine komunikaciju frekvencijskog pretvatraa i PC-a preko USB-a osnovne funkcije kontrolnog programa MCT 10 za nadzor rada frekvencijskog pretvaraa i snimanje eljenih dinamikih i statikih karakteristika AM-a snimanje i pohranjivanje snimljenih karakteristika pomou programa MCT 10.

2. UPOZNAVANJE I RUKOVANJE S OSNOVNIM FUNKCIJAMA FREKVENCIJSKOG PRETVARAA DANFOSS FC 302Principijelna shema frekvencijskog pretvaraa dana je na slici 2.1. Sastoji se od ispravljaa na mrenoj strani, istosmjernog meu kruga kojeg ine kondenzator i zavojnica tvorei niskonaponski filter u sredini, te na motorskoj strani izmjenjivaa. Danas je veina izmjenjivaa nainjena od IGBT tranzistora i MOSFET-a, jer mogu raditi s puno veim frekvencijama nego tiristori. Shematski prikaz energetskog dijela pretvaraa dan je na slici 2.2.

Slika 2.1. Principijelna shema frekvencijskog pretvaraa Predloak izradili: eljko poljari, dipl.ing. Kreimir Mikloevi, dipl.ing. 1



Slika 2.2. Shematski prikaz energetskog dijela pretvaraa Ispravlja je diodni (neupravljivi) u trofaznom mosnom spoju. Ispravljeni napon mree se filtrira kondenzatorom u istosmjernom meu krugu i dovodi na izmjenjiva u trofaznom mosnom spoju. U istosmjernom meu krugu se takoer nalaze i prigunice koje priguuju struje viih harmonika. Prigunice poveavaju otpornost pretvaraa na promjene napona napajanja i produuju mu ivotni vijek. Ponaanje FC 302 pri kratkom spoju ovisi o tri strujna transformatora u fazama motora i zatiti uklanjanja zasienja sa povratnom vezom od konice. FC 302 je frekvencijski pretvara (slika 2.3.) visokih performansi za zahtjevne aplikacije. Moe raditi s razliitim algoritmima upravljanja. FC 302 moe pokretati sinkrone motore s permanentnim magnetima kao i kavezne asinkrone motore.

Slika 2.3. Frekvencijski pretvara Danfoss FC 302 Postavljanje parametara pretvaraa, kojima se odreuje nain i kvaliteta upravljanja, mogue je pomou lokalnog upravljakog panela ili pomou raunala, tj. programa MCT 10 Set-up. Parametri pretvaraa su podijeljeni u grupe prikazane u tablici 2.1. Predloak izradili: eljko poljari, dipl.ing. Kreimir Mikloevi, dipl.ing. 2

Elektrini strojevi i pogoni Tablica 2. 1. Grupe parametara frekvencijskog pretvaraa FC 302 Oznaka grupe parametara 0 1 2 3 4 5 6 7 8 13 14 15 16 2. 1. Programiranje digitalnih ulaza i izlaza


Naziv grupe parametara Rukovanje / Displej Optereenje i motor Konice Reference / Rampe Granine vrijednosti / Upozorenja Digitalni ulaz / izlaz Analogni ulaz / izlaz Kontroleri Komunikacije i opcije Napredna logika Posebne funkcije Informacije o pretvarau Oitanje podataka

Parametri za programiranje digitalnih ulaza i izlaza nalaze se u grupi parametara 5. Pomou parametra 5-00 mogue je odrediti vrstu logike (PNP ili NPN). PNP logika daje logiku nulu ako je na ulazu napon manji od 5 V, a logiku jedinicu ako je napon na ulazu vei od 10 V. NPN logika daje logiku nulu ako je na ulazu napon vei od 19 V, a logiku jedinicu ako je napon na ulazu manji od 14V. Prikljuci 27 i 29 se mogu programirati kao ulazi ili kao izlazi, ovisno o postavkama parametara 501, odnosno 5-02. Prikljuci 27 i 29 mogu biti programirani i kao impulsni izlazi. Digitalni ulazi na prikljucima 29 i 33 imaju dodatne funkcije brojaa. Mogue je poveavati ili smanjivati vrijednost brojaa A, odnosno B. Prikljuak 37 slui za sigurnosno zaustavljanje. 2. 2. Programiranje analognih ulaza i izlaza Parametri za programiranje digitalnih ulaza i izlaza nalaze se u grupi parametara 6. Analogni ulazi mogu biti naponski ( 10 V) ili strujni (0/4 do 20 mA), ovisno o poloaju sklopki S201 i S202. Iskljuene sklopke daju naponske ulaze, ukljuene strujne ulaze. Analogni ulazi slue za daljinsko zadavanje reference, a njihovo skaliranje i granine vrijednosti je mogue programirati grupama parametara 6-1, odnosno 6-2. Analogni izlaz je strujni (0/4 20 mA). 2. 3. Upravljaki algoritmi frekvencijskog pretvaraa FC 302 Postavljanje parametra 1-01 odreuje vrstu upravljakog algoritma. Algoritam vektorskog upravljanja pomou napona je prikladan za veinu primjena. Glavna pogodnost ovog naina upravljanja je robusni model motora. . Upravljanje pomou toka bez senzora, tj. bez povratne veze s enkodera je prikladno za jednostavnu instalaciju i robusnost, jer onemoguuje naglu promjenu optereenja. Upravljanje pomou toka s povratnom vezom daje vrlo visoku tonost upravljanja brzinom i momentom, to je prikladno za najzahtjevnije primjene. Najbolja izvedba rada na osovini se postie upravljanjem pomou toka. Frekvencijski pretvara FC 302 ima mogunost reguliranja ili brzine ili momenta na osovini motora. Postoje dvije vrste upravljanja brzinom: otvorena regulacijska petlja brzine (ne zahtijeva povratnu vezu, tj. bez senzora) i zatvorena regulacijska petlja brzine sa PID regulatorom (koji Predloak izradili: eljko poljari, dipl.ing. Kreimir Mikloevi, dipl.ing. 3

Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing. zahtijeva povratnu vezu po brzini na ulazu). Pravilno optimizirana zatvorena regulacijska petlja e imati veu tonost nego otvorena regulacijska petlja brzine. Upravljanje momentom je takoer mogue u otvorenoj i u zatvorenoj regulacijskoj petlji. Tonost i vrijeme ustaljivanja regulacije momenta se odreuju prema vrijednosti toka. Upravljanje momentom pomou toka sa povratnom vezom s enkodera nudi vrhunsku izvedbu u sva etiri kvadranta i pri svim brzinama motora. U/f algoritam upravljanja je pogodan za paralelno spojene motore u posebnim primjenama. Karakteristike upravljanja se odreuju pomou parametara 1-55 i 1-56. Ti parametri su vektorski parametri koji se sastoje od est elemenata, pomou kojih je mogue definirati est toaka naponsko frekvencijske karakteristike. U parametru 1-55 postavljaju se naponske, a u parametru 1-56 frekvencijske vrijednosti karakteristike. 2. 4. Lokalno (Hand On) i daljinsko (Auto on) upravljanje Frekvencijskim pretvaraem se moe upravljati runo, pomou lokalnog upravljakog panela, ili daljinski, pomou analognih i digitalnih ulaza i serijske sabirnice. Ako je dozvoljeno parametrima 0-40, 0-41 i 0-42, mogue je pokretati i zaustavljati frekvencijski pretvara pomou lokalnog upravljakog panela koristei tipke ''Hand on'' i ''Off''. Alarmi se mogu ponititi tipkom ''Reset''.

Slika 2. 4. Upravljake tipke lokalnog upravljakog panela Nakon to se pritisne tipka ''Hand On'', frekvencijski pretvara prelazi u runi nain rada i slijedi lokalnu referentnu vrijednost koja se zadaje pomou tipaka sa strelicama na lokalnom upravljakom panelu. Nakon to se pritisne tipka ''Auto On'', frekvencijski pretvara prelazi u automatski nain rada i slijedi daljinsku referentnu vrijednost. U ovom nainu rada je mogue upravljati frekvencijskim pretvaraem putem digitalnih ulaza i raznih serijskih suelja (RS-485, USB, fieldbus).

3. PRIKLJUIVANJE ASINKRONOG MOTORA NA FREKVENCIJSKI PRETVARA I AUTOMATSKO PRILAGOAVANJE MOTORU (APM)Prije prikljuka asinkronog motora na frekvencijski pretvara potrebno je uskladiti snage pretvaraa i motora. Posebno treba obratiti pozornost na izbor (presjek) kabela s kojim se spaje motor i pretvara.

3.1. Automatsko prilagoavanje motoru Automatsko prilagoavanje motoru je algoritam mjerenja parametara elektrinog motora dok motor miruje. To znai da AMA ne proizvodi nikakav moment. AMA je korisno kod putanja u pogon sustava i prilagodbe frekvencijskog pretvaraa prikljuenom motoru. Ova se mogunost posebno koristi ako se poetne postavke ne mogu primijeniti na prikljueni motor.

Predloak izradili: eljko poljari, dipl.ing. Kreimir Mikloevi, dipl.ing.

4

Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing. Parametar 1-29 daje mogunost izbora potpunog prilagoavanja motoru, pri emu se odreuju svi elektrini parametri motora, ili reduciranog prilagoavanja motoru, pri emu se odreuje samo otpor statora R1. Trajanje automatskog prilagoavanja motoru varira od nekoliko minuta za male motore do vie od 15 minuta za velike motore. Kako bi se omoguila najbolja mogua prilagodba frekvencijskog pretvaraa, automatsko prilagoavanje motoru treba izvesti na hladnom motoru. Ponavljanje algoritma moe dovesti do zagrijavanja motora, to uzrokuje porast otpora statora R1, ali to obino nije kritino. Za sinkrone motore uputno je koristiti reducirano automatsko prilagoavanje motoru, a ostale parametre unijeti runo. Automatsko prilagoavanje motoru nije mogue provesti za sinkrone motore s permanentnim magnetima. Dok traje automatsko prilagoavanje motoru potrebno je otkloniti mogunost stvaranja momenta na osovini motora, jer to ometa izvravanje algoritma. Kako bi se algoritam ispravno izvrio, potrebno je pravilno unijeti podatke s natpisne ploice motora. Parametri potrebni za provedbu automatskog prilagoavanja motoru su grupirani u izborniku brze instalacije (engl. Quick Setup) kojem se moe pristupiti pritiskom na tipku ''Quick Menu'' na lokalnom upravljakom panelu. Unos podataka za motor 5AZ 112M 4 B3 koji se koristi u laboratorijskoj vjebi prikazan je u tablici 3.1. Tablica 3.1. Unos parametara prije provedbe automatskog prilagoavanja motoru Oznaka parametra 0-01 1-20 1-22 1-23 1-24 1-25 5-12 3-02 3-03 3-41 3-42 3-13 1-29 Parametar Jezik Snaga motora Napon motora Frekvencija Struja motora Nazivna brzina motora Digitalni ulaz, prikljuak 27 Minimalna referentna vrijednost Maksimalna referentna vrijednost Rampa 1, vrijeme porasta Rampa 1, vrijeme pada Izvor referentne vrijednosti Automatsko prilagoavanje motoru (AMA) Postavka engleski 4.0 kW 380 V 50 Hz 8.7 A 1420 RPM nije u funkciji 0.000 RPM 1500.00 RPM 10 s 10 s Runo/automatsko postavljanje Omogueno potpuno automatsko prilagoavanje motoru (AMA)

3.2. Primjer daljinskog upravljanja pomou potenciometra Za daljinsko upravljanje pri kojemu se referentna veliina zadaje pomou potenciometra potrebno je programirati digitalne ulaze na prikljucima 18 i 27 kako je prikazano u tablici 3.2.


5

Elektrini strojevi i pogoni Tablica 3.2. Parametriranje digitalnih ulaza Oznaka parametra 5-10 5-12 Parametar Prikljuak 18 Prikluak 27


Postavka pokretanje impulsom zaustavljanje inverz

Prikljuak 37 se programira za sigurnosno zaustavljanje. Za dodatne funkcije mogue je, primjerice, programirati digitalne ulaze na prikljucima 19 i 29 kao to je prikazano u tablici 3.3. Tablica 3.3. Parametriranje digitalnih ulaza Oznaka parametra 5-11 5-13 Parametar Prikljuak 19 Prikluak 29 Postavka promjena smjera ''Jog''

Postavka parametra [Jog] omoguuje trenutno postavljanje referentne vrijednosti brzine motora na neku unaprijed zadanu veliinu, koju je mogue postaviti u parametru 3 11. Potenciometar kojim se eli zadavati referentna vrijednost se spaja na naponski izvor od 10 V (prikljuak 50), analogni ulaz (prikljuak 53) te uzemljenje (prikljuak 55). Pri tome se brzina moe zadavati od 0% do 100%, samo u jednom smjeru. Shematski prikaz spoja dan je na slikama 3.1. i 3.2., a izvedba spoja na slici 3.3.

Slika 3.1. Shema spajanja potenciometra

Slika 3.2. Shema spoja digitalnih ulaza


6



Digitalni prikljuci

Analogni prikljuci

Potenciometar

Upravljaki prekidai digitalnih ulaza 18,19,27 i 27

Slika 3.3. Izvedba daljinskog upravljanja pomou potenciometra

4. PROGRAM MCT 10 Set-up Program MCT 10 Set-up je projektno orijentirani alat osobnog raunala za brzo i jednostavno putanje frekvencijskih pretvaraa proizvodnje Danfoss u pogon. Moe se koristiti za planiranje nove komunikacijske mree odvojeno od stvarne mree, jer sadri potpunu bazu podataka za sve Danfossove pogonske proizvode. Bazu podataka programa je mogue i nadograditi DLL datotekama iz koritenog frekvencijskog pretvaraa. Nadalje, program se koristi za putanje u pogon frekvencijskih pretvaraa u stvarnom vremenu, zamjenu pretvaraa, proirenje komunikacijske mree novim pretvaraima te za sigurnosno kopiranje postavki svih parametara frekvencijskih pretvaraa u komunikacijskoj mrei. MCT 10 Set-up podrava komunikaciju Profibus DP V1 pomou Master class 2 prikljuka, koji omoguuje prikljuak na Profibus mreu u stvarnom vremenu i upis/uitavanje parametara, to uklanja potrebu za dodatnom komunikacijskom mreom. Program omoguuje istovremeno upravljanje i konfiguraciju sustava i praenje cijelog sustava za efikasnije i bre dijagnosticiranje, kao i bolje preventivno odravanje. MCT 10 Set-up je mogue povezati sa svim aplikacijama operativnog sustava Windows. Podrava Siemens komunikacijske prikljuke CP5511 (PCMCIA) i CP5611 (PIC card) za PROFIBUS DP V1 Master Class prikljuak, kao i standardna suelja: COMx, USB, RS232 (Flux). Pomou programa MCT 10 Set-up je mogue postaviti parametre frekvencijskog pretvaraa, kopirati postavke parametara na frekvencijski pretvara i sa njega te dokumentiranje ili ispisivanje postavki parametara, ukljuujui dijagrame. Predloak izradili: eljko poljari, dipl.ing. Kreimir Mikloevi, dipl.ing. 7

Elektrini strojevi i pogoni 4.1. Povezivanje frekvencijskog pretvaraa i raunala


Frekvencijski pretvara FC 302 sadri USB prikljuak. Koristei obini USB kabel korisnik moe prikljuiti raunalo na frekvencijski pretvara kako bi uitavao ili upisivao postavke parametara frekvencijskog pretvaraa pomou programa MCT 10 Set-up. Nije potrebno nikakvo dodatno sklopovlje. Kada se frekvencijski pretvara prikljui na raunalo pomou USB kabela (sl.4.1.), USB ikona e se odmah pojaviti u mapi mree u lijevom pregledniku. Ako se USB kabel odspoji, ureaj koji je bio spojen pomou USB prikljuka vie nee biti prikazan u lijevom pregledniku.

Slika 4.1. Prikaz prikljuka vie pretvaraa s raunalom preko USB-a i RS232 suelja

4.2. Rukovanje programom MCT 10 Program MCT 10 Set-up se prikazuje u dva dijela, lijevom i desnom pregledniku. Lijevi preglednik prikazuje stvarnu mreu (engl. Network) i projekt mree (engl. Project, koji je simulacija i ne izvodi se u stvarnom vremenu) frekvencijskog pretvaraa. U lijevom pregledniku se mogu dodavati nove mape, a postojee mape i elementi se mogu izbrisati. Ovdje je takoer mogue snimiti promjene uinjene u stvarnoj instalaciji u mapu projekta, kako bi bile dostupne i za kasniju uporabu, kada je frekvencijski pretvara odspojen. Lijevi preglednik se moe proiriti ili saeti u ovisnosti o razini detalja koju korisnik eli vidjeti, jer je strukture stabla. Desni preglednik prikazuje detalje elemenata oznaenih u lijevom pregledniku. U desnom pregledniku se elementi frekvencijskog pretvaraa mogu programirati. Mapa mree prikazuje detalje frekvencijskog pretvaraa kako izgledaju u stvarnom vremenu. U mrenom nainu rada korisnik moe mijenjati parametre u frekvencijskom pretvarau jednako kao da ih mijenja na lokalnom upravljakom panelu samog frekvencijskog pretvaraa. Podaci koji se unose u mrenom nainu rada e biti spremljeni samo na frekvencijskom pretvarau, ne i na raunalu. U mrenom nainu rada program e prikazivati trenutne postavke parametara frekvencijskog pretvaraa u desnom izborniku. Ako je potrebno zamrznuti odreeni trenutak zbog analize, potrebno je zaustaviti uitavanje podataka iz pretvaraa (engl. Stop Polling). Nastavljanje prikazivanja trenutnih vrijednosti se omoguuje nastavkom uitavanja podataka iz pretvaraa (engl. Resume Polling). Mapa projekta prikazuje posredni pregled mree frekvencijskog pretvaraa, kakav je postavio korisnik. Ovdje korisnik moe pohraniti neke dijelove stvarne instalacije za kasniju uporabu, moda Predloak izradili: eljko poljari, dipl.ing. Kreimir Mikloevi, dipl.ing. 8

Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing. daleko od fizike mree. Mapa projekta je takoer mjesto gdje se mogu spremiti ostale datoteke koje su povezane s projektom. Te druge datoteke mogu biti bilo kojeg formata (doc, pdf i sl.). Dok program automatski prepoznaje prikljueni frekvencijski pretvara, u projektu je osnovne postavke frekvencijskog pretvaraa potrebno definirati. To je mogue uiniti koritenjem funkcije ''Insert a new drive'', koja se pojavljuje kada se desnom tipkom mia pritisne ikona projekta.

Slika 4.2. Definiranje postavki frekvencijskog pretvaraa u mapi projekta Prozor se sastoji od etiri glavna dijela: imena, identifikacije ureaja, aliasa i regionalnih postavki. Ime se odnosi na naziv kojim se eli identificirati frekvencijski pretvara. Moe biti bilo koja kombinacija slova i brojki. Identifikacija ureaja je informacija o seriji i tipu frekvencijskog pretvaraa, instaliranim opcijama, verziji programa i naponskoj razini. Potrebno je odabrati odgovarajue elemente ponuene u izbornicima. Alias oznaava komunikaciju (sabirnicu) izmeu raunala i frekvencijskog pretvaraa. Regionalne postavke imaju dvije mogunosti izbora, meunarodne i sjevernoamerike. Razlika se oituje uglavnom u frekvenciji, nainu prikaza snage (hp, kW) te naponskim razinama. Kada je novi ureaj instaliran, poprimit e oblik mape koju je imenovao korisnik u kojoj e sadravati mapu svih parametara (engl. All Parameters), koja sadri seriju unutarnjih mapa sa generikim imenima. Generika imena se ne mogu mijenjati. Generike mape frekvencijskog pretvaraa FC 302 su: Rukovanje / Displej, Optereenje i motor, Konice, Reference / Rampe, Granine vrijednosti / Upozorenja, Digitalni ulazi / izlazi, Analogni ulazi / izlaz, Kontroleri, Komunikacije i opcije, Napredna logika, Posebne funkcije, Informacije o pretvarau te Oitanje podataka. Sadraj generikih mapa je nepromjenjiv i sadri parametre bitne za odabrani tip frekvencijskog pretvaraa. Identifikacija, ime i postavke tih parametara postaju vidljive u desnom pregledniku, sa pritiskom lijeve tipke mia na ikonu generike mape u lijevom pregledniku. Predloak izradili: eljko poljari, dipl.ing. Kreimir Mikloevi, dipl.ing. 9

Elektrini strojevi i pogoni 4.3. Promjena postavki parametara


Korisnik moe promijeniti postavke parametara runo, unosei nove vrijednosti u polja desnog preglednika. Parametri su organizirani u jednake grupe kao i u lokalnom upravljakom panelu frekvencijskog pretvaraa. Parametar se moe lako promijeniti dvoklikom na polje eljenog parametra. Ako je polje parametra svijetlo sive boje, znai da se parametar ne moe mijenjati, samo iitavati. Nakon unosa se postavke parametra provjeravaju jesu li odgovarajuih vrijednosti. Ako je parametar postavljen na nedoputenu vrijednost, program javlja greku. Parametri se mogu mijenjati na dva naina, na temelju dijaloga ili linijski. U nainu unosa temeljenog na dijalogu program e prikazati prozor koji objanjava nain koritenja parametra. U linijskom nainu program prikazuje samo mogunosti postavki parametra. Ovaj nain je bri, ali se preporua samo iskusnim korisnicima. 4.4. Usporedba parametara Postavke parametara se mogu usporeivati s postavkama parametara drugog ureaja. Usporedba se moe vriti meu parametrima ureaja u mapi projekta, ili meu parametrima stvarnih ureaja. Funkcija usporedbe moe sluiti za ispitivanje jesu li postavke parametara ureaja mijenjane, ili za provjeru imaju li dva ureaja jednake postavke parametara. Funkcija usporedbe se aktivira pritiskom desnom tipkom mia na eljeni ureaj i odabirom mogunosti ''usporedi'' (engl. Compare). Program tada pita korisnika s kojim se ureajem eli nainiti usporedba. To moe biti stvarni ureaj iz mree ili ureaj u mapi projekta. Rezultat usporedbe se moe spremiti kao ASCII tekstualna datoteka za dokumentiranje. 4.5. Uitavanje i upis parametara frekvencijskog pretvaraa Postavke parametara se mogu uitati ili upisati u frekvencijski pretvara spojen na raunalo. Mogunosti uitavanja i upisa parametara su viestruke. Moe se uitavati ili upisivati jedna instalacija (engl. Setup), vie njih, grupa parametara, itd. Korisnik izvodi uitavanje ili upis odabirui veliine koje je potrebno uitati/upisati i zatim odabirui funkcije ''uitaj iz ureaja'' (engl. Read from drive), odnosno ''upii u ureaj'' (engl. Write to drive). Mogue je izabrati jedan parametar u desnom pregledniku, sve parametre u lijevom pregledniku te grupu parametara u lijevom pregledniku (npr. grupu parametara Optereenje i motor). Funkcije uitavanja odnosno upisivanja e tada biti primijenjene na sve odabrano. 4.6. Funkcija Scope U mnogo situacija grafiki prikaz varijable omoguava bre i bolje razumijevanje sustava. Dijagrami takoer omoguavaju provjeru stabilnosti sustava, npr. u petljama s PID regulatorom. Mnoge greke koje se javljaju u vrlo kratkom vremenu (npr. nadstrujni poremeaj) mogu se otkriti ovom funkcijom. Dijagram se umee kao nova mapa (engl. Scope folder) pritiskom desne tipke mia na mapu projekta, mapu mree ili ureaj. Prvi puta kada se odabere mapa dijagrama, program e otvoriti prozor dodavanja novog kanala (engl. Add new Channel Box). Ovdje je mogue izabrati signal koji se eli promatrati. Istovremeno je mogue promatrati dva signala. Poetak upisivanja podataka izabire se pomou ikone Start (resume) Poll, slika 4.3. a. Prestanak komunikacije sa ureajem se izabire pomou ikone Stop Poll, slika 4.3. b. Predloak izradili: eljko poljari, dipl.ing. Kreimir Mikloevi, dipl.ing. 10

Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing. Upisivanje oitanih vrijednosti varijabli na zaslon i u meuspremnik programa, pri emu se varijable provjeravaju u ovisnosti o postavkama okidanja, izabire se pomou ikone Start (resume) Tracking, slika 4.3. c. Prestanak upisa u meuspremnik, pri emu meuspremnik zadrava trenutno stanje izabire se pomou ikone Pause All Tracking, slika 4.3. d. Dodatne postavke se mogu mijenjati pritiskom desne tipke mia na prozor grafa i izborom ''Properties''. Mogue je isprazniti meuspremnik, pritiskom mia na ikonu Clear all buffer for the Channel, slika 4.3. e. Resetiranje grafa omoguuje funkcija Reset Scope, slika 4.3. f.

Slika 4.3. Ikone funkcije Scope Kako bi se mogle oitati trenutne vrijednosti, ili razlika meu njima, koristi se pokaziva. Pokaziva se ukljuuje pritiskom na ikonu prikazanu na slici 4.3. g. Postavke pokazivaa se mogu mijenjati u dodatnim postavkama dijagrama. Mogue je mijenjati boju pokazivaa, kao i vrijednost koju e pokazivati. Mogue je pokazivati vrijednost XY (vrijeme i vrijednost svakog signala na mjestu pokazivaa), vrijednost X (samo vrijeme), vrijednost Y (samo vrijednost), razliku X (razliku vremena izmeu dva pokazivaa), ili razliku Y (razliku vrijednosti izmeu dva pokazivaa). Snimljene dijagrame je mogue spremiti, otisnuti pomou programa MCT 10 Set up i pisaa, ili ih uitati u programski paket Excel kao numerike veliine i dalje ih obraivati.


11

Elektrini strojevi i pogoni 5. ZADATAK


1. Spojite frekvencijski pretvara Danfoss FC 302 s asinkronim motoro Konar (snage 4 kW) i prijenosnim raunalom prema shemi danoj na slici 5.1.(generator za tereenje nije potrebno spajati u ovoj vjebi).

Slika 5.1. Shema spoja AM-a i frekvencijskog pretvaraa Danfoss FC 302 i generatora za tereenje 2. Napravite automatsku prilagodbu (APM) frekvencijskog pretvaraa prema spojenom motoru i upiite dobivene parametre nadomjesne sheme motora koje je izmjerio frekvencijski pretvara u tablicu 5.1. Tablica 5.1. Parametri asinkronog motora Oznaka parametra 1-30 1-31 1-33 1-34 1-35 1-36 Parametar Otpor statora R1 Otpor rotora R2 Rasipna reaktancija statora X1 Rasipna reaktancija rotora X2 Glavna reaktancija Xh Gubitci u eljezu RFe Vrijedost []


12

Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing. 3. Upoznajte se s osnovnim funkcijama frekvencijskog pretvaraa. Podesite neku brzinu vrtnje (max do nazivne brzine) i pokrenite motor. Probajte motor zaustaviti i zatim opet pokrenuti kontinuirano mijenjajui brzinu vrtnje. Pokrenite motor preko potenciometra i zatim potenciometrom regulirajte brzinu vrtnje. 4. Pokrenite motor tako da zadate nazivnu brzinu vrtnje (1420 o/min) te pomou programa MCT 10 snimite karakteristiku ovisnosti brzine vrtnje o vremenu ( n = f ( t )) i ovisnost momenta o vremenu ( M = f (t)). Moete izabrati i neke druge elektrine veliine (struja, napon, snaga uzeta iz mree). Vremenski interval promatranja izaberite sami pazei da se snimi dio karakteristike pri pokretanju motora. Skicirajte dobivene krivulje na mrei ispod.


13

Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing. 5. Snimite dobivene dinamike karakteristike u Excel datoteku kako bi mogli odrediti statike karakteristike motora koje predstavljaju meusobnu ovisnost mjerenih veliina koje elimo promatrati (moment o brzini vrtnje, struja o momentu itd.) *Napomena: mogue je istovremeno snimati dvije veliine u ovisnosti o vremenu te se nakon toga moe napraviti meusopbna ovisnost tih dviju snimljenih veliina ili statika karakteristika. 6. Isprobajte ostale mogunsti programa MCT 10. 6. ZAPAANJA NA VJEBI I KOMENTAR


14

Documents

Frekventni pretvarac