Fumić Domagoj & Peći Eugen 0036485196 & 0036487437

Vlasnicima hodnika

Prostorije s više rasvjetnih mjesta

Potrebna osnovna tehnička pismenost

Pametno upravljanje rasvjetom

SEMINARSKI RAD - SPVP

13. lipanj 2018

Stand-by-rasvjeta

2

Sažetak

Stand-by-rasvjeta osigurava korisnicima smanjenje potrošnje električne energije pametnim načinom upravljanja rasvjetnim tijelima. Prvenstveno je namijenjena prostorima poput dnevnih boravaka i ureda gdje osoba boravi samo u jednom njezinom dijelu i pri tome je upaljeno rasvjetno tijelo najbliže samom korisniku. Ovakvo rješenje je elegantnije nego klasično ručno paljenje odgovarajućeg svjetla. Pored toga, teorijski je obrađena implementacija sustava koji bi bio primjenjiviji u hodnicima.

Sadržaj

1. UVOD ............................................................................................................ 3

2. SKLOPOVLJE .................................................................................................. 5

2.1. Električna shema ...................................................................................... 6

2.2. Senzori ................................................................................................... 7

2.3. Tiskana pločica ........................................................................................ 9

3. PROGRAMSKI KOD .........................................................................................10

4. INTEGRACIJA UREĐAJA U POSTOJEĆI SUSTAV ..................................................13

5. IDEJNO RJEŠENJE ZA HODNIKE .......................................................................17

6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................21

7. LITERATURA..................................................................................................22

8. POJMOVNIK ..................................................................................................23

Ovaj seminarski rad je izrađen u okviru predmeta „Sustavi za praćenje i vođenje procesa“ na Zavodu za elektroničke sustave i obradbu informacija, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Sveučilišta u Zagrebu. Sadržaj ovog rada može se slobodno koristiti, umnožavati i distribuirati djelomično ili u cijelosti, uz uvjet da je uvijek naveden izvor dokumenta i autor, te da se time ne ostvaruje materijalna korist, a rezultirajuće djelo daje na korištenje pod istim ili sličnim ovakvim uvjetima.

Stand-by-rasvjeta

3

1. Uvod

U većim prostorijama u kućama ili stanovima kao što su dnevni boravci obično se nalazi više rasvjetnih mjesta. Čovjek (napose ako je sam) može boraviti na takvom mjestu u sobi da mu nije nužno svjetlo sa svih rasvjetnih mjesta. Različita rasvjetna mjesta ne moraju biti paralelno spojena već njihovi fazni vodiči mogu biti neovisni krugovi. Tada se na ulaz u prostoriju može montirati klasični serijski prekidač (u slučaju dva rasvjetna mjesta), trostruki prekidač (u slučaju tri rasvjetna mjesta, slika 1) itd.

Slika 1: Trostruki prekidač

Problem koji ostaje je taj što čovjek ne mora nužno boraviti u dijelu prostorije koji je najbliži prilazu odnosno prekidaču već može poželjeti boraviti u središnjem ili krajnjem dijelu prostorije. U tom slučaju, rasvjeta je potrebna u prvom i središnjem dijelu prostorije samo da bi nesmetano došao do zadnjeg dijela u kojem planira boraviti. Ako aktivira svjetla u čitavoj prostoriji da bi suvereno došao do zadnjeg dijela prostorije, ne može ugasiti primjerice prvo i središnje svjetlo. Motivirani time, osmislili smo, razvili i izradili sustav koji upravlja rasvjetom u prostoriji tako da uvijek svijetle ona svjetla koja čovjeku trebaju s obzirom na njegov smještaj u prostoriji. Razvijeni uređaj koji će u ovom tekstu biti dokumentiran sastoji se od šest senzora i tri svjetla. Brojevi senzora i svjetala odabrani su kao demonstracijski optimum, a važno je naglasiti da se na isti način i korištenjem istih senzora sustav može poopćiti tako da prati čovjeka na više mjesta (više senzora) i tako mu omogućava upravljanje s više rasvjetnih mjesta, a sve kako bi se energija štedila, okoliš ne zagađivao bespotrebno i ljudi se u svojim boravećim prostorima osjećali ugodnije.

Stand-by-rasvjeta

4

Razmatrajući ovu tematiku uvidjeli smo još nekoliko mjesta na kojima su prisutni slični problemi. To su (dugački) hodnici primjerice u hotelima, bolnicama, zgradama s uredima, školama itd. Takvi hodnici obično sadržavaju velik broj rasvjetnih tijela te je neekonomično i nepotrebno da je rasvjeta čitavog hodnika uključena kako bi povremeno (pogotovo u kasnijim satima) netko prošao. Za razliku od prethodne primjene (boravećih prostora) za ovaj problem nismo fizički razvili uređaj već smo teorijski i konceptualno predložili rješenje. U daljnjem tekstu dokumentacije prvo će biti izložen izrađeni uređaj, a potom idejno rješenje za hodnike.

Stand-by-rasvjeta

5

2. Sklopovlje

Mikrokontroler predstavlja „srce“ ovog uređaja. Prilikom izbora mikrokontrolera zahtjev je bio prvenstveno na dovoljan broj ulazno-izlaznih priključaka. Budući da smo na pokaznoj maketi predvidjeli koristiti šest senzora i tri svjetleće diode, mikrokontroler je morao imati barem šest ulaznih i barem tri izlazna priključka. Tim zahtjevima odgovaraju mnogi 8-bitni PIC mikrokontroleri, a mi smo se odlučili za mikrokontroler PIC16F84A [1] jer smo njega već koristili na nekim prijašnjim projektima. Raspored priključaka mikrokontrolera PIC16F84A dan je na slici 2.

Slika 2: PIC16F84A [1]

Stand-by-rasvjeta

6

2.1. Električna shema

Električna shema (slika 3) izrađena je u programu ISIS Professional 7,6. [2]

Slika 3: Električna shema

Mikrokontroler PIC16F84A nema unutarnji oscilator pa je korišten vanjski oscilator frekvencije osciliranja iznosa 4 MHz. Tri svjetleće diode (D1, D2 i D3) spojene su preko pripadajućih otpornika R2, R3 i R4 za ograničavanje struje na RA0, RA1 i RA2 priključke mikrokontrolera. Ove se diode aktiviraju visokom logičkom razinom (5 V) na priključku mikrokontrolera. MCLR (engl. Master Clear Pin External Reset) priključak mikrokontrolera trajno je spojen preko R14 na +5 V jer nije predviđen sklopovski reset sustava tipkalom. Prekidač IR ON/OFF spaja se na zajednički i radni kontakt releja koji je smješten na IR modulu. Prekidač ON/OFF ALL se preko priteznog otpornika R9 spaja na ulaz RB.7 mikrokontrolera.

Stand-by-rasvjeta

7

2.2. Senzori

Senzori u ovom projektu imaju ulogu detekcije čovjekovog prisutsva. Za tu je primjenu odabran senzor koji se sastoji od infracrvene (IR) emitirajuće diode TSUS5402 [3] (slika 4) te fototranzistora BPW40 [4] (slika 5).

Slika 4: IR dioda TSUS5402

Fotodioda je trajno uključena i emitira infracrvenu svjetlost valne duljine 950 nm. Spojena je na napon napajanja +5 V prema slici 6.

Slika 5: Fototranzistor BPW40

Slika 6: Spoj IR diode

Stand-by-rasvjeta

8

Fotodioda je uperena fototranzistor koji je tako obasjan svjetlošću koju dioda emitira. Fototranzistor je spojen prema slici 7.

Slika 7: Spoj fototranzistora

Kada je tranzistor obasjan svjetlošću vodi te kroz kolektor teče struja iznosa oko 150 mA. Ta struja na otporniku u kolektorskom krugu stvara značajan pad napona tako da je potencijal kolektora nizak i mikrokontroler to tumači kao nisku logičku razinu. Ukoliko čovjek prilikom kretanja prekine optičku vezu između fotodiode i fototranzistora, tranzistor prestaje biti obasjan te prestaje voditi i kroz njega teče zanemariva struja zasićenja koja na kolektorskom otporniku stvara zanemariv pad napona. Tada je potencijal kolektora praktično jednak naponu napajanja i mikrokontroler to tumači kao visoku logičku razinu.

Stand-by-rasvjeta

9

2.3. Tiskana pločica

Prototip uređaja implementiran je na jednostranoj tiskanoj pločici. Alternativa tome bila je korištenje probne utične pločice (engl. protoboard) ili bušenog pertinaksa. Odlučili smo se na tiskanu pločicu zbog relativno velikog broja komponenata i radi urednosti i estetike. Nacrt tiskane pločice razvijen je u programu Sprint Layout 5,0 [5] te se pogled odozgo na istu vidi na slici 8.

Slika 8: Nacrt tiskane pločice (pogled odozgo)

Dimenzije tiskane pločice su 100 x 75 mm. Izrađena je na vitroplastu FR4. Masa joj je 112 g.

Tiskana pločica sadržava četiri dvopolne priključne muške letve (razmak priključaka 2,54 mm) i one su na nacrtu gore označene brojevima 1, 2, 3 i 4.

Na priključke letve 1 dovodi se napon napajanja 5 V DC. On služi za napajanje uređaja (mikrokontrolera i periferije) ta IR modula. To se napajanje može dobiti iz različitih ispravljača, laboratorijskih izvora te USB priključka osobnog računala.

Letva 2 služi za odvođenje napajanje gotovog zasebnog daljinskog (IR) modula.

Na letvu 3 dovode se zajednički (COM) i radni (NO) kontakt releja s tiskane pločice daljinskog modula.

Letva 4 predviđena je za montažu kratkospojnika (engl. jumper) koji omogućava paljenje svih svjetala (neovisno o senzorima).

Stand-by-rasvjeta

10

3. Programski kod

Programski kod za mikrokontroler PIC16F84A razvijen je u programskom jeziku C u okviru alata mikroC PRO for PIC v.5.6.1 [6]. #define daljinski PORTB.RB0 #define senzor1 PORTB.RB1 #define senzor2 PORTB.RB2 #define senzor3 PORTB.RB3 #define senzor4 PORTB.RB4 #define senzor5 PORTB.RB5 #define senzor6 PORTB.RB6 #define tipka_sve PORTB.RB7 #define led1 PORTA.RA0 #define led2 PORTA.RA1 #define led3 PORTA.RA2

Na početku main.c datoteke nalaze se deklaracije korištenih ulaznih i izlaznih priključaka mikrokontrolera. Pojedini priključci mikrokontrolera (poput PORTB.RB4 ili PORTA. RA0) preimenovani su u imena onih komponenti koje su na njima priključene. #define _XTAL_FREQ 4000000 Ova naredba definira vanjski oscilator od 4 MHz kao izvor signala takta. Time se završene sve definicije i slijedi 'void main(void)' funkcija. TRISA = 0x00; TRISB = 0xFF; PORTA = 0x00;

Budući da se na skupu priključaka A (PORTA) na tri najmanje značajna bita nalaze svjetleće diode, PORTA je izlazni. To se postiže upisom 0 na bitove 0,1 i 2 TRISA registra. Kako se na skup priključaka B (PORTB) spajaju senzori (njih 6) te sklopka za paljenje svih svjetala kao i sklopka za daljinsko upravljanje, PORTB je definiran kao ulazni i to upisom 1 u cijeli 8-bitni registar TRISB. Nakon resetiranja mikrokontrolera može se dogoditi da ne budu svi izlazni priključci postavljeni u nulu što bi u ovom slučaju značilo da će neko svjetlo goriti na početku kod paljenja i zato je naredbom PORTA = 0x00 dovedeno stanje svakog izlaza na nulu. Nakon inicijalizacija program se odvija u beskonačnoj petlji.

Stand-by-rasvjeta

11

if(daljinski == 0){ stara_pozicija = pozicija; led1 = led2 = led3 = 0; while(daljinski == 0); }

Provjerava se stanje priključka 'daljinski'. Ukoliko je relej otpušten, ovaj je priključak u stanju logičke jedinice i gornji se uvjet ne izvršava te kontrolu nad svjetlima ima ostatak programa. Ukoliko je relej privučen tada se u varijablu stara_pozicija pamti trenutna pozicija čovjeka u prostoriji te se sva svjetla gase. Kada je relej jednom privučen (uvjet je ispunjen) u petlji se čeka njegovo otpuštanje, a do tada, sva svjetla ostaju isključena. if(tipka_sve == 0){ led1 = led2 = led3 = 1; while(tipka_sve == 0); }

Druga provjera u sklopu beskonačne petlje je stanje tipka_sve. Kada je premosnik (engl. jumper) montiran na kontaktnu letvu na tiskanoj pločici tada se sva svjetla pale, neovisno o poziciji čovjeka u prostoriji. Kada se jednom aktiviraju sva svjetla, u petlji se čeka dok se premosnik ne ukloni i tada ponovno nastavak programa preuzima kontrolu nad svjetlima na temelju stanja senzora. if(senzor1 == 1 && covjek == 0){ prosao_prvi = 1; pozicija = 1; covjek = 1; delay_ms(250); }

Ukoliko daljinski upravljač nije aktivirao relej i nije postavljen premosnik, program kontrolira stanje senzora i uz pomoć njihova stanja kao i prethodnih stanja pohranjenih u varijable prosao_prvi, prosao_drugi, prosao_treci, prosao_cetvrti, prosao_peti, prosao_sesti upravlja rasvjetom. Ukoliko je čovjek prošao kraj prvog senzora koji je montiran tik uz ulaz u prostoriju i varijabla covjek je u stanju 0 što znači da je prostorija prazna, mijenja se stanje varijable pozicija na 1 i zabilježava se ulazak čovjeka u prostoriju postavljanjem varijable covjek u 1. Ostatak provjera ostalih senzora (2, 3, 4, 5 i 6) vodi se na sličan način. Na kraju programskog koda nalazi se dio koji na temelju stanja varijable pozicija upravlja svjetlima u prostoriji.

Stand-by-rasvjeta

12

switch(pozicija){ case 0: PORTA = 0x00; break; case 1: PORTA = 0x01; break; case 2: PORTA = 0x03; break; case 3: PORTA = 0x02; break; case 4: PORTA = 0x06; break; case 5: PORTA = 0x04; break; case 6: PORTA = 0x07; }

Pojedinim bitovima na skupu priključaka PORTA upravlja se na temelju jednog od 7 različitih iznosa varijable pozicija.

Stand-by-rasvjeta

13

4. Integracija uređaja u postojeći sustav

Postupak integracije ovog uređaja u postojeći sustav prostorije je jednostavan. Umjesto pokaznih svjetlećih dioda se na izlaz mikrokontrolera treba spojiti krug kao prema slici

Slika 9: Spajanje izlaznog priključka mikrokontrolera

Visoka razina na priključku mikrokontrolera aktivirat će NPN tranzistor. Kada tranzistor provede, relej će privući radni na zajednički kontakt i rasvjetno tijelo će se uključiti. Dioda D1 služi za zaštitu tranzistora od prenapona uslijed isključivanja releja. Shema sa slike 9. nacrtana je uz pretpostavku da rasvjetno tijelo radi na gradskoj mreži napona 230 V AC. Važno je napomenuti da se s ovakvim sklopom mogu uključivati tereti proizvoljnih napona i struja odnosno snaga, samo je važno da iste dotični relej može podržati, a to je neovisno o mikrokontroleru čiji je izlaz opterećen vrlo malom strujom potrebnom da tranzistor provede. Kako bi uređaj bio autonoman i cjelovit, njegovo napajanje treba izvesti iz gradske mreže kako bi se mogao ugraditi na mjesto postojećeg višestrukog prekidača. Za tu potrebu može poslužiti stabilizirani ispravljač koji 230 V izmjenično (AC) pretvara u 5 V istosmjerno (5 V). Primjer takvog ispravljača dan je na slici 10.

Stand-by-rasvjeta

14

Slika 10: Stabilizirani ispravljač 230 V AC – 5 V DC

Ispravljač se sastoji od transformatora, Graetzovog mosta te pozitivnog linearnog naponskog regulatora 7805. Predviđena je sklopka za paljenje/gašenje čitavog sustava te osigurač nazivne struje 0,05 A na primarnoj strani za zaštitu. Potrebno je da transformator na sekundaru daje napon od barem 6 V kako bi se nakon ispravljanja i stabiliziranja dobilo minimalno 7 V koliko je potrebno dovesti na ulaz 7805 regulatora. Budući da je potrošnja uređaja mala (oko 1,5 W), transformator može biti snage 3 VA što je tipična vrijednost za male transformatore predviđene za montažu na tiskanu pločicu (primjerice tvrke Myrra). Kondenzator C1 služi za peglanje napona s izlaza Graetzovog mosta. Kondenzator C2 na izlaz regulatora 7805 spojen je prema preporuci proizvođača (engl. datasheet). Na shemu je preko otpornika za ograničavanje struje R1 dodana zelena svjetleća dioda D1 koja služi za indikaciju rada uređaja. Kada je implementirano napajanje uređaja te spajanje postojećih rasvjetnih tijela na isti, ostaje još posao raspodjele senzora po prostoriji u kojoj se rasvjeta želi kontrolirati. Budući da svaka prostorija ima drukčiju konfiguraciju, pitanje rasporeda senzora nije jednoznačno. Na slici 11 dan je primjer dnevne sobe i prijedlog optimalnog rasporeda senzora.

Stand-by-rasvjeta

15

Slika 11: Primjer dnevne sobe i rasporeda senzora

Na samom ulazu u prostoriju kod vrata (desno) nalazi se par senzora 1. Njegova je zadaća aktivirati prvo svjetlo odmah po ulasku u prostoriju i deaktivirati isto pri izlasku iz prostorije. Ukoliko se osoba nastavi kretati prema sredini sobe i aktivira parove senzora 2 i potom 3, ugasit će se prvo i upaliti drugo svjetlo. Parovi senzora 2 i 3 (kao i 4 i 5) trebaju biti fizički blizu smješteni (primjerice razmaknuti 5 cm) jer parovi 3 i parovi 5 služe samo za određivanje smjera kretanja. Ako osoba pođe prema početku prostorije, ponovno će aktivirati senzore 2 i ugasit će se središnje, a upaliti svjetlo do vrata. Ako pak nastavi koračati prema parovima senzora 4 i 5, kada ih uzastopno aktivira ugasit će se središnje, a upaliti posljednje svjetlo u prostoriji. Ukoliko osoba poželi boraviti na nekom od ležajeva ili fotelji u prostoriji uz ugašeno svjetlo, u svakom trenutku može daljinskim upravljačem deaktivirati rasvjetu. Kada rasvjetu s tog mjesta ponovno aktivira (pretpostavka je da se neće kretati po mračnoj prostoriji) aktivirat će se ono svjetlo koje je bilo uključeno prije deaktivacije (taj je podatak zabilježen u uređaju). Ukoliko u ovakvoj sobi boravi više ljudi, sklopu se može prekidačem ON/OFF ALL zadati da su upaljena sva svjetla.

Stand-by-rasvjeta

16

Na slikama 12 i 13 vide se slike gotovog uređaja s gornje i donje strane.

Slika 12: Tiskana pločica, pogled odozgo (engl. top view)

Slika 13: Tiskana pločica, pogled odozdo (engl. bottom view)

Stand-by-rasvjeta

17

5. Idejno rješenje za hodnike

Kao što je u uvodu rečeno, u okviru projekta razvili smo rješenje za pametno upravljanje svjetlima u hodnicima bolnica, škola, hotela, zgrada s mnoštvom ureda i sličnim prostorima. Obilježje svih takvih hodnika je da ljudi kroz njih prolaze samo da dođu do određenih vrata. Kod ovakvog problema, nije potrebno pratiti smjer kretanja osobe i na temelju toga upravljati rasvjetom (kao u razvijenoj maketi za dnevne boravke) već je dovoljno detektirati prisutstvo čovjeka na određenom mjestu, i u ovisnosti o tom mjestu aktivirati rasvjetu na neko vrijeme. Za ovu namjenu nije uputno koristiti infracrvene senzore načinjene od fotodiode i fototranzistora već je svrsishodnije upotrijebiti PIR senzore pokreta iz razloga što PIR senzori imaju širi opseg detekcije, a smjer kretanja i onako nije važan za ovu aplikaciju. Još jedno od pitanja koje se nametnulo je, koliko čovjeku u svakom trenutku rasvjete treba biti upaljeno kako bi se on osjećao ugodno. Naravno, odgovor je opet ovisan o konfiguraciji hodnika i gustoći rasporeda svjetiljki, ali iskustveno se pokazalo da se čovjek ugodno osjeća ukoliko u proteklih 5 m i narednih 5 m ima uključeno osvjetljenje. Kako se osoba kreće kroz hodnik tako se sva svjetla isključuju osim onog koji odgovara njegovoj trenutnoj poziciji i onih svjetala ispred i iza njega koji osiguravaju gore spomenutu ugodnost. Senzor HC-SR505 koji se može iskoristiti za ovu primjenu prikazan je na slici 14.

Slika 14: PIR senzor pokreta

Stand-by-rasvjeta

18

Radi se o jeftinom senzoru koji ima tri priključka [7]. Dva su za napajanje (+ 5V), a jedan je izlazni priključak (OUT). Kada senzor detektira prisutnost čovjeka u svom mjernom području, podigne OUT razinu. Dodatno, ta visoka (engl. high) razina na izlazu senzora zadržava se 30 sekundi nakon nestanka osobe iz vidokruga senzora. Postoje i senzori na kojima se ovo vrijeme može mijenjati otporničkim trimerom. U ovakvom sustavu postojao bi glavni nadzornik (engl. master) kojem bi svi pojedini senzori dojavljivali stanja, a on bi na temelju tih informacija upravljao rasvjetom. Na slici 15 dan je isječak jednog hodnika na kojem će biti objašnjena implementacija ovakvog sustava.

Slika 15: Primjer hodnika

Važno je da kada čovjek izađe iz bilo kojeg ureda (vrata 1, vrata 2, vrata 3, vrata 4, vrata 5...) da aktivira jedno svjetlo kako bi vidio zaključati ured i nastavio se kretati. Senzori moraju biti raspoređeni tako da kako osoba izlazi iz zone jednog senzora ulazi u zonu drugog senzora. Raspored senzora, dodatno, nije jako kritičan jer postoji odgoda vremenskog gašenja pojedinog svjetla nakon izlaska iz zone pripadajućeg senzora. Način spajanja ovakvog sustava dan je na slici 16.

Stand-by-rasvjeta

19

Slika 16: Način spajanja sustava u hodniku

Za uređaj koji služi napajanju može se iskoristiti shema sa slike 10. Shema upravljača (engl. master) dana je na slici 11. Na slici 17 dana je električna shema upravljača).

Slika 17: Električna shema upravljača

Stand-by-rasvjeta

20

Upravljač prima signale s OUT priključaka pojedinih senzora te na temelju njih upravlja rasvjetom. Uvijek vrijedi da se prilikom aktivacije bilo kojeg senzora aktivira svjetlo koje je dodijeljeno njemu, kao i prethodno i naredno. Odsječak programskog koda koji upravlja ovim sustavom: #define senzor1 PORTB.RB1 #define senzor2 PORTB.RB2 #define senzor3 PORTB.RB3 #define svjetlo1 PORTA.RA0 #define svjetlo2 PORTA.RA1 #define svjetlo3 PORTA.RA2 #define _XTAL_FREQ 4000000 void main() { TRISA = 0x00; //PORT A je izlazni TRISB = 0xFF; //PORT B je ulazni PORTA = 0x00; while(1){ if(senzor1 == 1){ svjetlo1 = 1; svjetlo2 = 1; } if(senzor2 == 1){ svjetlo2 = 1; svjetlo1 = 1; svjetlo3 = 1; } if(senzor3 == 1){ svjetlo2 = 1; svjetlo3 = 1; } }

Stand-by-rasvjeta

21

6. Zaključak

Rezultat ugradnje ovakvog uređaja u boraveći prostor ili u hodnik je upaljeno svjetlo samo ondje gdje treba biti upaljeno, produljenje trajanja rasvjetnih tijela, izbjegavanje nepotrebnog zagrijavanja prostora uslijed nepotrebnog rada rasvjetnih tijela, štednja električne energije, smanjeno zagađenje okoliša uslijed proizvodnje bespotrebno potrošene energije. Uređaj je primjenjiv za bilo koji boraveći prostor kao i za bilo koji hodnik. Sustav bi se dodatno mogao poboljšati realizacijom bežićne komunikacije između senzorskih modula te upravljača. Nadalje, uz inteligentno upravljanje, upravljač može biti potpuno izostavljen, a senzori mogu međusobnim bežićnim komuniciranjem sami odlučivati o paljenju/gašenju pojedinih rasvjetnih tijela. Time bi se olakšala ugradnja senzora u ciljani prostor te uklonila potreba za razvlačenjem većeg broja kablova.

Stand-by-rasvjeta

22

7. Literatura

[1] Microchip, PIC16F1459 datasheet, studeni 2012. [2] Labcenter, https://www.labcenter.com/proteus, 2016. [3] Vishay, https://www.vishay.com/docs/81056/tsus5400.pdf, kolovoz 2011. [4] Voti, https://www.voti.nl/docs/BPW40.pdf, 2010. [5] Abacom, https://www.electronic-software-shop.com/lng/en/electronic-software/sprint-layout-60.html, 2016. [6] MikroElektronika, https://www.mikroe.com/mikroc, 2012. [7] TD Egypt, https://www.tdegypt.com/product/mini-pir-motion-sensor-hc-sr505/, 2017.

Stand-by-rasvjeta

23

8. Pojmovnik

Pojam Kratko objašnjenje Više informacija potražite na

IR dioda Dioda slična LED-ici, samo što zrači u infracrvenom, a ne u vidljivom dijelu spektra

https://en.wikipedia.org/wiki/Light-emitting_diode

Fototranzistor Elektronička komponenta koja pretvara svjetlosni signal u električni

https://www.electrical4u.com/phototransistor/

Mikrokontroler Integrirana elektronička komponenta s mogućnošću programiranja koja upravlja radom ostalih elemenata sustava

https://en.wikipedia.org/wiki/Microcontroller

PIR Senzor detekcije ljudske prisutnosti

https://en.wikipedia.org/wiki/Passive_infrared_sensor